Pravoslavni vjernik osvijetlio župnu crkvu Svete Marije u Sutomoru

0
Pravoslavni vjernik osvijetlio župnu crkvu Sv. Marije u Sutomoru
Pravoslavni vjernik osvijetlio župnu crkvu Sv. Marije u Sutomoru

Na Badnji dan, u subotu 24. decembra 2016. župna crkva Svete Marije u Sutomoru zasjala je novim sjajem. Naime, pravoslavni vjernik Milan Jovanović, donirao je i organizirao sve što je potrebno da bi se postavili reflektori oko crkve i priključili na gradsku rasvjetu. Jovanović je rođen 1961. u Bijeljini (BiH). Odrastao je u kršćanskoj obitelji pravoslavne vjeroispovijesti. Godine 1971. došao je u Beograd, a od 2014. živi i radi u Crnoj Gori.

Podjele u kršćanstvu utječu na život ljudi“, i to, kako navodi gosp. Milan, „treba imati hrabrosti pa reći: ljudi idu linijom manjeg otpora, prikrivaju stvari, jedno pričaju u kući, a drugo na ulici. Ne treba se voditi za natjecateljskim duhom koja je Crkva bolja ili čiji su običaji bogatiji. Isti nas Bog promatra, ista Majka Božja Marija, slavimo iste svece, iako često različitog datuma, nadalje tu je i slavlje Božića, rođenje istoga Isusa Krista.“ „Ljudi nisu poučeni u vjeri i to je najveći problem“, ističe Milan te navodi primjer iz vlastitog života u kojem kaže da ljudi formalno tvrde kako dijele ljude na čovjeka i nečovjeka, te da nije bitno koje je tko vjere. No, ipak negdje duboko u sebi prave razliku.

Pravoslavni vjernik osvijetlio župnu crkvu Sv. Marije u Sutomoru
Pravoslavni vjernik osvijetlio župnu crkvu Sv. Marije u Sutomoru

Milan Jovanović je shvatio kako bi trebao osobnim primjerom pokazati ljudima da i katolici i pravoslavci vjeruju u istoga Isusa Krista te da je strah jednih od drugih nešto nametnuto izvana. „Katolička crkva mi je u komšiluku. Uvidio sam da nije osvjetljena. Svaki dan to promatram i bilo mi je žao da takva svetinja bude u mraku. Javila mi se misao da treba svjetlost vratiti crkvi. I ne samo to, nego da zasja sa svih strana jer to je naša Božja kuća i noću treba da se vidi kao i po danu. Otišao sam kod don Dejana i pitao ga da li ja mogu da pomognem crkvi oko osvjetljenja. On je to radosno prihvatio.“

Želio bih da ovo bude novi početak. Kad se udružimo u vjeri i počnemo misliti i suosjećati s drugim ljudima i mi ćemo sami postati bolji ljudi, što je cilj svakog čovjeka,“ ističe Jovanović. Upravitelj župe don Dejan Turza srdačno je zahvalio rekavši da Sutomore ima višestoljetno iskustvo suživota i poštivanja kršćana dviju tradicija po čemu je i danas nadaleko poznato. „Milan slavi krsnu slavu na Sv. Tripuna te prema vlastitom priznanju, zbog toga mnogi misle da je katolik, ne znajući da je sv. Tripun svetac nepodijeljene Crkve. Rado ću prvom prilikom povesti Milana i do katedrale u Kotoru da se još bolje upozna sa prebogatom kulturnom i duhovno baštinom Kotorske biskupije te da se može pomoliti pred moćima svoga sveca zaštitnika. Posebna radost bi mi bila da dođe na Večernju uoči blagdana Svetog Tripuna, kada katolici i pravoslavni zajedno kade moći Sv. Tripuna. Milan životom pokazuje da što smo u duši više povezani s Kristom, što smo više otvoreni za Božju istinu i ljepotu, to više otkrivamo da smo međusobno povezani u Kristu, to više otkrivamo Božju istinu i ljepotu u svakodnevici. Milan je građanin kakvog Sutomore zaslužuje, te primjerom pokazuje kako se može i treba drugačije. Radujemo se da je svoje dobro djelo učinio upravo pred Božić, blagdan mira i ljubavi.“ rekao je don Dejan.

