Hecegnovski izvori – ponovo vidljiv natpis star preko 300 godina

Agencija za razvoj i zaštitu Orjena pokrenula je na sastanku opštinskog Koodinacionog tijela inicijativu za zaštitu i turističku valorizaciju četiri stara hercegnovska izvora: na Karači kod košarkaškog terena, ispod Forte Mare na Šetalištu Pet Danica, kao i dva na Toploj, ispod Zavičajnog muzeja i kod crkve Sv. Spasa.

Spomen ploča

Spomen-ploča iznad izvora u blizini Zavičajnog muzeja na Toploj – Herceg novi, nastala je 13 godina nakon oslobađanja Herceg Novog od turske vlasti i dolaska Mletaka i ima istorijsku i spomeničku vrijednost, saopštili su u Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena, nakon što su odlučili da posvete pažnju ovom mjestu koje je dugi niz godina bilo zanemarivano.

Prvi korak je prošlog petka obavilo preduzeće „Komunalno-stambeno“, čišćenjem izvora koji je potpuno zarastao u zelenilo i bio zasut otpadom. Zahvaljujući toj akciji, na površini se ponovo pojavio intrigantni natpis na spomen-ploči, čiji sadržaj Agenciji nije bio poznat.

Izvor HN

Obraćajući se na razne adrese u traganju za odgovorom, pisali su i poznatom kotorskom arheologu, Jovici Martinoviću, od koga su dobili prevod teksta. Martinović je natpis već objavio u okviru knjige „Epigrafika Crne Gore“ (sa T. Plociennikom i P. Starzewskim).

Kako je Martinović napisao, na rezervoaru male česme koja se nalazi ispod zgrade Zavičajnog muzeja, kod tunela nekadašnje uskotračne željezničke pruge Sarajevo – Zelenika, na krečnjačkoj ploči dimenzija 41 x 34 cm uklesan je slovima visine od 2,5 do 5 centimetara ovaj datirani natpis:

W

GIO.

GRIM.

COM. AIC

ONE 30 LVG

1700

Prevod je sledeći:

Živjeli

Đovani Grimani

komes (knez) Aiko-

na, 30. jula

1700

Dakle, radi se o natpisu uklesanom 1700. godine, starom više od tri vijeka.

Ovaj slučaj je dobar primjer potrebe zajedničkog rada lokalne uprave u unapređivanju Herceg Novog, kao grada sa bogatstvom  istorijskih zanimljivosti,  koje zaslužuju da budu bolje predstavljene i mještanima i turistima, istakao je rukovodilac Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević.

Agencija za razvoj i zaštitu Orjena pokrenula je na sastanku opštinskog Koodinacionog tijela inicijativu za zaštitu i turističku valorizaciju četiri stara hercegnovska izvora: na Karači kod košarkaškog terena, ispod Forte Mare na Šetalištu Pet Danica, kao i dva na Toploj, ispod Zavičajnog muzeja i kod crkve Sv. Spasa.

Dugo kroz prošlost Herceg Novog ovi izvori su bili njegove žile-kucavice, važne u miru, kao i u ratu, ali i mjesta neobaveznih druženja i predaha.

Izvor HN

Smatramo da pomenuti izvori, mada danas bez svoje primarne uloge, svejedno predstavljaju vrijednost koju treba zaštiti i turistički valorizovati. Naše izvore, svjedoke istorijskog kontinuiteta života grada, treba da prezentujemo kao još jednu zanimljivost bogate prošlosti Herceg Novog. Svakako, potrebno je sakupiti istorijsku građu za svaki pojedinačno, pa iz toga izvući najzanimljivije dijelove i sklopiti turističku priču, objasnio je Starčević.

Tivat – rekordne količine otpada u 2016.

1
Recikliranje otpada

Komunalno preduzeće Tivat prošle je godine zabilježilo rekordne rezultate kada su u pitanju količine prikupljenog otpada.

Ukupno je lani sakupljeno i iz grada na deponiju Možura odvezeno 8.347,51 tona miješanog komunalnog otpada ,što je za 7,5% više u odnosu na 2015.god.

“Za 28% je veća količina primarno selektovanog kartona-papira koga je sakupljeno i balirano ukupno  268,59 tona  dok je za 7% veća količina prikupljenog biorazgradivog otpada (otpad iz bašti, parkova i sa drugih zelenih površina) čega je sakupljeno 9.751 kubika”- saopšteno je iz Komunalnog preduzeća Tivat.

