Sagradili marinu s 358 vezova za Portonovi

0
Portonovi

Nakon gotovo godine dana od početnih pregovora i sklapanja ugovora s kompanijom Azmont Investments, uskoro se privodi kraju jedan od naših najznačajnijih projekata u posljednje vrijeme, marina Portonovi Resort u Kumboru pokraj Herceg Novog, izvijestili su iz šibenske kompanije Marinetek koja djeluje u sklopu NCP grupe.

– Portonovi Resort pokraj Herceg Novog slovi kao trenutno jedno od najvećih nautičkih destinacija na Mediteranu. Pored marine, gradi se 275 luksuznih domova kao i One&Only hotel najviše kategorije. Obzirom da će po završetku svih radova Portonovi biti jedinstven i luksuzni turistički kompleks, Marinetek je za gradnju marine ponudio širok raspon vlastitih tehničkih rješenja kako bi se korisnicima usluga marine pružila najkvalitetnija moguća usluga – doznajemo u šibenskoj firmi.

Marinu Portonovi dizajnirao je “Marin Projects”, specijalizirana međunarodna konzultantska tvrtka sa sjedištem u svjetskom pomorskom centru u Portsmouthu.

– Planirano je da marina bude u upotrebi tijekom cijele godine, kako za jahte i super jahte u vlasništvu korisnika vila i apartmana u samom resortu, tako i one u kraće zaustavljanju na njihovim krstarenjima – govore iz Marineteka.

Marina broji 238 vezova za jahte dužine od 7 do 70 metara unutar zatvorenog bazena, s mogućnošću prihvata jahti duljine do 120 metara duljine na vanjskom lukobranu.

– Veliki raspon različitih veličina plovila, dodatni su zahtjevi na koje smo trebali odgovoriti, a s obzirom na naše dugogodišnje iskustvo u preko 60 sličnih projekata u Hrvatskoj i više od 30 na cijelom Sredozemnom moru, to za nas nije bio veliki problem – kažu u Marineteku.

Većina jahti ima vez uz plutajuće pontonske gatove, za plovila duljine do 15 metara osiguran je vez uz Marinetek fingere, dok je za veće jahte predviđen standardni ‘mediteranski četverovez’. Za gradnju pontonskih gatova korišteno je više tipova standardnih Marinetek pontonskih elemenata, od najvećih Super Yacht pontona širine 4 metra i mase do 45 tona, do najnovijih All Concrete Heavy Duty pontona širine 2,5 metra.

Svi pontonski elementi međusobno su spojeni poluflexibilnim spojnim setovima sa gumenim amortizerima i čeličnim vijcima, koji uz precizan dizajn gradnje samih elemenata osiguravaju dugi vijek trajanja uz praktično vrlo malo održavanje. Pontoni su pričvršćeni uz kopno takozvanim wall guide-ovima.

– Cjelokupni akvatorij marine zaštićen je čvrstim valobranima na betonskim pilotima kako bi se sačuvala prirodna cirkulacija mora kroz marinu. Ulaz u marinu je postavljen prema istoku, odnosno prema Tivtu. Kao dodatna zaštita od valov iz Tivatskog zaljeva, ispred ulaza postavljen je 180 metara dugi plutajući valobran sastavljen od Marinetek valobranskih elemenata širine pet metara – kažu u Marineteku.

Uz samu benzinsku postaju za plovila u marini postavljen je Marinetekov ponton s ugrađenim separatorom za pročišćavanje vode osmišljen na način da otpadne vode, masti i ulja istječu u kanalice postavljene cijelim dužinom pontona te se prikupljaju u ugrađeni sigurnosni uređaj odnosno separator. Posebnim tehnološkim procesima uređaj odvaja otpadne tvari, pročišćava vodu prije samog puštanja vode u more dok se ulja i masti iz separatora nakon određenog vremena prazne iz zapremnika separatora.

