U južnokorejskoj luci Busan u ponedjeljak je održana ceremonija svečane primopredaje novoizgradjenog broda za prevoz rasutog tereta od 32 hiljade tona, a koji je u brodogradilištu „Korea Yanase Shipbuilding“ izgrađen za čuvenu bokeljsku bodarsku kompaniju „Dabinović“.
Marija Ćatovič sa Stevom Dabinovićem i gostima
Novi brod imenom „Kotor“ krstila je gradonačelnica tog grada i Marija Ćatović koja je rodom iz ugledne dobrotske brodovlasničke porodice Dabinovića. Ona je o pramac „Kotora“ simbolično razbila bocu šampanjca i po tradiciji, poželjela novom brodu i njegovoj posadi mirno more i dugu i sretnu službu. Svečanosti u Južnoj Koreji prisustvovao je i gotovo kompletan menadžment kompanije „Dabinović“, predvođen njenim vlasnikom i predsjednikom Stevom Dabinovićem.
Kapetan Radulović sa gostima – Photo: Privatna arhiva
Novoizgrađeni brod “Kotor” dug 180 i širok 28 metara, prva je novogradnja u istoriji kompanije “Dabinović” što ju je prije skoro šest decenija prvo u Švajcarskoj, a potom u Monaku, osnovao čuveni bokeljski brodovlasnik, pokojni Boža A. Dabinović iz Dobrote. Novi „Kotor“, 53-ći je brod što će zaploviti u „Dabinovićevoj“ floti od njenog osnivanja. Pored ovog potpuno novog, kompanija „Dabinović“ trenutno raspolaže sa još četiri slična polovna tzv.handy size bulk carriera, brodovima „Ljuta“, „Dobrota“, „Kumbor“ i „Boka“, prosječene starosti 14 godina.
Iako je registrovana u Monaku gdje joj je i sjedište, a njeni brodovi viju zastavu male karispke ostrvske države Sveti Vincent i Grenadini, kompanija „Dabinović“ je uvijek smatrana domaćim-bokeljskim brodarom. Njena plovila najčešće nose imena mjesta i gradova iz Boke, preko 90 odsto pomoraca koji za njih plove su naši ljudi, a „Dabinovićevi“ brodovi najčešće se remontuju u Jadranskjom brodogradilištu u Bijeloj.
Gotovo kompletnu posadu novog „Kotora“ takođe čine pomorci iz Boke,a čast da dobije zapovjedništvo nad prvim novosagrađenim brodom u istoriji kompnaije „Dabinović“, pripala je kapetanu Neđeljku Raduloviću iz Kotora.
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović i ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Branimir Gvozdenović potpisali su, jučer u Banskim dvorima, Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o suradnji u području zaštite okoliša.
Republika Hrvatska i Crna Gora niz godina surađuju u okviru regionalnih i multilateralnih foruma te kroz prijenos hrvatskih iskustava iz procesa pristupanja Europskoj uniji.
Ovim Sporazumom dvije države obvezuju se na suradnju u područjima zaštite mora i podmorja, upravljanja obalnim područjem, upravljanja balastnim vodama, gospodarenja otpadom, zaštite zraka i klime, prekograničnog sprječavanja onečišćenja, zagađenja voda te pomorskog prometa.
U izjavi novinarima ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović kazao je da ovaj Sporazum predstavlja formalno-politički okvir o suradnji u području zaštite okoliša između dviju država. „Hrvatska i Crna Gora povezane su prirodnim putovima zbog svoje blizine i geografskog položaja. Zaštita našeg dijela mora neodvojiva je od zaštite cijelog Jadrana. Zaštitu zraka, tla, biljnog i životinjskog svijeta i ostalih sastavnica okoliša možemo postići samo zajedničkim mjerama“, rekao je ministar Zmajlović i istaknuo: „Ovim Sporazumom osiguravamo efikasnije zajedničko djelovanje s ciljem zaštite okoliša, omogućivanja gospodarskog rasta temeljenog na načelima održivosti i povećanja kvalitete života građana“.
Ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Branimir Gvozdenović kazao je da je Crna Gora u potpunosti posvećena očuvanju životne sredine, unaprjeđenju i proširenju sistema zaštićenih prirodnih dobara, kao i poštivanju i dosljednoj provedbi svih međunarodnih standarda iz ovog područja. „Suradnja s Hrvatskom će doprinijeti primjeni dobre prakse i iskustava iz regije, naročito s aspekta članstva u Europskoj uniji i obaveza koje su pred nama“, istaknuo je ministar Gvozdenović.
Države će također surađivati u pitanjima opće politike zaštite okoliša, postupka približavanja i pristupanja Europskoj uniji, pristupa informacijama o okolišu, obrazovanja u području zaštite okoliša te sudjelovanja javnosti putem zajedničkih projekata, razmjene stručnjaka i informacija.
Sporazum o suradnji na području zaštite okoliša pridonijet će realizaciji konkretnih projekata usmjerenih očuvanju okoliša i gospodarskom razvoju temeljenom na načelima održivosti, posebice kroz pripremu zajedničkih projekata za korištenje međunarodnih i sredstava Europske unije.
Republika Hrvatska je kroz postupak pristupanja Europskoj uniji implementirala znanja i najbolje europske prakse, koja iskustva danas prenosi susjednim državama koje su na putu koji je Hrvatska prošla. Ministar Zmajlović istaknuo je da vjeruje da će iskustvo koje je Hrvatska stekla u pristupnim pregovorima uvelike pomoći i olakšati posao koji je pred Crnom Gorom kako bi uskladili svoja zakonodavstva i preuzeli zajedničke politike u zaštiti okoliša.
Kndidat za gradonačelnik Kotora biće dr, Aleksandar Stjepčević iz Demokratske partije socijalista (DPS), saznaju TV Vijesti.
Predsjedništvo Demoktarske partije socijalista Crne Gore odlučilo je da jedini kandidat za predsjednika kotorske opštine bude dr Aleksandar Stjepčević.
Stjepčević bi za prvog čovjeka Kotora trebalo da bude izabran na sjednici Skupštine Opštine Kotor 17. novembra, ponedijeljak.
Konačnu odluku o izboru novog predsjednika za period od dvije godine donijeće odbornici ali prije tog čina preostaje još i usaglašavanje stavova sa koalicionom partnerima a to su, Socijdemokratska partija, Liberalna partija i Hrvatska građanska inicijativa.
Osim njega, kandidati DPS-a bili su Željko Avramović i Petar Abramović.
Stjepčević je rođeni Kotoranin, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu, a tamo je specijalizirao i Opštu medicinu. Od 1996. godine radi u kotorskom Domu zdravlja, a od 2008. je i direktor te ustanove.
U protekla dva mandata gradonačelnica Kotora je bila Marija Ćatović, takođe iz DPS-a.
Fakultet za mediteranske poslovne studije (FMS) u Tivtu realizuje projekat uvodenja informacionog sistema.
„Projekat je zamišljen da se sprovede u tri faze. U prvoj koju je u potpunosti sponzorisala kompanija “Adriatic Marinas-Porto Montenegro”, realizuje se implementacija e – learning portal zasnovanog na Moodle platformi, kao vodećem svjetskom trendu, što je i bila jedna od preporuka Evropske komisije za eksternu evaluaciju. Druga i treća faza projekta planirane su za 2015.godinu.”- kazao je danas tim povodom mr Nikola Vukčević, ICT coordinator na FMS.
On je podsjetio na dugogodipnju uspješnu saradnju FMS I Porto Montenegra na kojem je kao predavač svojevremeno gostovao i većinski vlansik tivatske marine Piter Mank, a FMS je od Porto Montenegra redovno dobijao pomoć u tehničkoj opremi, ali i koncipiranju postdiplomsklih studija u skladu sa potrebama razvoja elitnog jahting-turizma.
Delegacija ambasade SAD u Podgorici, prevođena vojnim atašeom, potpukovnikom Darenom Evansom, položila je danas vijenac na grob Joka Džejmsa Meštrovića, narednika američke vojske u Prvom svjetskom ratu i nosioca najvećeg američkog vojnog odlikovanja Kongresne medalje časti.
