Treće izdanje Adriatic Sea Foruma – cruise, yacht, sail & ferry u Budvi

1
Adriatic sea forum

Treće izdanje Adriatic Sea Foruma – cruise, yacht, sail & ferry, putujućeg međunarodnog dogadjaja posvećenog pomorskom turizmu u organizaciji Risposte Turismo će se održati u četvrtak 27. i petak 28. aprila u hotelu Splendid Conference & Spa Resort, u Bečićima.

Program će se sastojati od pet sesija, a očekuje se više od 40 međunarodnih govornika.

Adriatic Sea Forum je događaj za sve operatore koji su zainteresovani za krstarenja, trajektni i nautički sektor na području Jadrana, a ove godine Forum se organizuje u saradnji s Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore i JP Morsko dobro.

Francesco di Cesare, predsjednik Risposte Turismo, kompanije koja je osmislila i organizovala Forum, je izjavio: „Nakon Italije i Hrvatske, sada je došao red na Crnu Goru, jednu od najdinamičnijih svjetskih turističkih destinacija, da bude domaćin Adriatic Sea Foruma, koji će okupiti više od 200 glavnih operatera u različitim sektorima obuhvaćenim Forumom.

Sve viši nivo znanja onih koji učestvuju u ovom događaju je ujedno i demonstracija važnosti uloge Foruma u dinamičnom okruženju pomorskog turizma na Jadranu”.

Prema studiji kompanije Risposte Turismo, u odnosu na 2015. u 2016. je došlo do pozitivnog ishoda za sve oblike pomorskog turizma na Jadranu.

Konkretnije, zabilježen je porast prometa u lukama na području Jadrana što se tiče krstarenja (kruzinga) i to, i kod broja putnika (oko 5,1 miliona, + 5,5%) kao i dolazaka brodova na kružnim putovanjima (više od 3700 + 10,5%). Prošle godine, italijanske luke zabilježile su brojku od 2,3 miliona putnika (-2,5%) i 843 dolazaka brodova (-1,4%), te iako s manjim negativnim varijacijama u odnosu na prethodnu godinu, Italija je i dalje na vrhu liste zemalja, ispred Hrvatske i Grčke.

Tu je i porast prometa na trajektima, hidrogliserima i katamaranima, koji je prošle godine iznosio 17,6 miliona putnika (+ 3,5%) i više od 83.500 uplovljavanja (+ 4,6%). U tom segmentu pomorskog turizma, najbolji rezultat imale su hrvatske luke, a slijedile su ih one u Grčkoj i Italiji.

Što se tiče nautičkog sektora, istraživanje sprovedeno na uzorku marina (65) i čarter kompanija (24) dalo je takođe pozitivnu sliku o saobraćaju u tom sektoru.

„Godina koja je upravo završila”, di Cesare je dodao, „pokazuje uopšteno pozitivnu sliku za Jadransku regiju, koja ima potencijal za još bolje poslovanje u svim aspektima pomorskog turizma. Upravo o tome će delegati raspravljati tokom okruglih stolova i poslovnih umrežavanja. Industrija krstarenja (brodova na kružnim putovanjima) traži novu ravnotežu, iščekuje se i rješenja za Veneciju, a u međuvremenu, rezultati su vrlo pozitivni u južnom dijelu područja o kojem pričamo (posebno Krf i Kotor). Trajekti ponovo bilježe rast prometa, dijelom zahvaljujući i manjim troškovima goriva, dok operatori uvode ili planiraju uvesti nove linije; ulaganja u nove marine i renoviranja u postojećim lukama takođe je zabilježeno. To je zanimljiv scenario, te vjerovatno donosi pozitivna nova dešavanja u srednjoročnom razdoblju”.

Treće izdanje Adriatic Sea Foruma sponzoriše Global Ports holding, a događaj podržavaju Turistička organizacija Budve, Luka Kotor i ACI Hrvatska.