Za potrebe osvjetljenja crkve ugrađeno je sedam LED reflektora od po 30 w, pet LED reflektora od po 50 w i 200 metara podzemnog kabla. Rasvjeta je uređena tako da osvjetljava crkvu sa svih strana, a posebno pročelje crkve. Također, osvjetljena su i oba prilaza, kao i južni kolni put prema crkvi. Postavljena je i mogućnost osvjetljenja sa senzorima na pokret u četiri reflektora.

Na humanitarnom bazaru „Dan otvorenog srca“ prikupljeno 6.127 eura

0
Božićni bazar Regent 2017.
Božićni bazar Regent 2017.

Na osmom po redu Novogodišnjem humanitarnom bazaru „Dan otvorenog srca“, koji je održan u petak, prikupljeno je ukupno 6.127,17 eura, od čega je od prodaje raznih artikala prikupljeno  5.310,17 eura, a na žiro račun novogodišnjeg humanitarnog  bazara uplaćeno je 817 eura – saopšteno je iz Opštine Tivat koja je sa lokalnim Crvenim krstom i Organizacijom žena Tivta priredila ovu manifestaciju.

Po ranije donijetoj odluci organizacionog odbora, prihodi će biti raspoređeni na način da će 30 odsto sredstava biti usmjereno za potrebe liječenja malog Jovana, Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju biće opredijeljeno  30% od ukupnog iznosa, a za liječenje djevojčice Anđele Petrović uplatiće se 40% od ukupno prikupljenog iznosa.

Na štandovima ovogodišnjeg humanitarnog bazara našla su se 33 učesnika.

Klape za Anđelu – od danas aktivan broj 14543 za slanje SMS poruka

0
Boka kotorska - foto Boka News
Boka kotorska – foto Boka News

Klapa Incanto, uz podršku klapa Bisernice Boke i Maris, hora Osnovne škole “Narodni heroj Savo Ilić “, Mandolinskog orkestra ” Tripo Tomas” , Gradske Muzike, Željka i Duke,u srijedu 28.decembra u 19 sati u Kultrurnom centru ” Nikola Đurković ” Kotor organizuje humanitarni koncert.

Sredstva prikupljena od ulaznica biće uplaćena za liječenje Anđele Petrović.

Cjena karte je tri eura.

Broj 14543 za slanje SMS poruka za pomoć u liječenju dvanaestogodišnje Anđele Petrović, aktivan je od danas na koji možete poslati SMS poruku po cijeni od 1€.

Fondaciji Budi Human je od sva tri mobilna operatera ustupljen broj 14543 i taj broj će ubuduće služiti za doniranje osobama kojima je potrebna finansijska pomoć pri liječenju.

Za doniranje Andjeli biće neophodno da se u sadržaj poruke upiše broj 2 i pošalje na 14543.

 

Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor

0
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor

U sklopu manifestacije „Od Božića do Božića” večeras s početkom u 20 sati u velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković” biće održan veliki novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor.

Koncert učenika Muzičke škole „Vida Matijan” pod nazivom „Novogodišnja muzička čarolija na vratima Dječjeg doma” biće održan u utorak 27.decembra u 18 sati u Crkvi svetog Duha.

Velika humanitarna tombola je u četvrtak 29.decembra u 18 sati na Trgu od oružja, a nakon tombole nastupiće dalmatinska klapa „Rišpet”.

Za najmlađe u petak 30.decembra od 17 sati na Trgu od oružja je Doček Dječje Nove godine.

Organizator je NVU „Karampana” Kotor.

Pogledajte izložbu keramike „Ostrva“

0

„Ostrva“ naziv je zložbe keramike umjetnica Natalije Korchemkin i Inne Rogove iz Perma Rusija, koja je otvorena krajem prošle sedmice u organizaciji Dukley European Art Community u zgradi Jugoocanije u Kotoru.

Izložbeni projekat “Ostrva” je stvaran postepeno. Autorice su krenule od zamisli – da svaki čovjek je ostrvo u burnom okeanu života.

Kako doći do drugih ostrva? Koja “mapa navigacije” može pomoći u tome? Kakvi su to čudni plodovi sa drugih obala koje donosi more na naše noge?

