Promocija knjige „Don Niko Luković -130 godina od rođenja“

Boka News
-
0
Promocija knjige „Don Niko Luković -130 godina od rođenja“
Don Niko Luković

Promocija knjige „Don Niko Luković -130 godina od rođenja“, biće priređena u petak 22.septembra u 19 sati u Pomorskom muzeju u Kotoru.

Knjiga koja sadrži sve naučne radove i tekstove ovog poznatog intelektualca i pasioniranog istraživača bokeljske prošlosti, objavljene u Godišnjacima Pomorskog muzeja, priređena je u sklopu obilježavanja 130-te godišnjice rođenja don Nika Lukovića. O knjizi čiji je izdavač Pomorski muzej govoriće direktor te institucije Andro Radulović, kao i monsinjor Antion Belan, generalni vikar Kotorske biskupije. U muzičkom dijelu programa nastupiće profesorica Milena Krivikapić na violini.

Don Niko Luković (Prčanj, 21.septembra 1887. – Kotor, 15. februara1970.), bio je katolički sveštenik, prčanjski župnik i kanonik Kotorske biskupije,  društveno-politički radnik i  poznati istoričar i sakupljač umjetnina i predmeta iz bokeljske prošlosti. Bio je poslanik u Republičkoj Skupštini Crne Gore i Saveznoj skupštini Jugoslavije. Jedan je od osnivača Pomorskog muzeja u Kotoru, kotorske sekcije Društva istoričara Crne Gore, počasni član Jugoslovenskog društva za istoriju medicine i saradnik Istorijskog instituta Crne Gore. Autor je značajnih radova iz nacionalne, pomorske i kulturne istorije. Iskazivao je izuzetnu brigu za očuvanje spomenika kulture i ugleda pomorstva Prčanja i Boke Kotorske. Jedan od značajnijih spomenika u Boki – Bogorodičin hram na Prčanju, njegovom zaslugom postao je bogata riznica umjetničkih djela među kojima su i djela čuvenih jugoslovenskih umjetnika poput Meštrovića, Lubarde, Rosandića, Milunovića, Radauša i drugih.

Cijelog života slijedio je Njegoševo načelo: „Brat je mio koje vjere bio”. Don Niko Luković bio je ispovjednik austro- ugarskih pobunjenih mornara koji su 1918. godine osuđeni na smrt strijeljanjem. Lukovićeva  bibliografija broji preko 150 naslova objavljenih u raznim časopisima, zbornicima i novinama. Objavio  više  knjiga  i brošura – Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki Kotorskoj (1930), Zvijezda mora: štovanje Majke Božje u kotorskoj biskupiji (1931), Kotor u doba humanizma i renesanse (1933), Prčanj: historijsko-estetski prikaz (1937)…

Važio je za čovjeka široke kulture, avangardnih pogleda, shvaćanja i poteza, a zalagao se za njen razvoj i afirmisanje Boke Kotorske kao turističkog odredišta i promociju njene bogate kulturno -istorijske baštine.

Od 1. oktobra lijek na recept i kod privatnika

Boka News
-
0
Od 1. oktobra lijek na recept i kod privatnika
Apoteka

Fond za zdravstveno osiguranje do kraja ove sedmice potpisaće ugovore sa 168 apoteka, pa će građani od 1. oktobra moći sa receptom da uzimaju ljekove u privatnim apotekama,

On je za TVCG kazao je da će do kraja nedjelje svi ugovori sa privatnim apotekama biti potpisani, a nakon toga slijedi uvezivanja apoteka u informacioni sistem.

Govoreći o elektronskom zakazivanju pregleda, Čirgić je rekao da je preko 2000 osiguranika dobilo svoj PIN kod, a njih 1700 preuzelo je android aplikaciju.

“Do sada imamo preko 160 online zakazivanja”, kazao je direktor Fonda Sead Čirgić.

Stručnjaci zabrinuti, ribari u strahu: otkriven riblji ubojica, opasni predator koji je uništio ribarstvo u Crnom moru!

