Vaterpolisti Primorca u novoj sezoni Lige šampiona igraće u grupi D sa Olimpijakosom, Savonom i pobjednikom kvalifikacione grupe, u kojoj su Sabadelj, Ortiđa, Šabac i Pai di Eks, odlučeno je danas žrijebom u Zagrebu.
Olimpijakos je 2018. bio prvak Evrope, a prošle sezone nastup je završio na trećem mjestu.
Savona je prošle sezone eliminisala Jadran u osmini finala Eurokupa.
Primorac kao šampion Crne Gore ima osigurano mjesto u grupnoj fazi.
Jadran će plasman u grupnu fazu pokušati da izbori kroz kvalifikacije.
Žrijebom je svrstan u A grupu, u kojoj su još Jug, Barselona, Dinamo iz Bukurešta i Banja Luka.
Ukoliko Jadran preskoči kvalifikacije igraće u grupi C, gdje se nalaze Barseloneta, Marsej i Vašaš.
Sjemenke lana sadrže na desetke hranjivih tvari: linolnu (omega-6), oleinsku (omega-9) te palmitinsku masnu kiselinu, a više od polovice masnoća sadržanih u lanu, čini alfa linolenska kiselina (omega-3). Tu su još i vitamini B1, B2 i C, fitosteroli, te minerali kalcij, selen, bakar, željezo, cink, natrij, magnezij, fosfor i kalij kao i vitamin E i karoten.
Polovica masnoća je sadržana u omega-3 masnoj kiselini što laneno sjeme čini najbogatijim biljnim izvorom te masne kiseline, bogatijim čak i od ribljeg ulja.
Sastojci:
250 g lanenih sjemenki
120 g naribanog parmezana
2 jaja
Priprema:
U većoj zdjeli pomiješajte lanene sjemenke, parmezan i 2 jaja te miješajte dok ne dobijete jednoličnu smjesu. Smjesa će biti pomalo ljepljiva pa je pustite barem 5 minuta da povuče više vode te postane lakša za razvlačenje.
Pećnicu zagrijte na 200 stupnjeva. Vodom namočenim rukama uzmite smjesu i raširite je po papiru za pečenje koji ste stavili u veći protvan. Stavite u pećnicu da se peče 8 minuta pa izvadite i stavite nadjeve i pecite još 15 minuta.
Nutritivna vrijednost bez nadjeva:
Energetska vrijednost: 239 kcal
Masnoće: 18 g
Ugljikohidrati: 4 g
Proteini: 13 g
Mali Lošinj – Prizor s mjesta tragedije – Foto: Čitatelj / Jutarnji list
Direktorica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu Alana Vukić izjavila je u utorak da su istražitelji na terenu te da se provode “očevidne radnje” i ispituju svjedoci pomorske nesreće u Malom Lošinju.
Osmero svjedoka iskaze će dati do kraja dana, a jedan, zbog zdravstvenog stanja, naknadno. “Očevid će biti završen do kraja današnjeg radnog dana, bit će ispitani svjedoci, nakon toga će se istražiti hoće li se ispitati dodatni svjedoci, a nacrt završnog izvješća bit će izrađen do kraja godine”, kazala je te je iskazala sućut obiteljima poginulih pomoraca.
U teškoj nesreći na rivi u Malom Lošinju u nedjelju oko 15 sati na pomorce je pala više tona teška rampa Jadrolinijinog broda Lastovo, poginula su tri, a jedan pomorac je teže ozlijeđen te je helikopterom prevezen u riječku bolnicu. On je stabilno i pri svijesti te nije životno ugrožen.
Vukić je naglasila da Agencija ne utvrđuje krivnju i odgovornost pojedinca u svrhu kaznenog progona nego zbog sprječavanje nesreća u budućnosti, s izdavanjem sigurnosnih preporuka.