Od ukupne količine  zelenog otpada, 1.441 kubik odvezen je u kompostanu u Kotoru, dok je ostatak odvezen na bivši tivatsku komunalnu deponiju  Grabovac u Krtolima radi njene sanacije. Komunalci su lani sakupili i na reciklažu poslali 8,22 tona limenki, te 12,54 tona PET ambalaže i čvrste plastike.

Inače, tivatski komunalci jučle su uz pomoć alpinista iz službe “Zelenila” Herceg Novog, posjekli i uklonili dva dvadesetak metara visoka, osušena stabla primorskog bora u Gradskom parku, a koja su rasla uz istočnu ogradu stadiona Fudbalskog kluba “Arsenal”.

“Radi se o veoma visokim i potpuno osušenim stablima koji prijete da padnu. Zahtijev za uklanjanje borova podnio je FK „Arsenal“ zbog prijetnje da padnju, a odobrenje za njihovo uklanjanje dala je Agencija za zaštitu životne sredine i opštinski Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost”- saopšteno je iz Komunalnog preduzeća Tivat.

Svjetski dan djece oboljele i liječene od karcinoma

0
zlatna-trakica

Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) povodom 15. februara – Svjetskog dana djece oboljele od karcinoma, obišli su Institut za bolesti djece KC Crne Gore, kojom prilikom je uručena skromna donacija. Poklon čini po knjiga (od narodne književnosti do savremenih pisaca sa ovih prostora, kao i ruskih klasika) za svakog malenog pacijenta koji se zatekao na pedijatrijskom i hirurškom odjeljenju, kako bi im se svima i na taj način boravak učinio prijatnijim za vrijeme nadamo se i očekujemo uspješnog liječenja u toj ustanovi.

Prva posjeta ovoj ustanovi prije tačno petnaest godina – 15. februara 2002.godine bila je jedna od početnih aktivnosti odmah nakon obnavljanja Društva, da bi to postalo redovno i tradicionalno povodom Svjetskog dana djece oboljele od karcinoma.

CDPR će nastojati da pomaže u okviru svojih ograničenih mogućnosti Institut za bolesti djece KC Crne Gore i u budućem radu, kao što to redovno radi prethodnih godina, a sada je to već šesnaest.

Prema procjeni Međunarodne konfederacije organizacija roditelja djece oboljele od kancera (ICCCPO) i Međunarodnog udruženja za borbu protiv kancera (UICC), oko 250000 djece u svijetu godišnje oboli od karcinoma, od kojih se 90000 ne uspije izboriti, dok svega 20 odsto ima pristup modernom liječenju. Karcinom je drugi najčešći uzrok smrtnosti djece u dobi od jedne do 14 godina. Djeca koja žive u nerazvijenim zemljama čine oko 80 odsto ukupnog broja djece na svijetu. Neka od njih su oboljela od malignih bolesti i nemaju pristup modernom liječenju.

Međunarodna konfederacija organizacija roditelja djece oboljele od karcinoma (ICCCPO) osnovana je prije dvadesettri godine, tj maja 1994.godine u Valensiji – Španija i okuplja udruženja porodica djece oboljelih od karcinoma iz preko šezdeset zemalja, kako bi roditelji dobili informaciju o liječenju svoje djece.

Photo: Daniel Kasap/PIXSELL

Cilj i svrha obilježavanja Svjetskog dana djece oboljele od raka u kampanji „I ja se borim“ je da se podstakne podizanje društvene svijesti o problematici raka kod djece i kako prepoznati bolest na vrijeme, kako se boriti i kako i na koji način svako od nas može učestvovati u stvaranju široke mreže solidarnosti u cilju pomoći i podrške oboljelim mališanima i njihovim porodicama.

Na sreću, procenat izliječenja je veći nego kod odraslih i njih preko dvije trećine se izliječi, dok je preživljavanje na više od pet godina podignuto i do 90 odsto zahvaljujući kombinaciji hemoterapije, hirurgije i postoperativnog praćenja djece. Cilj je i da se kod drugih još težih oboljenja, preživljavanje produži takođe na više od pet godina.

Najčešće maligno oboljenje kod djece je akutna leukemija, gdje je procenat izliječenja najveći, preko 70 odsto, a terapija traje 105 nedjelja. Simptomi tog oboljenja su brzo zamaranje, blijedilo, odbijanje hrane ili sisanja, pojavljivanje modrica, tačkica na koži i upalnih infekcija koje traju duže što je uobičajeno.

Kada se govori o preventivi, posebno se ističe da trudnice treba da izbjegavaju infekcije, isto tako, zračenje nikako nije dozvoljeno, pušenje i alkohol, a pored toga, buduće majke treba da vode računa o načinu ishrane i života. Istovremeno treba znati da je poslije porođaja obavezno dojenje djeteta, jer je to svakako veoma uspješna preventiva”, navodi se u saopštenju Crnogorskog društva za borbu protiv raka.

