Kiša i narednih dana…

0
Vrijeme Boka Kotorska - oblačno sa kišom 17.novembar 2014
Vrijeme Boka Kotorska foto Boka News

Dok će nam duboke ciklone nad Atlantskim oceanom idućih dana donositi toplije i razmjerno vlažno vrijene, nad Skandinavskim poluostrvom jačat će anticiklona.

Najviše se kiše očekuje početkom sedmice, kada su ponegdje mogući i pljuskovi praćeni grmljavinom. Dnevne temperature zraka na Jadranu će porasti do 16°C.

Danas i sutra umjereno do potpuno oblačno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Intenzivnije padavine u južnim i centralnim predjelima, mjestimično obilnije količine.

Vjetar umjeren do jak, na udare, u sjevernim predjelima i na primorju i veoma jak, južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha 6 do 16 stepeni.

AMSCG -Pažljivo vozite, mogući odroni

U Crnoj Gori danas se saobraća po mokrim i klizavim putevima, što pogoduje stvaranju odrona, pa se vozačima savjetuje pažljivija vožnja, saopšteno je iz Auto-moto saveza.

Oni su apelovali na vozače da vožnju prilagode uslovima na putu i poštuju saobraćajne propise.

Upotreba zimske opreme obavezna je do 31. marta na putevima gdje je to naznačeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na vremenske uslove.

Zbog izgradnje pješačke staze uz magistralni put Risan – Perast promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Do završetka rekonstrukcije na regionalnom putu Cetinje – Njeguši saobraćaće se jednom trakom naizmjenično.
Između Crne Gore i Srbije, na graničnom prelazu Dobrakovo, saobraća se jednom trakom naizmjenično za sve kategorije vozila. Saobraćaj je regulisan semaforskom signalizacijom.

Neprohodni su putevi Mioska – Semolj – Boan i Trešnjevik – Andrijevica.

Na magistralnom putu Cetinje – Budva, na dionicama Brajići – Lapčići i Košljun – Zavala saobraća se jednom trakom naizmjenično, korišćenjem semafora.

Na dionici Ulcinj – Krute će, zbog izvođenja radova doći će do potpune obustave saobraćaja od devet sati do 12 sati i od 14 sati i 30 minuta do 15 sati i 30 minuta. Mimo ovih termina saobraća se jednom trakom naizmjenično.

Na putu Petrovići – Vraćenovići zbog izvođenja završnih radova saobraćaj se za sve vrste vozila zaustavlja od osam sati i 30 minuta do deset sati i 30 minuta i od 12 sati i 30 minuta do 14 sati.

Zbog druge faze rekonstrukcije puta Petrovac – Podgorica, od raskrsnice sa obilaznicom Golubovci do raskrsnice sa putem za aerodrom, promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Zbog miniranja na južnom portalu tunela Vežesnik auto-puta Bar – Boljare, na prvoj sekciji Smokovac – Uvač – Mateševo saobraćaj će biti obustavljen do 30 minuta u terminima od jedan do pet sati, od deset do 12 sati i od 14 do 16 sati.

Cabaret oduševio publiku u Kotoru

0
Cabaret

Baletski igrači i latino plesači Narodnog pozorišta iz Beograda ovoga puta u nastupu pod nazivom “Cabaret” oduševili su publiku u sali kotorskog Kulturnog centra, koja je gromoglasnim aplauzom pozdravila sedmoro mladih izvođača.

U polusatnom muzičko – scenskom programu, igrači Narodnog pozorišta iz Beograda ispričali su priču o borbi za istinu, ljepotu, slobodu i iznad svega – ljubav.

Na sceni su dominirale “kabaretske plesačice”, a scenografija upravo originalnog izgleda kabarea i svjetlosni efekti dodatno su podstakli atmosferu u koju su izvođači svojim nastupom uveli gledaoce.

cabaret

Uvježbanu plesačku ekipu čini sedmoro mladih igrača: Verica Stanojević, Nikola Tomašević, Dušanka Kaličanin, Milica Jević – Drndarević, Jovana Mirosavljević, Jelena Borović i Mirko Vasiljević, koji su ovaj projekat započeli iz ljubavi prema muzici i daskama koje život znače.

Srebro i bronza za jedriličare Delfina na Velikoj nagradi Mornara u Splitu

0
Irina Kusovac

Jedriličari JK Delfin iz Tivta, Irina Kusovac izborila se za srebro u klasi Laser 4.7 u konkurenciji djevojaka, a Ilija Marković je osvojio bronzu u klasi Laser Radial na prestižnoj regati Velika nagrada Mornara u Splitu.