“Izdajemo nacrt završnog izvješća koje upućujemo zainteresiranim stranama, primjerice obiteljima stradalih, kompaniji, svim sudionicima. Oni nam mogu uputiti prigovor i primjedbe s relevantnim dokazima, koje Agencija usvaja ili ne. Nakon toga objavljuje se završno izvješće, koje je dostupno javnosti,“ kazala je.
U Malom Lošinju tri dana žalosti
Rok za izradu nacrta završnog izvješća je godina dana, no, nada se da će biti gotov do kraja godine. Na pitanja novinara, odgovorila je da o detaljima istrage ne može govoriti, nakon očevidnih radnji prikupljat će se svi relevantni dokazi, nastavlja se proces istraživanja i pisanja nacrta završnog izvješća.
Iz Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci u ponedjeljak su izvijestili su da je očevidom utvrđeno da je do nesreće došlo uslijed pada rampe broda, navodeći da će izdati potrebne naloge kako bi se provođenjem daljnjih izvida i dokaznih radnji utvrdile sve okolnosti nesreće i s istim ciljem zatražiti izvješća drugih nadležnih državnih tijela i službi.
Iz do sada prikupljenih podataka proizlazi kako je do nesreće na trajektu Lastovo došlo uslijed pada rampe koja služi za ulazak vozila na trajekt, a ispod koje su se u tom trenutku nalazila dvojica kormilara i vođa stroja te prvi časnik palube koji su obavljali pregled rampe. U medijima se prenose neslužbene informacije o uzrocima nesreće prema kojima rampa, kada je pala na članove posade, nije bila osigurana zaštitnim klinom.
Na svim brodovima Jadrolinije su, nakon teške nesreće u kojoj su u nedjelju poginula tri pomorca, zastave spuštene na pola koplja, na upravnoj zgradi u Rijeci izvješena je crna zastava žalosti, a u Gradu Malom Lošinju proglašeni su Dani žalosti 12., 13. i 14. avgusta.
Tonovi višeglasja bokeljskih horova zapalili su sinoć u publici vatre radosti i zadovoljstva u našoj plavoj vali. Gradski hor Jadran, koji vodi profesorka Andrea Orlando Tripović, nastupio je premijerno na završnici prvog Tivat Music Festival-a u prepunoj sali Centra.
Hor je obnovljen poslije dvadesetak godina u februaru, pod okriljem CZK Tivat, a gosti veličanstvene muzičke noći bili su Gradski hor Budva sa dirigentkinjom Laurom Ivanović i Gradski hor Kulturnog centra Nikola Đurković Kotor, sa dirigentkinjom Dušicom Ćetković.
Na repertoaru su bile mediteranske pjesme i pop muzika. Kompoziciju Bokeljska noć, hor Jadran izveo je premijerno u obradi Jura Šabana-Stanića, a na bis kompoziciju Galeb i ja pjevao je a capella, uz aplauze i pratnju publike. Koncertu su, pored zvanica, Tivćana i Bokelja prisustvovali kompozitor Bokeljske noći, Hrvoje Hegedušić i sestra autorke teksta, tivatske pjesnikinje Maje Perfiljeve, Nada Francetić.
TMF – foto Dalibor Ševaljević
“Od samog starta smo hrabro i značajno podržali ovaj projekat i omogućili da se Festival desi. U proteklih mjesec i po dana, u prvoj godini Festivala, imali smo prilike uživati u bogatom programu i muzici vrhunskog kvaliteta na različitim lokacijala, preko trgova, parkova, ambijentalnih cjelina, rizorta, sve do ostrva Gospa od milosti. Uživali smo u nastupima virtuoza sa različitih meridijana. Imali smo prilike vidjeti domaće afirmisane umjetnike, a bogami i mlade nade i naraštaji dobilii su priliku da se pokažu i afirmišu, što nam je i bio cilj. Gradili smo publiku od beba do odraslih, desili su se neki novi ansambli i orkestri. Jako sam ponosan što smo dobili Festival vrhunskog kvaliteta, koji slavi umjetnost i koji će nas predstavljati i van granica Crne Gore. Čini mi se da smo već postigli zrelost kao da nismo na prvom izdanju Festivala. CZK Tivat će i dalje biti generalni pokrovitelj i vjerujem da će već slijedeće godine ovaj festival trajati duže. Posebna mi je čast što na kraju prvog TMF-a premijerno nastupa Gradski hor Jadran, uz podršku drugih bokeljskih horova i što je publika došla u velikom broju da ga podrži ”, kazao je Goran Božović, direktor CZK u uvodnom obraćanju.
