U organizaciji Art Press iz Budve, u četvrtak je u galeriji hotela Queen of Montenegro u Bečićima, otvorena samostalna izložba slika, akademskog slikara Đura Lubarde iz Herceg Novog, pod nazivom SJEĆANJA NA DRINSKA SVITANJA.
Lubarda se ljubiteljima umjetnosti predstavio, sa petnaest radova galerijskog formata, radjenih u tehnici ulje na platnu.
Đuro Lubarda, nerijetko prirodu “smješta” u okvir, triptih, , uzdižući je na ikonički pijadestal, svetinju, ličnu ikonu, kojoj se “klanja”, za koju se moli… Posvećenički, istinski, isceliteljski, odnos s prirodom, otvara “dveri spasenja”, esemciju života, čijem očuvanju, prijete izazovi vremena u kojem živimo, kazala je, pored ostalog, otvarajući izložbu Djura Lubarde, istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović.
ĐURO LUBARDA je rodjen 1942. godine u Beogradu. Diplomirao je Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i studirao istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Trenutno živi i radi u Hamiltonu u Kanadi.
Izlagao je na više od 200 samostalnih i grupnih izložbi širom bivše Jugoslavije, Kanade, Austrije, Francuske, Švajcarske, Amerike, Izraela, Rusije i Bugarske, a organizator je i mnogih likovnih susreta i kolonija.
Njegove slike nalaze se u mnogim galerijama Evrope, Sjeverne Amerike i Izraela, kao i mnogim privatnim zbirkama, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
U okviru 4. Mobilne književne rezidencije, koja je počela 25.septembra u selu Čelobrdo iznad Sv. Stefana, u subotu 30.septembra će pisci i rok muzičari iz bivše Jugoslavije nastupiti na neformalnoj književnoj večeri u klubu Evergreen u Starom gradu u Kotoru od 21 sat.
Književnici Zvonko Karanović iz Beograda, Faruk Šehić iz Sarajeva, kao i osnivač i tekstopisac splitskog hiphop benda TBF Saša Antić, imaće javni nastup na temu Doživotna sloboda, koja je izabrani moto 4. književne rezidencije u Crnoj Gori, u organizaciji udurženja Za Druga (Petrovac) i ZMUC (Beograd).
Do 10.oktobra na rezidenciji u selu Čelobrdo boraviće još i Asja Bakić iz Zagreba, Damir Pilić iz Splita, Đorđe Šćepović iz Podgorice, Vladimir Jovanović iz Beograda, Katarina Sarić iz Budve, frontmen crnogorskog alt-rok benda Autogeni trening Dino Kapetanović, rok poeta Nikola Vranjković koji je vodio srpski sastav Blockout, kao i Nebojša Simeunović lider beogradske rok grupe Dža ili Bu. Gošće rezidencije biće dramaturškinja i pjesnikinja Dragana Tripković iz Podgorice, te pisac priča i lingvistkinja Tanja Sekulić iz Bara.
Književna rezidencija u selo Čelobrdo dio je dugoročnog programa „Mobilne rezidencije / Pokretne kolonije“ koji ZMUC iz Beograda, u saradnji sa udruženjem Za Druga (Petrovac) i Zeta centrom (Tirana), realizuje od 2013.godine u kulturno zapostavljenim djelovima Srbije, Crne Gore i Albanije. Cilj projekta je da, koristeći se modelom „čergarenja“, okuplja umjetnike iz regiona u državama koje međusobno rijetko i neadekvatno komuniciraju u javnom prostoru i pred drugačijom publikom.
Cilj programa je i aktivno promovisanje nezavisne/alternativne kulturne scene u regionu, a čiji rezultati svakako nijesu dostojno vrednovani.
Polazeći od teze beogradskih nadrealista, 30-ih godina prošlog vijeka, da se o ljudskoj slobodi ne može diskutovati ako nije potpuna i neograničena, ovogodišnja tema na rezidenciji jeste – Doživotna sloboda, tema kojom će učesnici rezidencije problematizovati poimanje slobode u savremenim društvima.