Organizaciju podržavaju Assomarinas, Assonat, Assonautica, Assoporti, CLIA Europe, European Boating Industry, Forum AIC, Insuleur, MedCruise, UFTAA, UHPA, Venice Yacht Pier, Venezia Terminal Passeggeri i ZTAS.

Risposte Turismo je kompanija za istraživanje i konsalting u službi turističke makro-industrije koja djeluje već više od 15 godina na evropskom nivou. Osnovana i vođena od strane Francesco di Cesare, Risposte Turismo se bavi pitanjima pomorskog turizma i srodnim pitanjima već dugi niz godina, te je jedna od vodećih istraživačkih i konsultantskih kompanija u ovom sektoru turizma. Od 2011. godine, kompanija organizujei Italian Cruise Day, događaj koji je postao mjerilo za italijanski sektor za krstarenja, i to u svom sedmom izdanju ove godine (zakazan je za 6. novembar u Palermu), od 2013. organizuje Adriatic Sea Forum – krstarenje, trajekti, jedrilice i jahte, a od 2016. godine, i Shopping Tourism. Il forum italiano, je prva manifestacija posvećena fenomenu šoping turizma u Italiji.

Neum – najavljuju blokadu granice

0
GP Neum – foto Cropix

Zbog saobraćajnog kolapsa i sve češćih “čepova” kroz Neum uslijed kojih ne mogu prometovati i gradske interventne službe; od Hitne pomoći, vatrogasaca i policije do komunalaca, načelnik opštine Neum Živko Matuško najavio je kako će građani te opštine za dvije sedmice blokirati granične prijelaze između Republike BiH i Republike Hrvatske.

Cilj je na taj način upozoriti nadležne na iznimno otežanu prometnu komunikaciju koja je u Neumu nastala nakon uspostave schengenskog režima na granicama. Matuško je stoga zatražio da se, kako bi se smanjili problemi mještana, uz postojeće granične prijelaze Klek i Zaton Doli, Neumljanima omogući lakši prijelaz i na malograničnim prijelazima Radež- Vukov klanac i Duži – Imotica.

Matuško je u pismu kojeg je uputio nadležnim BiH- institucijama upozorio da će, ako se u sljedećih petanest dana nadležne institucije ne oglase i ne poduzmu ništa, Neumljani biti primorani kao upozorenje blokirati prolaz kroz Neum na graničnim prijelazima sa strane BiH. Naglasivši da će prosvjed najaviti,

Matuško u spomenutom pismu naglašava kako “samo pukom srećom do sada nije bilo slučajeva da zbog zastoja prometa i nemogućnosti intervencije nisu stradale neke osobe ili nečija imovina”. Prenoseći to pismo, mediji susjedne države posebno su naglasili dio u kojem načelnik Matuško upozorava:

– BiH je s Neumom i tranzitnim pravcem kroz Neum trgovala u pregovorima s Hrvatskom oko statusa u luci Ploče, ali mi od toga nemamo nikakve koristi. Naprotiv, onemogućeno nam je kretanje. Vjerovatno, kako bi ovaj problem bio riješen, treba napraviti nered. Zato molim nadležne da povedu računa kako bi se život u Neumu i oko njega odvijao normalno jer nam je na pragu turistička sezona!

Tivat – tretiranje palmi protiv surlaša

0
Palma - Foto Boka News
Palma ispred crkve u D.Lastvi snimljena iz zvonika – Foto Boka News

Drugo ovogodišnje tretiranje palmi vrste Kanarska datula (Phoenix canariensis) na javnim površinama u Tivtu, u cilju spriječavanja daljeg širenja štetočine crvenog palminog surlaša (Rhynchophorus ferrugineus), počeće danas.

Tretiranje će vršiti ovlašćena firma „Ekoplant“ iz Podgorice uz nadzor stručnog lica iz Komunalnog preduzeća Tivat.