“Brojke kažu da smo tokom osam nedelja održali 21 koncert na 11 lokacija, da smo ugostili preko 550 izvođača iz 21 države. Srce mi kaže da sam u posedu lepih trenutaka i sećanja, koje sam sa zadovoljstvom podelila sa umetnicima, saradnicima i sa publikom. Programi TMF-a obuhvatili su dela velike umetnosti, koje su izvodili umetnici sa svetskih scena, kao i dela iz žanra džeza i pop muzike. Posebnu pažnju poklonili smo najmlađoj publici, a poseban prostor dali smo autorima i izvođačima iz Tivta i Boke Kotorske, uz posebnu počast nekim istaknutim ličnostima, kao što je Maja Perfiljeva. Jedan od njih je i don Krsto Ivanović, venecijanski kanonik iz 17. vijeka, na čija libreta su poznati kompozitori pisali opera, a tek smo ih sada prvi put čuli u Crnoj Gori. Nismo zaboravili ni naše savremenike, Tivćane Ninu Perović i Ivana Marovića, čija su dela izvedena na Festivalu. Ugostili smo različite formacije, sve do simfonijskih orkestara, koji zahtevaju posebne produkcijske uslove. Pored poznatih dela, neke kompozicije smo čuli premijerno, kao uvertiru za operu Gospa od Škrpjela, koju je tek počela da piše Irena Popović Dragović. Imali smo ambasadore, mlade umjetnike Petru Radulović, sopranistkinju iz Kotora i basa Savu Vemića, porijeklom sa Durmitora, a sa radošću smo podržali mladu Tivćanku, Antoniju Vučinović, koja tek započinje svoju pevačku karijeru. Posebno smo ponosni na novi ansambl “Boka” i na obnovljeni hor Jadran”, kazala je umjetnička direktorka festivala, dr umjetnosti Dragana Jovanović, pozivajući publiku na novo druženje slijedeće godine, na drugom izdanju Festivala.
TMF – foto Dalibor Ševaljević
“Iznenađenje! Hor Jadran je vrlo dobar, čudim se kako je dirigentkinja uspjela sjajnu masu ljudi, koji imaju sluha, spojiti, napravila je veliki posao! Čestitam i njoj i cijelom zboru, boja mi je savršena. Kad sam je komponovao, zaista nisam očekivao da će Bokeljska noć toliko da traje, komponovao sam je za Splitski festival, a poslije je zaživjela i to svakog autora začudi koliko pjesma traje! To znači da su je ljudi prihvatili i to samo ide iz generacije u generaciju”, izjavio je Hrvoje Hegedušić.
Prvo izdanje Tivat Music Festivala održano je na više lokacija u Tivtu i Boki Kotorskoj, od 18. juna do 12. avgusta.
Tijelo za sada neidentifikovane muške osobe starosti srednjih godina pronađeno je oko 14.30 sati u moru u blizini plaže hotela “Kamelija” na Seljanovu u Tivtu.
Kako javlja Radio Tivat, policija trenutno vrši uviđaj.
U toku je potvrda identiteta.
Za sada nema informacija kako je došlo do utopljenja.
Tijelo muškarca iz mora su izvukli građani i pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat.
U nagradnoj igri Ulov mjeseca koju organizuje tivatska kompanija UNA prvo mjesto i vaučer u iznosu od 70 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Balša Budimić sa ulovljenim brancinom od 8 kg.