Odavanje počasti ovom heroju održano je povodom 11.novembra – Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, koji se u SAD obilježava i kao Dan veterana. Pored predstavnika ambasade SAD, posljednje počivalište narednika Meštrovića na seoskom groblju ispred crkve Svetog Jovana u Đuraševićima, obišli su i članovi porodice Meštrović, kao i predstavnici Crkvenog odbora iz Đuraševića koji su ugostili Amerikance.
„SAD se smatraju mjestom gdje se stapaju različite kulture, a takav karakter Amerike ništa ne predstavlja bolje od iskustva i službe narednika Meštrovića. Tokom naše istorije, SAD su same po sebi, napravili ljudi poput vašeg pretka, a američku snagu, karakter i sve naše vrijednosti izgradli su imigranti – ljudi poput Joka Džejmsa Meštrovića. Njihov kvalitet je omogućio Amerikancima da postanu ono što danas jesu.“ – istakao je potpukovnik Evans naglašavajući da SAD, na Dan veterana, odaju počast svojim palim vojnicima ne samo na teritoriji te države, već i u cijelom svijetu.
On je posebno istakao činjenicu da je mladi Joko Meštrović, austrougarski građanin, Srbin iz Boke, pred Prvi svjetski rat emigrirao za SAD i odmah pošto je njegova nova domovina stupila u rat, dobrovoljno se prijavio u američku vojsku.
„On se na taj način borio i za Ameriku i za Crnu Goru i ideale koji vode SAD, dajući za to i najveću žrtvu – svoj život.“- naglasio je potpukovnik Evans.
U ime familije Meštrović čiji članovi danas žive kako u Krtolima, tako i u Srbiji i Hrvatskoj, zahvalio se Mitja Meštrović iz Makarske.
„Joko je bio veliki čovjek koji je svima pokazao kakvi su Meštrovići. Jako smo ponosni na njega, posebno sada kada se 25.novembra, navršava punih 90 godina od kada ga je predsjednik SAD Vudro Vilson, posmrtno odlikovao najvećim američkim vojnim odlikovanjem.“- kazao je Mitja Meštrović, unuk Jokovog pokojnog brata Mitra. On je naglasio da je želja familije da u zaseoku Meštrovići, obnovi Jokovu rodnu kuću i pretvori je u spomen-dom u kome će izložiti njegovu Kongresnu medalju časti i druge predmete i dokumente, kako bi se šifra javnost mogla upoznati sa životom i podvigom njihovog pretka. On i ostali prisutni članovi porodice Meštrović zahvalili su se američkoj vojsci i Vladi SAD na brizi i počasti koju odaju sjećanjima na njihovog pretka.
Sedamnaestogodišnji Joko Meštrović emigrirao je iz Austro-Ugarske u SAD 1911 godine. Tada je kao jedan od stotina hiljada imigranata iz Evrope koji su dolazili u „obećanu zemlju“ u potrazi za boljim životom, sa palube parobroda „President Grant“ stupio na američko tle, u imigracioni centar na čuvenom ostrvu Elis u Nju Jorku. Primljen je u SAD, dobio je američko državljanstvo i nastanio se u Fresnu u Kaliforniji. Kada su SAD 1917 ušle u Prvi svjetski rat, Joko-Džejms Meštrović se dobrovoljno javio u američku vojsku u Pitsburgu u Pensilvaniji. Postao je narednih u C četi 111.puka 28.pješadijske divizije pensilvanijske Nacionalne garde. Sa ovom divizijom Meštrović je u ljeto 1918 dospio na Zapadni front u Francusku gdje je ova američka jedinica vodila teške bitne protiv Njemaca.