“Sa tretiranjem će se početi od šetališta Iva Vizina (lučica Kalimanj ) i dalje prema Seljanovu , a potom i ostalim dijelovima naše opštine. U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova tretiranje će se odložiti, o čemu će javnost biti blagovremeno obavještena.  Ovom prilikom obavještavamo i pčelare sa područja opštine Tivat da adekvatno zaštite pčelinja društva.”- saopšteno je juče iz Sekeretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Tivat.

Tretiranje palmi će se vršiti sa insekticidom na bazi hlorpirifosa (Pyrinex).Iz Opštine su pozvali i privatne vlasnike koji u svojim dvorištima imaju palme vrsta Kanarska datula da se radi zaštite bilja i spriječavanja daljeg širenja ove štetočine, odazovu akciji tretiranja palmi koje se nalaze u njihovom posjedu. Preporuka je da se isekticidom tretiraju i već zaražene palme.

Radnici tvrde da je Solana opljackana: ZA OVO STANJE KRIVI – UNUCI!?

0

Na međunarodnoj konferenciji o Solani održanoj u Podgorici predstavnik radnika ironično kazao da su za stanje na tom prostoru krivi – unuci!? “Jer, svi naši direktori su htjeli da obezjede i unuke”

Solana-So

Predstavnik radnika Solane Saša Mitrović rekao je da bivši zaposleni jedini mogu dokazati da ta najstarija fabrika u Ulcinju može biti rentabilna. “Mi koji smo generacijama tu radili znamo da to treba biti samo časno i pošteno”, istakao je on.

Mitrović je na međunarodnoj konferenciji o Solani održanoj u Podgorici ironično kazao da su za stanje na tom prostoru krivi – unuci!? “Jer, svi naši direktori su htjeli da obezjede i unuke”, dodao je on.

Prema njegovim riječima, najteži udarac Solana je doživjela 2010. godine. „Tada je ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne“, rekao je Mitrović, koji je u Solani bio komercijalista.

On je dodao da se radnicima duguju 1,5 miliona eura, odnosno nijesu im isplaćene zarade za tri godine, a doprinosi nijesu uplaćivani dva puta duže.

„Sve je ovo namjerno urađeno i zato smo tu“, zaključio je Mitrović.

Sređuju obalu i ekološke elemente uzgajališta školjki

Obilježavajući Dan planete Zemlje, kao i ranijih godina, DOO “Školjke Boke”, DOO ”Boka Gard Security”, JU Gimnazija- Kotor, OŠ “Savo Ilić”, OŠ “Njegoš” i Institut za biologiju mora Kotor, u saradnji sa kompanijama “Expo” i “Napredak” iz Kotora, sprovešće više značajnih društveno-ekoloških  i korisno-edukativnih aktivnosti.

Na uzgajalištu školjaka firme “Školjke Boke” u Orahovcu tako će 21.aprila u podne, biti organizovana akcija čiscenja lokacije od ušća rijeke Ljute do vodovoda Orahovac. Na ovom uzgajalištu poznatom po primjeni ekološki naprednih tehnologuija i materijala, očistiće se i solarni paneli koji služe za napajanje strujom, objekat na uzgajalištu izgrađen od prirodnih materijala, suvo zidani eksperimentalni bazen, te filter vodocrpnika iz izvora. Obaviće se i  prekopavanje komposta- organskog đubriva na zelenim površinama oko uzgajališta, sadnja drveta u moru-hidropona i postavljanja hranilica za ptice.

“Svi učesnici pomenute akcije koji su u mogućnosti, na lokaciju će doći biciklima. Naravno, po završetku predviđenih aktivnosti odrzaće se ekološki čas o značaju i uticaju svih nas na životnu sredinu koja nas opominje da smo u obavezi da se prema njoj ophodimo kao valja da bi i ona nama pružila zdraviju i srećniju budućnost”- najavio je juče vlasnik kompanije “Školjke Boke” i poznati ekološki aktivista iz Kotora Nevres Đerić.

Svi učesnici akcije u Orahovcu će imati priliku da besplatno degustiraju zdrave, ispitane školjke i druge morske proizvode.