Boka News
-
0
Stručnjaci zabrinuti, ribari u strahu: otkriven riblji ubojica, opasni predator koji je uništio ribarstvo u Crnom moru!
Mnemiopsis leidyi – Foto Davor Lučić

U moru pokraj plaže u Baćini otkriven je ubojica ribljeg fonda, Mnemiopsis leidyi.

Ovo je prvi nalaz ove opasne životinje uz Istočnu obalu Jadrana južnije od Kvarnerskog zaljeva. Riječ je o organizmu koji živi u Atlantskom oceanu, a početkom 80-ih godina prošloga stoljeća pronađen je u Crnom moru.

Kako se brzo razmnožava i to samooplodnjom, kada jedna jedinka može izbaciti u prosjeku dvije tisuće oplođenih jajašaca, napravila je enormne štete na ribljem fondu u Crnom moru. Mnemiopsis, naime, jede riblju hranu i riblja jaja, pa nakon nekog vremena za ribe jednostavno ponestane hrane.

Iz Crnog mora širila se dalje na Sredozemlje, najprije na Istočni, a onda na Zapadni dio, a u zadnje vrijeme velike probleme radi u Kaspijskom jezeru, u kojem se pojavila unatoč slatkoj vodi, što najbolje svjedoči o njenoj mogućnosti prilagodbe.

U Jadranskom moru prvi put je nađena u pojedinačnim primjercima u Tršćanskom zaljevu. Od ljeta prošle godine je zamijećena u velikim količinama na cijelom području sjevernog Jadrana, od Pule do Ravene. Prema riječima dr. Paola Paliaga iz Rovinjskog Instituta, tamošnji ribari su ovog ljeta u plivaricama lovili oko 30 posto ribe, a ostatak je bila Mnemiopsisa.

U pločanskome akvatoriju pronašla ju je gospođa Jasmina Cehić iz Baćine i o tome hitno izvijestila Institut za more i priobalje iz Dubrovnika, čiji su djelatnici, doktorica Marijana Hure i doktor Davor Lučić odmah izašli na teren i uvjerili se da je riječ upravo o ubojici ribljega fonda.

Iako je more bilo mutno, zabilježili su pet jedinki na metru kubičnom, što znači da je riječ o opasnoj i prijetećoj brojnosti. Mnemiopsise u moru pokraj Baćine veličine su od tri do sedam centimetara i pretpostavlja se da su na ovo područje došli s balastnim vodama s brodova koji dolaze u luku Ploče.

Djelatnici Instituta za more i priobalje ističu kako im odgovaraju veće temperature i kada se razmnože, ribarske mreže se potpuno zalijepe njihovom sluzi. Prirodni neprijatelj im je isto rebraš, Beroe, također strana vrsta koja nije otkrivena na ovim područjima.

Iz Instituta naglašavaju da su spremni pratiti kretanje Mnemiopsisa i bilježiti njihovo eventualno razmnožavanje, ali za to su potrebna sredstva, pa bi gradske i županijske vlasti trebale reagirati, kako ionako opustošeni riblji fond u Neretvi ne bi bio desetkovan.

Piše Ante Šunjić

Predstavljena knjiga legandarnog Božidara Ivanovića “Igrati svoju igru”

Boka News
-
0
Predstavljena knjiga legandarnog Božidara Ivanovića “Igrati svoju igru”
Božidar Ivanović

U današnje vrijeme ne pratim šah u svijetu, jer pravog šaha i nema. To su sada nažalost, komphuterske partije, gdje nema greške i sve je dovedemo do apsurda. Zahvaljujući kompjuterima, danas šahisti prvih trideset poteza igraju napamet i za tih trideset minuta utroše pet minuta i nije im problem da igraju, što je potpuno besmisleno, kazao je prilikom promoocije svoje knjige “Igrati svoju igru” u hotelu Tre canne u Budvi,  legendarni crnogorski i jugoslovenski šahovdki velemajstor Božidar Bonja Ivanović.

