Međunarodni susret učenika ugostiteljsko turističke struke jugoistočne Evrope
1 od 3
Međunarodni susret učenika ugostiteljsko turističke struke jugoistočne Evrope
Međunarodni susret učenika ugostiteljsko turističke struke jugoistočne Evrope
Međunarodni susret učenika ugostiteljsko turističke struke jugoistočne Evrope
Međunarodni susret učenika ugostiteljsko turističke struke jugoistočne Evrope, GATUS 2017, čiji je domaćin bila hercegnovska Srednja mješovita škola Ivan Goran Kovačić, održan je od 21. – 23. septembra u Herceg Novom. Na susretu je učestvovalo 13 turističko-ugostiteljskih škola sa preko 100 učenika i to iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.
Ovaj susret takmičarskog karaktera imao je za cilj valorizaciju lokalnih kulturnih vrijednosti i razmjenu obrazovne prakse u ugostiteljstvu i turizmu.
Učesnici su se takmičiti u pet disciplina: postavljanje svečanog stola za poslovni ručak za četiri osobe, pripremanje nacionalnog jela po izboru, pripremanje barskih pića – koktela, u Gradskoj kafani, pripremanje restoranskog deserta u hotelu Plaža i osmišljavanje i prezentovanje trodnevnog “Special Interest aranžmana u vašem mjestu” za grupu ljudi, u Dvorani Park.
Sabiranjem odluka žirija iz svih kategorija najbolja škola u ukupnom plasmanu je bila Srednja šola za gostinstvo in turizem, Maribor.
Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu u julu je bilo 7,5 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, dok ih je na razini sedam mjeseci bilo 15,2 posto manje, čime je nastavljen negativni ovogodišnji trend tih putovanja, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Po podacima DZS-a, u julu je bilo 99 kružnih putovanja, a na razini sedam mjeseci 335, pri čemu je i u srpnju i u sedam mjeseci na tim brodovima došlo i manje putnika u Hrvatsku nego u istom razdoblju prošle godine.
U sedam mjeseci 335 kružnih putovanja stranih brodova po Jadranu znači i 60 manje tih putovanja nego u lanjskih sedam mjeseci, dok je putnika na njima došlo 13,1 posto manje ili 467 tisuća.
Brodovi su u tom razdoblju na Jadranu i boravili kraće, odnosno zabilježeno je ukupno 737 njihovih dana boravka, što je gotovo 20 posto manje dana nego lani.
Brodovi su na ta putovanja u Hrvatsku stizali pod zastavama ukupno 11 zemalja svijeta, no kao i prijašnjih godina najviše ih je u sedam mjeseci, 81, bilo pod zastavom Bahama, a potom 79 s Malte, dok je pod zastavama ostalih zemalja stiglo manje od po 50 kruzera na Jadran.
Također uobičajeno, brodovi su najviše dolazili u Dubrovnik, čija je luka zabilježila 267 posjeta kruzera u sedam mjeseci, što sa 107 slijedi Split te Korčula sa 69, a potom Zadar, Hvar, Šibenik, Rovinj i druge.
Promatrano po mjesecima ove godine, samo je u veljači bilo kružnih putovanja stranih brodova više nego u istom mjesecu porošle godine, 14,3 posto više, ali na maloj bazi odnosno s tek osam tih putovanja, u siječnju je putovanja bilo jednako kao u lansjkom, četiri, dok je u svim ostalim mjesecima tih putovanja bilo manje nego lani, što se nije događalo zadnjih par godina.
Najveći pad broja tih putovanja ove godine zabilježen je u mjesecu u kojemu inače tih putovanja bude dosta, u svibnju, kada je bilo 77 putovanja, što je 24 ili 23 posto manje nego u lanjskom svibnju.
Neki od analitičara, koji prate putnički i općenito promet u morskim lukama, pad dolazaka kruzera u hrvatski Jadran dijelom povezuju i s ovogodišnjom odlukom Venecije o ograničavanju broja posjetitelja u tom talijanskom gradu, s obzirom da su strani mediji kada je ta odluka objavljena (u travnju ove godine) javljali da bi to moglo utjecati na ograničenje broja kruzera koji posjećuju Veneciju, ali i na manje tih brodova u cijelom Jadranskom moru, uključujući i Hrvatsku i Crnu Goru.