Inače, Crna Gora uzbudljiva je destinacija koja tokom čitave godine nudi bezbroj otkrića. Zahvaljujući svojim prekrasnim prirodnim ljepotama i povijesnim znamenitostima, ali i vrlo prihvatljivoj poreznoj politici, posljednjih godina postaje nezaobilazna destinacija za razvoj prvoklasnih turističkih resorta.

Portonovi se nalazi na zavidnom položaju između planine i mora, pokraj predivnog srednjovjekovnog grada Herceg Novi, na manje od sata vožnje automobilom od međunarodnih aerodroma luka u Dubrovniku i Tivtu.

Najljepša pjesma o Boki – Ivana Kružić pobjednica

2
Boka Kotorska – foto Boka News

Na konkursu NVO “Bokeški Forum” pod nazivom “Tivat 2017” na kojem se birala najljepša pjesma o Boki, žiri u sastavu: Katica Čavor, Dragan Popadić i Neven Staničić, kao najbolju odbarao je pjesmu Ivane Kružić iz Tivta, kojoj je pripala i novčana nagrada od 200 eura.

„Pobjeda mi prija i nije mi neočekivana. Što se novca tiče, zbog njega se i nisam prijavila, tako da svoju nagradu darujem humanitarnoj akciji “Bokeškog Foruma” kojom se ovom zbirkom skuplja novac za djecu sa posebnim potrebama – rekla je Ivana Kružić.

Drugo i treće mjesto i nagrade od po 150 eura ravnopravno su podjelila dva Kotoranina – Mašo Čekić i Nikola Marković.

Pored tri prvoplasirane i nagrađene pjesme u zbirku, koja će biti štampana našli su se i sledeći autori: Draginja Basekić, Anton Toni Petricevic, Ilija Lakušić, Marjan Šantić, Maja Kršić, Branka Denda, Joško Bošković, Ratko Pavlović, Olja Novaković, Ksenija Vujadinović, Ivan Di Ceglie, Anka Marković, Marijana Mišić Škanata, Snežana Vukićević-Čvoro, Mare Vujinović, Dunja Crnogorac,Veljko Hercegovac, Gracija Marović, Ksenija Tešović, Lepotа Kuzmаnović, Branko Perišić i Ciesielska Małgorzata.

Kompletan prihod od prodaje buduće zbirke namjenjen je djeci sa posebnim potrebama iz Tivta koja su svojim ilustracijama i dala poseban šarm knjizi, a knjiga bi trebalo da bude u štampi do kraja oktobra. Nagrade pobjednicima biće uručene na svečanoj promociji knjige.

Prvo mjesto

IVANA KRUŽIĆ

Pogledajte golubice ovu obalu zlatnu,

Na njoj me snagom dojila mati

I šaptala tiho u ručice male:

„Ovo more modro dušu će ti dati.“

Puštala me spokojno u zagrljaj slani,

Čuvaće me, znala je, ta ruka viteška,

Tijelu mome darovaće šesta,

Da joj budem prava beleca bokeška.

Kroz vrtove ove raskošne, beskrajne

Djetinjstvo mi rumeno trčalo i cvalo,

Pa plodove zrele, sunašca od žada

Na usnama gladnim u med pretvaralo.

Prekrila sam snove plaštom od safira,

Spokojna ih mladost privila u skute

Da ih njiše, ljubi, u visine baca,

Dok talasi miruju, dok uvale ćute.

U vlasima kose maestral i bura,

A jugo u srcu pronašao žice,

Primorska se pjesma rodila k’o čedo,

Zaljuljala barke, upalila svice.

Na kameno krilo, osunčano, toplo

Spuštala sam obraz umoran od želja,

Sa bokeškom zorom, sapatnicom mojom

Čekala sam snagu svoju, svog Bokelja.

Pa molila vjetar za sve oči suzne,

Za sve ruke bijele čežnjom okovane

Da nemire stiša, nadu da probudi

I u trenu skupi snove razbacane.

Molitvu i sjetu još tka duša moja,

Al’ ljepotom zovem otkucaje sata

I pogledom grlim tihi smiraj dana,

A baršun pokriva obalu od zlata.

