48. Praznik mimoze, maskenbal 4. februar 2017. u Institutu Igalo
Antiki fagot u Kotoru
Kotorska promocija knjige “Antiki fagot” novinara i publiciste Maša Miška Čekića održat će se u Galeriji Solidarnosti ,u petak, 10.februara 2017. u 19 sati. O knjizi će govoriti:
Blaženka Vučurović, Dragan Popadić, Neven Staničić i autor, a odlomke će čitati Sonja Štilet.
U knjizi “Antiki fagot” su sabrani odabrani prilozi emitovani u emisijama radio Tivta “Od mula do mula”, “Muzejske priče” , “Boka u prošlosti”, “Pisma bokeljska” , kojima je autor Mašo Čekić plijenio slušaoce radijskih talasa, nekoliko posljednjih decenija. Pretočene u pisanu formu ove priče predstavljaju interesantno štivo u kome autor vodi dijalog sa prošlošću Boke Kotorske . “Ovo su priče koje zabavljaju, informišu, edukuju, otvaraju vidike. Ovo su priče za sve nas. Posebno za unuke i turiste” napisao je u recenziji ove knjige Dragan Popadić. Publikacija “Antiki fagot” je štampana 2016.godine u izdanju Centra za kulturu Tivat.
Mašo Čekić je rođen u Risnu 1948.godine. Gimnaziju i studije politikologije završio je u Sarajevu na fakultetu političkih nauka. Radio je kao profesor, politički radnik i novinar, a specijalizirao je religije i međureligijske odnose. Objavio je više radova iz istorije, demografije, folklora i muzike, te zbirku recepata “Seranada od žućenice”. U saradnji sa Blaženkom Vučurović objavio je “Knjigu o žućenici”, a sa Jasminkom Grgurević ”Krajodraze”, antologiju tekstova o bokeljskom pejzažu kao dio projekta Baština – pokretač razvoja, u sklopu prekogranične saradnje Hrvatske i Crne Gore.Poznati je gastro-nomad i urednik emisije “Mali od kužine” Radio Tivta, najstarije radio emisije posvećene kulinarstvu u Crnoj Gori i idejni tvorac “Žućenica fest-a”.
Mašo Čekić je obitnik je nagrade za novinarstvo Crne Gore za 2016.
Potpišite peticiju – Sačuvajmo Skadarsko Jezero, jedno od poslednjih Evropskih preživljelih divljina od razorne izgradnje
Nevladina organizacija Green Home pokrenula je krajem prošle godine peticiju da se Skadarsko jezero sačuva od devastirajuce gradnje.
Peticiju možete potpisati ovdje
Skadarsko jezero, najveće močvarno na Balkanu, je zatićeni Nacionalni park u Crnoj Gori još od 1983. i dio je svjetske liste zaštićenih močvarnih područja, koja je pod Ramsarskom konvencijom od 1996., kao priznanje za njegovu ogromnu vrijednost kao vodeno stanište.
„Netaknute kamenite obale jezera, ostrvca, mnoga sa manastirima na njima, močvarna područja, šume vrbe, otvorene vode i milja plutajuće vegetacije koja su dom, kako se procijenjuje za više od 281 vrsta ptica, 48 vrsta riba, 50 vrsta sisara, brojnih vodozemaca i insekata uključujući i neke od najugroženijih životinja u Evropi, kao što je rijedak kudravi pelikan-rezidentna ptica. Ukratko, navedeno predstavlja prirodni raj. Sada je taj raj u velikoj opasnosti od neposredne izgradnje masivnog odmarališta“, kažu iz ove NVO.
Tužilaštvo nije tražilo zadržavanje Elezovića, pas najvjerovatnije korišten za ilegalne borbe
Tivćanin Hazredin Elezović (43), vlasnik psa koji je juče na gradskom šetalištu Pine napao i povrijedio dvogodišnje dijete i usmrtio jednog manjeg psa, nakon saslušanja u policiji, pušten je na slobodu.
Policija je protiv njega podnijela prijavu koju je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru kvalifikovalo kao krivično djelo “izazovanje opšte opasnosti”, ali tužilac nije tražio zadržavanje vlansika psa u pritvoru, već ga je pustio da se u daljem postupku brani sa slobode.
Protiv Elezovića su, kako nezvanično saznajemo, krivičnu prijavu podnijeli i roditelji djevojčice koju je njegov pitbul ugrizao i srećom, nanio joj samo lakšu tjelesnu povredu.
Scene koje je Elezovićev pas priredio juče ujutrio na Pinima nalikovale su nekom horor filmu jer je razjareni pitbul prvo napao kućnog ljubimca porodice Džipković iz Beograda – pudlicu koju je njen vlasnik sa povodcem šetao po Pinima. Uprkos očajničkim pokušajima starijeg čovjeka da odbrani svog kućnog ljubimca, Elezovićev pitbul je pred očima vlansika pudlice i brojnih građana koji su je pokušali spasiti, bukvalno rastrgao malog psa. Nakon toga, pitbul se uputio kao drugom kraju Pina gdje je nekoliko minuta kansije, nasrnuo na ženu sa malim djetetom u kolicima. Upozorena povicima građana, žena je u posljednji trenutak podigla dvogodišnju djevojčicu iz kolica, ali je pas ipak uspio da dijete dohvati i ugrize za nogu. Teže povrede djeteta spriječila je njegova debela zimska garderoba, a majku i dijete građani su odmah uveli na sigurno u jedna od obližnih lokala, dok su razjarenog psa nešto kasnije uhvatili i odveli šinteri Komunalnog preduzeća Kotor.