Iz hrvatskih jadranskih luka su na to, a na upit Hine, u svibnju odgovorili kako ne vjeruju da će odluka Venecije značajnije utjecati na broj dolazaka kruzera u hrvatske luke.
Regata Hiljadu ostrva start Rijeka 17.septembar 2017.
Češka posada Pavela Belhrada na jedrilici 01 Express pobjednik je tradicionalne 5. Regate hiljadu ostrva koja je odjedrena od 14. do 24. septembra. Ove je godine u utrci sudjelovalo osam krstaša s posadama iz Hrvatske, Češke, Slovenije, Crne Gore, Čilea, Latvije, Litve i Slovačke, te tri višetrupca u klasi Mocra s posadama iz Velike Britanije, Njemačke i Austrije. Druga etapa koja je startala u četvrtak, 21. septembra ispred marine Porto Montenegro u Tivtu, a završila u nedjelju, 24.09. u Rijeci još je jednom pokazala koliko uvjeti na kursu od 279.7 NM između više od 1000 jadranskih otoka mogu biti različiti i nepredvidivi pri čemu treba puno strpljenja ali i snage i izdržljivosti kako posada tako i jedrilica.
Podsjetimo, prema regatnim pravilima otoke Unije, Susak, Premudu, Dugi otok, Kornat, Vis, Lastovo i Sveti Andrija u prvoj etapi koja kreće iz Rijeke treba ostaviti desno, a u drugoj etapi koja kreće iz Porto Montenegra ostaviti lijevo. Osim nekoliko oznaka na startu i cilju, nema drugih ograničenja kursa, i na volju je svakoj pojedinoj jedrilici odabrati najbolji kurs.
U prvoj je etapi regate pobjedu odnijela latvijska Roccabella Edgarsa Salmanisa. Ove su godine gotovo na cijelom kursu prve etape jedrilice pratili povoljni vjetrovi, a ovogodišnja je flota bila i prilično izjednačena u performansama, pa se nerijetko događalo da se sve jedrilice na cijelom kursu nađu unutar samo nekoliko nautičkih milja. No na kraju se ipak ispostavilo da je prva etapa bila drukčija nego prethodnih godina. A druga je etapa bilježila daleko više problema zbog nedostatka vjetra.
Izlazak iz zaljeva Boke Kotorske na samom početku druge etape ove je godine uz povoljniji vjetar prošao nešto brže nego prošle godine a odmah nakon što su jedrilice zaobišle rt Prevlaku, najjužniju točku hrvatskog kopna dočekao ih je snažniji vjetar sjevernih i sjeverozapadnih smjerova snage i do 20 čvorova što je značilo jedrenje uz vjetar i dosta vala baš onako kako se očekuje na ovakvoj odobalnoj regati. Snagu vjetra najbolje je osjetila posada jedrilice Lucia X. Nakon što im je pukao podigač prednjeg jedra član posade popeo se na jarbol, ali vjetar je ipak bio prejak za takav popravak te se se morali vratiti u zavjetrinu rta Prevlake gdje su uspješno popravili oštećenje ali izgubili značajno vrijeme.
Iako prognoza vjetrova za drugi dio etape nije bila baš obećavajuća nekako su se svi nadali da će idealni uvjeti za jedrenje potrajati što duže. Međutim nakon nešto više od polovice prve etape zavladali su potpuno suprotni vremenski uvjeti. Vjetar je potpuno oslabio i krenula je borba s bonacom gotovo 100 NM. Jedrilice su stajale i ponovno kretale pokušavajući iskoristiti svaki dašak vjetra pri čemu su postizale brzine od samo 3-4 čvora što je značilo skoro dva dana i dvije naporne noći.