I poslednji pogled na nju će mi pasti.

Dok nestaje sjaja iz zelenog oka

Nek’ me svojom toplom pomiluje rukom,

U njedra nek’ me primi moja draga Boka.

Do tog trena mogu zvjezdama da pričam,

Mogu biti dio galebovog leta,

Vi ćete, golubice, meni krila biti,

Vi ste moja radost, moja ljubav sveta.

Cvjetajte, gledajte ovu obalu modru,

Na njoj ste sigurne k’o u krilu mom,

Tu ste mi nježnost na grudima pile,

Ova plava bajka vaš je topli dom.

 

Nevrijeme i u Dalmaciji

0
Nevrijeme Rogoznica – www.dalmacijadanas.hr

Lokalno izraženi grmljavinski pljuskovi izazvali su bujice u velikom dijelu Dalmacije u nedjelju navečer.

Ciklona s područja Italije sve naglašenije djeluje na vrijeme u Hrvatskoj. Radi se o cikloni Gracija koja je dijelovima obale donijela najjače oborine u dosadašnjem dijelu godine. Nakon višemjesečne suše oborine su dobrodošle, no kako to obično biva nakon suše, oborine znaju biti izrazito obilne i donijeti drugu vrstu problema.

Ekstremne količine oborina tijekom nedjelje pale su na dijelovima sjevernog Jadrana.

Poplave na sjevernom Jadranu

U Pazinu su na meteorološkoj postaji DHMZ-a u nedjelju ujutro izmjerene čak 142 litara kiše po kvadratnom metru. To je znatno više od mjesečnog prosjeka za rujan koji iznosi 109.9 litara kiše.

I meteorološke postaje mreže Pljusak.com bilježe troznamenkaste količine kiše koje su pale prošle noći i jutros. U Poljanama (iznad Ičića) palo je od ponoći čak 179 litara kiše. Još neke količine su: Marčelji 162, Jurdani 150 (od čega u sat vremena 49.8 mm), Žminj 126.7, Rijeka Pehlin 109, Preluk 104.

Večernje nevrijeme u Dalmaciji

U večernjim satima neverini su zahvatili Dalmaciju. Prvo sjevernu, a zatim i srednju.

Ranovečernji olujni oblak najviše se “istresao” na području Rogoznice. Na tamošnjoj mjernoj postaji palo je čak 80 litara kiše, što premašuje mjesečni prosjek!

Brojne inervencije u Rogoznici

U DVD-u Rogoznica potvrdili su nam da su imali brojne intervencije u večernjim satima. U kratko vrijeme izašli su na deset intervencija ispumpavanja poplavljenih objekata. Zbog bujica pod vodom su se našli podrumi, apartmani, restorani, kafići. Rogoznički vatrogasci kažu da su bujice na cestama dosezale i pola metra, a da su zbog začepljenih šahti puno problema imali i na samoj rici

Nevrijeme Primosten – www.dalmacijadanas.hr

Olujno jugo rušilo stabla u Primoštenu

Predsjednik DVD-a Primošten, Josip Jadrijević, rekao nam je da su primoštenski vatrogasci tijekom dana imali intervenciju zbog stabla koje je uslijed olujnih udara juga palo na parkirani automobila, a navečer su imali intervenciju ispumpavanja nakon nevremena.

Nevrijeme se u prvom dijelu večeri nastavilo kretati prema Trogiru, Splitu i srednjodalmatinskim otocima.

Šoltanska pijavica

U Gornjem Selu na otoku Šolti za vrijeme nevremena zabilježena je pijavica koja je čupala stabla, a oštetila je i nekoliko kuća. Na jednoj od njih digla je stolove u zrak, razbijala prozore, vrata…

Lokalno jačeg nevremena bilo je na Braču i Hvaru, a neverin u Splitu nije donio većih problema jer je palo 10-ak litara kiše.

