Međunarodni turistički budvanski karneval, pod sloganom „Naoružaj se ljubavlju“počeo je u petak nakon što su maske, predvođene Dragoljubom Đuričićem i njegovim bubnjarima, “Abrumom“ pozvale građane Budve i turiste na feštu. Zabava se zatim nastavila u kafićima i restoranima unutar zidina Starog grada do kasno u noć.
Maske iz svih krajeva svijeta dolaze u Budvu kako bi bile dio „Velike karnevalske povorkе“ koja se održava danas, subota 29. aprila i završava velikim vatrometom. Iste večeri, očekuju nas i koncerti na više bina unutar Starog grada, a nastupiće Rambo Amadeus, Dragoljub Đuričić i drugi.
Treći dan Karnevala je posvećen najmlađima, održava se „Mala karnevalska povorkа“ i niz edukativno-zabavnih igara i programa na bini. Pored bogatog kulturno-zabavnog programa, neizostavni dio Karnevala je „Slatki kutak“, gdje će se služiti tradicionalni slatkiši budvanskog kraja.
Tu nije kraj provodu, ove godine prvi put, u susret prvomajskim praznicima muzički program se nastavlja i u nedjelju 30. aprila uveče, kada će biti organizovan koncert na trgu ispred Starog grada, a nastupiće budvanski bend “Mazzom u fugazzu” i zatim “Who See”!
Karneval u Budvi označava i nezvaničan početak ljetnje turističke sezone, što mu daje posebnu draž i veselu atmosferu svih dana trajanja!
Projekt Centra (kuće) maslina i maslinovog ulja u Jezerima, ostrvo Murte, koji će objediniti tradiciju maslinarstva s proizvodnjom, gastronomijom i trgovinom, predstavili su početkom sedmice načelnik Općine Tisno Ivan Klarin i ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje Kate Šikić Čubrić, najavivši da će projekt aplicirati za EU fondove.
Kuća maslina i maslinovog ulja u Jezerima bit će i edukacijski centar i mjesto razmjene i prodaje lokalnih proizvoda i svega što se veže uz maslinu i maslinovo ulje, rekao je Klarin. Posjetiteljima će se prezentirati povijest maslinarstva od antike i danas.
Također, to će biti mjesto gdje će se moći prodati ili kupiti ulje i donijeti ga na analizu. U sklopu centra bit će i gastronomski dio, restoran koji će biti usko povezan s temom masline. Turistička važnost projekta je velika, naglasio je Klarin.
Arhitekt Dinko Peračić predstavio je arhitektonski koncept zgrade za koju je kazao da će i sama biti dio postava. Riječ je o zgradi od suhozida slaganog u linijama i jednostavno kamenom popločanom predprostoru, a unutra posjetitelje dočekuje ambijenti oblih i mekih linija i ugodnih materijala, rekao je.
Detaljniji koncepta Kuće maslina i maslinova ulja predstavila je ravnateljica Muzeja Betinske drvene brodogradnje Kate Šikić Čubrić.
Zgrada će biti podijeljena u više tematskih cjelina s kušaonicom i suvenirnicom u prizemlju, polivalentom dvoranom koja će ljeti biti otvorena, a zimi se transformirati u zatvoreni prostor za različite manifestacije.
Na prvom katu bit će muzejski postav, dok je drugi kat ravni krov. Jednim njegovih dijelom dominira s maslinom i prostorom za odmor, a na drugom dijelu krova bit će kameni mlin koji će posjetitelji moći iskušati.
U tijeku je izrada glavnog projekta, do kraja godine očekuju se dozvole, a gradnja će početi 2018. godine. S tim kompleksnim projektom, vrijednosti od 8 do 10 milijuna kuna, aplicirat će se na EU fondove.
S obzirom na iskustvo Muzeja betinske drvene brodogradnje, tišnjanski načelnik Klarin je uvjeren da će i Centar maslinarstva doprinijeti kulturnoj i turističkoj ponudi te gospodarskom razvoju otoka.
Pomorska potraga za preostalih troje nestalih sudionika pomorske nesreće u Koločepskom kanalu nastavljena je i danas od 6.30 sati u koordinaciji Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) i Lučke kapetanije Dubrovnik.
Potražna akcija odvija se na širem području Koločepskog kanala, u dubrovačkom akvatoriju, a u akciji su trenutačno angažirani slijedeći ljudski i tehnički resursi:
Plovila Lučkih kapetanija (Zadar, Split i Ploče), 2 plovila Pomorske policije Dubrovnik, helikopter Ministarstva obrane RH, gumenjak Ministarstva obrane RH, 2 podmorska vozila Obalne straže RH (tip Remus) opremljena optičkim uređajima visoke razlučivosti i sonarima
Ronioci civilne zaštite, gumenjak Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), 2 civilna broda i 3 civilna plovila (ribarice, brodice), ronioci civilne zaštite.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture javnost će kontinuirano izvještavati o rezultatima spasilačko – potražne akcije, stoji u obavijesti iz nadležog resora.