Naša instalacija je postala vizualizacija tog osjećaja odvojenosti i objedinjenosti. Tajnstvena i egzotična, druželjubiva i željna kontakta ili nepristupačna, povučena u sebe, privlačna i odbojna… Ostrva su čuvari duša.

Voljele bi smo da posmatrač koji se nađe unutar naše instalacije poželji sam da produži potok asociacija i metafora koji se nalazi u njoj i da doda svoje. Jer svako Ostrvo je neponovljivo…poručile su umjetnice Korchemkina i Rogova.

Umjetnice rade u zajedničkom ateljeu već više od 25 godina. Stvaraju jedna uz drugu ali odvojeno. U zajedničkoj ekspoziciji spajaju keramiku. Realizovale su brojne izložbene projekte u Rusiji kao i drugim zemljama (USA, Španija, Velika Britanija). Učestvovale su na međunaronim keramičkim simpoziumima, festivalima, izložbama, članovi su Saveza Umjetnika Rusije I Savjeza Bugarskih umjetnika.

Tradicija duga dva desetljeća: Djed Božićnjak izronio iz mora na Rivi

0
Ronioci bor
Ronioci bor – Foto: Mario Todorić/Hanza media

Jeste li bili dobri ove godine? – povikao je Djed Božićnjak koji je u petak izronio iz mora na Rivi – Split i pozdravio štićenike udruga za inkluziju osoba s teškoćama u razvoju „Lastavice” i „Zvono”, te brojne okupljene koji su oduševljeno promatrali njegov izron praćen bengalkama, ali i polaganje osvijetljenog božićnog drvca u more.

Ta tradicija postoji točno 20. godina zahvaljujući Podvodno-istraživačkom klubu „Mornar”, a čast da na okruglu obljetnicu obuče odijelo Djeda Božićnjaka, pripala je njihovom članu Ivanu Perkoviću, koji nas je uvjeravao da se nisu smrznuli i da je more na ugodnih 17 Celzijevih stupnjeva.

Prvi put izlazimo s poklonima i stavili smo naglasak na taj humanitarni dio. Nadam se da ćemo im uveseliti Božić! – kazao nam je ronilac u ime svojih kolega s kojima je u more položio metalno drvce koje je i onda nastavilo svijetliti.

Djed Božićnjak je po izlasku na kopnu sjeo i krenuo s podjelom darova štićenicima. Ideja da se akcija nadogradi na takav način došla je od Petronija Tasića, pripadnika splitskog GSS-a i kluba Mornar.

Predložio sam da uvedemo i taj jedan novi trenutak s humanitarnom notom i da se zajedno družimo. Postavili su nam uvjet da moramo znati finski jezik jer Djed tamo živi, ali mislim da nam neće zamjeriti što to nismo savladali – našalio se avanturist pritom se zahvaljujući dobrim ljudima koji su svojim donacijama razveselili štićenike udruge „Lastavice” i „Zvono”.

Neobično je da Djed izlazi iz mora, vjerojatno je tu sletio helikopterom, bilo je odlično vidjeti ga! Jelka mi je isto fantastična – kazala nam je oduševljena Sanela. Njezine kolege također je zadivio prizor crvenog mora i izrona omiljenog božićnog lika koji im je donio poklone.

Svakome je drago kad nešto dobije, uzela sam jedan paket i za svog dečka. Ipak bi mi najdraže bilo dobiti mobitel na „touch”, dala bih ga svom momku – rekla nam je Vesna Halilović, no ona nije jedina koju bi najviše razveselilo da ispod božićnog drvca pronađe pametni telefon.

Ovo je akcija zaista prekrasna. Njihov je doživljaj uvijek isti kada vide Djeda Božićnjaka i dobiju dar, kao kada dijete otvara prvi poklon. Mi to s vremenom zaboravimo, a oni u tome zaista uživaju i znaju cijeniti. Mobitele i tablete svi priželjkuju, no to izbjegavamo jer ih je onda teško od toga odvojiti i potaknuti na druge aktivnosti – objasnio nam je Antonio Požgaj, profesor tjelesne i zdravstvene kulture koji radi u udruzi Lastavice, oduševljen jučerašnjim događajem.