 

Jedriličari Delfina uspješni na Laser EuropaCup u Francuskoj

0
EC2017-SUI

Laser EuropaCup u Francuskoj danas je završen a svi jedriličari JK „Delfina“ finalnu regatu su jedrili u zlatnoj grupi.

Najbolji rezultat postigao je Ilija Marković u klasi Laser 4.7, u ukupnom poretku je 6. i 1. u konkurenciji do 16 godina. Irina Kusovac je ukupnom poretku 51. i 8. u konkurenciji djevojaka.

Igor Les je nakon sjajnog starta, takmičenje završio na 17. mjestu. Laser EuropaCup u Ieru okupio je skoro 500 jedriličara u klasi Laser iz 19 zemalja. Ier je i domaćin Svjetskog Kupa u jedrenju od 22. aprila.

Ekipa Delfina već je na putu ka Splitu, gdje će učestvovati na regati Split Olympic Sailing Week koja počinje 13. aprila, a pridružiće im se i Balša Dojkić.

 

Apel opštinskim komunalnim službama za predsezonsko uređenje zone morskog dobra

0
Plaža Seljanovo
Plaža Seljanovo

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i ovim putem apeluje na zakupce morskog
dobra, ali i na nadležne opštinske komunalne službe da što hitnije pristupe čišćenju i uređenju
zone morskog dobra, kako bi spremno dočekali goste koji već u predsezonskom periodu posjećuju našu obalu.

Zakupci kupališta, na osnovu važećih ugovora iz 2016. godine dužni su da morsko dobro
održavaju i čiste tokom cijele godine, a posebno u predsezonskom periodu, da preduzmu
aktivnosti kako bi uredili i stavili u funkciju kupališta do 01. maja.

Kontrolori morskog dobra će u narednom periodu intenzivirati obilaske terena i u direktnoj
komunikaciji sa zakupcima definisati konkretne mjere uređenja koje treba preduzeti. Čišćenja, održavanja i uređenja nezakupljenih djelova obale, kao i javnih površina u zoni morskog dobra (staze, šetališta, zelene površine i sl.) shodno Sporazumima koje je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom sklopilo sa primorskim opštinama, su u nadležnosti opštinskih komunalnih preduzeća.

Naime, na osnovu odredbi Zakona o finansiranju lokalnih samouprava, još od 2013. godine
naknada od zakupa morskog dobra se dijeli između Javnog preduzeća i opštine sa čije teritorije je ostvaren prihod, odnosno svakoj opštini pripada 50% naknade za korišćenje morskog dobra.

Tako su po ovom osnovu, preko Državnog trezora, do kraja marta 2017. godine, već direktno uplaćena gotovinska novčana sredstva na poseban račun Opštine Budva u iznosu od 189.781,00 eura, Opštine Ulcinj u iznosu od 135.781,00eura, Opštine Tivat u iznosu od 109.264,00 eura, Opštine Bar u iznosu od 90.075,00 eura, Opštine Herceg Novi u iznosu od 62.653,00 eura i na račun Opštine Kotor sredstva u iznosu od 16.755, 00 eura.

Sveta Nedjelja-Foto Boka News

Naknada od korišćenja morskog dobra se, shodno Zakonu o morskom dobru, koristi za zaštitu, uređenje i unapređenje morskog dobra, što u skladu sa Sporazumima između Javnog preduzeća i primorskih opština podrazumijeva finansiranje redovnog cjelogodišnjeg obavljanja komunalnih djelatnosti u zoni morskog dobra, obuhvatajući:

– sveobuhvatno održavanje čistoće i komunalnog reda u zoni morskog dobra;
– sezonsko i vansezonsko čišćenje i održavanje kupališta koja nijesu ustupljena na korišćenje, sa posebnom pažnjom u zimskom periodu;
– održavanje i rekonstrukcija javne rasvjete u zoni morskog dobra;

– održavanje i zaštita zelenila u zoni morskog dobra, podrazumijevajući sezonske zasade, održavanje postojećeg zelenila, hortikulturno uređenje, uređivanje i održavanje parkova, javnih zelenih i rekreacionih površina u zoni morskog dobra;

– održavanje i regulisanje bujičnih tokova u zoni morskog dobra;
– hitne sanacije obale i obalne infrastrukture (ograde, mostovi, obalni zidovi, staze i sl.).