Igor Les je u olimpijskoj klasi Laser Standard osvojio osmo mesto i pokazao da je u dobroj formi i da ima osnova da se nada plasmanu na Olimpijske igre u Japanu.

Naši jedriličari su se borili u izuzetno jakoj međunarodnoj konkurenciji. Na regati su učestvovala velika imena  svjetskog jedrenja poput Pavlosa Kontidesa – aktuelni šampion sveta i osvajač olimijskog srebra u Londonu. Naravno jedrio je i domaćin Tonči Stipanović, nosilac Olimpijskog i svjetskog srebra i četiri evropska zlata. Posebno je važno učešće Merit Bouwmester, holanđanke koja nosi Rolex titulu najbolje jedriličarke svijeta 2017. u izboru Svetske jedriličarske federacije, inače trostruka uzastopna šampionka planete, jedriličarka koja je osvojila zlato na Olimpijskim igrama u Brazilu i srebro na Olimpijskim igrama u Londonu.

Ilija Marković

Odjedreno je 5 regata u dva od tri planirana takmičarska dana. Današnji finalni dan je bio izuzetno vjetrovit sa udarima do 25 čvorova. Za Delfin su jedrili i Stefan Anđelić 19. i Danilo Jončić 23. obojica u klasi laser 4.7.

Sledeće nedelje Les i Marković  učestvuju na Otvorenom državnom prvenstvu Hrvatske koje se jedri u Splitu od 16. do 18.03.2018..

“Trag u beskraju”

0

“Trag u beskraju”  naziv je klapskog koncerta koji je održan u subotu 10. marta u prepunoj crkvi Svetog Duha u Kotoru u organizaciji Međunarodnog festivala klapa Perast, sa kojeg su klape poslale Oliveru Dragojeviću najljepše želje za brzi oporavak i skori povratak na muzičku scenu.

Neočekivani trend: Zašto sve više Nijemaca bira morski pogreb

0
Kip pod morem
Sve veći broj Nijemaca bira sjevernu obalu države za svoje posljednje počivalište, otkrile su pogrebne službe.

Prošle godine je u Sjeverno ili Baltičko more bačeno nešto manje od 20 hiljada kremiranih ljudi, naglasila je Njemačka udruga grobara. Glavni tajnik te stranke smatra kako je za rast popularnosti te vrste ispraćaja odgovorna sve veća mobilnost među populacijom. “Morski pogreb je dobar je se onda ne trebate brinuti za grob”, istaknuo je Stephan Neuser.

Bokobran organizuje protest u Dobroti

Dobrota Pallazi – foto Boka News

Inicijativa“Bokobran“ u okviru kampanje “NE!GradiNA”, pozivala  na miran građanski protest koji će prirediti u petak u Dobroti, na mjestu gdje firma Serzman Incorporated namjerava da gardi novu pješčanu plažu. Protest će se, na mjestu gdje je predviđena izgradnja novog kupališta, održati u SUBOTU, 17. marta sa početkom u pet minuta do dvanaest sati.

Nakon što je investitor pribavio sve tražene papire i saglasnosti nadležnih državnih organa, Opština Kotor izdala je kompaniji Serzman Incorporated dozvolu za izgradnju kupališta u Dobroti ispod nekadašnjeg kampa. Na mjestu bivšeg kampa, na placu od oko 6.800 kvadrata koji se nalazi iznad obalnog puta u Dobroti, Serzman Incorporated koji se dovodi u vezu sa Edinom Kolarevićem, sestrićem bivšeg premijera i liderom DPS-a Mila Đukanovića, već je sagradio veliko „turističko naselje“ nazavno Dobrota Pallazi. Izgradnju tog mamutskog objekta sa stanovima koji su nuđeni za prodaju na tržištu, prethodno je odobrila Vlada premijera Đukanovića, a ona je započeta u vrijeme dok je na lokalnoj vlasti u Kotoru bio DPS.

