Nova studija pokazuje zabrinjavajuću činjenicu da je nekada nedirnuti Arktik postao zagađen plastičnim otpadom.
arktik_2
Otpad je to koji je došao s Atlantika putem morskih struja. Naučni časopis “Science Advances” objavio je studiju s podacima prikupljenim iz dvije ekspedicije, jedne francuske i jedne španjolske.
Najveća koncentracija plastike nađena je na Grenlandu i u Barentsovom moru istočno od Grenlanda i sjeverno od Skandinavije. Istraživački tim predvođen profesorom Andrésom Cózarom sa Sveučilišta Cadiz pokazao je svu ranjivost jedinstvenog ekosistema Arktika i njegovu izloženost toksinima. “Koncentracija plastike u samo arktičkim vodama bila je niska, kako smo i očekivali, ali u područjima Grenlanda i Barentsova mora bila je prilično visoka.
Razlog tome je što ta područja dođu kao slijepa ulica za plutajuće smeće iz sjevernog Atlantika”, rekao je Cozar. Studija procjenjuje kako se u tom području nalazi oko 300 milijardi komadića plastike prosječne veličine zrna riže, što težinski iznosi par stotina tona. I to se radi o plastici na površinu, a nagađa se da je još i više od toga ima na morskom dnu. Tim istraživača koristio je podatke s više od 17.000 satelitski praćenih plutača.
Planinarski dom „Za Vratlom“ tokom aprila bilježi veoma dobru i raznoliku posjetu, a prednjače organizovane grupe.
Protekla tri vikenda preko 120 ljudi je posjetilo dom, odnosno ovaj kraj Orjena. Dom je prvo ugostio organizovanu grupu od 60 planinara iz Splita, Ploča, Mostara, Makarske i Dubrovnika, Planinari su tom prilikom, uz pratnju članova PK „Subra“, izveli uspon na istoimeni vrh (1679 m), uz Velliki kabao (1894 m), najposjećenije odredište masiva Orjena.
Orjen – Za Vratlom
Proteklog vikenda u domu „Za Vratlom“ su bili 44 hercegnovska maturanta sa profesorima. Ova posjeta je već uveliko prerasla u tradiciju, budući da se odvija već peti put. Maturanti su imali priliku da uživaju i druže se uz logorsku vatru u planinskoj noći, kao i da se uskušaju u adrenalinskoj avanturi na obližnjem alpinističkom poligonu, gdje su im prezentirane tehnike kretanja i alpinistička oprema. Takođe, za ovu priliku je organizovan premijerni prolazak novom kružnom stazom do podnožja Subre, trasom koja je izrađena za potrebe 18. Orjenskog maratona, tradicionalne manifestacije koja će održati na ovim terenima zadnjeg vikenda maja.
Već idućeg vikenda slijedi nova organizovana posjeta, kada stižu članovi planinarske sekcije „Štrumpfovi“ iz kotorske OŠ „Njegoš“.
U crkvi Sv. Nikole u Kotoru večeras, utorak 25.april u 20 sati, povodom 170. godišnjice od prvog izdanja (Beč, 1847), Srpsko pjevačko društvo (SPD) „Jedinstvo” – Kotor, u saradnji sa Knjižarom So, organizuje promociju knjige Gorski vijenac Petra II Petrovića Njegoša Bokeljsko izdanje.
“Izdanje je posvećeno školovanju mladog Rada (Tomova Petrovića) u Herceg Novom i boravcima potonjeg vladike Petra II Petrovića Njegoša u Boki Kotorskoj.
Na promociji govore: otac Momčilo Momo Krivokapić, paroh kotorski, Ljiljana Čolan, prof. srpskog jezika i književnosti, Mišo Sekulović, unuk prvog zalivskog izdavača, Nikola Malović, urednik i izdavač”, saošteno nam je iz SPD Jedinstvo.
Nakon nekoliko kapitalnih naslova poput „Istorije bokeljskog pomorstva” Predraga V. Kovačevića i nagrađivane fotomonografije „Vita Kotoranin, neimar Dečana” Rista Kovijanića, hercegnovska Knjižara So, knjižarska i izdavačka kuća, objavila je „Gorski vijenac – bokeljsko izdanje” na oduševljenje bibliofila i kolekcionara.
Bokeljsko izdanje „Gorskog vijenca” posvećeno je školovanju mladog Rada (Tomova Petrovića) u Herceg Novom – i boravcima potonjeg vladike Petra II Petrovića NJegoša u Boki Kotorskoj.