Sloboda života, u nadrealističkom ključu, predstavlja cilj ili credo pojedinca, ali i stanovište određene zajednice u duhu ljevičarske ideologije koju su nadrealisti usvojili kao idiom. Sloboda života je pobuna protiv društvenog sistema, protiv dogme, sankcija, mimezisa, službene kulture, nejednakosti. Može se reći da ovaj izraz naglašava individualni diskurs u traženju kolektivnih, društvenih promjena.
Cilj projekta je da podstakne i proširi temu slobode u našim društvima u kojima dominiraju različite vrste cenzure i ograničenja – od broja unijetih kalorija do slobode kretanja i slobode govora.
Ovogodišnju književnu rezidenciju Čelobrdo 2017 podržala je međunarodna mreža pisaca i prevodilaca TRADUKI iz Berlina.
Raniji učesnici Pokretne književne kolonije u Crnoj Gori, koja je do sada realizovana u selima Reževići, Blizikuće i Čelobrdo, bili su 2016. godine: Ahmed Burić i Marko Tomaš izBiH, Barbi Marković iz Austrije, Ana Radmilović (1974-2017) i Pavle Ćosić iz Srbije i Brano Mandić iz Crne Gore; zatim Borivoj Gerzić, Vule Žurić, Oto Oltvanji iz Srbije, Nenad Veličković i Sandra Zlotrg iz BiH, Mima Simić, Renato Baretić i Želimir Periš iz Hrvatske i Ilija Đurović iz Crne Gore (2015), te Goran Gocić, Vladislava Vojnović, Saša Ljubiša i Slavica Agatonović iz Srbije, Lamija Begagić iz BiH, Staša Aras iz Hrvatske, Ognjen Spahić, Stefan Bošković, Vasko Raičević i Đorđe V. Gregović iz Crne Gore (2014).
Princ Albert II od Monaka sa svojoj delegacijom posjetio je izložbeni štand marine za superjahte i nautičkog naselja Porto Montenegro, i sreo se sa predstavnicima ovog projekta, na Sajmu nautike u Monaku MYS.
„Vladar kneževine Monako istakao je interesovanje za daljim razvojem nautičkog proizvoda u Crnoj Gori, i bio iznenađen dinamikom i kvalitetom razvoja projekta Porto Montenegro, gdje je i samo boravio 2013. godine tokom zvanične posjete Crnoj Gori“- saopšteno je iz Porto Montenegra.
Marina za superjahte u Tivtu je vremenom postala način života članova evropske jahting zajednice – Porto Montenegro je nautički centar i luksuzna marina na Jadranu, koja veliku pažnju poklanja uslužnim djelatnostima.
„Marina Porto Montenegro dobitnik je jedinstvene i prestižne Platinum nagrade, koju dodjeljuje britanska Yacht Harbour asocijacija (TYHA), u saradnji sa asocijacijom Marina industrijalaca (MIA) – s ovim globalnim priznanjem marina Porto Montenegro je zvanično jedina marina na svijetu sa nagradom najvišeg ranga u jahting usluzi i industriji. Zasluga za istu prvenstveno je stečena na osnovu monitoringa usluge u marini i zadovoljstva nautičke klijentele istom, ali i zbog kapaciteta marine od 450 vezova, lifestyle iskustva u nautičkom naselju PM, visokim ekološkim standardima cijelog projekta, perfektne pozicije u Boki Kotorskoj.“- istakao je direktor marine Porto Montenegro Tony Browne, koji je princu Albertu II i predstavio nove razvojne potencijale tivatske marine.
Kako biti konkurentni i što ponuditi turistima na pješačkim rutama, koje su staze dobre i kako bi ih trebalo promovirati u pješačkom turizmu, kako targetirati klijente, kako s njima komunicirati i prodati im proizvod – neka su od pitanja o kojima će se raspravljati na radionici, koja se u sklopu EU projekta Hiking Europe 29. septembra održava na Mljetu.