Jutros je u Slanskoj vali inače zamijećen i ratni brod HRM-a, no njega nema na popisu plovila uključenih u potragu za stradalnicima u sudaru broda Lučke kapetanije Danče i gumenjaka s devetero putnika koji se u utorak oko 21.30 sati dogodio kod Šipana.
Dosad su identificirana četiri tijela poginulih osoba s gumenjaka, a dvojica putnika preživjela su nesreću.
Iz Opštinskog državnog odvjetništva Dubrovnik potvrdili su u petak identitet četiriju pronađenih osoba. Riječ je o Alenu Perišiću (45), Jeli Kobaš (58), Danielu Kobašu (39) i Barryju Johnu Banduru (55).
U evidenciji nestalih još se vode Marina Vuletić (23), Tomislav Belak (27) i Bojan Stoiljković (37).
Stari običaj Peraštana je kićenje Mađa koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja kada mještani kite stablo mladog hrasta, kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljećnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra.
Posljednji mladoženja bere stablo hrasta i postavi ga na centralni peraški trg ispred crkve Svetog Nikole. Stablo mještani okite flašicama mlijeka, vina, suvim kolačima i raznobojnim trakicama.
Stablo uz zvuke tamburica podiže posljednji oženjeni u mjestu. Nakon toga mještani i gosti obilaze grad uz zvuke tamburica i pjesmu i svi zajedno odlaze u kafanu na bijelu kafu i čašćenje suvim kolačima-koromanima.
Perast – Mađ 2015.
Nekada se Mađ kitio duž cijelog Mediterana, međutim danas se kiti samo u Perastu, zahvaljujući Društvu prijatelja grada Perasta koje je zadnjih petnaestak godina ponovo je oživilo ovu manifestaciju, pa će tako biti i u ponedjeljak 1.maja 2017. u osam sati ujutro.
U Budvi se danas završava trodnevni međunarodni turnir u najatraktivnijoj ribolovačkoj disciplini “Big Game” ribolovu – 3. Kup Budve.
Takmiče se ekipe iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Španije, Italije i Crne Gore.
Prvi takmičarski dan uspješno završen! Tuna 38.15kg ulovila je ekipa Predator Budva na čelu sa Zoranom Racanovićem
Drugog takmičarskog dana najuspješnija je bila ekipa Mali Veseljak Team na čelu sa kapitenom Ivanom Petkovićem i ulovom tune – 54.8 kg
Big Game
Takmičenje se završava danas kada će biti i proglašeni pobjednici.
Big game Budva – nagrade
Big Game Fishing je popularna društveno-sportska aktivnost koja je kao spoj zabave i avanturizma prepoznata u svijetu ali i u našem neposrednom okruženju (Hrvatska, Italija, Grčka…).
Sportsko-ribolovni turizam se idealno uklapa u koncept razvoja turizma posebno u ribarskim mjestima i lovnim područjima na Jadranu, a i šire. Sportfishing je ozbiljan vid u turizmu koji je u nekim zemljama i među glavnim granama privrede.
Big game Budva
Nakon posjete brojnim takmičenjima u regionu i Evropi, kao i postizanju značajnih rezultata na istim, članovi ribolovačkog društva “Big Game Budva” odlučili su se da Budvu stave na mapu destinacija ove atraktivne sportske discipline.
Stručnjaci za ornitologiju u Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore monitoringom, koji je rađen prethodnih dana, utvrdili su da na Solani trenutno boravi oko 620 flamingosa, te da proces gniježđenja još nije počeo.
Kako su saopštili iz Nacionalnih parkova, povoljni uslovi prethodnih dana, prelijepi prizori koje stvaraju kolonije flamingosa i ostalih ptica koje trenutno borave na ulcinjskoj Solani, uticali su da se prethodnih dana poveća broj turista, posjetilaca i ornitologa na ovom području.
“Kako bi regulacija voda u bazenima bila na idealnom nivou za gniježđenje Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore intenzivno radi na popravci pumpe Đerane, te se očekuje da će ista biti u funkciji u naredna tri dana”, dodaju oni.
Na inicijativu zakupaca – korisnika zone morskog dobra sa podrucja hercegnovske opstine, juče je u Herceg Novom, odrzan sastanak kome su prisustvovali Ministar odrzivog razvoja i turizma Pavle Radulović i direktor Javnog preduezeca za upravljanje morskim dobrom, Predrag Jelušić.