Zbog pretrpljenog šoka, juče je pozlilo i supruzi vlasnika ubijene pudlice, koja je inače, hronični bolesnik, pa je toj starijoj ženi ukazivana pomoć u tivatskoj službi Hitne pomoći.
Napadnuto dijete, srećom je prošlo da samo plićim ranama na nozi od ugriza psa, pa je uz adekvatni medicinski tretman u Hitnoj pomoći i kod pedijatra, te preventivno datu vakcinu, djevojčica otpuštena kući.
Pit bul se trenutno nalazi u Azilu za napuštene životinje u Kavču gdje će po nalogu glavnog državnog veterinarskog inspektora, biti na posmatranju narednih deset dana. Po svim karakteristikima njegovog ponašanja, al i po izgledu psa koji ima brojne rane po tijelu, izgladnio je, ne ispušta glasove i vrlo se čudno ponaša, sumnja se da je riječ o životinji koja je bila namjenski trenirana i korišćena za borbe sa drugim psima.
Otvaranje „Novskog đardina“: Izložba cvijeća i izbor najljepšeg aranžmana
“Novski đardin” 48. Praznika mimoze biće otvoren u petak, 10. februara u 11 sati, u hotelu “Vojvodina” u Igalu.
Na 42. hercegnovskoj izložbi cvijeća učestvovaće dvadesetak izlagača. Izložba je, kao i prethodnih godina, prodajnog karaktera i svi zainteresovani će u bogatoj ponudi moći da nađu nešto za sebe i svoj vrt.
Novost je da će ove godine u okviru tradicionalne izložbe biti održan i izbor za najljepši cvijetni aranžman, u okviru kojeg će biti nagrađeni kreativnost i umijeće uređenja kompletnog izložbenog prostora.
Posjetioci će moći da kupe izrađene aranžmane, a novac sakupljen od prodaje biće doniran Udruženju roditelja djece oboljele od kancera “Feniks”.
Dio programa su i radionice za djecu, kroz koje će hercegnovski osnovci imati priliku da nauče više o sadnji, uzgajanju biljaka i izradi cvijetnih aranžmana.
Manifestaciju će otvoriti dramska umjetnica Slađana Vujović.
Izložba će trajati tri dana (10.-12. februar) i biće otvorena svakog dana od 9 do 19 sati.
Program Praznika mimoze u petak će biti u znaku cvijeća. Nakon otvaranja izložbe, u drugom dijelu dana slijedi dječija cvijetna povorka. Mališani pod cvijetnim maskama defilovaće od parka Boke do Trga Nikole Đurkovića. Početak je zakazan za 16 sati.
Pred nama su i još četiri događaja do kraja ove nedelje.
Sutra, 9. februara održaće se dva programa u Igalu – Dan picigina na plaži Stara banja od 11 sati i Otvorena ulica od 19 sati.
Fešta na Škveru zakazana je za subotu, 11. februara u 11 sati. Istog dana održaće se drugi maskenbal u hotelu „Palmon bay“ od 21 sat, na kojem će nastupiti Boka bend, Tri Kvarta i Mjesna muzika Đenovići.
U nedelju, 12. februara na programu je dječiji maskenbal u Institutu „Dr Simo Milošević“, sa početkom u 15 sati.
Ekološka i turistička promocija Solila
Povodom 2.februara – međunarodnog Dana vlažnih staništa, Turistička organizacija Tivat zajedno sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica, Zelenim timom Opštine Tivat i JP „Morsko dobro“iz Budve, priredila je juče posjetu zaštićenom rezervatu prirode Solila u Krtolima kod Tivta.
Učenici OŠ „Drago Milović“ iz Tivta i OŠ „Branko Brinić“ iz Radovića, kao i učenici iz OŠ „Mahmut Lekić“ iz Podgorice obišli su rezervat i imali edukativni čas o Solilima.
„Nakon mnogo interesantnih informacija koje su čuli, posmatranja ptica, kao i relaksirajuće šetnje, TO Tivat je obezbjedila osvježenje za 120 učenika ovih škola.“- saopštile je juče tivatska Turistička organizacija.
Inače, TO Tivat se 2012.godine priključila kampanji “Ekološka nit koja nas veže” i na taj način izrazila želju da doprinese zaštiti Solila od štetnih uticaja okoline.
„Svake godine Solila dobijaju zasluženo mjesto u našem ekološkom kalendaru i na različite načine dopinosimo očuvanju rezervata. Ova lokalna atrakcija grada Tivta je oaza netaknute prirode koja pruža utočište jednoj od veoma rijetkih vrsta ptica, a to su flamingosi, kao i kormorani-najugroženije ptice u Evropi. Na Solilima se otvaraju vrata Tivtu da uđe u svijet eko turizma, uvodeći u svoju ponudu novi vid turizma, a to je birdwatching – posmatranje ptica.“- naveli su iz TO Tivat.