Sjećam se, kazao je on, kada mi je Botvenik, jedan od velikana svjetskog šaha, još 1977. godine rekao, da će do kraja vijeka, kompjuter pobijediti svjetskog prvaka u šahu. Ja kao mlad, to nisam mogao da shvatim.

Danas je šah do te mjere otišao daleko, da to više nije pravi šah, koji je mene i ostale šahiste odušeevljavao, prenosi budvanski ART PRESS.

Odgovarajući na pitanje, zašto danas u svijetu, nema više velikih šahovskih imena, velemajstor Ivanović je kazao, da je u pitanju duhovna pustoš.

Nekada su veliki šahisti bili kompletne ličnosti, veoma obrazovane, a danas to uopšte nije slučaj.  Ljudi ne čitaju, ne razmišljaju, već im je kompjuter glavni.  Pitam se, čemu to void, jer šah je individualna igra. Ali, očito je da je novac glavni factor ovakvog procesa i zato, ovo što se danas dešava je prava katastrofa, kazao je Božidar Bonja Ivanović, velika šahovska i sportska legenda Crne Gore i bivše Jugoslavije, ali i šire.

Na pitanje koga   smatra najboljim svjetskim šahistom, Ivanović ke kazao, dag a je Mihail Talj uvijek oduševljavao, jer je bio sjajan čovjek i ličnost. Ako bi neko u svijetu trebao da dobije nagradu za skromnosst, onda  bi to bio Talj I njega sam jako volio. Medjutim, najviše sam u šahu cijenio rezultat legendarnog Bobija Fišera, koji po mom mišljenju, neće niko nikada dostići. Jer, po mom ličnom mišljenju, postoji šah do i poslije Bobija Fišera, kazao je Božidar Bonja Ivanović, za budvanski ART PRESS.

Početak implementacije projekta „Adriatic canyonig – Adriatic canyons adventure tours“

Boka News
-
0
Početak implementacije projekta „Adriatic canyonig – Adriatic canyons adventure tours“
Avanturistički park

U sklopu projekta „Adriatic canyonig – Adriatic canyons adventure tours“,  prošle nedelje je u Širokom Brijegu održan početni sastanak na kome su učestvovali članovi projektnog tima, kao i članovi Upravnog odbora projekta iz partnerskih organizacija: Grada Širokog Brijega, Općine Grude (BiH), Grada Drniša, Grada Obrovca, Razvojne agencije Zadarske županije ZADRE NOVE (Hrvatska) i Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog (Crna Gora).

Ovaj projekat je finansiran iz INTERREG IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020., a njegova ukupna  vrijednost je 1.879.251,32 EUR, od čega je sufinansiranje iz EU sredstava 1.597.363,59 odnosno 85%.

Agencija za izgradnju i razvoj Herceg-Novog, u okviru projekta će izgraditi avanturistički park na Vrbanju ispod Orjena, koji će ujedno biti i prvi takav sadržaj u Boki Kotorskoj.

Na taj način bi i zaleđe Herceg Novog bilo prepoznato kao atraktivno u ukupnoj turističkoj ponudi grada, jer do sada taj kraj nije bio dovoljno valorizovan. Iz ukupnog budžeta projekta za avanturistički park na Vrbanju opredjeljeno je 305.000 eura.

Cilj projekta je jačanje socijalnog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja prekograničnog područja između Hrvatske, BiH i Crne Gore kroz jačanje i diverzifikaciju turističke ponude u jadranskom zaleđu, kao i izrada zajedničkog prekograničnog modela koji će omogućiti bolje upravljanje i održivo korištenje prirodne i kulturne baštine.

Njime se želi podstaknuti razvoj aktivnog turizma na sljedećim lokacijama: Zrmanja i Čikola u Hrvatskoj, Peć mlini i Borak u BiH, te Orjen – Vrbanj u Crnoj Gori.

Uređenjem male turističke infrastrukture, navedene destinacije jadranskog zaleđa biće prepoznatljive kao outdoor destinacije, koje će, osim što će upotpuniti ponudu turistima koji posjećuju jadransku obalu, i same biti pozicionirane na emitivnim tržištima kao atraktivne lokacije aktivnog turizma s novim sadržajima, koji su  usmjereni ciljnim tržištima koji preferiraju aktivni i adrenalinski odmor.