Vremensko ograničenje završavanja na cilju u Rijeci bilo je 72 sata nakon starta, odnosno u nedjelju 21. rujna u podne. Također pravilima je propisano da ako prva jedrilica završi nakon više od 56 sati vremensko ograničenje povećava se za dodatnih 16 sati. Međutim da bi se to dogodilo trebalo je da bar jedna jedrilica završi i unutar 72 sata. U nedjelju ujutro jedrilice su bile na 9 do 20 NM do cilja a u 9 sati ujutro cijeli Kvarner bio je u bonaci i izgledalo je skoro nemoguće da itko završi do 12:00 sati. Ipak, kao naručena došla je nevera s Kvarnera, donijela je buru i najprije pomogla čileanskom Mardivinu Miguela Gonzalesa da prvi presječe liniju cilja u 09:45:47 i tako učini drugu etapu valjanom a zatim i svim ostalim jedrilicama da završe do 14:00 sati. S malim razlikama završavanja u realnom vremenu po korigiranom vremenu najbolje su bile tri jedrilice koje su završile zadnje, a ukupni rezultati pokazali su koliko je regata na kraju bila izjednačena te da za ukupnu pobjedu nakon dvije etape od 279 NM na kraju mogu odlučivati minute.
Pobjedom u drugoj etapi češka posada Pavela Belehrada na jedrilici 01 Express iznajmljenoj u hrvatskoj charter floti s 5. mjestom u prvoj etapi osvojila je naslov pobjednika sa 6 bodova ispred čileanskog Mardivina Miguela Gonzalesa sa 7 bodova (2 i 5. mjesto) koliko je imao i treće plasirani slovenski Macropus s Boštjanom Jančarom (4 i 3. mjesto) a isto bodova s 3. i 4. mjestom osvojila je litavska Hispaniola ali je Macropus bolje plasiran zahvaljujući boljem rezultatu u zadnjem jedrenju. Još jedna češka posada na jedrilici Sultan također iznajmljenoj u Hrvatskoj zauzela je 5 mjesto s 8 bodova (6. i 2. mjesto) zaokruživši tako prvih 5 mjesta sa samo dva boda razlike.
U konkurenciji višetrupaca njemački Proteus Wernera Stoltza nije ima konkurencije jer ostale jedrilice nisu jedrile drugu etapu, a Proteus je na cilj u Rijeci došao u 12:52:10.
Tradicionalni Pješački dan Kotor – Lovćen – Kotor 2017. biće održan po deveti put u subotu 30. septembra.
I ove će godine maratonska trasa u dužini od 31 kilometar biti podjeljena na dva načina prelaženja i to :
MARATON trkački –(Njegošev mauzolej, Jezerski vrh 1649 mnv)
MARATONpješački (Njegošev mauzolej, Jezerski vrh 1649 mnv)
PJEŠACKA TURA KRSTAC (prevoj Krstac 937mnv)
REKREATIVNA TURA PRAĆIŠTE (zaravan Praciste 620mnv) 10 km
Mjesto okupljanja i polazak ( START) za sve kategorije je Gurdić – južna gradska vrata. Mjesto završetka za sve kategorije – sjeverna gradska vrata (“Crnogorski Pazar”) na Tabačini gdje je i CILJ sa kontrolnim timom Vjeverica.
Pješački dana Kotor – Lovćen – Kotor 2015.
Karakteristika ove manifestacije je da trasa vodi kroz vrlo atraktivne prirodne predjele od morske obale preko stjenovitog Kotorskog zaledja, do šumovitog dijela Nacionalnog parka “Lovćen”. Takođe, trasa prolazi i kroz značajne kulturno povijesne spomenike, kao što su bedemi starog grada Kotora sa tvrđavom Sv. Ivan, stari pješački put Kotor-Njeguši-Cetinje i Njegošev mauzolej na Lovćenu.
Ono sto naš pješački dan čini posebnim, sem izuzetne raznovrsnosti i atraktivnosti krajolika, kroz koji trasa prolazi, je i podatak da se kreće sa “morske pjene”, oko 2 mnv, a da se najviša tačka nalazi na oko 1700 metara nadmorske visine.