Zajednički projekt H. Novog i Tivta – „Uređenje planinskih staza na poluostrvu Luštica“

1
Luštica

„Uređenje planinskih staza na poluostrvu Luštica“ novi je zajednički projekat Opštine Herceg Novi i Opštine Tivat. Kroz projekat će biti uređene i mapirane staze na Luštici ukupne dužine 7.516  metara.

Ova saradnja ozvaničena je potpisivanjem Memoranduma o saradnji između potpredsjednika Opštine Herceg Novi Dragana Jankovića i predsjednice Opštine Tivat Snežane Matijević.

Aktivnosti na projektu realizovaće zajedničkim snagama Sekretarijat za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi, Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat i Planinarski klub „Subra“ iz Herceg Novog.

Luštica

Prepoznavši višestruki potencijal brojnih pješačkih staza i puteva na Luštici, koji potiču ili su obnavljani u doba vlasti Austrougarske monarhije u Boki, a čiji značaj je danas marginalan, dva grada su se odlučila da zajednički djeluju.

Tako je  početkom 2017. godine urađena analiza stanja na terenu, kojom je utvrđeno da postoji mogućnost prilagođavanja, razvrstavanja i obilježavanja kombinovanih pješačkih i biciklističkih staza.

Analizirana je i vrsta podloge, prohodnost i dužina staza. Sačinjena je foto dokumentacija velikog broja lokacija koje su prepoznate kao značajan dio luštičkog pejzaža, onih na kojima može biti postavljena signalizacije i koje mogu služiti kao odmorišta.

U saradnji sa lokalnim stanovništvom odabrane su staze koje će ovim projektom biti obuhvaćene: Rose – Tići, kružna staza – Obosnik, Zabrđe – Pristan, Krašići – Radovići i Radovići – Tići.

Luštica

Projekat predviđa da se staze ukupne dužine nešto više od 7,5 kilometara raščiste i markiraju, kao i da se na nekoliko lokacija na Luštici postave informativne table.

Uređenjem planinskih staza na poluostrvu Luštica postojeći infrastrukturni resursi se osposobljavaju i koriste za valorizaciju Luštice kao jedinstvene ambijentalne cijeline. Tako se na održiv način proširuje turistička ponuda Herceg Novog i Tivta i promovišu  zdravi stilovi života.

Projekat predstavlja početak stvaranja mreže markiranih panoramskih staza koje povezuju luštička sela i šetačima i biciklistima pružaju jedinstven doživljaj tipično bokeškog prirodnog, istorijskog i kulturnog ambijenta. Svi koji se upute ovim stazama imaće priliku da obiđu brojne crkve, fortifikacione objekte, degustiraju domaće proizvode i uživaju u pogledu na zaliv.

Pogled iz Luštice foto M. Marušić

Projekat „Uređenje planiskih staza na poluostrvu Luštica“ zajedno finansiraju opštine Herceg Novi i Tivat, svaka sa po 5.000 eura. Osim toga, projekat je kao predlog poslat Kancelariji UNDP-a u Crnoj Gori, od kojih se očekuje odgovor o mogućnosti podrške kroz sufinansiranje planiranih aktivnosti.

Planirano vrijeme trajanja projekta je sedam mjeseci. U prvom dijelu, čija realizacija počinje u junu, staze će biti raskrčene i markirane, tako da će veći dio trase ovog ljeta biti u upotrebi. U drugom dijelu projekta, na jesen, nastaviće se rad na unapređenju staza kroz izradu vertikalne signalizacije na više lokacija širom poluostrva.