Foto: Mario Todorić/Hanza media

www.slobodnadalmacija.hr

Doček duž obale na otvorenom, ko i gdje nastupa

0
Dubrovnik – Stradun spreman za doček 2016.
Dubrovnik – Stradun foto Boka News

Donosimo ko nastupa za doček Nove godine na otvorenom duž Jadranske obale:

Dubrovnik – Stradun, Doris Dragović i Jole

Split – Riva, Petar Grašo

Zadar – u podne na Narodnom trgu Dječji doček, u 22:30 Tomislav Bralić i Klapa Intrade, 23:30 Ivan Zak; na Varoš terasi u 22 sata Harmonija, na Trgu Petra Zoranića u 23 sata Vista, na Forumu u isto vrijeme Aynthetica i Living Room, na platou između HNK i La Bodege Black Coffee

Rijeka – Korzo, u 21:45 Izet i Borgie, u 22:15 En Face, u 23 Gibonni, 1 iza ponoći Belfast Food

Pula – Forum, The Night Express i Hladno pivo.

Na Orjenu djeca kitila smreku (kleku)

0

Na Orjenu, kod planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m) jučer je održana, drugu godinu za redom, jedinstvena manifestacija, „Kićenje kleke“ osmišljena prvenstveno za naše najmlađe.

Planinarska sekcija OŠ Milan Vuković „Novski tići“ i ovom prilikom izvela je mnoštvo osnovaca, a uz učiteljice su tu bili i roditelji, kao i planinari, sve skupa – preko 100 učesnika.

Kleka, smreka, šmreka, smrika, kako je već u kojem kraju Balkana nazivaju, veoma je dekorativna zahvaljujući svojoj gustoj krošnji, te veoma zahvalna za novogodišnje ukrase. Zbog toga je nakada u Boki redovno korištena upravo za tu svrhu. Doduše, nije ju lako ukrasiti, jer je jako bodljikava. Zahvaljujući toj efikasnoj odbrani, crvena kleka je česta duž jadranske obale, ali i submediteranskog dijela, naročito na kršu. Na Orjenu je srećemo na južnim padinama i na preko 1500 m nadmorske visine.

Nakon posluženja priganicama, čajem i sokovima, djeca su obavila kićenje, uz po koju usput zarađenu bodljicu u prstima, a zatim je organizovan prolazak novomarkiranom stazom do Žitnog dola, podno Subre i Zmajevog ždrijela. Tokom predaha u Žitnom dolu, v.d. rukovodioca Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Željko Starčević, ispričao je zanimljivosti o ovom sada potpuno pustom mjestu, za koga su se svojevremeno otimali Kamenjani i Ubljani, ali i legendu „o strašnom zmaju sa Zmajevog ždrijela“.

Organizatori događaja su Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i Planinarski klub „Subra“, a uz podršku Opštine Herceg Novi.

/Agencija za razvoj Orjena/

Humanitarno ekološka akcija – Reciklažna jelka

0

Čla­no­vi „Ze­le­nog ti­ma“ Op­šti­ne Ti­vat i uče­ni­ci IV-4 raz­re­da OŠ „Dra­go Mi­lo­vić“ u ma­lom grad­skom par­ku na Tr­gu Da­ra Pet­ko­vi­ća ki­ti­li su uni­kat­nu „re­ci­kla­žnu jel­ku“. Po­dr­šku eko­lo­zi­ma da­la je i pred­sjed­ni­ca Op­šti­ne dr Sne­ža­na Ma­ti­je­vić ko­ja je pri­su­stvo­va­la ukra­ša­va­nju jel­ke. Se­kre­tar­ka Se­kre­ta­ri­ja­ta za za­šti­tu ži­vot­ne sre­di­ne i ener­get­sku efi­ka­snost Ta­tja­na Je­lić is­ti­če da ak­ci­ja ima hu­ma­ni­tar­ni ka­rak­ter.

“Ak­ci­ja je u bo­žić­nom du­hu na te­mu re­ci­kla­že i ima hu­ma­ni­tar­ni ka­rak­ter. Da­nas je iz­gle­da vi­še ne­go ikad po­treb­na po­moć do­brih lju­di oni­ma ko­ji su u sta­nju po­tre­be, bo­le­sti i slič­nog. Hu­ma­ni­tar­no -eko­lo­ška ak­ci­ja po­sve­će­na je sku­plja­nju po­mo­ći za li­je­če­nje An­đe­le Pe­tro­vić iz Ko­to­ra, a sav do­bro­volj­ni pri­log ko­ji bu­de sku­pljen ići će za po­tre­be nje­nog li­je­če­nja. Ak­ci­ji su se oda­zva­li i uče­ni­ci OŠ „Dra­go Mi­lo­vić“, odje­lje­nje IV-4 na če­lu sa men­tor­kom Ne­ven­kom Sa­ve­ljić ko­ja ne sa­mo da pru­ža po­dr­šku ak­ci­ja­ma već je i ozbi­ljan ini­ci­ja­tor i kre­a­ti­vac.