Cilj sastanka je bio ostvarivanje sto tjesnije saradnje izmedju Javnog preduzeca i zakupaca, sve u cilju što kvalitetnije pripreme i nesmetanog odvijanja predstojece ljetnje turisticke sezone.
Takodje, konstatovano je da je sva otvorena pitanja iz prethodnog perioda neophodno sto efikasnije rjesavati u neposrednoj komunikaciji sa Javnim preduzecem, kao i kandidovati nove razvojne projekte s ciljem sto kvalitetnije valorizacije najvrijednijeg resursa u turisticke svrhe.
Navedeno je i da se u hercegnovskoj opstini valorizuju znacajne turisticke investicije koje ce doprinijeti podizanju turistickog standarda i povecanju turistickog prometa.
Direktor Jelušić informisao je korisnike o aktivnostima koje Javno preduzece sprovodi u pripremi sezone, kao i u dijelu dugorocnih investicijaja u ovoj opstini.
Korisnici morskog dobra su ovom prilikom izrazili potrebu da se u narednom periodu dodatno organizuju, kako bi na sistematican nacin predstavljali svoje zahtjeve prema Javnom preduzecu.
Udruženje Kamelija i Mjesna zajednica Stoliv organizuju tradicionalni Prvomajski uranak na brdo Vrmac – lokalitet „Vlaka“ iznad Gornjeg Stoliva.
Polazak iz Donjeg Stoliva 1.maja u osam sati sa vodičem, markiranom pješačkom stazom preko Gornjeg Stoliva a moguć je dolazak i preko Gornje Lastve ili drugih pravaca, lokalitet-proplanak se prepoznaje po maloj lokvi i metalnom križu-krstu.
Organizator obezbjeđuje, aperitiv i desert, primjerenu muziku, sportski program, malu radionicu o preživljavanju u prirodi. Učesnici za sebe obezbjeđuju hranu i piće.
Sa sobom ponijeti adekvatnu odjeću, obuću i vodu poručuju organizatori. Informacije na telefone: 069 644 506, 069 046 524
„Za Prvi maj – pobjegnimo malo u prirodu i nastavimo do sada neprekinutu tradiciju“poručuju iz NVO Kamelija i MZ Stoliv.
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
1 od 7
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Izložba dječijih radova od recikliranih materijala
Više stotina djece iz tivatskioh škola, ali i veliki broj građana okupio se danas u malom parku na Trgu Dara Petkovića u centru grada, gdje su Zeleni tim Opštine Tivat, OŠ „Drgo Milović“, OŠ „Branko Brinić“, JPU „Bambi“ i Komunalno preduzeće Tivat organizovali nagradnu izložbu dječijih likovnih radova i instalacija u prostoru, napravljenih od reciklabilnih materijala.
Karton, plastika, staklo, stare automobilske gume, dotrajala gumena obuća, žice i drvene palete su nanovo oživjeli u sasvim novim i neubičajenim „ulogama“ – kao komadi namještaja, posude za cvijeće, skultpure biljaka i životinja, ukrasi, igračke, makete planetete Zemlje i Sunčevog sistema…. Sve je to bila kreacija tivatske djece i njihovih vaspitača iz vrtića, odnosno nastavnika i profesora iz dviju osnovnih škola, a svoju „ruku pomoći“ pružili su i roditelji. Cijeli program upotpunila je i poseba mala zelena akcija sadnje ukrasnog bilja i povrća koja je takođe jule priređena zahvaljujući donaciji sadnica Komunlanog poreduzeća i uzgajivača Radovana Rađena.
Poseban žiri koji su činili Zoran Kruta, Dragan Laković i Tanja Nikolić imao je veoma težak zadatak da u nizu maštovitih i veoma uspjelih kreacija, izabere najbolje radove čiji su autori – odjeljenja tivatskih škola i vaspitne grupe iz vrtića, dobili i prigodne nagrade.
Zadovoljstvo nije krila ni sekretarka za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat Tatjana Jelić koja je zajedno sa djecom juče sadila biljke u starim automobilskim gumama koje su prethodno, već jednom bile iskorištene na maštovit način jer su prije nekoliko mjesecim te gume ofarbane u zeleno i adekvatno nasložene igrale ulogu “reciklažne gradske novogodišnje jelke”.
“Djeca su zaista pokazala sjajnu energiju i maštovitost koristeći reciklabilne materije i kretivno štiteći prirodu. Sadeći biljke, imali su i zanimljiv čas u prirodii bili u prilici da dosta toga nauče, pa mislim možemo biti veoma zadovoljni uspjehom ove manifestacije koja polako postaje tradicija”- istakla je Jelić. Akcija je inače, priređena u sklopu niza dešavanja kojima je u Tivtu obilježen april – Mjesec planete Zemlje.