Brodski proleterijat

0
Brodski proleterijat

Izložba pod nazivom Brodski proleterijat, autora istoričara Dražena Jovanovića, koja je svojevrstan omaž životnom vijeku malih brodova: remorkera, barži, trajekata, koji su ispisivali istoriju Jadrana, biće otvorena u četvtak 13. aprila u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru, sa početkom u 18 sati.

Nacrti ovih istorijskih brodova, samo su podrška svim onim “štorijama” tj. pričama koje će biti lajtmotiv izložbe, vezano za životni vijek remorkera koji su plovili Bokom Kotorskom, trajekata koji su prenosili municiju, naftu, ugalj, spasavali  avijatičare, do onih koji su prenosili teret i gradili jadranske luke.

Brodski proleterijat

Brodovi su kao I ljudi – rađaju se u brodogradilištima, imaju svoj životni vijeki i scenarija koje samo istorija može da ispiše, avanture i često nepredvidive priče. Ima i onih o koji „ne prave velike talase“, i o kojima se ne prepričava generacijama koje su ostale za njima, ali su vrijedni pomena i poštovanja. Ovo je izložba o njima – ovi “mali veseljaci” su uvijek radili, vukli, teglili teret i preko najnemirnijih mora, noseći vodu, hranu, prevozeći ljude I spašavajući živote. Nikada glamurozni ostali su van velikih priča. Ipak da nije bilo njih, nijedna velika istorijska priča ne bi bila ispisana… Ali oni su proleteri među brodovima, ističe autor izložbe Dražen Jovanović.

Izložba će biti otvorena do 3. maja.

Izložba fotografija – Don’t Look, See!

0

Izložba fotografija pod nazivom Don’t Look, See! ( Ne  gledaj,vidi!), autora  Jasona  Golda, biće otvorena u Galeriji solidarnosti, u srjedu,12.aprila  2017. u 20 sati.

Organizator izložbe je Galerija solidarnosti, OJU „Muzeji“ Kotor. Na otvaranju izložbe će govoriti kustos izložbe: istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček, a izložbu će otvoriti  Andro Radulović  direktor OJU „Muzeji Kotor“.

Jason Gold je rođen u Londonu 1956.godine. Profesionalnom fotografijom  se bavi od  70-ih godina XX vijeka.

Pocetkom  80-ih  radi ciklus  društveno angažovanih fotografija : anti-aparthejd pokreta, kampanje za nuklearno razoružanje, štrajkova radničke klase i industrijskih previranja  iz Evrope i svijeta. Fotografije su objavljivane u britanskim i u medjunarodnim magazinima. Krajem 80-ih Janson se započinje interesovanje za portret i modnu fotografiju,  a za vrijeme rata na prostoru Jugoslavije 90-tih godina kamerom bilježi ratne strahote. Fotografije je objavio Times, Independent, Gardian i Getty. Ekskluzivne fotografije sa Referenduma za nezavisnost Kvebeka, specijalno je radio za Independent  U potrazi za egzotičnim mjestima putuje na Kubu i u Indiju gdje pronalazi dodatnu inspiraciju za svoj rad. Od 1995. živi i radi na relaciji London –  Herceg Novi.  U Herceg Novom  danas ima svoj studio. Janson Gold je veliki prijatelj Crne Gore, zaljubljenik u njenu prirodu, ljude i kulturnu baštinu.

Janson Gold je do sada izlagao u  Londonu, Herceg Novom, Nikšiću ,Somboru i  Podgorici.

Postavka  u galerijskom prostoru palate Pima, na 70 crno bijelih i fotografija u tri tematske cjeline, je do sada najkompletnije predstavljanje Džejsona Golda  i njegovog fotografskog umijeća.

„Kada naučite da vidite onog ili ono u što gledate sa empatijom i razumijevanjem, tada čak i obično postaje lijepo“, poručuje autor JASON GOLD izložbom fotografija pod nazivom „ NE GLEDAJ, VIDI“

Izložba će biti otvorena do 5.maja 2017.godine.