Projekt izgradnje galije Svetog Juraja na čekanju – ploveći muzej

0
Galija

Realizacija projekta izgradnje i puštanje u (pomorski) promet Komunalne galije sv. Juraj, svojevrsnog plovećeg muzeja Jadrana, je na čekanju. Projekt izgradnje replike slavne šibenske galije koja je, prema dostupnim podacima, sudjelovala u bitci kod Lepanta, 7. listopada 1571., prvi put se spomenuo u drugoj polovici 2014. godine.

Gotovo tri godine kasnije iz Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika poručuju: mi smo spremni.

– Za projekt Galije sv. Jurja izrađena je sva potrebita i vrlo opsežna tehnička dokumentacija za gradnju broda. Projekt je spreman za prijavu na odgovarajući natječaj, kad se otvori – poručili su iz Upravnog odjela pročelnika Matije Bumbaka.

Ministarstvo turizma RH dodjeljuje 200 tisuća kuna Gradu Šibeniku u veljači 2015. godine upravo za izgradnju replike slavne galije koja se upisala u svjetsku povijest ratovanja.

Ukupna vrijednost projekta je 685.587,50 kuna, a čeka se kandidiranje projekta za korištenje sredstava iz Strukturnih fondova Europske unije.

Galija sv. Jurja spominje se u kontekstu još jedne inovativne turističke priče, a jednom kad se pusti u promet galija bi plovila Jadranskim morem, od Umaga do Dubrovnika, tijekom turističke sezone, sa stalnim vezom u uvali Škar pokraj tvrđave sv. Nikole na ulazu u Kanal sv. Ante.

Partneri u projektu na početku priče bili su Grad Šibenik, Turistička zajednica Grada Šibenika i Muzej grada Šibenika.

www.mok.hr

48.Praznik mimoze – Maskenbal u subotu 18.februara

0
Maskenbal HN

Treći, najveći maskenbal u okviru 48. Praznika mimoze održati će se u subotu, 18. februara u Institutu Igalo.

Prema najavama očekuje se učešće velikih karnevalskih grupa iz regiona, koje su učlanjene u Federaciju evropskih karnevalskih gradova, kao i grupe iz Kotora, Tivta i Budve, te veliki broj maski na ovom završnom maskenbalu.

Kultna pjesma Bokelja „Ima jedan grad na moru“, autora Petra Rakića, za koji je aranžman uradila Martina Vuksanović (kapelnik Glazbeno – prosvjetnog društva „Tivat“), će se premijerno čuti u novom aranžmanu Gradske muzike Herceg Novi.

Pored njih, nastupiće i mažoretke, klapa Stari Kapetan, Exodusi, a specijalni gost večeri je Danijela Martinović.

Ostao je mali broj ulaznica za ovaj maskenbal čija je cijena 5 €, a mogu se kupiti na blagajni dvorane Park – Herceg – Novi,od 10 do 13 i od 17 do 20 sati.

 

Najmasovniji noćni uspon na Subru

0
Noćni uspon

Četrnaesti noćni uspon „Noć punog mjeseca“, oborio je sve rekorde posjete po broju učesnika, ali i broju planinarskih klubova. U noći subotu na nedelju vrh Subre (1679 m) je posjetilo 74 planinara iz dvadeset i jednog kluba, odnosno društva, iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Uspon je započeo malo prije četri sata izjutra iz planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m), odakle je dugačka kolona praćena mjesečinom, u sniježnim uslovima se ispela na uvijek izazovnu Subru, najbolji i najpoznatiji vrh-vidikovac u masivu Orjena i zatim gore sačekala izlazak sunca.

Noćni uspon

Da bi sve proteklo bezbjedno, postarao se Alpinističko-speleološki odsjek planinarskog kluba „Subra“, koji je dan ranije postavio sigurnosne konope na rizičnijim dijelovima staze, a čiji su članovi zatim i aktivno učestvovali i obezbjeđivali uspon. Na samom vrhu, osim već tradicionalnog dočeka sa toplim čajem, goste je dočekala i mala foto izložba upravo završenog projekta.

Noćni uspon

 „Udahnimo život zaleđu-selo Kameno“, postavljena za ovu priliku u sniježnom bivaku kako bi upoznala planinare sa novom ponudom hercegnovskog zaleđa.

Noćni uspon

Organizator četrnaeste „Noći punog mjeseca“ je planinarski klub „Subra“, a noćni uspon je događaj iz zajedničkog kalendara „Zimski gušti na Orjenu“, čiji je inicijator i koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.