Riječ je o međunarodnom projektu u kojem je jedini hrvatski partner Regionalna razvojna agencija DUNEA, a kojem je fokus na pješačkom turizmu, kao alternativi masovnom turizmu i generatoru održivog turizma budućnosti.
Radionica je namijenjena prvenstveno predstavnicima privatnog sektora. Naime, ovaj projekt ima za cilj i unaprijediti opseg ponude pješačkih staza kako bi se fizičku aktivnost nadopunilo s otkrićem ruralnih područja, poput doživljaja lokalne tradicije, upoznavanje s domaćom kuhinjom, kupnja na lokalnim tržnicama, ponuda autohtonih suvenira i sl. Bit će ujedno predstavljen uspješan primjer poslovanja HALTIA- Centra za prirodu iz Finske. Ovaj nacionalni park vrlo uspješno surađuje s lokalnom zajednicom i uključuje je u svoje aktivnosti, što ih čini uspješnima u svjetlu održivog turizma.
Kroz projekt Hiking Europe uključene regije – španjolska regija Katalonija, talijanska Emilia-Romagna, irska regija Donegal te Dubrovačko-neretvanska županija, uspostavile su transnacionalnu mrežu turističkih ruta kroz nekoliko novih pješačkih itinerara. Naša uključuje pješačke staze otoka Mljeta i prostor Napoleonovog puta u Stonu, gdje je jučer održana i završna konferencija ovog projekta, financiranog iz COSME programa Europske
Kad je prije 19 godina prof. dr. Vladimir Skračić u Murteru došao na ideju da se uz znanstveni skup o 700 godina tamošnje župe organizira regata brodova na latinsko idro, misao vodilja bila je da se, “ubi et orbi”, pokaže jedno plovilo koje je obilježilo život Murterina u skoro kvarat toga dugog povijesnog razdoblja.
Ideju je došapnuo Željku Jeratu, tada i danas agilnom i neumornom članu murterske i hrvatske maritimne obitelji, ovaj Ferdinandu Plesliću Grobiju, predsjedniku bratovštine sv. Nikole, i Josipu Juragi Joli i rečeno je ubrzo bilo – učinjeno!
No, u Murteru su postojala samo tri broda pod punom spremom i koja su jedrila na latinsko idro: “Šimica”, gajeta obitelji Zvonimira Skračića, “Trtuša”, gajeta Nikole Turčinova Klepca, i kaić Marka Jurage kalafata.
U brzoj akciji trojice Murterina, još su četiri gajete opremljene opremom koju su našli po kućama – neko je imao ovo, netko ono; elem se na startu prve regate na latinsko idro u Murteru našlo – sedam brodova!
20. regata i 77 brodova
Sve ostalo u ovih 19 godina, a 20 regata, je povijest: i da je regata narasla do 77 brodova s otoka Murtera, ali i cijelog probuđenog, dužobalnog okolnog prostora od Raba i Krka sve do Komiže i falkuše – još jedinog broda (uz ove murterske) koji su prostorom od Zadra do Šibenika jedrili na latinsko idro; da je za sobom povukla more sličnih događanja, okupila duž Jadrana more ljudi koji su se priključili pokretu obnove tradicijskog broda i plovidbe; da je puno brodova obnovom uskrslo iz mrtvih, a bogme su građeni i novi.
Kad danas, uz 20. regatu koja će se u nedjelju održati u Murteru, Željka Jerata pitamo kako i kuda dalje, odgovor je spreman:
– Za to dalje ja bih postavio pitanje cijeloj javnosti, državnim i županijskim institucijama: koliko nam je do toga suštinski stalo i jesmo li spremni na iskorak? S obzirom na potencijal koji sad postoji, i na činjenicu da se plovidbe ovakve vrste danas organiziraju po mnogim sredinama, da se svi natječu tko će dati više i tko će izvaditi bolju dotu… je li sazrelo vrijeme da se negdje u prostoru Šibensko-kninske županije ili na razmeđu sa Zadarskom – jer dijelimo bliski prostor i dijelimo istu baštinu – počnu organizirati, recimo, petodnevne plovidbe od mjesta do mjesta, koje bi svojom atraktivnošću i originalnošću privukle posjetitelje i tako postale ne samo izložbeni eksponat nego i mali gospodarski, kako se to kaže – subjekt!