Uprkos tome što na tom mjestu, kao i nigdje drugdje u Dobroti, nikada nije postojala pješčana plaža, Serzman Incorporated je dobio sve potrebne saglasnosti državnih organa, uključujući i Upravu za zaštitu kulturnih dobara, da u sred UNCESCO zaštićenog područja i uporkos zvanilnom moratorijumu na gradnju u Kotoru, sagradi dvije nove velike betonske ponte dugačke po 30 metara i naspe nekoliko hiljada kubika šljunka i pijeska na potezu dužine oko 120 metara između njih, te na taj način „revizalizuje kupalište“. Ispod starog kamenog obalnog zida – parapeta na ovom jeste nekada je postojalo samo manje kupalište – drvena platforma na stubovima, ali nikada pješčana plaža površine nekoliko stotina kvadrata kakvu će sagraditi Serzman. PO UNESCO propozicijama, ali i Zakonu o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora,  u okviru tog zaštićenog područja ne može se mijenjati postojeća linija i vršiti nasipanje morske obale.

Dobrota Pallazi – foto FB

Projekat koji namjerava realizovati Serzman glatko je odbijen od najpozvanijih stručnjaka – onih iz Instututa za biologiju mora iz Kotora koji su septembra prošle godine na njega dali negativno mišnjenje istakavši da bi da na tom lokalitetu postoji drevna i zaštićena ribarska posta koju bi izgradnja klupališta uništila, a nasipanje mora šljunkom i pijeskom radi formiranja nove plaže, pogubno bi uticalo na morske organizme koji ovdje obitavaju – „u potpunosti i trajno uništilo živi svijet u moru koji će biti zatrpan ispod novih ponti i plaže, te promijenilo konfiguraciju i karakteristike morskog dna“.

„Može se konstatovati da nije dozvoljena izgradnja dijela predmetne lokacije, a pogotovo ne planirane južne ponte, postavljanje potona i privezišta za jahte. Stvaranje nove plaže i ponti i plažnih šankova itekako mijenjaju topografiju lokalnog terena“- stoji pored ostaloga u negativnom  mišljenju Instituta za biologiju mora koga potpisuju rukovodilac Laboratorije za bentos i zaštitu mora dr Vesna Mačić i direktor Instituta dr Mirko Đurović. Uprkos tome, nakon što su predstavnici Instituza u Komisjiji za procjenu eleborata o uticaju realizacije ovog projekta na životnu sredinu zamijenjeni biolozima iz Podgorice čija uža specijalnost nije morski ekosistem, kontroverzni Serzmanov projekat dobio je „zeleno svjetlo“ i radovi bi trebalo da uskoro počnu, ukoliko ih eventualno ne obustavi intervencija Urbanističko-građevinske inspekcije na kojoj insistira Opština Kotor, koja takođe ima negativan stav o gradnji nove pješčane plaže u Dobroti.

Surlaš izazvao velike štete na palmama u Tivtu – uništeno 80 velikih kanarskih palmi

0
Uništenih 12 velikih kanarskih palmi u vojnom objektu Opatovo u Tivtu

Od postojeće četiri vrste palmi koje postoje u Tivtu (“kanarska palma”, “visoka žumara”, “niska žumara” i “vašingtonija”), od štetnog inseakta – crvenog surlaša, najviše je stradala vrsta “kanarske palme” jer je od ukupno 290, uništeno 80 stabala.

To je konstatovala Radna grupa za borbu protiv palminog surlaša a koju je formirala Opština Tivat. Ovu grupu čine inžinjeri poljoprivrede, hortikulture, arhitekture, tehnologije, diplomirani biolozi i turizmolozi, a formirana je u decembru 2017. godine. Tokom dosadašnjih aktivnosti ova grupa je utvrdila presjek postojećeg stanja, konstatujuči da je surlaš uništio veliki broj palmi na javnim i privatnim površinama, čime je i narušio pejzaž, posebno na glavnim priobalnim šetalištima. Radna grupa, kako je saopšteno iz Opštine, razmotrila je mogućnosti zamjene stradalih palmi istom vrstom, nekom drugom vrstom palmi, odnosno njihovu zamjena drugim vrstama drveća.

“Trenutno se razmatra mogućnost da se na najatraktivnijim lokacijama i to prije svega na Pinima i na rivi u Donjoj Lastvi, dio postojećih uništenih palmi zamjeni istom vrstom. Ovakav potez bio bi rezultat namjere da na taj način Tivat ne izgubi prepoznatljiv identitet koji je i u smislu pejzažnog i arhitektonkog uređenja prepoznao palmu kao značajnu vrstu. Planira se intezivniji tretman postojećih i potencijalno novih stabala, dok će se na drugim javnim površinama razmotriti sadnja druge vrste bilja”- stoji u saopštenju.