Uslijed nevremena u Sinju u 20 sati i 45 minuta udari vjetra srušili su vrbu na parkirani automobil. Na mjesto nesreće stigli su policija i vatrogasci.

Poplave na omiškom području

Nevrijeme je oko 21 sati zahvatilo omiško području. Na Crometeo postaji Borak u svega sat vremena palo je 50 litara kiše po kvadratnom metru. U gradu Omišu također je nevrijeme donijelo obilne oborine, a kiša je zatekla brojne nespremne turiste. Na nekoliko lokacija intervenirali su vatrogasci koji su praznili začepljene šahte u namjeri da spriječe plavljenje starog dijela grada. U susjednim Kučićima palo je ekstremnih 82 litre kiše po kvadratno metru u svega sat i pol vremena.

Makarske prometnice pod vodom

Oko 21 sati i 30 minuta nevrijeme je zahvatilo makarsko područje. U vrijeme pisanja teksta nevrijeme tamo i dalje traje, a već se nekoliko prometnica našlo pod vodom. Na pojedinim mjestima dubina vode doseže i pola metra.

Izložba “Dodir mora” novosadskog likovnog umjetnika Šandora Šlajfa

0
Dodir mora – Šandor Šlajf

Izložba “Dodir mora” novosadskog likovnog umjetnika Šandora Šlajfa biće otvorena u ponedjeljak u  11.septembra u 19 sati u u galeriji „Lipa“ kompleksu Luštica Bay kod Tivta.

Umjetnik će se predstaviti slikama sa motivima mora – sa fokusom na brodove i na brodska pristaništa.

Dodir mora – Šandor Šlajf

Među slikama koje će publika moći da pogleda su „Starac i more“, „Kud plovi ovaj brod?“, „Pogled sa palube“, „Osvajači“, „Ples na vodi“ i druge.

Dodir mora – Šandor Šlajf

Šlajf je do sada imao 75 samostalnih i više od 200 kolektivnih izložbi. Završio je osnovne studije na Akademiji klasičnog slikarstva, Univerzitet Educons, u Sremskoj Kamenici a slikarstvo je dugi niz godina učio kod akademskog slikara Viktora Škrabanja.

Završen sajam jaht-čarter industrije u Tivtu

Zabavama za učesnike sajma i posade izloženih jahti, večeras je u Porto Montenegru završeno treće izdanje međunarodnog sajma jah-čarter industrije MYBA Pop-up Superyacht Show koji priređuju menadžment tivatskog nautičkog centra i i prestižna međunarodna asocijacija jahting brokera MYBA.

Sajam čija je osnovna namjera da stručnoj javnosti predstave sve prednosti Crne Gore i Boke Kotorske za razvoj industrije čarterovanja jahti, okupio je preko 80 predstavnika brokerskih i pomorskih agencija, predstavnika osiguravajućih društava, snabdjevača i drugih koji se bave pruććanjem raznih usluga u jahting industriji, kao i više od 20 brodova dužine od 25 do skoro 70 metara. Zainteresovani predstavnici brokera i agencija imali su prilike da u neposrednom kontaktu sa vlasnicima i kapetanima tih brodova i obilaskom samih jahti vezanih na mulu 1 Porto Montenegra, saznaju sve detalje o ponudi tih brodova koji se čarteruju u regionu istočnog Mediterana. Na seminaru koji je održan u subotu u Porto Montenegru, učesnici sajma upoznati su sa svim prirodsnim, ali i administrativno-fiskalnim povoljnostima koje im pružaju Crna Gora, odnosno jadranski region za razvoj jaht-čarter industrije.