On line izložba Latinsko jedro – Foto Zoran Nikolić
Francuski recept
Mislite, slično kao što rade Francuzi. Mi tamo sudjelujemo dok oni vrte ogroman novac u Brestu, na otocima zaljeva Morbihana na Atlantiku ili u gradiću Seteu na Mediteranu?
– Upravo to mislim. Evo na primjer u Seteu, oni već oko Uskrsa imaju manifestaciju na koju dođe nekoliko stotina tisuća, gotovo pola milijuna posjetitelja, o Morbihanu i Brestu da ne govorim! To mi ne ide iz glave, i to je ono što je prof. Vladimir Skračić svojedobno nazvao “turizam za novo vrijeme”.
Znači, staviti baštinu u novu, gospodarsku funkciju?
– Znači. Baštinili smo od pradjedova nešto toliko originalno, tu plovidbu i taj način života koji još postoji, i ako od toga nismo u stanju napraviti brend, ako hoćete i biznis pod kontroliranim uvjetima, jer se radi o specifičnom i štićenom prostoru, ako nismo u stanju iz toga napraviti novu vrijednost i recimo ostvariti ostatak dohotka, onda je to zaista šteta, znak naše nemoći i državne nebrige. Trebalo bi “zavrtiti” tu, čak i ne toliko novu ideju, anketirati i “testirati” lokalne samouprave i financijere i vidjeti možemo li to, ili ćemo i dalje ostati na pojedinačnim našim regatama koje okupljaju prijatelje i vrijedne ljude, no na neki način više ostaju društveni rashod nego prihod…
Kalendar događanja do nedjelje
28. septembra, četvrtak
– 15.30: Mala likovna radionica Anite Tandarić i Ane Vodopije za djecu i roditelje
– 16 sati; sportska regata Gajeta’cup
– 20 sati: koncert Zbora “Zoranić” iz Zadra u crkvi sv. Mihovila
29. septembra, petak
– 10.45: procesija “iz Pijace”
– 11 sati: sveta misa u Sv. Mihovilu
– 16 sati: Malo latinsko idro
– 18 sati: svečana sjednica Općinskog vijeća uz Dan općine
– 20 sati: Latinsko idro na Sredozemlju, autora Lingvističkog atlasa Mediterana, Čitaonica
30. septembra, subota
– 10 sati: marenda na Staroj rivi
Popodne: plovidba do Betine
– 16 sati: užina u Betini
– 19 sati: “Koncert u suton” na Raduču
– 20.30: Murter guitar duo – Ivan Korunić i Mate Skračić na Staroj rivi
U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere, trenutno borave ukupno 1.642 zvanično prijavljena turista, što je čak 27 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je iz Turistička organizacija najmanjeg grada u Boki.
Među posjetiocima koji sada odmaraju u Tivtu 1.551 dolazi iz inostranstva, dok je 91 turista iz Crne Gore.
U hotelima boravi 549 gostiju, dok su izdavaoci privatnog smještaja ugostili ukupno 1.085 turista.
Herceg-Novi 7.762 turista
Herceg – Novi – foto Boka News
U svim vidovima registrovanog smještaja na području Hercegnovske rivijere, trenutno borave ukupno 7.762 prijavljena turista, što je za 8 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je Turistička organizacija Herceg Novog.
Broj turista iz inostranstva je 7.087, dok je 675 turista iz Crne Gore.
U hotelima boravi 3660 gostiju, dok su izdavaoci privatnog smještaja ugostili ukupno 4102 turista.
Turistička Organizacija Herceg Novi(TOHN) će učestvovati na jubilarnom 50-om Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu koji se ove godine održava od 5. do 7. oktobra. Na jednom od najvažnijih regionalnih sajmova turizma TOHN će se predstaviti sa Nacionalnom turističkom organizaciojom (NTO) i lokalnim organizacijama Tivta, Bara, Budve i Podgorice, i to na 200 kvadratnih metara zajedničkog izložbenog prostora na ulazu u Halu „Master” novosadskog Sajma.