Jedan od prvih regionalnih knjižara bio je Jovo Sekulović (1879–1950), koji je 1898. g, tri godine prije Gece Kona u Beogradu, otvorio klasičnu knjižaru u Herceg Novom. Ta se knjižara nalazila na glavnom gradskom trgu, na kome se danas nalazi Knjižara So, koja s dozvolom nasljednika baštini tradiciju čak 119 godina starog obalnog knjižarstva.
Jovo Sekulović ostao je zabilježen po mnogo čemu, između ostalog i po tome što je NJegošev „Gorski vijenac” izdao četiri puta, godine 1913, 1921, 1922. (na latinici) i 1939.
Novo, Bokeljsko izdanje – specifično je po tome što, ne dirajući u osnovni tekst „Gorskog vijenca” – uz predgovor o. Gojka Perovića, rektora Cetinjske bogoslovije – rekonstruiše dane školovanja mladog Rada Tomova na Toploj, i daje do sada jedinstven pregled svih hronoloških kontakata NJegoša i Boke Kotorske, fotografije svih palata u kojima je boravio i u njima pisao, sve spomen-ploče podignute do danas, i sve biste – od kojih je Meštrovićeva bista u porti katoličke Župne crkve na Prčanju prvi spomenik javno podignut NJegošu u Crnoj Gori.
Knjiga bilježi i nekoliko kuriozitetnih podataka, kao npr. da se prvo integralno javno čitanje „Gorskog vijenca” dogodilo na manifestaciji „Dani Knjižare So” 2005. godine, te da je fototipsko izdanje „Gorskog vijenca” iz 1847. prva knjiga koja je u istoriji oplovila vijugave konture Bokokotorskog zaliva.
Punih 78 godina bilo je potrebno da bismo dočekali novo zalivsko izdanje naše vjerovatno najpoznatije knjige. Ono se pred nama danas nalazi u formi djelimične fotomonografije. Autor svih fotografija je Nikola Malović, pisac, knjižar, ujedno i urednik izdavačke djelatnosti Knjižare So. „Gorski vijenac – bokeljsko izdanje”, prvo je štampano jubilarno izdanje u nas, na 170-godišnjicu od objavljivanja u Beču, 1847.
(Tekst na zadnjoj korici)
Motiv slanja mladog NJegoša na Toplu bio je drugorazredan u odnosu na namjeru Svetog Petra Cetinjskog da mu sinovac stasava uz učitelja Josifa Tropovića – duhovnika i rodoljuba. Svetitelj šalje Rada Tomova u Boku kao u zemlju u kojoj je ovaploćen Kosovski zavjet.
O. Gojko Perović, rektor cetinjske Bogoslovije
Oivičen Crnom Gorom, tim ostrvom slobode, bez škola, bez puteva, bez infrastrukture i značajnijeg oblika privrede – NJegoš je ispjevao misli koje se od Homerovih ili Eshilovih razlikuju samo po tome što su hrišćanske.
Ni jedna nam druga knjiga ne nudi ključeve za tumačenje svih Crnih Gora osim „Gorskog vijenca”.
Bokeljski đak, hercegnovski učenik, Petar II Petrović NJegoš, naučio nas je lekcijama o borbi za slobodu. Ko god kaže da su lekcije iz „Gorskog vijenca” prevaziđene, da to više nisu ona vremena, da nema Turaka, na simboličnoj ravni nije rekao ništa: ponovo se odrodilo plaho i lakomo.
Zamke su po vremenima rastegnute uvijek iste. Ili ljubiš slobodu, ili misliš da si zaradio njenom prodajom. Gotova formula.
Zbog radova u tunelu Vrmac, na dionici Kotor – krtolska raskrsnica, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od osam do 18 i od 22 do šest sati.
Do 31. maja je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu gdje se radi na dionicama Risan – Perast, Herceg Novi – Kamenari u Bijeloj i Tivat – Budva.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M 2-3 na dionici Podgorica – Cetinje, lokalitet tunel Mekavac, saobraća se jednosmjerno za sve vrste vozila, osim za teška teretna vozila, kamione sa prikolicom i vozila čija visina prelazi 3,5 metara, koji mogu koristiti alternativne puteve.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta na dionici Podgorica – Cetinje, lokalitet Kruševo Ždrijelo – kružni tok Cetinje, saobraćaj je potpuno obustavljen od osam sati i 50 minuta do deset sati i 50 minuta i od 13 sati i 50 minuta do 15 sati i 20 minuta.