U jednoj od tih borbi, 10.avgusta 1918 kod francuskog gradića Fismes, Meštrović se istakao herojstvom kada je, pod vatrom mitraljeza i ekpsplozijama granata, napustio zaklon i otpuzao 30 metara na otvoreno polje, na „ničiju zemlju“, da bi na svojim leđima odatle izvukao i u rovove na sigurno vratio svog teško ranjenog komandanta. Meštrović je tako američkom oficiru spasio život a njegov poduhvat komanda je ocijenila kao „vanredan primjerak hrabrosti i nesebičnog požrtvovanja“. Hrabri Bokelj u redovima amerričke 28.divizije čiji su pripadnici nazvani „ljudima od čelika“, na žalost, nije doživio kraj Prvog svjetskog rata jer je od posljedica španske gripe, preminuo 4.novembra 1918, samo nedjelju dana prije primirja. Posmrtno je odlikovan najvećim američkim vojnim odlikovanjem – Kongresnom medaljom časti. Njegovi posmrtni ostaci iz Francuske su u Boku prebačeni dvadesetih godina prošlog vijeka jednim američkim ratnim brodom, uz najveće vojne počasti.
Nacionalni park Mljet obilježava 54-tu obljetnicu osnivanja.
Sjeverozapadni dio otoka Mljeta Nacionalnim parkom proglašen je 11. studenog 1960. godine zbog svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Najstarije je morsko zaštićeno područje na Sredozemlju. Više od 85 posto kopnenog dijela Parka prekriveno je šumom i makijom. Guste šume alepskog bora i hrasta crnike nadaleko su proslavile cijeli Mljet – njihova iznimna krajobrazna vrijednost donijela mu je titulu Zelenog otoka.
U Parku se nalaze i dobro očuvani fragmenti mediteranske prašume – izvorne šume hrasta crnike i crnog jasena. Najistaknutiji fenomen NP-a su dva slana jezera, poznata kao Veliko i Malo jezero. Područje su u 12. stoljeću nastanili benediktinski redovnici i proširili kanal prema otvorenu moru.
Vrijednosti Nacionalnog parka Mljet pridonosi i bogata kulturno-povijesna baština. U Velikom jezeru nalazi se Otočić sv. Marije s drevnim benediktinskim samostanom i crkvom, utemeljenim još u 12. stoljeću, a u naselju Polače nalaze se ostaci ranokršćanske bazilike, rimske palače i termi.
Kako bi se dodatno podigao turistički potencijal Parka JU NP Mljet, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrenuli su projekt vrijedan više od 15 milijuna kuna koji obuhvaća izgradnju Velikog mosta, obnovu i uređenje zone pristaništa, koji uključuje uređenje samog pristaništa za brodove, posjetiteljskog centra, upravnog objekta i pratećih sadržaja, zatim razvoj i unaprjeđenje poučnih staza te unaprjeđenje sustava e naplate i kontrole ulaznica.
Mljet
Ministarstvo zaštite okoliša, Nacionalni park Mljet i Dubrovačka biskupija pripremaju projekt obnove i rekonstrukcije benediktinskog samostana na Otočiću sv. Marije, vrijedan oko 30 milijuna kuna, a financirat će se sredstvima europskih fondova. U sklopu projekta planira se urediti informativno-edukacijski centar Nacionalnog parka Mljet, javljaju iz Ministarstva zaštite prirode i okoliša.
Povodom proslave 54. obljetnice osnivanja Nacionalnoga parka Mljet održava se dvodnevna manifestacija “Dani otvorenih vrata”.
Danas na Otočiću sv. Marije slijedi svečana sjednica Upravnog vijeća NP-a, a potom i predstavljanje nove web stranice NP Mljet putem koje će posjetitelji Parka imati priliku kupiti e-ulaznicu u Nacionalni Park Mljet.
Porto Montenegro ovog mjeseca objavio je novu multimedijalnu web stranicu na staroj adresi. Najnoviji informativni i reportažni tekstovi o rezidencijalnim objektima, marini, kompletnoj ponudi i usluzi, hotelu Regent Porto Montenegro i destinaciji Tivtu, Boki i Crnoj Gori propraćeni su fotografijama poznatog britanskog autora Mark Read-a, i najnovijim video zapisima sa događaja u naselju, boravka u zalivu Boke Kotorske, stanovima i marini, www.portomontenegro.com
Virtuelna brošura vodeće matične luke za superjahte i luksuzno tivatsko nautičko naselje predstavljena je i kroz ostale segmente – od izložbi i koncerata umjetnika svjetskog renomea, ekskluzivnih restorana internacionalne kuhinje, dizajnerskih butika, do regati, sportskih dešavanja i priča iz kulturno-istorijskog nasljeđa.