Čelnici hercegnovske opštine poručili su poslanicima sa sinoćneg protestnog skupa da na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore ne glasaju za Predlog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Riječ je o zakonu kojim se upravljanje prostorom pokušava centralizovati i koji ograničava samostalnost lokalne samouprave u dijelu poslova iz sopstvene nadležnosti što je suprotno Ustavu i Zakonu o lokalnoj samoupravi, ocjenjeno je na skupu, javlja Radio Herceg-Novi.
Predsjednik opštine Stevan Katić kazao je da se predlaganjem ovakvog zakona crnogorske opštine vraćaju u 1948. godinu.
-Ukoliko crnogorska Skupština usvoji predloženi Zakon, resorni ministar Pavle Radulović treba da od sjutra postane gradonačelnik svih gradova u Crnoj Gori. On će da ima sve ingerencije koje su do sada imali predsjednici i opštine- kazao je Katić i istakao da vlast žuri da na sjutrašnjem vanrednom zasjedanju Skupštine usvoji ovaj zakon uprkos protivljenju struke, brojnih opština i nevladinih organizacija.
Ako se Predlog Zakona ne povuče iz skupštinske procedure, Katić je najavio donošenje odluke o istupanju Herceg Novog iz Zajednice opština Crne Gore.
-Suočavamo sa namjerom Vlade da nam oduzmu najvredniji resurs koji imamoi to moramo spriječiti – kazao je predsjednik SO Herceg Novi Miloš Bigović.
-Kroz ovaj Zakon žele da urade ono što su uradili na našoj novskoj rivijeri kada je u pitanju Bebina koliba, nakon usvajanja ovog Zakona na svakom ćošku ćemo imati po jednu Bebinu kolibu – kazao je predsjednik SO i istakao da je predlog Zakona pokušaj državne vlasti da na neutemljen i nestručan način pokaže lokalnim samoupravama da Vlada iz Podgorice zna da upravlja prostorom bolje nego lokalne zajednice.
Potpredsjednik Opštine Miloš Konjević je pozvao poslanike DPS-a iz Novog Petra Porobića i Maju Bakrač da ne glasaju za Zakon, već za svoj grad. Danijela Đurović je ukazala da će struka biti ponovo zanemarena a vrata korupcije širom otvorena.
-Zakon ukida ono što nam je najvažnije i najsvetije, pravo da raspolažemo svojom đedovinom- kazala je Đurović.
Oliverta Doklestić je poručila da je Inženjerska komora, koja ima 2000 članova, već dala negativnu ocjenu o ovom dokumentu, jer on upućuje na direktnu centralizaciju vlasti i upravljanja prostorom. Istakla je da je Zakon pun manjakvosti i ne poštuje građevinsku i planersku struku, pa ni demokratiju.
-Kad vraćate Zakon sa toliko puno primjedbi, zapravo se vraća na stanje nacrta – ocijenila je Doklestić.
Odbornik SDP-a Dragan Šimrak je ustvrdio da je „ovaj trenutak usvajanja zakona izabran prvenstveno radi dobijanja mogućnosti da se završi pljačkaški pohod imovine i prostora primorskih opština, a prvenstveno kotora, Budve i Herceg Novog“.
Čelnici naše opštine pozvali su resornog ministra da povuče iz procedure Predlog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Dvanaesto izdanje Međunarodnog festivala gitare Nikšić 2017, održaće se od 25. do 28. septembra. Festival će, tradicionalno, u gradu pod Trebjesom okupiti vrhunske umjetnike iz zemlje i regiona, sa ciljem afirmacije i promocije sadržaja koji odgovaraju najvišim umjetničkim standardima kada je riječ o izvođaštvu na gitari.
Ove godine Nikšićgitara festivalkoncipiran je tako da u velikoj mjeri prati zahtjeve i potrebe kako profesionalne muzičke scene koja je u stalnom razvoju i napretku, ali i probirljive nikšićke publike, ne zanemarujući neophodnost organizacije koncerata vrhunskog kvaliteta, koji i priliče manifestaciji od međunarodnog značaja kakva je ova. U skladu sa tim, pripremljen je adekvatan umjetnički program.