Opština Tivat  je budžetom za 2018. godinu, opredjelila 100.000 eura u svrhu saniranja štete nastale djelovanjem biljne štetočine crvenog palminog surlaša. Tivatsko Komunalno preduzeće preuzeće ulogu nosioca posla kada je u pitanju dalji tretman palmi.

“Komunalno preduzeće je registrovano kako bi moglo sprovoditi ove tretmane i mogu najaviti intezivniji pristup problemu, odnosno tretiranje na mjesečnom nivou”- kazao je direktor Vlado Đukić, najavljujuči da će stabla palmi koja su uništena na Pinima i na rivi u Donjoj Lastvi, u narednom periodu biti posječena i uklonjena.

Više od 200 žena popelo se na vrh Svetog Ilije!

0
Više od 200 žena na vrh Svetog Ilije

Povodom Međunarodnog dana žena HPD Sniježnica je u suradnji s HGSS-om organizirala uspon na najviši vrh Dubrovačko-neretvanske županije, a u usponu je sudjelovalo 256 žena.

Vodiči uspona Željko, Zlatko i Vlaho su uz pratnju pripadnika HGSS-a stanice Dubrovnik usprkos vjetrovitim i hladnim najavama poveli kolonu prema 1234 metara visokom vrhu Sv Ilije. Vrijeme je bilo skoro idealno za planinarenje dok su se udari vjetra osjetili samo na morskoj strani vrha. To nije zasmetalo sudionicama i sudionicima uspona da uživaju u pogledima na okolne bijele planinske vrhove, zeleno Konavosko polje i modro more.

Nakon poduže pauze na vrhu, mahanja dronu i grupnog fotografiranja uslijedio je silazak na istočnu stranu Sniježnice tj. na livade gdje je posluženo na stotine krafena dok su gužvom pomalo iznenađeni lokalni lovci ponudili svoje domaće sireve, kobasice, pancetu i harmoniku. Uz đedov nagovor harmonike se prihvatio mladi harmonikaš Petar koji je svojom svirkom zabavio sve prisutne izletnike i planinare. Nakon opuštanja na livadama druženju je došao kraj, svi su se pomalo spustili kamenom stazom u osunčanu Kunu Konavosku, čijim stanovnicima i ovaj put zahvaljujemo.

Najmlađa ‘osvajačica vrhova’ ove godine bila je 18 mjeseci stara curica Eni. Kako je ovaj događaj pomalo i internacionalni uz domaće planinarke sudjelovale su i planinarke iz okolnih planinarskih društava iz Hrvatske, BiH i Crne Gore. Naravno i ove godine bilo je nekoliko gostujućih sudionica iz poprilično dalekih zemalja (SAD i Južnoafrička Republika). Uz sve te žene sudjelovao je i popriličan broj muškaraca koji je kao i uvijek ‘pazio’ da sve prođe u redu dok žene uživaju i umaraju se hodajući po kamenjaru. Sveukupno je ove godine sudjelovalo preko tri stotine sudionica/ka.

HPD Sniježnica zahvaljuje svim sudionicama i sudionicima uspona, partnerima i sponzorima koji su pomogli u realizaciji ovog uspona, a to su: HGSS-stanica Dubrovnik, TZ Konavle, Du Motion, Zajednica tehničke kulture Dubrovnik, Udruga Nazbilj, stanovnicima Kune Konavoske i lokalnim medijima.

‘Nema nas đe ne dođemo!’ – ističu ponosno.

Istraživanje: nova prijetnja okolini – antarktički račići pretvaraju mikroplastiku u nanopalstiku

0
Plastika u okeanima

Naučnici su utvrdili da antarktički račići, glavna hrana morskih sisavaca, mikroplastiku pretvaraju u svom probavnom sustavu u nanoplastiku, što predstavlja do sada neotkrivenu prijetnju okolini.

Rezultati istraživanja koje je proveo tim sa sveučilišta Griffith predvođen Amandom Dawson objavljeni su u četvrtak u časopisu Nature Communications.

Tim je istraživanjem prvi puta otkrivena sposobnost račića da fizički izazovu promjenu mikroplastike koju progutaju.

Mikroplastika su komadići plastike manji od pet milimetara koji štete morskom svijetu. Antarktički račići poznati kao antarktički krilovi važni su za okoliš jer predstavljaju hranu mnogim morskim sisavcima.

Znanstvenici su upozorili da mikroplastika u oceanima predstavlja znatan rizik velikim životinjama poput kitova, morskih pasa i manta (vrsta raže Manta birostris) koje ih progutaju jedući ‘zaražene’ krilove.

