Djeda Mraz, vilenjak i brojni pratioci posjetili su i dječije odjeljenje Opšte bolnice u Kotoru porodilište.
Djed Mraz i Vilenjak, sa predstavnicima NVU „Karampana“ i sponzorima iz Luštice Bay-a posjetili su dječije odjeljenje JU Opšte bolnice Kotor i performansom uveselili male pacijente.
Pokloni su podijeljeni i za porodiljno odjeljenje, u sklopu akcije “Bajka za nazdravlje” i projekta “Od Božića do Božića”.
U sklopu manifestacije „Od Božića do Božića“ večeras je na glavnom grdskom trgu u Kotoru organizovan doček dječije Nove godine.
Dok su djeca čekala da se pojavi Djed Mraz za dobro raspoloženje pobrinuli su se dječiji hor iz Podgorice ,,D-mol“, čiji je osnivač pjevač Danijel Alibabić, i hor Niže muzičke škole „Vida Matjan“ iz Kotora.
Ozarena lica i osmjesi dočekali su Djeda Mraza koji se u jedno trenutku pojavio i spustio se sa gradskog sata. Djed Mraz i njegov vilenjak podjelili novogodišnje paketiće a velika žurka je nastavljena uz fotografisanje i muziku.
Organizatori NVU „Karampana“ podijelili su paketiće i na dječijem odjeljenju Opšte bolnice Kotor. Pokloni su podijeljeni i za porodiljno odjeljenje, u sklopu akcije “Bajka za nazdravlje” i projekta “Od Božića do Božića”.
Više fotografija na našoj facebook strani.
“Ovo je za Luku Kotor bila rekordna godina, uplovila su 488 broda što je 18,4 % više u odnosu na 2015. godinu. Putnika sa brodova bilo je 535.200 ili 21,7 % više, jati 1673 ili 6,7% više, sa kojima je stiglo 8.391 nautičara i putnika ili 16,8 % više nego prošle godine.”, kazao je na današnjoj press konferenciji direktor kompanije Vasilije Kusovac.
Prema ocjeni Cruise Critic vodećeg portala koji se bavi analizom i ocjenom svih aspekata kruzing industrije na osnovu glasanja putnika sa kruzera uvrstila je Kotor u pet najbolje ocjenjenih destinacija u istočnom Mediteranu u 2016. godini.
Prema anketnom listiću Luke Kotor koji popunjavaju članovi posade i putnici kvalitet lučkog servisa je ocjenjen najvećom ocjenom.(4.2)
„Luka Kotor je gradska luka , fizički i funkcionalno pripada gradu i samim tim je njegova razvojna šansa. Osnovni preduslov da ona to i ostane i očuva dostignute visoke pozicije u kruzing industriji na ovom dijelu Mediterana, je da zadrži pravo na dugoročno privredno korišćenje lučkog akvatorijuma“, kazao je Kusovac.
„Nisam od onih koji su nosioci liberalne ekonomije da tržište može regulisti sve, jer u tom slučaju Luka Kotor, Jadranski brend, biti prodati jer mi na tom polju nemožemo konkurisati moćnim kompanijama.Ali ako država bude regulator kako to rade moćne zemlje u svijetu onda će zadržati za sebe Luku Kotor. Ako to žele mogu to uraditi odmah. Kada je u pitanju pomorstvo, Crnoj Gori nedostaje strategija a posebno u kruzing industriji“ – kazao je između ostalog Kusovac.
AD Luka Kotor je dobitnik brojnih priznanja i nagrada u 2016g. Initijative Diorections, koja je predhodne godine nagradila Zlatnom nagradom za kvalitet, ove godine je AD Luci Kotor dodijelila nagradu za kvalitet u najvišoj Platinum kategoriji kao počasnom članu.
European Society for Quality Research (ESQR) internacionalna asocijacija za istraživanje kvaliteta iz Lozane dodijelila je nagradu AD „Luci Kotor“ za najbolju praksu u 2016g.
Luka Kotor AD je postala zvanično član Med Cruize asocijacije. Med Cruise je asocijacija lukau Mediteranu koja danas broji više od 70 članova koji predstavljaju oko 100 luka u ovom regionu.
Luka Kotor je zlatni Partner Clia (Cruise Lines International Association) koja okuplja više od 60 kruzing kompanija iz čitavog sijeta.
„Luka Kotor AD je zahvaljujući poslovnim rezultatima i uspjesima prepoznata kao pokretač ukupnog razvoja opštine i uticala je snažno na pozicioniranje Kotora na svjetskoj turističkoj mapi“- zaključio je direktor Vasilije Kusovac, kojem 3. januara 2017. ističe četvorogodišnji manadat na čelu Luke Kotor.
Uprkos buri i hladnom vremenu sinoć je na Trgu od oružja u Kotoru održana humanitarna novogodišnja tombola u organizaciji NVU Karampana, na kojoj je prikupljeno 115 eura.
Novac će biti uplaćene za liječenje oboljele Anđele Petrović.
Članice Karampane sinoć su posjetile su odjel za porodilje Opšte bolnice Kotor i uručile prigodne darove.