„Nakon tri godine rada sa marinom Porto Montenegro na ovom sajmu, imam osjećaj kao da smo kod kuće. Ove godine imamo najbolji „lajn ap“ jahti koje smo imali u ove tri godine. Brokeri i čarter agenti imaju priliku da uđu u svaku od njih jer je suština da se upoznaju sa vlasnicima i kapetanima jahti i da otkriju ovu destinaciju. Svaki put kad dođem ovdje, iznenadim se koliko novih stvari naučimo i njenoj ljepoti. O tome se takođe mnogo govori kada je u pitanju čarter industrija“- istakla je na zvanilnoj ceremoniji otvaranja sajma koja je održana u subotu, Fiona Maureso, predsjednica MYBA asocijacije. Učesnike sajma pozdravio je  drektor marine Porto Montenegro Tony Browne, a svečanom otvaranju ove manifestacije prisustvovali su i  Marko Petričević, generalni direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom u Ministarstvu odrćivog razvoja i turizma Crne Gore, kao i direktorka Turističke organizacije Tivat, Gabrijela Glavočić.

Iako vremenske prilike, pogotovo u petak i subotu, nisu išle na ruku organizatorima na sajmu su se ipak okupili neki od veoma interesantnih brodova, poput dvije superjahte iz tzv. Zlatne flote-Golden Shadow (67m), Golden Osprey (30m), te impresivne jahte Riana (42m), Lord of the Seas (58m), Ice Lady (43m), Dragon Fly (31m), Pida (35m)….Među učesnicima su bili i predstavnici nekih od najznačajnijih imena svjetske jahting i čarter industrije, poput kompanija Fraser, Ocean Independence, Northrop & Johnson, Camper & Nicholson i YCO.

U pomorskoj nesreći na ulazu u Boku poginuo jedriličar

0

U višečasovnoj akciji niza službi, nešto prije 16 sati spašena su tri člana posade jedrilice „Tromb“ koja je oko 13 časova stradala u akvatorijumu na ulazu u Boku Kotorsku, između uvala Dobreč i Žanjic.

Naime, veliko more i jak južni vjetar, bacili su jedrilicu dužine 8 metara na hridine kod Dobreča i ona je nakon udara u stijene, ostala nasukana. Na žalost, tom prilikom jedan od četvoro ljudi na brodu je izgubio život, dok su se troje  uspjeli spasiti i popeti na hridine koje su zasipali veliki valovi.

„Čim smo  dobili informaciju o nesreći, aktiviran je nacionalni plan traganja i spašavanja i angažovani su efektivi Uprave pomorske sigurnosti, Plovne jedinice MUP-a, Lučke kapetanije Kotor, Inspekcije sigurnosti plovidbe iz Kotora, Službe zaštite i spašavanja i Hitne medicinske pomoći iz Tivta, Gorske službe spašavanja i Regionalnog ronilačkog centra RCUD iz Bijele. Angažovani su i helikopteri za izviđanje terena i akvatorijuma oko lokaliteta nesreće, preživjeli su locirani,  ali nam je trebalo vremena da im se približimo jer su veliki talasi zvačajno otežali pristup obali spasilačkim plovilima“- kazao nam je oko 16.15 sati direktor UPS Crne Gore Safet Kočan koji je da ekipom bio na mjestu nesreće.

Prema njegovim riječima, troje preživjelih kojje je sa stijena evakuisala ekipa Službe zaštite i spašavanja Tivat sa brzim gliserom Porto Montenegra, nisu povrijeđeni ali su u šoku, pa su adekvatno medicinski zbrinuti. Izvučeno je i tijelo stradalog koji tek treba da bude zvanično identifikovano, a na lice mjesta uputili su se i istražni organi koji će naložiti dalje istražne radnje radi rasvjetljavanja svih okolnosti pod kojima se dogodila ova tragična nesreća.

Prema nezvaničnim informacijama, stradao je skiper i vlasnik jedrilice „Tromb“, Z.N. iz Kotora. Ovaj privatni preduzetnik bio je pasionirani ljubitelj jedrenja, veoma iskusan i vješt jedriličar koji je osvajao brojne trofeje na regatama u zemlji i inostranstvu. Z.N je prije desetak godina bio i predsjednik JK „Lahor“ a važio je i za velikog mecenu tog kluba i mladih kotorskih jedriličara.