Akcenat predstavljanja grada i turističke privrede na Sajmu u Novom Sadu, TOHN baziraće na vansezonskoj ponudi, te na unaprijeđivanju postojeće povezanosti i formiranje novih konekcija sa regionalnim turističkim agencijama.
Zajednički cilj, istaknut od strane NTO, je da se javnost koja gravitira novosadskom sajmu što više zainteresuje za programe Dočeka Nove godine po našim gradovima. U tom kontekstu i sa ciljem predstavljanja na Sajmu u Novom Sadu, TOHN je svim hotelijerima na teritoriji opštine poslala poziv da kreiraju ponudu, od kojih su neki odmah odgovorili formiranjem određenih paket aranžmana, a poziv važi i dalje za sve imaoce smještajnih kapaciteta.
U sklopu zajedničkih nastupa sa NTO, Herceg Novi će dobiti prostor na dva od 16 bilborda koliko je na području Srbije obezbjeđeno za predstavljanje crnogorskih gradova i njihove ponude za Novogodišnje praznike.
Dodatni input predstavljanju Herceg Novog je i nastup poznatog bubnjara, Novljanina, Dragoljuba Đuričića i grupe Balkanska lavina, koji će biti sastavni dio zabavnog programa TOHN, ali koji će i na inicijativu NTO nastupiti na otvaranju jubilarnog Sajma turizma u Novom Sadu na kojem je Crna Gora zemlja-partner.
Kao dio predstavljanja na Sajmu turizma u Novom Sadu TOHN je u saradnji sa hercegnovskim hotelijerima obezbijedila i poklon vaučere i podijeliće ih u raznim nagradnima igrama i na taj način dodatno animirati sve posjetioce našeg izložbenog štanda.
Na ovoj značajnoj manifestaciji u Novom Sadu istovremeno sa Sajmom turizma održavaju se i sajmovi lova, ribolova, sporta, ekologije i konjarstva, koji će, po riječima organizatora, pod zajedničkim imenom LORIST okupiti više od 40.000 ljudi iz zemlje i inostranstva.
Nakon predstavljanja na Sajmu u Novom Sadu TOHN će se predstaviti i na značajnim međunarodnim sajmovima u Riminiju(Italija) od 12. do 14. oktobra, u Varšavi(Poljska) od 22. do 24. oktobra i u Londonu(Velika Britanija) od 6. do 8, novembra.
Podsjećamo da, uz sve redovne aktivnosti, stručna služba TOHN rade na obradi podataka prikupljenih u Anketi turista, koja je ove godine rađena na novi, moderniji način sa drugačije formulisanim pitanjima. Rezultati Ankete će kao i svake godine biti završeni i prezentovani u novembru i na osnovu njih će se korigovati i ponuda za sljedeću sezonu.
„Uranak u Boki” naziv je izložbe slika članova Nevladine organizacije „Slikarski uranak” iz Podgorice koja će u galeriji Muzeja u Perastu biti otvorena od subote u 18 sati 30. septembra do 30. oktobra.
Podsjetimo, NVO „Slikarski uranak” je 1993. godine osnovao Miloš Uskoković, profesor u penziji, u saradnji sa KPZCG i ULUCG. Radi se o međunarodnoj asocijaciji stvaralaca koja ima preko 400 članova svih umjetičkih i naučnih profila.
Za protekle 24 godine priređene su brojne manifestacije, umjetničke kolonije, književne večeri, izložbe i izleti širom Crne Gore sa slikarskim i foto seansama, uz gostovanje članova iz regiona i iz svijeta.
Da nekontrolisana najezda turista donosi više štete nego koristi, upozorili su protestima stanovnici Katalonije, Majorke i Venecije, a kako bi zaštitio UNESCO-ov status, Dubrovnik je od ovog ljeta bio primoran da ograniči dnevni broj svojih posjetilaca.