Koncert Rite Kinke
U okviru Kotorske koncertne sezone a povodom manifestacije U Susret Karnevalu, biće održan koncert poznate pijanistkinje Rite Kinke.
Koncert će se održati 13. februar (ponedjeljak) u 19 sati u Koncertnoj dvorani- Crkva Sv etog Duha, a kotorskoj publici predstaviće se kompozicijama Bacha, Busonia, Beethovena , Listza i Schumanna.
U okviru njenog gostovanja od 14-16. februara 2017.godine, u prostorijama škole “Vida Matjan”, održaće se majstorska radionica -klavira za učenike i profesore muzičkih škola iz Crne Gore tako i regiona.
„Da, da Šekspir“
Pozorišna predstava za djecu „Da, da Šekspir“ u koprodukciji Crnogorskog narodnog i Gradskog pozorišta iz Podgorice i festivala Kotor Art, biče izvedena u četvrtak 9.februara sa početkom u 17 sati u velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat.
Predstava koja je zamišljena kao prvi susret djece sa stvaralaštvom čuvenog Vilijama Šekspira, nastala je po konceptu Petra Pejakovića, Dušana Murića i Mirka Radonjića. “Da, da Šekspir” režirao je Petar Pejaković, a u predstavi igraju: Jelena Simić, Slaviša Grubiša, Momčilo Otašević, Sanja Popović, Dušan Murić i Kristina Stevović.
“Da, da Šekspir” sadrži najznačajnije sekvence iz čuvenih Šekspirovih komada. Takođe, u njoj se nalaze elementi iz Šekspirovog života i epohe, kao i citati iz najpoznatijih dadaističkih djela i manifesta.
Orjen – uspon u noći punog mjeseca
U organizaciji planinarskog kluba „Subra“, a u okviru zajedničkog programa „Zimski gušti na Orjenu“, i ove godine se održava tradicionalna manifestacija “Noć punog mjeseca“ (11. na 12. februar).
Na uspon se kreće u noći iz subotu na nedelju, iz planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m), u ranim jutarnjim satima, vjerovatno oko 3:30, što će u krajnjoj liniji zavisiti od trenutnih uslova, veličine grupe i iz tog izvedene procjene organizatora. Cilj je izlazak na Subru (1679 m), poznati vrh-vidikovac, do koga se stiže neposredno pred svitanje. U ljetnjim uslovima, ova trasa smatra se srednje teškom, ali u zimskoj noći i sa sniježnim pokrivačem, to je polu-alpinistički smijer, pa je s toga potrebna puna koncentracija i poštovanje upustava organizatora. Za učesnike manifestacije smještaj je besplatan, dok posjetioci koji ne učestvuju u usponu plaćaju redovnu cijenu noćenja u pl. domu „Za Vratlom“. Hrana je iz ranca, a za učesnike uspona je obezbijeđen doručak po povratku u dom.
Zbog ograničenosti smještajnog kapaciteta u planinarskom domu „Za Vratlom“, obavezna je najava dolaska, preko FB stranice pl. kluba „Subra“, ili na brojeve telefona: 069 430 070, odnosno 068 110 150 (Duško Avramović, predsjednik).
Za učešće je neophodan završen osnovni planinarski kurs, iskustvo u korišćenju zimske opreme, kao i posjedovanje iste (cepin, dereze, pojas, karabiner, barem dva prusika i naravno – čeona lampa).
Napomenimo da će i noć ranije (petak na subotu) biti atraktivno gledati u nebo: priroda se postarala da nam tom prilikom priredi pravi spektakl u vidu pomračenja mjeseca, sa početkom malo prije ponoći, vrhuncem u 01: 43 i završetkom koji minut prije 4 ure. Nekoliko sati kasnije biće vidljiva kometa 45P, poznata i kao Novogodišnja kometa, koja će proći veoma blizu Zemlje.
Kako će pomračenje izgledati u našoj zemlji možete vidjeti na linku: https://www.timeanddate.com/eclipse/in/montenegro/podgorica
Šest sati mora ima, pa šest opet nema
Nedavna hladnoća i bura u Dalmaciji donijela je fenomen – velike oseke, koji je bio vidljiv u laguni Nina. U lagunama se more zna oseknuti i nekoliko desetaka, pa i stotina metara. Morsko dno u trenu se pretvori u šetnicu, što je posebno zornobilo u ninskoj laguni.
Iako izgrađene za plitko more, ninske oseke previše su i za autohtone ninske brodove – “plazulje”.
Po plimi se zna dogoditi da iziđu vani, međutim oseka bude toliko velika da moraju na drugom kraju Nina vezati svoj brod, pojasnila je direktorica TZ Nina, dr. Marija Dejanović.
Šest sati mora ima, pa šest opet nema – što je svuda ritam morskih mjena.
U Ninu se morsko dno pretvara u golemu pješčanu šetnicu iz koje se vade morske školjke.
Foto: HRT