Naime, kako dvanaestogodišnja tradicija nalaže Festival će biti otvoren koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra, sa kojim kao solista nastupa pobjednik prošlogodišnjeg Međunarodnog takmičenja za gitaru. Tako će 25. septembra, nakon obraćanja ministra kulture u Vladi Crne Gore, mr Janka Ljumovića, koji će proglasiti Fesstival otvorenim, sa CSO kojim će dirigovati maestro Grigorij Krasko, kao solista na gitari nastupiti Antoan Morinije (Francuska). Prvo festivalsko veče, sa početkom u 20h održaće se u Sali Nikšićkog pozorišta. Drugo, predviđeno za 26. septembar rezervisano je za darovite crnogorske studente gitare sa akademija i konzervatorijuma na Cetinju, u Parizu i Trstu. Koncert „Open podium“ novina je Festivala i na njemu će se svake godine predstavljati mladi talenti. Ove godine nastupiće Lazar Baletić, Vasilije Toljić, David Marton i Stefan Kostić.Koncert počinje takođe u 20h, ali Dvorcu kralja Nikole. Pretposljednji koncert održaće se 27. septembra. U Nikšićkom pozorištu (20h) nastupiće već dobro poznat nikšićkoj publici, gitarista Vlatko Stefanovski (Makedonija) i saksofonista VaskoAtanasovski (Slovenija). Međunarodni festival gitare Nikšićbiće zatvoren 28. septembra i to nastupom eminentnog gitariste Mislava Režića (Hrvatska). Koncert “Electric Couterpoint”, počinje u 20h u Dvorcu kralja Nikole. Ulaz na sve koncerte je besplatan, osim na koncert Vlatka Stefanovskog i Vaska Atanasovskog. Cijena karte, koja se može kupiti na biletarnici Nikšićkog pozorišta, je 5 eura.
Značajne državne i lokalne institucije podržale su i ovogodišnje izdanje Festivala: Ministarstvo kulture Crne Gore (već nekoliko godina sufinansira Festival), Muzički Centar Crne Gore, JUNikšićko pozorište, Zahumlje, J.U. Muzeiji i Galerije Nikšić, JU Narodna biblioteka „Njegoš“ Nikšić.
Festival su 2005. godine osnovali istaknuti crnogorski gitaristi i pedagozi Goran Perišić i Danijel Cerović, u sklopu aktivnosti NVO “Društvo gitarista Anagastum”. Tako se, za 12 godina postojanja uspješno ide putem ostvarenja još tada zacrtanih ciljeva. To su afirmacijavrhunskog gitarskog izvođaštva, pružanje mogućnosti domaćoj publici da se upozna sa težnjama u ovom domenu u internacionalnom kontekstu, kao i mladim crnogorskim talentima da se dokažu, uče od vodećih svjetskih gitarista i sretnu se sa svojim kolegama i vršnjacima iz cijelog svijeta.
Tokom proteklih jedanaest izdanja Festivala gosti grada Nikšića bili su izuzetni umjetnici, profesori na univerzitetima i muzičkim akademijama iz SAD-a, Francuske, Španije, Južnoafričke Republike, Japana, zatim Njemačke, Italije, Rusije, Norveške Velike Britanije…Samo neki od brojnih umjetnika koji su nastupali na Festivalu su: Tilman Hopštok, Karlo Markjone, Dušan Bogdanović, Roland Diens, Zoran Dukić, Roberto Ausel, Artiom Drvoed, Žeremi Žuv, Gabriel Bjanko, Žudikeal Peroa, Hubert Kepel, kao i naši Goran Krivokapić i Miloš Karadaglić i drugi. Regionalne umjetničke zvijezde, koje su takođe svojim nastupima dale izuzetan pečat našem Festivalu su: Vlatko Stefanovski, Miroslav Tadić, Edin Karamazov, Rade Šerbedžija, violinista Roman Simović, Rubikon kvartet i mnogi drugi.
Skupština akcionara Luke Kotor AD jednoglasno je danas usvojila izvještaj o poslovanju zajedno sa finasijskim iskazima za prošlu godinu u kojoj je ta firma čiji je većinski vlasnik Opština Kotor, ostvarila neto profit u iznosu od 936.293 eura.