Direktor UPS Safet Kočan je istakao da nema zagađenja mora jer je u nesreći stradala taktička jedrilica, odnosno plovilo koje nema motor pa nema ni prosipanja goriva i ulja u more.

Kotor – Sistem48 primljene 63 prijave

0
Kotor – foto Boka News

Za nešto više od mjesec dana od početka rada novog servisa Opštine Kotor – Sistema48 primljene su 63 prijave koje su nadležne službe redovno procesuirale i većina je riješena u naznačenom roku od 48 sati.

Najviše prijava (16) odnosilo se na rješavanje problema odlaganja smeća, čišćenje rijeka i riječnih kanala, te atmosferskih magistralnih kanala i zalivanje zelenila, i one su proslijeđene Komunalnom preduzeću. Po 13 prijava proslijeđeno je Direkciji za uređenje i izgradnju Kotora i novoformiranoj Službi za inspekcijske poslove.

Osim prijava koje se odnose na komunalne probleme, poput nepropisnog parkiranja ili nedozvoljenih građevinskih radova, na koje se reaguje u veoma kratkom vremenskom roku, bilo je i više onih koje ukazuju na šire, kompleksnije probleme. Zahvaljujući Sistemu48 te su prijave predočene organima lokalne samouprave i aktivno se radi na njihovom rješavanju, poput problema koji se tiču saobraćaja, prilaza školama i bezbjednosti đaka u osnovnim školama u Dobroti i Škaljarima, ili poput stanja na sjevernom ulazu u Stari grad i na bedemima.

Prijave koje zbog realnih okolnosti ne mogu biti riješene u navedenom roku, zavedene su od strane nadležnih službi i, čim se steknu uslovi, biće po njima postupljeno.

Najviše prijava primljeno je putem Viber broja, zbog mogućnosti slanja fotografija i video zapisa, čime se značajno olakšava posao nadležnim službama.

Specifičnost Sistema48 Opštine Kotor jeste, što osim komunalnih problema čije je rješavanje osnovna funkcija servisa, lokalna samouprava ažurno odgovara građanima na najrazličitija pitanja, pa čak i ona koja ne spadaju u direktnu nadležnost Opštine. Tako je, u kontaktu sa nadležnim ustanovama i institucijama, odgovoreno na prijave koje se odnose na stanje na moru i u moru, na plažni mobilijar, napajanje električnom energijom i slično, što govori u prilog činjenici da je Opština Kotor na usluzi građanima, te da se ne bavimo formom već suštinskim problemima i njihovim rješavanjem.

Opština Kotor poziva sve građana da koriste Sistem48 koji omogućava maksimalnu transparentnost. Sve prijave, kao i svi odgovori nadležnih službi i podnosilaca prijava dostupni su na uvid građanima na portalu sistem48.kotor.me.

Imajući u vidu navedene podatke, može se reći da Sistem48 uspješno funkcioniše i ispunjava svoju osnovnu funkciju – davanja jasnih i pravovremenih povratnih informacija građanima, podnosiocima prijava, poručuju iz Opštine Kotor.

Sveti Ilija (1104 m) od sada dostupniji

Sv. Ilija (1104 m) na Sniježnici, dominantna kota, crkva i vidikovac na razmeđi Ubala i Gornjeg Morinja,odnosno opština Herceg Novi i Kotor, postaje još dostupniji za posjetu. Na inicijativu Gorana Vukovića, povremenog stanovnika obližnjeg Šćepan dola, a uz saglasnost i pomoć u materijalu MZ Ubli, Sekcija za markacije i vodičku službu planinarskog kluba „Subra“, izvela je markiranje postojećeg pristupa u skladu sa standardima planinske staze.

Naime, stazu su i do sada pred crkvenu slavu održavali radnici hercegnovskog Komunalno stambenog preduzeća, ali nije postojala adekvatna tipska signalizacija.