Tunel Kotor – gužve- foto Boka News
Na magistralnom putu Cetinje – Budva, lokalitet kružni tok Cetinje – treća traka Obzovica, biće obustavljen saobraćaj od osam sati i 50 minuta do deset sati i 50 minuta i od 13 sati i 50 minuta do 15 sati i 20 minuta.
Na dionici Brajići – Lapčići na magistralnom putu Cetinje – Budva obustavlja se saobraćaj od devet sati i deset minuta do 11 sati i deset minuta i od 14 sati i deset minuta do 15 sati i 40 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M 2-3 Cetinje – Budva, dionica Košljun – Zavala, obustavlja se saobraćaj od devet sati i 30 minuta do 11 sati i deset minuta i od 14 sati i 30 minuta do 15 sati i 40 minuta.
Tunel Kotor – gužve- foto Boka News
Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Kolašin, na mostu Meljestak, saobraćaju sve vrste vozila uz poštovanje privremeno postavljene saobraćajne signalizacije.
Na magistralnom putu m-6, dionica Vraćenovići – Deleuša, zbog asfaltiranja će biti totalno obustavljen saobraćaj za sve vrste vozila od 11 do 14 sati.
Na istom magistralnom putu, dionica Ilino brdo – Vilusi, zbog rekonstrukcije puta saobraćaj se obustavlja za sve kategorije vozila u terminima od devet do 11 i od 13 do 15 sati. Mimo tih termina, saobraća se naizmjenično jednom trakom uz semaforsku signalizaciju.
Na regionalnom putu R-1, dionica Cetinje – Njeguši promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a saobraćaj je za sve vrste vozila totalno obustavljen od osam do deset i od 14 do 16 sati, osim nedjeljom.
Tunel Kotor- foto Boka News
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Ribarevina – Mojkovac u mjestima Lepenac i Stevanovac promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na raskrsnici ulice Nikšićke i Cetinjskog puta u Podgorici saobraća se jednom trakom naizmjenično.
Monografija o ekologiji Bokokotorskog zaliva „The Boka Kotorska Bay Environment“, koju je publikovala međunarodno priznata izdavačka kuća „Springer“, predstavljena je juče na Univerzitetu Crne Gore, u okviru sedmice obilježavanja Dana Univerziteta.
Direktor Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dr Mirko Đurović je kazao da je publikacija ishod uspješne saradnje crnogorskih i ruskih naučnika i prvi produkt zajedničkog rada, počev od potpisanog ugovora o saradnji, 2014. godine, sa Univerzitetom Vhite u Moskvi.
„Knjiga je izdata u okviru serije knjiga izdavačke kuće Springer „The Handbook of Environmental Chemistry, Vol. 54”,kazao je Đurović.Pored Đurovića, urednici ovog izdanja su dr Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora, Adrej. G. Kostianoj urednik serije knjiga “Springer”, član Ruske akademije nauke i umjetnosti Igor S. Zoon i Aleksander V. Semenov.
Đurović navodi da su u izradi 25 poglavlja monografije učestvovali svi naučnici Instituta za biologiju mora, uključujući i saradnike, kao i naučnici sa Pomorskog, Elektrotehničkog i Prirodno-matematičkog fakulteta. Publikaciji je, navodi Đurović, dao doprinos i veliki broj kolega sa Univerziteta u Evropi, sa kojima Institut za biologiju sarađuje. On je naveo da publikacija predstavlja sumirani rezultat istraživačkih radova rada Instituta za biologiju mora u proteklim godinama, koji je izdavač “Springer” prepoznao.
Dr Aleksandar Joksimović je kazao da su na 658 strana monografije sistematizivana i opisana znanja o životnoj sredini u Boki Kotorskoj.
“U pisanju je učestvovalo 74 autora iz šest zemalja regiona i obrađeno je sve ono što je značajno za ekologiju i očuvanje životne sredine u samom Zalivu. Dotakli smo se i uticaja turizma, ribarstva, priobalne poljoprivrede, misleći prije svega na maslinarstvo i uvezali sve ono što je bitno za Zaliv i ekološki sistem”, kazao je Joksimović. On je dodao da se poglavlja knjige mogu svesti na „integralni sistem upravljanja Zalivom sa svih stanovišta i aspekata“, i kao takva može biti vrijedna onim ljudima u društvenom sistemu koji donose odluke.
On se zahvalio kolegi Milojici Jaćimoviću na povezivanju sa kolegama iz Rusije i rektorki Univerziteta Crne Gore prof. Radmili Vojvodić na svesrdnoj podršci.