Tokom sastanka prezentovane su projektne aktivnosti, usvojen je akcioni plan, a potom su partneri ukratko predstavili svoje do sada odrađene, kao i planirane aktivnosti.  Partnerima je prezentovana Strategija komunikacije sa pripadajućim planom komunikacije, te su dogovoreni dalji koraci koji će olakšati realizaciju projekta.

Direktor hercegnovske Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lučić izabran je u rukovodeći tim cjelokupnog projekta.

 

Opozicija zahtjeva odustajanje od „valorizacije“ Aerodroma Tivat

Boka News
-
1
Opozicija zahtjeva odustajanje od „valorizacije“ Aerodroma Tivat
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Skupština Opštine Tivat, na osnovu vlasništva i suvlasništva Opštine Tivat na katastarskim parcelama u području Aerodroma Tivat, traži od Vlade Crne Gore da ne pokreće bilo kakve statusne i druge promjene u Aerodromu Tivat, do održavanje referenduma građana Tivta o ovom pšitanju – stoji u članu 1 predloga “Odluke o stavu Opštine Tivat o statusnim i drugim promjenama na Aerodromu Tivat“, a koju je za uvrštavanje u dnevni red sjednice lokalnog parlamenta, zakazane za 20. septembar, predložila kompletna tivatska opozicija.

Kao predlagači odluke i zahtjeva za njeno uvrštavanje u dnevni red i to kao prve tačke o kojoj će se raspravljati, navedeni su odbornici opozicije dr Andrija Petković (Bokeški Forum), Budimir Cupara (Arsenal za Tivat), Nebojša Vukasović (SNP), Mirko Kovačević (Tivatska Akcija), Dejan Risačnić (DSS) i Bernarda Moškov (SDP).

„SO Tivat zahtijeva od Vlade da zadrži postojeću vlansičku strukturu Aerodroma Tivat do pribavljanja odgovarajućeg mišljenja SO Tivat o ovom pitanju, koje će biti donijeto najmanje dvotrećinskom većinom  ukupnog broja odbornika. SO Tivat obavezuje predsjednicu Opštine (dr Snežanu Matijević (DPS) – prim.aut.) da u roku od 15 dana sastavi izvještaj o katastarskom vlasništvu na području aerodroma Tivat, kao i istorijat promjena“- stoji u odluci koju predlaže tivatska opozicija.

U obrazloženju ovog predloga piše da će se, prema navodima premijera Duška Markovića Aerdrom Tivat dati u dugoročni zakup zaintersovanom stranom investitoru, zbog čega se nametnuka potreba da se o tome izjasne i odbornici u lokalnom parlamentu.

„Privatizacijom Aerodroma Tivat najznačajnije preduzeće u našem gradu otuđilo bi se po već viđenom modelu u kojem bi država izgubila profit, radnici svoja radna mjesta, a lokalna zajednica stabilnog partrera koji podržava dinamičan razvoj našeg grada. Brojni građani Tivta – na stotine porodica – odrekli su se svoga zemljišta ili ga prodali po izrazito niskim cijenama da bi se izgradio awerodrom oji predstavlja vezu sa svijetom za Boku i primorje“- stoji u obrazloženju odluke.

Prilaz na slijetanje na aerodrom Tivat do koga dovodi lokalajzer

Opozicija smatra da „iako se uvijek mogu naći zamjerke na poslovanje svakog kolektiva kojim upravlja država“, sigurno je da je Aerodrom Tivat „ostvario izuzetne rezultate u proteklih deset godina i da predstavlja stabilan, profitabilan i prosperitetan dio a.d. „Aerodromi CG“. Ocjenjuju da bi eventualna privatizacija ili davanje aerdroma u dugoročan zakup  onemogućili ugovaranje kreditnog aranžmana sa EBRD za finansiranje rekonstrukcije i modernizacije tivatske vazdušne luke.