Istraživanje je pokazalo da krilovi mogu samljeti mikročestice polietilena u nanočestice.

Nash je kazao kako to znači da je biološka razgradnja mikroplastike u nanoplastiku vjerojatno raširena unutar većine ekosustava.

Dodao je da se štetni učinak probave mikroplastike mora dodatno proučiti kako bi se obuhvatili potencijalni učinci nanoplastike na stanice.

Veliki broj studija u području ekologije mora pokazuje egzistencijalnu prijetnju koju predstavljaju milijuni tona plastičnog otpada koji završe svake godine u oceanima.

Organizacija Ujedinjenih naroda za oceane nazvala je to “planetarnom krizom” u trenutku dok se procjenjuje da će proizvodnja plastike globalno nastaviti rasti.

Klape koncertom “Trag u beskraju“ poželjele brzi povratak na scenu Oliveru

0

“Trag u beskraju”  naziv je klapskog koncerta koji je održan u subotu u prepunoj crkvi Svetog Duha u Kotoru u organizaciji Međunarodnog festivala klapa Perast, sa kojeg su klape poslale Oliveru Dragojeviću najljepše želje za brzi oporavak i skori povratak na muzičku scenu.

 „Na ideju večerašnjeg koncerta došli smo smatrajući da gotovo ovdje ne postoji osoba koja ne uživa u pjesmama Olivera Dragojevića, muzičke ikone dalmatinske zabavne pjesme  na širim prostorima regiona. Uz ovu ljubav, potrebna je, za noćas, još jedna – ona prema klapskom pjevanju, koje je nama i Boki blisko, pa gotovo koliko Oliveru i Dalmaciji. Naziv noćašnjeg koncerta „Trag u beskraju“ ima simbolično značenje: za samog Olivera – besmrtnog u svom skoro 50-ogodišnjem stvaralaštvu i kojem ovim koncertom želimo skori povratak na scenu“– kazala je Tina Braić Ugrinić, predsjednica Međunarodnog festivala klapa Perast.

Ona je podsjetila da je ovo 17-ta godina postojanja Festivala klapa Perast, koji ove godine priprema poseban program otvaranja festivala.

“Za svečano otvaranje, 28.juna, koje pripremamo u saradnji sa Opštinom Kotor i posebno T.O.Kotora,  planirano je gostovanje svjetski poznatog  vokalnog sastava CARMEL A CAPPELLA iz Izraela. Očekujemo vrhunski događaj višeglasnog pjevanja. Nakon takvog otvaranja u Kotoru, slijede, kao i uvijek, koncerti u Perastu, gdje će se predstaviti ženske, mješovite i muške klape sa bokeljskim i izvornim pjesmama kao  i novim klapskim  pjesmama na temu Boka kotorska – more i pomorstvo.  Te tri večeri planirane su za 28, 29. i 30. jun.

Koncert Trag u beskraju

Osim osnovnog programa: afirmacije klapske pjesme, krenuli smo u promovisanje „Priča o moru“. Gostovanja, sa nekoliko domaćih klapa, planirana su u više gradova Crne Gore. „Priče“ su program kojim publici želimo približiti istoriju Boke i svoj mentalitet, zatim, istaknute ličnosti kroz stoljeća. Ukazuje na kulturne  uticaje koje nam je pomorska veza sa svijetom omogućila,  i svakako i one muzičke uticaje iz kojih je nastala klapska pjesma.  U različitostima naše male države vidimo njenu osnovnu vrijednost. Treba upoznati i pokazati svoje, da bi se znalo to isto  i tuđe, cijeniti i vrednovati.

Zatim, ovo je šesta godina publikovanja almanaha „Lirica“, koja ovoga puta govori o sakupljačima i obrađivačima pjesama, kao i samim pjesmama nastalim ili pjevanim na području Boke. U Lirici  objavljujemo 50 klapskih obrada maestra Marija Katavića, koji je aranžirao napjeve iz Boke Ludvika Kube, Franja Kuhača, Jovana Miloševića, Nikole Hercigonje, Zlate Marjanović i Vide Matjan po kojoj nosi ime i Muzička škola koja nam je večeras domaćin“ – kazala je Braić Ugrinić.

Nastupile su klape Bellezza iz Tivta, Maris iz Kotora, Jadran iz Tivta, novoformirane klape Riva iz Škaljara, Romansa iz Tivta, duet Sanja i Mija, Poly Gjurgjević i Lungo mare.

Više od riječi u našoj fotogaleriji.