Drugi dan, Europa Cup 40. medjunarodne novogodišnje regata na Hvaru, Hrvatska, donio je i dalje odlične rezultate jedriličara JK”Delfin”.
Ilija Marković, Laser 4.7 i dalje na prvom mjestu nakon još jedne regate juče.
Les je drugi u olimpijskoj klasi Laser Standard, u kojoj Novljanin Dukić drži prvo mjesto.
U klasi Laser 4.7 Igor Nikolić je na 24. i Irina Kusovac na 27. mjestu. Nikola Golubović bori su u klasi Optimist i trenutno je 30. Takmičenje se nastavlja danas i traje do subote 31. decembra.
Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat, Brand New Tivat i Udruženje Preduzetnika Tivat organizuju doček Nove godine 2017.
Dočekajte Novu godinu u Tivtu uz Prljavo kazalište, Anu Rucner i Harisa Džinovića!
31.12.2016.
Nina Petkovic i Dan poslije 22:00h
Prljavo kazalište 23:30h
01.01.2016.
Ana Rucner 13:00h
Vanja Radovanovic & VII2 22:00h
01.01.2016. – Haris Džinović 23:30h
26.12.2016. – 02.01.2017.
Gastro uzitak
Ugostiteljska ponuda i razna iznenadjenja tivatskih preduzetnika na Pinama.
Decembar je ostao “dosljedan” pa nas je većinom suvo vrijeme pratilo od početka do kraja mjeseca. Velika je to rijetkost jer je ovaj mjesec, klimatološki gledano, drugi najkišovitiji u godini na Jadranu, odmah iza novembra. Anomalija je tim zanimljivija što se događa već drugi decembar zaredom, a prije toga se nije dogodilo od početka službenih meteoroloških mjerenja na našim prostorima.
Bura i tramontana koji su nas pratili posljednja dva dana bitno će oslabiti tokom današnjeg dana, a u dane vikenda potpuno prestati. Suvo će biti u cijeloj zemlji.
Dobra je to vijest za sve one koji će na otvorenome dočekati 2017. godinu. Zadnjih sati nedjelje, prvog dana Nove godine, zapuvat će slabo jugo kao uvod u promjenu vremena koja nam stiže sljedeće sedmice a s njom i oborine!
Petak:
Pretežno sunčano. Na sjeveru promjenljivo oblačno i veoma hladno, a uglavnom tokom jutra ponegdje slab snijeg ili mećava. Vjetar umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje i olujne jačine, sjevernih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od -9 do 10 stepeni.
Subota:
Pretežno sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost u sjevernim predjelima. U jutarnjim satima, u kontinentalnim predjelima, umjeren do jak mraz. Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjevernih smjerova, u popodnevnim satima će oslabiti. Jutarnja temperatura vazduha od -16 do 1, najviša dnevna od -4 do 12 stepeni.
U okviru programa “OPERA GALA”, danas, petak, 30. decembra sa početkom u 18 sati, prikazaće se opera “Travijata”, (Posrnula žena: ital. La traviata) u kinu Cadmus Cineplex – Budva. To je opera u tri čina Giuseppea Verdija. Libreto je napisao Francesco Maria Piave na temelju drame Alexandre Dumasa mlađeg, “Dama sa kamelijama (1852).
Opera je proizvedena 1853. godine u Veneciji. To je intimističko djelo koje se bavi vječnim temama ljubavi, društvenog licemjerja, žrtvovanja i iskupljenja. Ona je i napad na malograđanski mentalitet, govori da su društvene razlike koje razdvajaju visoko društvo od polusvijeta licemjerne, na završetku: da je srce važno i da trijumfira ljubav.
Popularnost opere “Travijata” ne jenjava. Prema statistici Operabase jedna je od najprikazavanijih opera u 2014. godini.
Cijena pojedinačne karte iznosi 6 eura.
Državni hidrometeorološki zavod je zbog mogućih negativnih posljedica nevremena uputio upozorenje za cijelu Hrvatsku, posebno naglašavajući naše, odnosno područje juga
Hrvatske. DHZ naime upozorava kako su mogući ledeni udari bure koja može puhatgi i brzinom većom od 110 km/h.
Ipak, doznajemo da se zračni, pomorski i cestovni promet redovito odvijaju. Most dr Franja Tuđmana je od 6 do 7,30 sati bio zatvoren za prvu skupinu vozila, ali se u međuvremenu sve normaliziralo.
S navoza Brodogradilišta i marine u Betini prekjučer je u more porinuta nova betinska gajeta ‘Lipa moja’, drveni brod izrađen po uzoru na izvornu betinsku gajetu iz 1740. godine, ali uz upotrebu suvremene tehnologije i materijala, piše Tris portal.