„Prednost modela uzimanja kredita EBRD je u tome što za njegovu realizaciju nije potrebna garancija Vlade CG. Aerodrom Tivat je sa svojim poslovanjem apsolutni garant vraćanja ovog kredita.“- poručili su podnosioci predloga uz napomenu da na ovaj način, daju i podršku Sindikalnoj organizaciji aerodroma „u njihovim nastojanjima da dođu do potpune informacije o mogučoj valorizaciji Aeruidroma Tivat i da se uključe u proces definisanja njegove budućnosti.“

Inače, OO SDP Tivta je minulog vikenda završio akciju prikupljanja potpisa građana na zahtjev za raspisivanje lokalnog referenduma o statusu i budućnosti Aerodroma Tivat. Iako je, da bi se taj zahtjev uputio u proceduru lokalnog parlamenta koji potom mora raspisati referendum, bilo potrebno da ga potpisima podrže ukupno 502 građana (5% biračkog tijela u Tivtu), zahtjev je podržalo čak oko 750 Tivćana.

„Put plamene tišine”

Boka News
-
0
„Put plamene tišine”
Crtež Marija Kapisoda

Galatea Gallery iz Podgorice i Centar za kulturu Tivat priređuju izložbu crteža u kombinovanoj tehnici autorke Marije Kapisode, profesorice Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju pod nazivom „Put plamene tišine”.

Postavku u galeriji  ljetnikovca Buća-Luković u Tivtu, u srijedu 20.septembra u 20 sati  otvoriće predsjednica Opštine Tivat, Snežana Matijević.

Marija Kapisoda je rođena na Cetinju, gdje je završila osnovnu i  srednju likovnu školu. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti  na Cetinju, odsjek grafika, 2001. godine u klasi prof. Jakova Đuričića, kod kojeg je 2006.  godine odbranila magistarsku tezu pod nazivom „Zemlja – Svjetlost,  Svijetlo – Tamno”. Član je ULUCG-a od 2005. godine i imala je dvanaest samostalnih izložbi. Učestvovala  je na mnogim kolektivnim izložbama, kao i kolonijama, u zemlji i  inostranstvu. Živi i radi na Cetinju.

Tivat – Đukić v.d. direktor Komunalnog preduzeća

Boka News
-
3
Tivat – Đukić v.d. direktor Komunalnog preduzeća
Tivat – Seljanovo panorama

Administracija gradonačelnice Tivta dr Snežane Matijević (DPS) prihvatila je ostavku koju je u petak iznenada na mjesto direktora Komunalnog preduzeća podnio Tonko Lukšić (DPS) i za vršioca dužnosti direktora te opštinske firme imenovala je Vlada Đukića.

Đukić (DPS) je po struci brodomašinski inženjer i bečelor menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, a na čelo Komulanog dolazi iz kabineta gradonačelnice Tivta gdje je obavljao dušnost savjetnika za mjesne zajednice. Đukić (55) je prethodno radio kao tehnički direktor HTP „Mimoza“ iz Tivta, a osam godina obavljao je i fukciju predsjednika Odbora direktora tivatskog „Vodovoda i kanalizacije“.

Odluku  o razriješenju Lukšića sa funkcijeizvršnog direktora, odnosno postavjanju Đukića za v.d. direktora Komunalnog firmalno treba da potvrde i obornici u SO Tivat na sjednici koja je zakazana za srijedu.

“Crnogorsko selo na kraju Jadrana”

Boka News
-
0
“Crnogorsko selo na kraju Jadrana”
Peroj

Više od 350 godina čuvanja tradicije, običaja i vjere daleko od domovine, uspjeh je Crnogoraca u Peroju, selu kraj Pule u kojem živi jedina takva starinska crnogorska zajednica u Hrvatskoj.