Skupštini su inače, prisustvovali predstavnici ukupno 91,61 odsto kapitala firme ali je za usvajanje svih tačaka bio presudan glas potpredsjednika Opštine Kotor Branka Nedovića (SDP) jer je on sam bio predstavnik skoro 57 odsto akcija. Nedovićevo glasanje zajedno sa stavovima novoimenovanog Odbora direktora koji svojim sastavom održava aktuelnu lokalnu vlast u Kotoru (Demokrate, URA, SDP, DF i SNP), danas nije bilo po volji predstavnicima DPS u Skupštini akcionara i Bordu, direktoru Fonda PIO Dušanu Peroviću i Stanislavi Subotić, ali oni osim negodovanja, nisu mogli da spriječe donošenje svih predloženih odluka.
Tako je većinom glasova donešena odluka o raspodjeli ostvarene dobiti po kojoj je 50 odsto prihoda (444.739 eura) određeno za dividendu koja će se isplatiti akcionarima, 45% (400.266 eura) knjižiće se kao neraspoređena dobit i biti prvenstveno namijenjeno za investicije, dok je 5% (46.815 eura) ostavljeno kao rezerva. Većinom glasova usvojene su i izmjene Statuta Luke Kotor ad koje omogućavaju da se za izvršnog direktora osim osobe koja ima VII stepen stručnosti, može imenovati i lice koje ima obrazovanje V ili VI stepena pri čemu je potrebno da ono ima zvanje i ovlašćenje kapetana duge plovidbe.
„Širom svijeta imate zapovjednike brodova kao direktore luka, čak i ogromnih kontejnerskih terminala jer ti ljudi iz svoje prakse imaju ogromno iskustvo i znanje o pomorskoj industriji, tako da bez problema mogu voditi i luke. Zapovjednicima koji imaju VI stepen stručnosti brodarske kompanije povjeravaju kruzere koji vrijede i do milijardu dolara, što je višestruko veće nego što je vrijednost kaputala Luke Kotor, pa ne vidim razloga zašto takav čovjek koji bi došao po konkursu, eventualno ne bi mogao uspješno da vodi i ovu firmu“- obrazložio je predsjednik Borda dirtektora dr Branislav Dragović.
„Ja se ne razumijem puno u ovu oblast kada je u pitanju pomorstvom, ali je ovdje riječ o menadžmentu koji treba da bude visokoobrazovan. Ovim bi poslali lošu poruku jer direktor Luke mora imati najmanje VII, ako ne i VIII i IX stepen stručne spreme“- uzvratio je Dušan Perović, ali je preglasan. On je prethodno, „iako se ne razumije puno u pomorstvo“ pokušao da drži pridiku članovima novog Borda direktora o tome kako treba da upravljaju lukom i postavio pitanje zašto se ne realizuju investicije u unapređenje uslova boravka brodova i putnika. To je izazvalo polemniku između bivše predsjednice Borda direktora Stanislave Subotić i dijela prisutnih, posebno bivšeg izvršnog direktora Vasa Kusovca (SDP). On je pokazujući dokumente Vlade i Lučke uprave, kazao da je država Luci Kotor još od maja 2015. bukvalno vezala ruke jer joj je zabranila da relaizuje bilo kakvu krupniju investiviju u unapređenje kapaciteta, jer kotorskoj opštinskoj firmi Vlada produžila kioncesiju na upravljanje gradskom lukom, niti još uvijek ima nagovještaja da će to u skorije vrijeme uraditi. Subotić je uzvratila da je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u međuvremenu dalo zeleno svjetlo za instalaciju priveznih plutača za kruzere ispred Dobrote i da je za to obezbijeđen i kredit IRF-a i bespovratan finansisjka podrška od oko 200 hiljada eura iz IPA programa, ali da menadžent to nije iskoristio.