Kao da je jug Hrvatske uklet što se tiče pomorskih nesreća. Ova posljednja u nizu, koja se dogodila na Šipanu, samo je jedna od tri velike pomorske katastrofe, koje su se u posljednjih 30 godina dogodile u dubrovačkom akvatoriju.
Najgora je bila ona 1992. godine, u jeku Domovinskog rata, kada su se u Gruškoj luci sudarili brodovi Aurora i Ilirija u vlasništvu Jadrolinije. Iz tadašnjeg okupiranog Cavtata, Atlasovom “Aurorom” u Dubrovnik je putovalo 96 putnika i članova posade. U sudaru ova dva broda, smrtno je stradalo 10 putnika, od čega troje maloljetne djece. U pomoć unesrećenima priskočili su posada i putnici broda “Ilirija”, pripadnici Hrvatske ratne mornarice, bolničko osoblje i mnogobrojni građani koji su se u tom trenutku našli u blizini mjesta događaja.
Sudar u Gružu ostao je posve obavijen velom tajne, jer se nikad nije utvrdilo kako se nesreća dogodila, premda su stotine ljudi pratile tijek kolizije. Iskazi svjedoka koji su tragediju vidjeli s obale, zatim iskazi putnika s Ilirije i preživjelih s Aurore, kao i svjedočenja članova posade obaju brodova, ne samo da nisu pomogli u rasvjetljavanju nesreće, nego su dodatno zakomplicirali okolnosti tragedije. Po tome je sudar usred luke jedinstven čak i u kronikama svjetskoga pomorstva. Zbog cijelih naraštaja mladih čitatelja koji o svemu tome nikad ništa nisu čuli, ali i starijih koji su zaboravili na Auroru i Iliriju, podsjećamo na te događaje.
Razlog brzog kretanja oba plovila ležao je u činjenici da su Dubrovnik, kao i njegova luka, bili pod opsadom obližnjih mjesta i ratnih brodova, pa je tako postojala opasnost da, po tko zna koji put, tzv. JNA napadne brodove u Gružu.
Pod okolnostima koje nikad nisu rasvijetljene, kad su se brodovi nalazili stotinjak metara od obale, mnogo veći trajekt “”Ilirija” čeličnim je pramcem udario u drvenu krmu “Aurore”. Sraz je bio tako silovit da je “Aurora” potonula u samo dvije minute, a vrtlog koji je nastao povukao je u smrt mnoge putnike. Očajnička borba za spas odvijala se pred mnoštvom na obali, gdje su putnike s oba broda čekali rodbina i prijatelji.
Početkom 1993. godine podignute su optužnice protiv dvojice kapetana. Na teret im se stavilo da su iz nehata, ne pridržavajući se pomorskih propisa, ugrozili javni brodski promet i izazvali nesreću u kojoj je živote izgubilo deset osoba. Sudski postupak nikada nije završen.
Druga velika nesreća dogodila se samo četiri godine prije, točnije 1988., također u Koločepskom kanalu, kada je potonuo turistički brod Basto. Život su tom prilikom izgubili vlasnik broda Petar Stražičić, te petero austrijskih turista.
Teško je govoriti o točnim detaljima, ali iz više izvora svjedoka vremena i osoba koje se razumiju u gradnje plovila, najvjerojatniji uzrok bio je pogrešni materijal kojega je vlasnik slio u dno broda, navodno zbog stabiliteta. Taj je materijal, moguće cement, u potpunosti uništio dno broda te se u jednom trenutku, baš kad se brod pun putnika vraćao s piknika na Lopudu, dno odvojilo i brod je počeo naglo tonuti uslijed prodiranje tolike količine mora.
‘Sjećam se kao danas. Bilo je to osamdesetih i bila je nedjelja. Sjedali smo na taraci ispred naše kuće u Trstenom, pili kavu. Tu se uz more uvijek sve čuje. Brod je taman dolazio s Lopuda. Čula se muzika, harmonika, veselje. Odjedanput je to sve nestalo. Umjesto muzike, čuli su se strašni krikovi. Bila je bonaca, sve smo gledali. Ljude u moru kako vrište. Koliko se sjećam, ovi što su poginuli su bili vjerojatno Nijemci ili Austrijanci,’ prisjetila se tragedije Katija Pašeta iz Trstenog.
Nesreća pokraj Šipana samo je potakla bolna sjećanja na ove događaje i one trenutke kad i more zna biti ‘modri grob’. Žrtve tragedije pokraj Šipana još uvijek se broje. Do sada je pronađeno četvero mrtvih, dok se za trojicom još traga. Počivali u miru, a obiteljima sućut u ovim teškim trenucima.