– Ovo je zapravo najnovija verzija gajete. Naše brodogradilište je čuvar tradicije drvene brodogradnje u najintenzivnijem smislu organizacije u Hrvatskoj, ali taj čuvar tradicije prati suvremene tehnološke trendove i prilagđava se upotrebi novih tehnologija i novih materijala. Pristupili smo realizaciji projekta ‘Betinska gajeta 700’ koja je građena od drva i epoksilnih smola, ljepila koja omogućavaju da se uredno napravi trup broda, oblik i da se postignu takve karakteristike da brod može ploviti i u najtežim uvjetima. Naši vrsni brodograditelji su imali priliku pokazati sve svoje umijeće koje su stekli tijekom dugih godina, a isto tako su imali priliku usvojiti i primijeniti nova znanja i nove tehnologije – rekao je na današnjoj svečanosti porinuća direktor Brodogradilišta i marine d.o.o. Betina Perica Elez.
– ‘Betina 700’ ili ‘Lipa moja’ je zaista najljepša gajeta. Mi imamo samo još jednu želju, da bude i najbrža. Svi oni koji su ovom u ovoj priči znaju što znači tradicija natjecanja gajetama – rekao je Elez najavljujući pobjede ‘Lipe moje’ na popularnim regatama tradicijskih brodova pogonjenih latinskim jedrom.
‘Lipa moja’ duga je 6,96 metara, široka 2,55, jarbol joj je visok 6,96, lantina je 1,6 dužine broda, jedro je površine 24,5 metara, ima čeličnu kolumbu (kobilicu) od 185 kilograma, u gajetu je ugrađen Sole Diesel od 16 ‘konja’, koji omogućava krstareću brzinu od šest čvorova, a rezervar od 80 litara autonomiju od 200 nautičkih milja…
Kako je pojasnio tehnički direktor Joško Radić, Brodogradilište i marina d.o.o. Betina imao je tri razloga za gradnju ove gajete: Prvi je da se korisnicima usluga brodogradilišta prezentira tehnologija koja se ovdje svakodnevno koristi i kvaliteta koja se njome postiže; Drugi je bio da na praktičan način pokaže budućnost drvene brodogradnje, a to je moderna tehnologija obrade i zaštite drva epoksilnom smolom, primjena laminiranog drva u brodogradnji, projektiranje uz pomoć u CAD-CAM software-a te upotrebe CNC stroja u obradi; Treći razlog je što je Brodogradilište htjelo nakon 270 godina pokazati kako se jedna kroz stoljeća dokazana forma može još malo poboljšati i napraviti puno kvalitetniji brod, koji traži malo više sredstava za gradnju broda, ali ne zahtijeva gotovo nikakvo održavanje.
– Baza cijelog projekta je naša ‘stara gajeta’ koju već desetak godina koristimo kao naš radni brod. S našom tehnikom smo je skenilarili i uz pomoć našeg kolege, projektanta Srđana Đakovića, brod je optimiziran i dan mu je nekakav štih broda za razonodu i dnevna jedrenja. Gajeta je rađena tehnologijom višeslojne oplate, odnosno, da se našalim, ima najmanje moguće madire, preko kojih su dva sloja furnira, stakloplastično platno i sve zaštićeno epoksilnom smolom. Brod je inače je nepotopiv, čak i pod punim opterećenjem i naplavljen. Sa šest putnika i putnom brzinom od šest milja može prijeći 200 milja uz 20 posto zalihe, odnosno otići sedam ili osam puta na Kornate i vratiti se. Šta se motora tiče ispunjava sve performanse, a što se jedrenja tiče, zadovoljni smo, ali to ćemo pokazati već na prvim regatama sljedeće godine – rekao je Radić.
Cijena broda je 50.000 eura, plus PDV, ali moguća je izvedba i jeftinijih verzija. ‘Lipa moja’ je prototip i služit će kao prezentacijski brod. Neće ići u serijsku proizvodnju, već će se graditi po narudžbi. Imat će garanciju na boju od sedam, a na trup deset godina. Upotreba epoksline smole svrstava ovu gajetu u klasu stakloplastičnog broda, što znači za joj treba minimalno održavanje. U gajetu je ugrađen mahagonij, tikovina, kanadski ariš i hrast. Drvo je zaštićno i znatno veće čvrstoće, neosjetljivo na koroziju, galvansku struju i osmozu. Kako kaže Radić, treba joj samo jednom godišnje dati premaz kopera, te lagano pobrusiti lakirane površine i nanijeti jednu ruku laka.
Na porinuću ‘Lipe moje’ bio je i Željko Jerat, predsjednik Udruge ‘Latinsko idro’ iz Murtera i organizator najstarije regate tradicijskih brodova, leuta, gajeta i kaića s latinskim jedrom. On je oduševljen prezentiranim, no smatra kako neće biti ostvarena želja Eleza i Radića da ova gajeta sudjeluje na tradicijskim regatama.
– Ne želim ništa prejudicirati, ali bih se usudio reći da upravo zbog kolumbe, koju tradicijska gajeta nema, ‘Lipa moja’ neće zadovoljiti propozicije regate ‘Latinsko idro’ u Murteru. Moći će jedriti i pokazati svoju superiornost, ali ne bi bilo fer da njen rezultat uspoređujemo s rezultatom tradicijskih, radnih brodova – rekao je Jerat.
Foto: Hrvoslav Pavić
www.tris.com.hr
© BokaNews, 2021