Ona je i osmi­sli­la ide­ju ki­će­nja „re­ci­kla­žne jel­ke“, ko­li­ko znam pr­ve ta­kve vr­ste u Cr­noj Go­ri. Vr­lo je neo­bič­na jer je sa­sta­vlje­na od auto­mo­bil­skih i ka­mi­on­skih gu­ma. I ukra­si su na­pra­vlje­ni ori­gi­nal­no i kre­a­tiv­no od re­ci­kla­žnih ma­te­ri­ja­la, pur pje­ne, sti­ro­po­ra, ce­men­ta, kr­pa.

Po­zi­vam sve su­gra­đa­ne na uži­va­nje u na­šem par­ki­ću ko­ji do­bi­ja no­vo­go­di­šnji iz­gled – is­ta­kla je Je­li­će­va do­da­ju­ći da su u ak­ci­ji ima­li po­moć Cen­tra za kul­tu­ru i DOO „Ko­mu­nal­no“ kao i sli­ka­ra Zo­ra­na Kru­te ko­ji je umjet­ni­kim da­rom uče­stvo­vao u ki­će­nju jel­ke.

„Ovo je i po­sled­nja ak­ci­ja ove go­di­ne u ko­joj smo re­a­li­zo­va­li pre­ko 30 ak­ci­ja. Na­kon pra­znič­nih da­na u ja­nu­a­ru obi­lje­ži­će­mo 2.fe­bru­ar- Svjest­ki dan mo­čvar­nih sta­ni­šta“ – na­ja­vi­la je Ta­tja­na Je­lić.

Pod slo­ga­nom „Pu­nim je­dri­ma za An­đe­lu“, hu­ma­ni­tar­nu po­moć za li­je­če­nje dje­voj­či­ce iz Ko­to­ra sku­plja­li i sred­njo­škol­ci su na še­ta­li­štu Pi­ne.

Ž.K

Zima u Crnoj Gori biće toplija od normale

0
Vrijeme - Boka foto Z.Nikolić
Vrijeme – Boka foto Z.Nikolić

Zima u Crnoj Gori biće toplija od normale i sa padavinama, snijegom na sjeveru i kišom na jugu, većim od normalnih u odnosu na period 1980-2010. godina, rekao je Pobjedi direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović.

“Prema prognostičkom materijalu do kraja ove godine, za novogodišnje praznike, pa sve do 3. januara, neće biti značajnijih sniježnih padavina. Od 25. do 28. decembra povremeno će biti uslova za slab snijeg na sjeveru, ali, za sada se radi o beznačajnoj količini”, rekao je Mitrović.

On kaže da, prema prognostičkom materijalu, od sredine januara treba očekivati epizode hladnog vremena uzrokovane sibirskim anticiklonom.

Ekstremi

Analizirajući neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine, Mitrović dodaje da se područje Crne Gore i čitav Balkan nalaze pod dugotrajnim uticajem polja visokog vazdušnog pritiska koje uslovljava stabilne vremenske prilike i onemogućava (blokira) formiranje padavina ili dolazak kišnih vazdušnih masa sa Atlantika.

“Takva situacija uslovila je veliki deficit padavina i nedostatak snijega u zimskim turističkim centrima. U mnogim mjestima Crne Gore, ove godine u decembru do danas nije pala kap kiše. Za više od pola vijeka samo jednom desila se slična situacija, da decembru ne bude ni kiše niti snijega, a to je bilo u decembru prošle godine. Nekoliko godina prije, tokom novembra i decembra imali smo najveće poplave kod nas, a 1. decembra, nakon ekstremno obilne kiše izmjeren je rekordni nivo vode na Skadarskom jezeru”, podsjeća Mitrović.