Sa Skupštine akcionara- Luka Kotor
„Luka Kotor bez dobijene koncesije na najmenje 30 godina, ne može ići u tu ili bilo koju drugu veću investiciju jer ako Vladi bude odgovaralo, sutra može da nas otjera odavde i dovede novog operatera. Zbog toga što nas država a ni grad 2014. i 2015. nisu podržali i stvoriili nam pouzdane usloge za rad, ova je firma pretrpjela veliku materijalnu štetu i imala mnoštvo nepotrebnih problema sa napim partnerima – stranim brodarima. To podmetanje noge mora prestati u interesu svih nas i cijele države“-poručio je Kusovac, dodajući da je IRF kao garanciju za vraćanje kredita za postavljenje plutrala za što treba oko milionb eura, tražio da stavui hipoteku na upravnu i zgtradu terminala Luke Kotor. Dragović je kazao da će „investicija biti jer ćemo sve svoje znanje i energiju uložiti u to.“
„Moramo regulisati naš pravni status u smislu koncesije i to je jedan put na kome radimo prema Podgorici, drugi put na kome radimo je onaj prema strateškim partnerima – vlasnicima i operaterima brodova, koji bi nam mogli biti partner u tim investicijama“- istakao je on.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović (DPS) proglašen je za počasnog „Ambasadora obale“ na svečanosti obilježavanja Mediteranskog dana obale koja je danas održana u Tivtu.
Priznanje nekadašnjem ministru uređenja prostora za čijeg su mandata napravljene najveće devastacije prirodne sredine, pogotovo na Crnogorskom primorju, uručeno je na svečanosti u hotelu “Regent” pred publikom u kojoj su bili predstavnici državnih organa, međunarodnih institucija, dioplomatskog kora, naučnih ustanova koje se bave zaštitom mora i prirode, kao i aktivista civilnog društva. Svečanosti su prisustvovali i Gaetano Lenone, koordinator prigrama UN za životnu sredinu – Mediteranskog akcionog plana (MAP) i izvršni sekretar Barselonske konvecije, kao i crnogorski predsjednik Filip Vujanović koji je Gvozdenovića i predložio za ovo visoko priznanje što su ga prije njega, nosili brojni strani intelektualci, državnici i poklonici prirode, među kojima i proslavljeni Predrag Matvejević, autor “Mediteranskog brevijara”.
“Sunce Juga prosvećuje duh, ali ponekad uzima i pamet”- citirao je Gvozdenović Matvejevića onima koji su ga nagradili i dodao da su”ponekad priznanja sa strane, bolje nego ona koja imate kod kuće, ali to je dio života i politike i treba da se borimo sa time.”
Plaketa Ambasadora obale za Gvozdenovića
“Ovo priznanje doživljavam znakom poštovanja za uspješnu saradnju i odlične rezulate koje smo moj tim i ja ostvarili u Crnoj Gori uz podršku MAP-a i PAP/RAC, kao i drugih projekata koje smo realizovali u sklopu programa intregralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore. Saradnja sa MAP i PAP/RAC-om čini bitan element u mojoj profesionalnoj biografiji. Biće mi zadovoljstvo da u svom ličnom kapacitetu nastavljam da podržavam zajedničke regionalne napore kako bi Mediteran sačuvali za generacije koje dolaze“- rekao je Gvozdenović. Učesnici svečanosti potom su, krstareći brodom uz obale Bokokotorskog zaliva bili u prilici da iz prve ruke vide laureatove rezultate na terenu, posebno u Krašićima, Kostanjici, Dobroti i na Turskom rtu…
Predsjednik Vujanović je poručio da je “prostor naše veliko bogatstvo i sa njime moramo oprezno i mudro upravljati.”
“UN mogu pouzdano računati na Crnu Goru kao pouzdanog partnera u svim programima kroz koje se afirmišu globalna i regionalna djelovanja UN. Iskazujemo svoju privrženost Mediteranu njegovim globalno prepoznatljivim i prestižnim vrijednostima”- kazao je on.
Ističući da Vujanovićevo i Gvozdenovićevo prisutsvo govori o “posvećenosti Crne Gore” idejama UNEP/MAP-a”, Gaetano Leone je kazao da se “želimo ponovno posvetiti formiranju obale koja je otporna, koja je raznolika i koja je ekološki zdrava.”