Kao treća najposjećenija kruzing luka na Jadranu, sa mnogostruko više turista nego što može podnijeti svojom infrastrukturom, Kotor je zato pred pitanjem: hoće li zarad brze zarade od kruzing turizma, žrtvovati sopstveni grad?
Rekordne brojke kruzing brodova koji u Stari grad Kotor sa oko hiljadu i po stanovnika dovode preko pola miliona turista, upozorile su da Boka obolijeva od venecijanskog sindroma. A to znači da se prekomjernom posjetom turista narušava funkcionalnost grada, pa dolazi do iseljavanja starograđana. Venecija je tako prije tri – četiri decenije imala oko 200.000 stanovnika, danas ih je manje od 60.000.
“Vidite što se dešava u našem jadranskom susjedstvu, i Veneciji i Dubrovniku, gdje ljudi već organizuju proteste, jer sve to počinje da izmiče kontroli”, kaže magistar turizma Radoslav Ćoso, koji je upravo ovih dana završio doktorski rad o uticajima kruzing turizma u Crnoj Gori.
MSC Musica u Kotoru
U Boku Kotorsku će ove godine uploviti preko 500 brodova sa više od 600.000 turista, a nautička sezona je počela ranije nego ikad, i traje od januara do kraja novembra. Za Kotor, koji nema velike hotele, to je glavni izvor turističkog prihoda, naglašava direktorica Turističke organizacije Kotor, Ana Nives Radović:
“Prosječna potrošnja gosta sa kruzera u kotoru je oko 40 eura. S obzirom na ukupan broj gostiju koji premašuje pola miliona, to je za Kotor izuzetno značajan prihod”.
Nema ukupnih brojki o zaradi Kotora od kruzera, no samo Luka godišnje ubere preko tri miliona eura. A na te brojke treba dodati takse i cijene usluga agencija koje dovode kruzere, kao i cijene izleta na koje kruzing turisti idu tokom najviše šest sati boravka u Boki.
No, sva ide na uštrb kvaliteta življenja stanovnika Kotora, potvrđuju nam u anketi Saša i Ivana koji se, poput mnogih sugrađana, gorko šale na sopstveni račun i kažu da će, nastavi li se sa nekontrolisanom najezdom turista, UNESCO- ov Kotor pretvoriti u lijepo, ali prazno pakovanje.
“Ti brodovi imaju stambenih jedinica koliko cijeli stari grad Kotor. A samo danas su došla dva takva. Beskonačne su kolone, bar da postoji prevoz barkama pa da ćovjek može preskočit’ s jedne obale na drugu. Da biste obavili bilo kakvu dnevnu obavezu, treba vam par sati, umjesto uobičajenih pola sata”, objašnjava naš sagovornik.
“To je sve lijepo, i kruzeri i turisti, jer svi mi živimo od turizma. Ali”, dodaje Ivana,”Kotor će postati samo kao igračka. Lijepo mjesto, ali bez života. A tamo đe ljudi bježe iz grada, to postaje ljuštura samo za turiste, i to ranije ili kasnije postaje Diznilend”.
Kotor – foto M.Marušić
Nekontrolisani najezda turista ugrožava i druge mediteranske gradove. Prema studiji kompanije Risposte Turismo, protekle dvije godine je u jadranskim lukama bilo više od 3.700 kruzera sa preko 5 miliona putnika.
Samo Dubrovnik, koji ima oko 40.000 stanovnika, godišnje posjeti preko milion turista, pa je UNESCO zahtijevao da se smanji broj posjetilaca starog jezgra na 8.000 dnevno. Ana Nives Radovic iz Turističke organizacije, međutim, smatra da za Kotor to nije rješenje.
“Ne možemo porediti Kotor sa Dubrovnikom, Venecijom ili Barselonom, jer oni mogu birati koju vrstu turizma žele. Kotor, u nedostatku velikih hotela, nema taj luksuz da se može odreći jednog broja kruzera. Jer, sve ono što oni plaćaju lučkim vlastima i gradu kroz različite takse, je ogroman izvor prihoda za grad i Kotor nema alternativu iz koje bi izvukao novac, neophodan da bi grad živio”, kaže ona.