Adrej. G. Kostianoj urednik “Springer”serije u okviru kojeg je izdata monografija, kazao je da je njegova uloga bila trostruka, kao urednika serije, monografije i autora tri poglavlja. On je najavio da će knjiga biti promovisana na sajtu “Springera” sa kojeg je svi zainteresovani čitaoci mogu kupiti.
Monografija je tek jedan od rezultata rusko-crnogorske saradnje, kazao je član Ruske akademije nauke i umjetnosti Igor S. Zoon i najavio saradnju na novom izdanju o Jadranskom moru „Adriatic Sea Environment“.
Dr Joksimović se nadovezao i pozvao sve kolege koji se bave biologijom da se uključe, pored kolega iz Hrvatske, Albanije, Italije.
Zagrebačka kompanija Sport B, kojoj je dodijeljena koncesija za plažu “Zlatni rat” u Bolu, saopštila je da neće sklopiti ugovor o koncesiji jer je, kako tvrdi, medijskim i političkim pritiscima te otporom lokalne zajednice dovedena u pitanje mogućnost obavljanja djelatnosti na tom području.
“Medijski i politički pritisci u razdoblju nakon donošenja odluka o davanju koncesije, kao i neutemeljeni otpor lokalne zajednice prema našoj tvrtki, čak i prije nego je izvršen uvid u našu ponudu i koristi koje ona generira, dovode u pitanje mogućnost obavljanja djelatnosti na koncesioniranom području”, navodi tvrtka Sport B u priopćenju i dodaje da nije spremna sklopiti ugovor o koncesiji ”osim ukoliko se prethodno situacija ne stabilizira”.
Skupština Splitsko-dalmatinske županije donijela je prošlog tjedna odluku da se od 1. januara 2018. koncesija na 15 godina za “Zlatni rat” dodijeli kompaniji Sport B d.o.o., što je izazvalo burne reakcije i prosvjede Boljana koji zahtjevaju zadržavanje plaže u rukama lokalne zajednice. Nakon toga, premijer Andrej Plenković naložio je Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da žurno provede upravni nadzor nad dodjelom koncesije.
Stanovnici Bola svoje su nezadovoljstvo izrazili i prosvjedom održanim u nedjelju, kada su peškirima za plaže ispisali višemetarsku poruku – “Zauzeto”, dok su drugi dio Zlatnog rata okružili svojim tijelima.
Kompanija Sport B, za koju su mediji objavili da nema prihoda, u priopćenju ističe da je njihova ponuda za plažu “Zlatni rat” tijekom natječaja ocijenjena najpovoljnijom i da je utemeljena isključivo na gospodarskim kriterijima, e time se daleko bolje štiti javni interes nego “neargumentiranim svojatanjem javnog dobra bez plaćanja adekvatne naknade”.
Savjet za privatizaciju i kapitalne investicijeje odlučio da poništi tender za prodaju 30 odsto akcija Luke Bar, jer predloženi model privatizacije nije u interesu Crne Gore.
Ministar saobraćaja i pomorstva, Osman Nurković, je kazao da je na današnjoj sjednici Savjeta razmatran izvještaj Tenderske komisije za privatizaciju o rezultatima tendera za prodaju 30 odsto akcija Luke Bar, nakon čega je konstatovano da predloženi model nije u interesu Crne Gore, jer se njime ne ostvaruju osnovni ciljevi privatizacije.
„Ozbiljno smo se bavili analizom stanja u preduzeću i njegovim značajem za državu. Analizirali smo ponudu poljske kompanije OT Logistics i obavili konsultacije na više nivoa, nakon čega smo odlučili da se ne proda 30 odsto akcija Luke Bar, a samim tim i 51 odsto udjela u preduzeću Montecargo, čiju je kupovinu potencijalni kupac međusobno uslovio“, rekao je Nurković, prenosi Mina.
„Konkretni razlozi za neprihvatanje ponude su niska cijena i nedovoljne investicije, nejasan plan ponuđača po pitanju ostale imovine Luke, mogućnost da kupac u kratkom roku kupi još 21 odsto akcija i postane većinski vlasnik, nepostojanje koncesionog akta sa jasnim obavezama ponuđača, kao i nerazjašnjeni odnosi sa Barskom plovidbom, Marinom Bar i nekim drugim preduzećima“, naveo je Nurković.
Koncert grčkog hora IDIMELON održaće se u velikoj sali kotorskog Kulturnog centra u srijedu 26. aprila u 20 sati – saopšteno je našem radiju iz Centra za kulturu.
Vizantijski hor IDIMELON je osnovan 2003g. u Solunu. Polje njihovog interesovanja je grčka tradicionalna i vizantijska muzika. Hor je izdao dva CD-a sa pjesmama posvećenim Svetom Lazaru i himnama velikog posta.