Kroz poseban segment predstavljeno je društveno-odgovorno djelovanje kompanije u lokalnoj zajednici, kao i reportaže i članci svjetkih magazina čije su novinari pisali o Porto Montenegru kao o najprestižnijoj jahting destinaciji na Mediteranu, omiljenom stjecištu svjetskog džet-seta, i dragulju Jadrana sa atraktivnim turističkim sadržajima, ali i biznis zamajcu Crne Gore.
Web stranica je dostupna na crnogorskom, engleskom i ruskom jeziku, a uskoro će biti aktivirana i na njemačkom, kineskom i italijanskom.
Porto Montenegro je u isto vrijeme aktivirao i web verziju jedinstvenog turističkog vodiča www.visitmontenegro.net. Ovaj online adresar raspolaže korisnim informacijama za turiste – fotografije i video zapise sa različitih lokacija u Crnoj Gori, kao i ponudu najboljih događaja u zemlji tokom cijele godine. Web stranica obuhvata sve sadržaje koji su potrebni naročito visokoplatežnim turistima – najljepše crnogorske lokacije na primorju i sjeveru, smještaj sa 4 i 5 zvjezdica, zanimljive restorane i barove, preporuke za dobru kupovinu i ostale usluge najvišeg ranga u Crnoj Gori i aktivnosti za slobodno vrijeme.
Posjetiocima web stranice se takođe nudi i lista korisnih informacija o saobraćajnim transferima, (iznajmljivanju automobila, avio kartama), zdravstvenim uslugama i slično.
Predstavnci hercegnovske lokalne uprave i kompanije „Azmont“, koja gradi luksuzni rizort „Portonovi“ u Kumboru, trebalo bi da za desetak dana potpišu ugovor o visini naknade za uređenje građevinskog zemljišta, prenosi Pobjeda.
Prema riječima vršioca funkcije predsjednika opštine Milana Vajagića, tokom protekle sedmice imali su dva sastanka sa predstavnicima „Azmonta“.
Na ovim sastancima najviše riječi je bilo o proceduri za dobijanje građevinske dozvole. Formirane su radne grupe koje bi trebalo da preciziraju detalje, a za desetak dana očekujemo da ćemo potpisati ugovor o načinu plaćanju naknade za uređenje građevinskog zemljišta. Nakon toga bi trebalo da počne realizacija tog ugovora i izdavanje građevinske dozvole od strane resornog ministarstva – kazao je Vajagić.
On je pojasnio da su pripreme za početak prve faze gradnje u završnoj fazi i da se na lokaciji u Kumboru ubrzano postavljaju šipovi kojim bi trebalo da se poboljša stabilnost terena. Nezvanična informacija je da će gradnja kompleksa početi i prije predviđenog roka i to na dijelu terena na kojem je završeno šipovanje. Za sada je od predviđenih 1.500 postavljeno oko 500 šipova.
Prioritet u gradnji hotela, kako je saopšteno ranije iz „Azmonta“, imaće hotel, donje naselje i marina, a kompleks, čija je investiociona vrijednost 500.000 miliona eura, biće otvoren početkom 2017. godine.
Ponos Ratne mornarice Italije – nosač aviona „Cavour“, boraviće naredne nedjelje u višednevnoj posjeti Crnoj Gori – doznaje Boka News. Admiralski brod flote RM Italije koji je i ubjedljivo najjači površinski ratni brod NATO-a u regionu sjeverozapadnog Mediterana, nosač aviona „Cavour“ u Tivat će uploviti 17. novembra i tri dana boraviti na sidrištu ispred tog grada. To će biti prvi put da u Boku Kotorsku dolazi ratni brod klase nosača aviona, nakon pauze od čak 76 godina, još od boravka u Tivtu velikog britanskog nosača aviona „Glorious“, avgusta daleke 1938 godine.