Kotor – foto Boka News
S druge strane, Radoslav Ćoso smatra da je smanjenje broja kruzera i ograničavanje turističkih ulazaka u Kotor, jedini način da se udovolji biznisu, a očuva ono što turiste i dovodi u Bokokotorski zaliv: pulisirajući život u srednjevjekovnom gradu:
“Mi nemamo što da izmišljamo toplu vodu. Pogledajmo kako to rade u Dubrovniku ili Veneciji, i pretočimo malo njihove pameti. Dovedimo sve to u neku mjeru, da budemo zadovoljni i mi koju tu živimo, ali i brodari i gosti. Smanjimo broj kruzing turista, ali povećamo kvalitet, time i cijenu proizvoda. Analize koje sam radio pokazuju da se veliki broj turista želi vratiti. Jer, zaista, Boka je čarobna, i moramo naći mjeru u upravljanju kruzing turizmom kako bi je sačuvali, i kako bi imali ono što se kaže u narodu “i pare, i jare”.
Ljetos su u Španiji organizovani protesti protiv masovnog turizma sa natpisima “Turisti idite kući” i “Ovo nije turizam, nego terorizam’. Protestovali su i građani Venecije, s porukom da je turizam pretvorio grad u kulisu. Kotorani još ne protestuju, ali nezadovoljstvo mještana upozorava da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme, kako bi Kotor izbjegao sudbinu grada zatvorenih škura.
Zahvaljujući pola miliona eura vrijednom evropskom projektu CoRE Hrvatski hidrografski institut u Splitu dobio je vrijednu opremu i u četvrtak održao info radionicu o istraživanju svijesti u prevenciji zaštite okoliša uspostavljanjem veće sigurnosti i mjera za zaštitu pomorskoga dobra u prekograničnom području Hrvatske i Crne Gore.
Direktorica Hrvatskoga hidrografskog instituta (HHI) Vinka Kolić rekla je da je projekt počeo prije godinu i pol dana, te je trenutačno u finalnoj fazi provedbe. Projekt je nastavak dvaju prethodnih projekata na kojima su surađivali splitski HHI i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore koji, istaknuto je, odlično surađuju u posljednjih nekoliko godina.
“Europske projekte smo prepoznali kao izvor financiranja i kako bismo našu instituciju ojačali opremom i kadrovima. Tako smo nabavili valografsku plutaču i site scan sonar, opremu vrijednu više od sto tisuća eura – neophodnu za našu osnovnu hidrografsku djelatnost kako bi plovidba bila sigurna”, istaknula je direktorica Kolić.
U projektu osim HHI-a sudjeluje i Institut za more i priobalje iz Dubrovnika. Kolić je objasnila da u projektu nije naglasak samo na opremi već i na segmentu pomorskoga dobra, te da je njegov rezultat i mini brošura koja je u finalnoj fazi izrade i predstavit će se na završnim konferencijama u Dubrovniku i u Crnoj Gori tokom novembra. U brošuri je prikazan pregled situacije pomorskoga dobra u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Luka Mitrović rekao je da su novcima iz projekta nabavili opremu multibeam za mjerenje dubine mora, te obučili ljude da izrađuju nautičke karte i publikacije. Istaknuo je da je bitno što su u tom projektu definirali pitanje zaštite priobalja, odnosno delte Neretve i rijeke Bojane, gdje se obavljaju mjerenja i istraživanja kako bi utvrdili na koji način djeluje abrazija, odnosno erozija na tim područjima i što se događa s plažama.
“Izuzetno smo zadovoljni prvenstveno zbog suradnje s Hrvatskim hidrografskim institutom koji nam je izuzetno pomogao da uspostavimo hidrografsku službu Crne Gore. U planu imamo i druge, još veće projekte koji će biti od veće koristi za Hrvatsku i Crnu Goru”, izjavio je Mitrović.