Ipak najčešće nazivano selo i nije selo već je sada naselje tačnije dio grada Vodnjana. Peroj nema naziva ulica, već brojeve. Ugodno je sjediti u nekim tako sačuvanim dvorištima u kojima su kamene kuće. Iznad njih napisi koji datiraju 17 ili 18 stoljeće. Centar Peroja ipak je smješten uz Crkvu Sv. Spiridona iz 18. stoljeća.

Danas se Peroj snažno i kontinuirano urbanizira i usmjeren je k razvoju turizma, nudi veliki broj smještajnih kapaciteta u privatnim kućama i vilama izgrađenima na čitavom području do Barbarige gdje je sagrađeno veliko turističko naselje.

Naselje je smješteno na jugozapadnoj obali južne Istre s prekrasnim pogledom na Fažanski kanal i Brijunski arhipelag, udaljeno je desetak kilometara od Pule i pet kilometra od središta Vodnjana. Peroj je i prethistorijsko naselje koje je već u doba Rimljana bio poznato ljetovalište PRAETORIOLUM ili CASALE PETRIOLO, što je vidljivo iz zaključaka sa Rižanske Skupštine iz 804. godine.
Arhitektura stare jezgre podsjeća na ostala istarska mjesta sa starim kamenim kućama s baladurima i kamenim klupama. Još 1197. spominje se na ovom mjestu naselje pod imenom Pedrol.

U XII.st. Istrom vladaju kuga i kolera koje opustošuju naselja. Mletačka Republika, koja u tom periodu vlada ovim krajevima, pokušava naseliti Istru, pa tako i Peroj u kojem su izumrli stari stanovnici. Pokušalo se s naseljavanjem bolonjskim seljacima i obrtnicima te u dva navrata grčkim obiteljima s Cipra i Peloponeza. Ovi pokušaji bili su bezuspješni jer se oni vraćaju u svoju domovinu.

21. srpnja 1657. godine u Peroj se doseljuje 15 obitelji iz Crne Gore. Najvažniji i jedini dokument iz toga vremena je tzv.”Perojska povelja” kojom se ovo selo, okolni pašnjaci i šume dodjeljuju doseljenicima iz Crne Gore.

Crnogorcima pravoslavne vjere nije dopuštena gradnja crkve već im je dodijeljena crkva Sv. Nikole u Puli koja je bila grčka pravoslavna crkva. 1788. godine Perojci dobivaju dozvolu od Mletačke Republike za gradnju svoje crkve.
Crkva Sv. Spiridona dobiva današnji oblik 1834. godine. Kapelica je sagrađena 1880.g., a zvonik 1860. godine. Zanimljivo je da su Crnogorci u Peroju do danas, dakle više od 350 godina, zadržali svoju pravoslavnu vjeru, jezik i ćirilićno pismo koje koriste na nadgrobnim spomenicima. Autohtoni Perojci njeguju svoje običaje, crkvene slave i govore perojskim.
Naš vodič je Nikola Škoko, zaljublenik u povijest, pjevač crkvene liturgije i čuvar najstarijeg primjeraka „Gorskog vijenca“ iz 1886 godine.

/Vesna Jurić Rukavina/

Dukić u zlatnoj grupi, Les u srebrenoj

Boka News
-
0
Dukić u zlatnoj grupi, Les u srebrenoj
Les – Split prvenstvo

U Splitu se jedri prvi od tri finalna dana Svjetskog prvenstva u klasi Laser.

Igor Les, JK Delfin, je 65. u ukupnom poretku, odjedrivši šest jedrenja tokom tri kvalifikaciona dana (32-21-19-21-13).

Finalna jedrenja Les nastavlja u srebnoj grupi.

Prvi u zlatnoj grupi je Pavlos Kontides (Kipar), drugi je Jean-Baptiste Bernaz (Francuska) i treći Mettew Wearn (Francuska).

Tonči Stipanović, favorit domaćina JK Mornar Split, zauzeo je 12. poziciju.
Od hrvatski predstavnika treba pomenuti i Jurišića, JK Mornar koji je 28. Milivoje Dukić, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog je 32., finale jedri u zlatnoj grupi.

1...3.9853.9863.987...4.847Stranica 3.986 od ukupno 4.847