„Cavour“ je impozantan brod dug 244, širok 39 i sa gazom od 8,7 metara. Sa deplasmanom od oko 30 hiljada tona, ovo je najveći ratni brod koji je u Italiji sagrađen nakon Drugog svjetskog rata. Brod je porinut 2004 godine u brodogradilištu kompanije „Fincantieri“ u mjestu Riva Trigoso, a nakon dužih proba i opremanja, u flotu RM Italije stupio je marta 2008. Punu borbenu operativnost ovaj moderan i veoma složen ratni brod dostigao je juna 2009 od kada „Cavour“ obavlja redovne zadatke i borbene misije u Mediteranu, ali i u vodama Atlantskog, Tihog i Indijskog okeana.
Iako je njegova primarna namjena nošenje i upotrebe borbenih letjelica – aviona i helikoptera, „Cavour“ je dizajniran kao višestruko upotrebljivo plovilo koje može biti i nosač aviona i desantni brod i komandni brod. Formalno je ovaj brod označen kao STOVL (Short Take-Off/Vertical Landing) – nosač aviona sa palubom za kratko polijetanje i vertikalno slijetanje, a osposobljen je za obavljanje zadataka nadzor mora, projekcije snage, amfibijske i ekspedicijske misije, operacije održanja mira, neborbenu evakuaciju, humanitarnu pomoć i spašavanje nakon prirodnih katastrofa. Osim toga, “Cavour” se može koristiti i za zadatke borbene podrške amfibijskim operacijama i snagama na kopnu, te za uništavanje ciljeva na moru i u vazduhu. Njegova helikopterska grupa može obavljati prevoz snaga, oružja i opreme mornarice i kopnene vojske.
CAVOUR
Primarno naoružanje ovog broda čine njegovi ukrcani vazduhoplovi – maksimalno do 30 njih, a koje čini „mješavina“ borbenih aviona sa vertikalnim polijetanjem i slijetanjem tipa „AV-8B Harrier II“ koje će uskoro zamijeniti novi ultramoderni avioni „Locheed-Martin F-35 Lightninig II“, odnosno višenamjenski helikopteri tipa „Augusta Westland AW-101“.Pored vazduhoplova, „Cavour“ je naoružan i sa četiri osmorocjevna vertikalna lansera za protivvazduhoplovne rakete srednjeg dometa „Aster 15“, dva topa „“OTO Melara super rapido“ kalibra 76 mm i tri „Oerlikon Contraves“ brzometna topa kalibra 25 mm. U svom potpalubnom hangaru za avione „Cavour“ u ulozi desantnog broda, može ukrcati 24 teška tenka ili 50 oklopnih borbenih vozila pješadije. Pored posade broda koju čini 451 čovjek, na „Cavouru“su ukrcana i 203 pripadnika vazduhoplovnog osoblja, 140 pripadnika komandnog i štabnog osoblja RM Italije, te kontingent od 325 pripadnika italijanske mornaričke pješadije. Komadant „Cavoura“ je mornarički pilot, kapetan bojnog broda Luka Konti.
Maksimalnom brzinom od preko 28 čvorova ovaj moderan ratni brod pogone četiri plinske turbine sa ukupno preko 88.000 konjskih snaga.
„Cavour“ u Crnu Goru dolazi u sklopu svoje jadranske turneje u kojoj će obići nekoliko luka u Italiji i Hrvatskoj. Iako se posjeta italijsnkog nosača aviona formalno realizuje u sklopu bilateralne saradnje u domenu odbrane između Crne Gore i Italije, dolazak ovako snažnog ratnog broda NATO u Crnu Goru može se smatrati i kao svojevrsna indirektna poruka Alijanse Rusiji, u situaciji zategnutih odnosa Zapada sa tom državom koja ni najmanje ne simpatiše ideju da se Crna Gora kao jedina još preostala ne-NATO država na zapadnim obalama Mediterana, priključi Alijansi.
Sa svečane primopredaje broda Kotor