Markiranjem staze od ostataka karaule na Gomijeskom dolu, kao i kraćeg odvojka sa puta Karaula-Ubli, do vrha Sv. Ilija, omogućena je bezbjednija posjeta, bez potrebe za prethodnim poznavanjem staze i terena. Bilo bi šteta da nije tako, jer se staza savladava za samo 20-ak minuta hoda, dobro je održavana i dostupna gotovo svima.

Pred samim vrhom, u dubokom hladu bukove šume, Crkveni odbor i MZ Ubli, uz pomoć privrednika Herceg Novog, uredili su prostrano i lijepo osmišljeno odmorište sa drvenim stolovima i klupama, gdje se inače, prilikom slave, organizuje zajednički ručak.

Sam vrh je jedan od najboljih vidikovaca na Boku Kotorsku, što je već, samo po sebi,sasvim dobar motiv da ova tačka preraste u jednu od atrakcija našeg zaleđa. Posebno je dobar pogled na unutrašnji zaliv, Gospu od Škrpjela i Sv. Đorđa, ali i na Lovćen, Tivat sa okolinom, Lušticu, kao i sam ulaz u Boku Kotorsku.

Bokeljima Sv. Ilija od davnina služi i kao svojevrsna, prirodna meteorološka stanica: ovaj stureni vrh na spoju Boke i Orjena, izložen je stalnom sukobljavanju ova dva klimata, a iskustvo govori da kad oblaci legnu na Sniježnicu – kiša je sigurna!

Po podacima mr Ilije Stanovčića, objavljenim u knjizi „Ubli hercegnovski“, prvobitnu crkvicu je još početkom 20-og vijeka „svoltao i uredio ubajski klesar Petar Mitrov Pavlović“. Vremenom je crkva pretrpjela znatna oštećenja, pa je prije nekih 7-8 godina temeljno obnovljena. Za otvaranje crkve za posjetu valja prethodno kontaktirati paroha Ubala, Špira Živkovića, odnosno porodicu Dragana Radinovića (Tivat), koja je, uz ostale, zaslužna za obnovu ovog vjerskog zdanja.

Turisti na budvanskim plažama prikupili preko 8.000 limenki

0
Svaka limenka se računa

I ovoga ljeta, pod pokroviteljstvom Recan fondacije i budvanske NVO Gradenigo, na plažama je realizovan projekat “Svaka limenka se računa”, tokom kojeg je prikupljeno preko 8.000 limenki.

Od ukupnog broja sakupljenih limenki, na plažama u Budvi je od početka jula do početka septembra mjeseca prikupljeno oko 5.000, a u okviru Sea Dance Festivala 3.000 limenki, kazala je za Radio Budvu Andrea Doljanica iz NVO Gradenigo.

“Kada je u pitanju promocija, edukaciju i sakupljenje limenki po plažama, istakla bih plaže sa kojima smo upješno sarađivali ovog ljeta: Restoran “Trpeza” Jaz, Kupačica i Time Out – Slovenska plaža, i Lubrella i ANT – Bečićka plaža”, navela je Doljanica, dodajući, da kampanja Svaka limenka se računa ne bi bila realizovana bez podrške privrednih subjekata, odnosno zakupaca plaža koji u potpunosti shvataju značaj zaštite obalnog područja, te da se svi zainteresovani zakupci mogu jednostavno priključiti programu putem internet stranice www.svakalimenkaseracuna.me

Prema njenim riječima, zaposleni u plažnim barovima, šankeri i konobari su, ohrabreni poklonima ovog značajnog programa, odlagali prazne limenke u kutijama predvidjenim za isto, koje su bile postavljene ispred i unutar šankova.

Svaka limenka se računa

“Sakupljajući limenke nastojali smo da turistima pokažemo koliko nam je stalo do prostora u kome živimo i do njihovog ugodnog boravka, kao i utiska koji će ponijeti iz Budve, da građani razmišljaju o sakupljanju i reciklaži limenki. Dijeleći poklone imali smo želju da motivišemo goste, da limenke recikliraju, a za one koji su željeli više da se informišu, dijelili smo flajere. Pokazali smo da smo dobri domaćini koji brinu o svom gradu i planeti Zemlji, a u prilog tome govori podatak, da je oko 1500 kupača-turista bilo zainteresovano da čuje nešto više o našem projektu”, istakla je Doljanica.