Balša je brancina ulovio u ulcinjskom akvatorijumu, podvodnom puškom u rupu, na 9m dubine.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Miloš Nikolić sa krnjom od 18 kg.
JUL drugomjesto_Miloš Nikolić kernja18 kg
„Ribajući u barskom akvatorijumu dana 02.07. na hobotnicu ulovio sam kernju tešku 18 kg.
Od opreme sam koristio štap Lemax 20-30 lb, Twinpower 10000 pg , strunu Varivas PE 3. , osnovni najlon je bio Duel 0.62 i predvez PR Tuna 0.7.“
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Andrej Klimenko sa gofom od 29 kg.
JUL treće mjesto Andrej Klimenko gof29 kg
Mjesto ulova je Veliki pijesak, na dubini od 45m, borba je trajala 20 minuta.
Kao mamac je korištena skuša, mašinica Avetpertur, štap Tica vasabi, struna treline 0,30, fluocarbon 0,70 Yo Zuri.
“Caritas kotorske Biskupije” proteklog vikenda je organizovao donatorsku akciju prikupljanja finansijskih sredstava/pomoći u svrhu liječenja Feđe Alkovića i Aleksandra Filipovića na Pinama u Tivtu.
“Prodavali smo domaće priganice, palačinke i pancerote po cijeni koju kupac sam odredi.
Ovom prilikom prikupljeno je 2.500 eura. Ova svota će se ravnopravno podijeliti i uplatiti na račune porodicama Alković i Filipović.
Zahvaljujemo se velikom odazivu građana i lokalima “Propela” i “Roma” na pomoći u organizaciji. Takođe, zahvaljujemo se nadležnim službama Opštine Tivat koje su nam izašle u susret i obezbijedile mjesto na Pinama i na taj način podržale ovaj humani čin” – kazao je direktor “Caritas-a kotorske Biskupije” don Željko Pasković.
Crine – kompleks Đenovići – Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Carine/Dokumentacija/Printscreen –
Kompanija Carine planira još jednu višemilionsku investiciju na hercegnovskoj rivijeri, pa će u Đenovićima graditi turistički rizort sa hotelom od pet zvjezdica i objektima sa apartmanima.
Ovaj kompleks biće smješten ispod magistrale Herceg Novi – Bijela, na padini prema moru, u blizini Portonovog. Ukupna površina lokacije je 72.866.00 m², dok će bruto građevinska površina izgrađenih objekata biti skoro 120.000 kvadrata. Planirani objekti kompleksa čine turistički Rizort – hotel 5* sa kondo modelom poslovanja, piše eKapija.
Lokacija je podijeljena na 13 parcela, pri čemu je svaka pojedina parcela je koncipirana na način da ima obodno ili djelimično po obodu dvosmjernu saobraćajnicu, ulaz u garažu, pješački pristup koji podrazumijeva ispunjavanje uslova za kretanje lica sa posebnim potrebama (rampe i prateća infrastruktura), pješačke staze, popločanja i travnate ozelenjene površine sa adekvatnim mediteranskim rastinjem, te eventualno bazenom. Tri parcele nalaze se na KO Kumbor, dok se kompleks većinski prostire na KO Đenovići.
U zoni četiri projektovan je hotel kapaciteta 186 ležajeva u 62 apartmana, koji će imati podzemnu etažu, suteren, prizemlje i pet spratova, sa garažom i vlastitim parkingom. Hotel je lociran na sjeveru lokacije, a na nivou suterena predviđen je bazen površine cca 65 m² sa plažom.
U ostalim zonama planirani su objekti koji pretežno sadrže apartmane, dok su u suterenu ili prizemlju planirani poslovni prostori koji će upotpuniti sadržaj ovog turističkog rizorta i opravdati kategorizaciju od 5*. Neki od sadržaja koji su predviđeni u ovim poslovnim prostorima su A la Cart restorani, fitnes centri, teretane, pedikir, manikir, frizeraj, zdravstvena njega, prodavnice raznog tipa i slično.