Hor IDIMELON je imao brojne nastupe u Grčkoj, a nastupali su i na Kipru, u Španiji, Meksiku, Libanu, Carigradu, Egiptu i manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Ovo im je prvi nastup u Kotoru. Dirigent hora je Janis Camis. Ulaz je slobodan – kaže se u saopštenju.
Na međunarodnom takmičenju u podvodnom ribolovu koje je proteklog vikenda održano u budvanskom akvatorijumu u okviru kojeg su učestvovale 22 ekipe sa 44 takmičara iz Rusije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore.
Prvo mjesto je pripalo Mamuli 1 iz Herceg Novog, drugo Tuni 1 iz Budve i treće Mamuli 2″, istakao je predsjednik SRK Tuna Nikolaj Knežević u razgovoru za Radio Budvu.
Iako je sve urađeno da takmičenje prođe u najboljem redu i da učesnici ponesu lijepe uspomene, čemu je i priroda doprinijela ljepotom podmorskih pejzaža, pojedinci su se potrudili da to ne bude tako.
„Tokom takmičenja je odjeknulo nekoliko podvodnih eksplozija što dokazuje da pojedini i dalje love ribu dinamitom.
Posebno je bilo neshvatljivo inostranim takmičarima da se to dešava u Crnoj Gori i to tokom dana“, kazao je Knežević.
Povodom drugog rodjendana Farme magaraca u Martinićima, prenosimo otvoreno pismo – poziv, koji je ostao bez odgovora, upućen Branislavu Đuranoviću gradonačelniku Danilovgrada na čijoj teritoriji se farma nalazi.
Poštovani g. Đuranović, pišem Vam sa Farme magaraca Martinići koja će 26. aprila obilježiti dvije godine postojanja.
Za manje od dvije godine posjetilo nas je više od 26 hiljada ljudi, pomogli smo i pomažemo više porodica koje imaju djecu sa problemom autizma. Donirali smo na desetine litara mlijeka i nekima vratili nadu u život.
Na Farmi je tridesetak od ukupno oko 150 magaraca koliko procjenjujemo da ih ima u cijeloj državi, zaštitili smo jednu od najugroženijih životinjskih vrsta od izumiranja.
Farmu su posjetili predstavnici diplomatskog kora u CG, mnogi i više puta. Farmu su posjetile mnoge ugledne ličnosti iz svijeta nauke iz CG i svijeta.
Farma je u novembru 2016,godine doživjela planetarnu slavu kada je preko servisa agencije France Press za nju moglo da sazna tri milijarde ljudi iz više od 5000 medija a koja je prevedena na više od 40 jezika. Svi najpoznatiji svjetski mediji objavili su priču o Farmi, uključujući i globalni pretraživač www.yahoo.com.
Farma magaraca
Priča o Farmi je, nakon proglašenja nezavisnosti, bila planetarno najraširenija vijest iz naše države.
Mi smo uspjeli bez ičije podrške, Farma je postala popularna, Farmu nedjeljom obiđe oko 200 posjetilaca a radnim danima organizovano, vrtići i škole, do 300 djece dnevno. Farma je postala kroz prodaju mlijeka samoodrživa.
Za Danilovgrad i našu Farmu je čuo svijet, imamo brojne najave stranih turista ovoga ljeta.
Našu priču su čuli profesori i studeniti Ekonomskog fakulteta na Danima ekonomije u dijelu “Pričamo uspješne priče”.
Istina je da nas ima u Biznis planu Danilovgrada na isti način kako nas nema na zvaničnom sajtu Turističke organizacije Danilovgrada. Nema nas već dvije godine ni u biltenu koji izlazi povodom Dana Opštine Danilovgrad.
Novogodišnji bal na Farmi magaraca Martinići
Poštovani g. Đuranović, iskreno se pitam što još treba da se desi da bi posjetili našu Farmu? Čisto da dođete da vidite, da pitate kako smo, kako bi to uradio svaki gradonačelnik u opštini gdje su Ostrog i Farma magaraca najprepoznatije turističke destinacije?
Novogodišnji bal na Farmi magaraca Martinići
O 450 metara javnog puta koji je i dalje makadamski i kojeg održavamo posljednjih 40 godina od naših para i našim rukama ne želim ovaj put.
Koristim priliku da Vas još jednom pozovem da Vas upoznamo sa radom Farme, poručuje u javnom pozivu predsjedniku opštine Danilovgrad, vlasnik farme Darko Saveljić.