Cilj kampanje, kako je podsjetila, jeste pružanje mogućnosti recikliranja limenki na što više lokacija.

“Kampanja šalje jaku poruku i ohrabruje da se reciklira više! Limenka je proizvod koji se može beskonačan broj puta reciklirati, a da ne izgubi na kvalitetu. Zato ne zaboravite, svaka limenka se računa”, poručila je Doljanica.

Svaka limenka se računa

Drugi dio projekta odnosi se na edukaciju u obrazovnim institucijama u našoj opštini. Predavači NVO “Gradenigo”, u narednom periodu će uz saglasnost Ministarstva prosvjete održati predavanja na temu sakupljanja i reciklaže limenki, u cilju pružanja svih nephodnih informaciju o očuvanju životne sredine.

/D. Benić/

Gajete i leuti punim će jedrima do Farosa

0
Gajeta

U sklopu četverogodišnjeg obilježavanja 2400 godina postojanja Farosa (od 2016. do 2019.) u Starom Gradu od 14. do 17. septembra održat će se 2. međunarodni festival brodova, mora i mornara “Dani u vali”.

– Dolazi nam više od stotinu tradicijskih brodova od Rovinja do Neretve, gajeta, leuta, guca, pasara, falkuša, rovinjskih batana, neretvanskih lađa i drugih, oko 500 sudionika u programu koji će se odvijati i na moru i na kopnu što uključuje posebno osmišljene plovidbe revijskog i natjecateljskog karaktera, znanstvene skupove i kulturne događaje, zabavne programe, te predstavljanja hrvatske maritimne kulture. Kao posebni gosti najavljeni su Udruženje tradicijskih jedrenjaka iz talijanskog Verbana koja dolazi s pet brodova, te komiška udruga “Palagruža” – rekao je Plamenko Bavčević iz organizacijske udruge “Cronaves”.

Kao posebnost izdvojio je dnevne i noćne regate brodova, kao i Primorsko maritimno selo na starogradskoj rivi gdje će svoju 20. obljetnicu djelovanja proslaviti Udruga “Latinsko idro” s Murtera, Jedriličarski klub “Plav” s otoka Krka, udruga “Ars Halieutica” iz Komiže, te spomenuta “Palagruža”.

Brojni stručnjaci među kojima prof. dr. Robert Mohović, prof. dr Joško Božanić, te doc. dr Jakov Karmelić osvrnut će se na samu problematiku arhiviranja, valorizacije, uvođenja registra tradicijskih brodova, izrade replika i restauracije starih brodova, nacrtima…

– Bavljenje tradicijskim brodom traži sredstva, ali i vrijeme što u današnja vremena nije lako pronaći. Mi smo imali sreću da na leutu “Slobodne Dalmacije” o kojem skrbimo, okupimo posadu zaljubljenika među kojima su upravo završeni student Pomorskog fakulteta, strojar i moreplovac Leo Lemešić. Leut je sagrađen u Korčuli 1894. godine, uređen je i očuvan, a redovito ga predstavljamo na domaćim i stranim regatama i izložbama tradicijskih brodova. Ovom prigodom na Hvaru će leut ploviti s novim jedrom – otkrio je Bavčević.

Festival je odlična prilika za još jednu promociju hrvatske maritimne baštine, te produljenje turističke sezone. Saša Lukić, tajnik “Cronavesa”, smatra kako je ovo zalog za budućnost u kojoj bi ovaj događaj mogao imati prepoznaljiv značaj u Europi jer je Stari Grad prepoznat u europskim krugovima kao buduća top destinacija nautičkog turizma. Konačno, zaljev Morbihan u Francuskoj u kojem se održava čuveni Festival mora, ostvaruje 33 milijuna noćenja godišnje.