“Počastvovani smo saradnjom sa lokalnim i regionalnim vlastima, civilnim društvom i pojedincima iz cijelog regiona Mediterana. Ovdje smo zato što imamo zajednički cilj – čist, zdrav i produktivan Mediteran”- istakao je Leone.
Predsjednica PAR/RAC Željka Škaričić kazala je da je posebno raduje činjenica da se Mediteranski dan obale ove godine slavi u Crnoj Gori “koja impresionira svojim dostignućima u implementaciji Barselonske konvencije i posebno u protokolu o integralnom upravjanju obalnim zonama.”
Mediteranski dan obale
Proslavu Mediteranskog dana obale u Tivtu priredili su UNEP/MAP, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i JP Morsko dobro u saradnji sa Centrom za regionalne aktivnosti programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) iz Splita. Mediteranski dan obale se obilježava od 2007. godine sa ciljem podizanja svijesti o značaju obalnog područja kao prirodnog i ekonomskog resursa, te omogućavanja razmjene iskustava u primjeni optimalnih modela održivog obalnog razvoja.
Svake godine centralna proslava Mediteranskog dana obale organizuje se u drugoj državi Mediterana. Godine 2007. i 2008. centralna proslava organizovana je na Sardiniji, Italija, 2009. godine u Turskoj, 2010. godine u Sloveniji, 2011. u Alžiru, 2012. u Hrvatskoj, 2013. godine u Italiji, 2014. godine u Tunisu, 2015. godine u Francuskoj, a 2016. godine u Španiji.
Dubrovnik 25. septembar 2017.- foto Željko Tutnjević DV
Kiša koja od jutra pada na dubrovačkom području prerasla je oko 13 sati u jači pljusak koji je stvorio probleme u prometu i poplavio ulice, a Stradun je postao bazen.
Voda je izbila šahtove na Kantafigu, u Gružu, DOC-u i na Pilama, gdje je pod silinom vode stradao i asfalt, a poplavio je i Stradun, javlja Dulist.
Javna vatrogasna postrojba Dubrovački vatrogasci izvijestila je u 14.15 sati da je u toku 10 intervnecija ispumpavanja objekata, na Stradunu, Ulici Marojice Kaboge, Vukovarska, Điva Natali, Tabakarija, Vladimora Nazora.
Dubrovnik 25. septembar 2017.- foto Željko Tutnjević DV
“Najveći problem stvara nam gust promet u gradu koji nam otežava dolazak na mjesto intervencije”, ističu vatrogasci.
Dubrovniknet javlja da je na Kantafigu promet zbog kiše preusmjeren s kružnog toka preko Autobusnog kolodvora, dok u poslovnoj zoni auti plutaju na cesti.
U sklopu Međunarodnog dana čistih planina, koji se već duže od dvije decenije obilježava 26. septembra (odnosno najbližeg vikenda), u subotu je na Orjenu organizovana raznolika volonterska aktivnost, kojima se željelo skrenuti pažnja na potrebu pažljivijeg korišćenja i bolje zaštite planina – velikog prirodnog resursa naše zemlje.
Pri akciji sakupljanja otpada od (i oko) bivšeg motela „Borići“, pa do pl. doma „Za Vratlom“, prikupljeno je desetak vreća smeća, a na suprotnom kraju, u okolini Vrbanja, čišćena je staza do Subrinog amfiteatra, sa znatno manjom sakupljenom količinom, budući da se i ovom prilikom potvrđuje pravilo da otpada najviše ima u blizini puteva, dok je po planinskim stazama njegova količina minimalna. Akcije se nisu svodile samo na čišćenje od ovih nus-produkata civilizacije, već su uključivale održavanje planinskih staza u cjelini, pa su ujedno čišćene od vegetacije i palog kamenja, odnosno, uređivana su odmorišta, farbane klupe i slično.
Aktivnosti na obilježavanju Međunarodnog dana čistih planina, koje su vodili planinarski klub „Subra“, Alpinistički klub „Niskogorci“ i NVO Orjen Outdoor, odvijale su se uz učešće i pomoć Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju i MZ Kameno-Žlijebi.