Anticiklona vlada

0
Jedrenjak – foto M.Marušić

Sredina februara protiče u znaku suvog i stabilnog vremena.  Naši se krajevi i dalje nalaze pod uticajem prostrane anticiklone koja zahvaća veći dio Evrope. Jutro je u unutrašnjosti donijelo mraz, mjestimice i maglu. U čitavoj unutrašnjosti minimalne temperature su bile jutros negativne.

Srijeda:
Pretežno sunčano. Ujutru na sjeveru po kotlinama moguća magla ili niska oblačnost. Vjetar povremeno slab do umjeren, sjeveroistočni i istočni. Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 7, najviša dnevna od 7 do 18 stepeni.

Četvrtak:
Pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovo doba godine. Ujutru na sjeveru po kotlinama magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -3 do 8, najviša dnevna od 10 do 19 stepeni.

Izgledi vremena

U četvrtak pretežno, u petak i subotu djelomice sunčano. U nizinama će u četvrtak i petak biti magle, ponegdje i dugotrajne. Uz prolazno jače naoblačenje mjestimične će kiše biti potkraj petka i u subotu, kada na Jadranu kiša može biti obilna. Vjetar slab. Na Jadranu će u četvrtak puhati slab do umjeren sjeverozapadnjak, zatim jugo i jugozapadnjak, a u subotu prolazno jaka bura. Danju toplije, no u nizinama unutrašnjosti uz lokalno dugotrajnu maglu temperatura može biti osjetno niža.

 

Mladi vaterpolisti Jadrana pobjedama koračaju u…

0
JADRAN CARINE

Mladi vaterpolisti Jadrana Carine proteklog vikenda gostovali su u Kotoru i odigrali dvije utakmice u dvije kategorije protiv ekipe Cattara. U obije utakmice ostvarene dvije ubjedljive pobjede.

U prvoj utakmici u kategoriji „F” (2006. godine i mlađi – MLAĐE NADE) na bazenu „Nikša Bućin” u Kotoru Jadran Carine je savladao ekipu Cattara rezultatom 4:9 (1:2, 1:1, 0:4, 2:2).

Jadran Carine (2006): Danilo Ogurlić, Tadija Matijašević, Matija Lučić 1, Vuk Ivović, Rade Đukić 2, Petar Popović , Stefan Vico 4, Radivoj Radanović, Strahinja Gojković, Danilo Stupar 2, Jovan Barbarez, Balša Damjanović, Uroš Novović, Vuk Radović,  Miljan Bošković. Trener: Dušan Ivanovski

Na drugom meču istog dana u kategoriji „D”  (2004. godine i mlađi – MLAĐI KADETI) još jedna ubjedljiva pobjeda protiv istog rivala 3:10 (2:1, 1:1, 0:1, 0:7).

Jadran Carine (2004): Đorđe Čvorović, Nemanja Moračanin 3, Nikola Mračević, Marko Bošković 1, Luka Sijerković, Matija Kujačić 1, Danilo Krivokapić 2, Amar Kujović, Lazar Vukićević 3, Krsto Tomašević, Meldin Hadžić, Andrija Nakićenović, Nemanja Čepić, Šćepan Kontić, Sava Huter. Trener: Filip Andrić

Mladi vaterpolisti Jadrana Carine nastavljaju takmičenje 25 februara, kada u Herceg Novom gostuju selekcije Budve u u kategrojama „F“ 2006 godište i „D“ 2004 godište, saopštili su iz VK Jadran Carine.

 

Pogledajte nestvarne prizore skoro isušenog jezera hidroelektrane Rama

1

Dok je u Kaliforniji evakuirano blizu 200.000 ljudi zbog opasnosti od pucanja najveće američke brane Oroville, koja je popustila pod pritiskom golemih kiša i topljenja snijega, mještani Rame u sjevernoj Hercegovini, ugledali su dno umjetnog jezera od hidroelektrane, a prizori koje su objavili mediji podsjećaju na reljef mjeseca izmiješanog s ostacima naselja iz kojih su ljudi evakuirani prije više desetljeća.

Hidrološki loša godina i pojačana proizvodnja električne energije, doveli su do toga da je Ramsko jezero na iznimno niskoj razini u posljednjih nekoliko godina.

Fotoreportari lokalnog portala Prozor Rama napravili su reportažu s ovoga nestvarnog područja. Fotografirali su mjesta nekadašnjih naselja Luke, Bruša, Škarine, sve do nekadašnjeg naselja Kopčića, u kojemu su stanovali poznati  turski vladari iz istoimene obitelji.