Rizort je projektovan kao visokokvalitetan, funkcionalni turistički kompleks 5*, sa jednim glavnim hotelom koji će imati 186 ležajeva, dok su u ostalim objektima smješteni apartmani i poslovni prostori sa sadržajima za goste.
U podzemnim etažama su projektovane garaže sa parking mjestima i ostavama. Etaža na koti +25,00 ima 30 parking mjesta, a na etaži 28,20 projektovana su 24 parking mjesta. Na ovoj etaži smještene su tehničke prostorije, bazen i prostor oko bazena na koti 29,5 mnv.
Prizemlje hotela čine vjetrobran, recepcija i foaje, ostave uz recepciju i šank, kafeterija i doručkovaona, vertikalne i horizontalne komunikacije i ekonomski dio. Na gornjim etažama su projektovani apartmani, horizontalne i vertikalne komunikacije, ostave i prostor za sobarice.
Apartmani u prizemlju imaju svoje terase natkrivene tendama. Primjenjuje se više tipova apartmana sa nekoliko podtipova.
KOTORART AKADEMIJA Kemal Gekić, klavirn foto: D.Miljanić
Međunarodni festival KotorArt, u okviru Don Brankovih dana muzike, organizuje koncert jednog od najistaknutijih pijanista svoje generacije, Kemala Gekića, koji će u utorak 13, avgusta u Crkvi Sv. Duha sa početkom u 21 sat, u Kotoru imati svjetsku premijeru cjelovečernjeg autorskog koncerta.
Na programu će se naći kompozicije koje je Gekić komponovao u periodu od 1981. pa sve do 2024. godine. Posebno se ističe melodrama, komponovana 2023. godine, Smrt Smail-age Čengića, po istoimenom epu Ivana Mažuranića, gdje će se u ulozi naratora ovom vrsnom pijanisti na sceni pridružiti i Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus.
Ulaznice za događaj mogu se kupiti preko GigsTix mreže, putem njihovog sajta www.gigstix.me kao i na određenim Tobacco S Press kioscima širom Crne Gore.
Kemal Gekić, ekskluzivni umjetnik kompanije Stenvej i doživotni član Američkog Listovog društva, prepoznatljiv je po originalnom pristupu muzičkoj interpretaciji, ekspresivno i tehnički perfektnoj, često provokativnoj i intrigantnoj. Redovno nastupa širom planete a član je i žirija na brojnim međunarodnim klavirskim takmičenjima. Njegov tonski zapis za JVC sa Transcedentalnim etidama Franca Lista, smatra se najboljim u istoriji pijanizma. Radi kao profesor na Međunarodnom univerzitetu Floride u Majamiju (SAD) i kao gostujući profesor na brojnim univerzitetima i akademijama širom svijeta.
Pored pijanističkog resitala, Gekić provodi vrijeme u Kotoru na KotorArt akademiji, prenoseći dragocjeno znanje i iskustvo na mlade studente. Majstorske radionice traju od 10. do 14. avgusta, kada će se festivalskoj publici predstaviti i polaznici radionica, na koncertu u Crkvi Sv. Duha, sa početkom u 19 časova, navodi se u saoptenju KotorArta.
Jučer popodne, oko 14 sati, službeno je obustavljena opsežna potraga za mladim Britancem koji je u petak pao s kruzera blizu otočića Jabuka.
Potraga je počela rano u petak, u 5 ujutro, nakon što je zapovjednik broda dojavio incident dok je kruzer plovio iz Dubrovnika prema Zadru, pored otočića Jabuka. Akciju je vodila Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru u Rijeci.
Potraga je trajala tri dana u području oko otoka Visa, uključujući male brodice, posadu kruzera, te brodove i zrakoplove Obalne straže. Iako je službeno prekinuta jučer popodne, Nacionalna središnjica i dalje emitira poruke putem obalnih radijskih postaja kao dio redovitih aktivnosti traganja, piše Dubrovački Dnevnik.