Ramsko jezero

“Smješteno uz samu rijeku Ramu, uz njenu lijevu obalu, na pitomoj zaravni, danas izgleda toliko mrtvo, toliko jednolično i beživotno kao da je smješteno u pustinji”, navode iz portala Prozor Rama.

Ramsko jezero

Na dnu jezera ostaci su kuća, vjerskih objekata, grobova, opeke, čavala, obuće, posuđa….

Izgradnjom akumulacije za hidroelektranu Rama, koja je s radom započela 1968, godine, potopljeno je 15,5 četvornih kilometara zemljišta te 1.147 raznih objekata. U iseljeničkom valu koji je nastao potapanjem Rame iselilo je 752 obitelji s 2939 članova.

/Hina/

Za godinu će završiti kompletnu saobraćajnicu MR1 prema…

0

Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević sa saradnicima, obišla je danas gradilište najveće investicije koju realizuje lokalna uprava – prvu fazu nove tzv. MR1 saobraćajnice za budući „Orascomov“ turističko naselje Luštica Bay u Krtolima, odnosno kompleks  koji u uvali Pržna treba da gradi „Qatari Diar“.

Radovi koje obavlja kompanija „Toškovići“ iz Podgorice, počeli su prije dva mjeseca i do sada je završeno oko 60 odsto zemljanih radova, odnosno proboj trase oko  2,5 kilometra dugog puta koji vodi od raskrsnice kod stadiona FK „Sloga“ u Radovićima, pored sela Đuraševići, do iznad Grabovca.

„Ova saobraćajnica nam je značajna iz više razloga – prvo, želio da pojačamo infrastrukturu prema Luštici iz čega će prvenstveno benefite imati sami stanovnici tog poluostrva, drugo, pravimo alternativni put postojećoj saobraćajnici preko obale Đurišića, Bogišića i Kaluđerovine gdje su tokom ljeta velike gužve, i treće – omogućavamo velikim investitorima, kompanijama „Luštica Development“ i „Qatari Diar“ da dobiju novu i modernu saobraćajnicu koja će ih mnogo bolje povezati sa Tivtom. Pozitivno sam iznenađena brzinom izvođenja radova i onim što već možemo vidjeti na terenu, tako da sam sigurna da će ovaj MR1 put biti završen u planiranom roku od godinu dana“- kazala je gradonačelnica Matijević nakon obilaska gradilišta i razgovora sa predstavnicima izvođača i nadzora radova na projektu vrijednom 2,5 miliona eura.

Cijela MR 1 saobraćajnica duga je 4,8 kilometara i imaće dva kružna toka- raskrsnice u Solilima i kod stadiona „Sloge“ u Radovićima. Cesta čiji je koridor širok 18 metara imaće dvije kolovozne trake, obostrane pješake i biciklističke staze sa zelenim pojasevima, a kroz nju će biti „provučena“ i sva nova elektro, vodovodna, telekomunikaciona i kanalizaciona infrastruktura.

Gradilište buduće saobracajnice Luštica – Tivat

„Trenutno radimo prvu fazu MR 1 u dužini od 2.500 metara do iznad Grabovca, vrijednu 2,5  miliona eura, za što je novac izdvojila Vlada iz budžeta i prenijela ga Opštini Tivat“- kazala je Matijević.

Direktor opštinske Direkcije za investicije i razvoj Peđa Obradović najavljuje brzo raspisivanje tendera za drugu fazu MR1 saobraćajnice od Grabovca do Solila. Ta dionica koštaće oko 3 miliona eura, finansiraće se iz državnog budžeta, a nosilac posla na njoj biće Direkcija javnih radova Crne Gore.

„Očekujemo tender za tu fazu u narednih par mjesecim, tako da se što je moguće brže i drugi izvođač uvede u posao i da se cijela MR1 saobraćajnica završi za godinu dana“- istakao je Obradović. Dodao je da je u toku riješavanje problema sa finansiranjem za oko 500 metara trase od stadiona „Sloge“ do bivše kasarne u Radovićima koji su sastavni dio buduće MR2 saobračćajnice, a koju će odatle dalje, kroz cijeli kompleks Luštica bay-a, do administrativne granice opština Tivat i Herceg Novi na poluostrvu, o svom trošku graditi kompanija „Luštica Development“.

Šef gradilišta, inženjer Veselin Filipović iz firme „Toškovići“ kazao je da trenutno na gradilištu rade većinom mašine, a da će kada za oko mjesec ipo počnu radovi na gornjem stroju puta i infrastrukturi, dnevno na trasi biti angažovano i do 60 radnika.