Savjesno.me: Prijavite saobraćajne prekršaje i učinite CG puteve bezbjednijim

0

Nakon što je tokom dvije sedmice na crnogorskim putevima stradalo dvanaest ljudi, na crnogorskom internet prostoru se, kao rezultat građanske inicijative i želje za bezbjedniji saobraćaj, pojavila stranica Savjesno.me.

Njen autor je Ivan Radunović, osnivač codingo.me, firme za razvoj mobilnih i web aplikacija.

Savjesno.me
Savjesno.me

Stranica Savjesno.me je namijenjena prijavi saobraćajnih prekršaja, a Radunović u poruci na Facebooku, uz objavu o početku rada tog servisa, navodi da su prijave anonimne, da svi podaci podnosioca ostaju zaštićeni i nisu vidljivi. Drugim korisnicima i posjetiocima stranice, dodaje on, vidljiv je samo nadimak, odnosno korisničko ime autora prijave.

Radunović napominje i da servis nije povezan sa državnim institucijama.

“Smatramo da ovakav portal može da popravi saobraćajnu kulturu u Crnoj Gori”, kaže on, pozivajući građane da daju doprinos u kreiranju sadržaja.

“Savjesno.me je portal čiji sadržaj kreiraju posjetioci. Trenutno najbitnija tema u Crnoj Gori je bezbjednost u saobraćaju, zato smo se i fokusirali na prijave saobraćajnih prekršaja”, kaže on.

Prilikom posjete stranice, korisnik na mapi može da vidi sve prijaveljene saobraćajne prestupe. Dodavanje nove prijave je jednostavno – potreban je samo klik na dugme Javi, nakon čega korisnik dodaje opis prijave.

Savjesno
Savjesno

Servis Savjesno.me je otvorenog koda i Radunović je najavio da će tokom sedmice kompletan kod objaviti na Github.com, gdje programeri iz cijelog svijeta objavljuju svoje projekte.

Nakon objave na Githubu, Radunović će pozvati ostale programere i druge koji su voljni da se pridruže inicijativi i pomognu dalji razvoj servisa.

“Nadam se da će ovo pomoći da se smanji broj nesreća u Crnoj Gori”, kazao je on.

Zainteresovani za rad na razvoju servisu mogu da se jave na info@savjesno.me ili putem Facebook stranice Savjesnome.

Damira Kalač

 

Sektor za hidrografiju dobio novu modernu opremu

0
Branislav Gloginja
Branislav Gloginja

Sektor za hidrografiju i okeanografiju (SHO) Zavoda za hidrometeorologiju ni seizmologiju Crne Gore (ZHMS) dobio je novi najmoderniji tzv. multibeam sonar  (višesnopni ultrazvučni dubinomjer) norveškog proizvođača „Norbit Subsea“, vrijedan 137.500 eura.

Nova oprema nabavljena je u sklopu IPA programa prekogranične saradnje Crne Gore i Hrvatske „CoRE“ u kome  ZHMS nastupa u partnerstvu sa Hrvatskim hidrografskim institutom iz Splita, JP „Morsko dobro“ iz Budve i  Institutom za more i priobalje Univerziteta u Dubrovniku. Projekat vrijedan ukupno skoro 570 hiljada eura, finansira se iz sredstava bespovratne pomoći EU, a usmjeren je na razvoj prekogranične saradnje u zajedničkim istraživanjima mora i podizanju svijesti o potrebi zaštite mora.

Fokus na crnogorskoj strani, stavljen je na nabavku nove moderne opreme za SHO kako bi se on dodatno osposobio da efikasno odradi svoj dio posla u monitoringu uticaja snage valova na dijelu crnogorske obale, praćenju erozije, monitoringu struja i drugih parametara koji se odnose na sigurnost plovidbe.

Hidrografski čamac opremljen novim sonarom
Hidrografski čamac opremljen novim sonarom

Novi multibeam sonar koji je isporučen SHO-u ovih dana, značajno će unaprediti sposobnosti crnogorske državne hidrografske službe jer je korišćenje ovog modernog uređaja nezamjenjivo u hidrografiji, batimetriji, snimanju pomorskih instalacija, traženju potonulih objekata, kao i u prikupljanju podataka vezanih za očuvanje životne sredine. Upotrebom multibeam sonara koji radi po principu emitovanja i prijema od prepreke odbijenih ultrazvučnih talasa, dobija se izvanredno precizna slika svega što se pod vodom nalazi.

„Uz sam sonar, dobili smo i integrisani pozicioni sistem i specijalni softver za prikupljanje i obradu podataka. U toku je 14-to dbevni trening i obuka osoblja koju obavlja Majk Matšler, hidrograf i instruktor firme „Norbit Subsea“ iz Trondhajma.“- kazao je „Vijestima“ juče hidrograf u SHO i Mornarici Vojske Crne Gore, kapetan korvete Branislav Gloginja. Uz njega, obuku za korišćenje novog sonara ovih dana u Tivtu prolazi i pomorski kartograf u SHO Radovan Kandić, a koji je specijalističku kartografsku obuku prethodno završio u Sauthemptonu u Velikoj Britaniji.

„Novi sonar zadovoljava sve standarde Međunarodne hidrografske organizacije IHO za prikupljanje batimetrijskih podataka i daje preciznu trodimenzionalnu sliku podmorja, a može se koristiti do dubine od 500 metara, zavisni od temperature i drugih parametara morske vode. Stoga je sistem uparen sa sondom za mjerenje brzine rasprostiranja zvuka kroz vodu, kao i preciznim sistemom za globalno pozicioniranje, pa se dobijaju vrlo pouzdani i precizni podaci za izradu pomorskih karata.“- istakao je Gloginja.

Sa obuke
Sa obuke

Pomoć pri instalaciji nove opreme na hidrografski čamac ČH-1 pružila je kompanija „Navar“ iz Tivta koja radi i na izradi još jedne mobilne instalacije što će omogućiti da se sonar privremeno postavlja i na druga manja plovila SHO. Prva mjerenja novim uređajem obavljena su ovih dana u akvatorijumu uvale Bonići kod Tivta gdje je već precizno snimljen profil morskog dna i dubine ispred tamošnje marine i brodogradilišta.

„Plan je da polovinu od ukupno 14 dana predviđenih za obuku osoblja SHO, provodemo na moru praktično radeći sa sonarom i pratećom opremom, a ostatak je predviđen za rad u kabinetima na treningu za pravilno podešavanje opreme, odnosno na softveru za obradi prikupljenih podataka.“- kazao je viši hidrograf i instruktor „Norbita“ Majk Matšler koji je ujedno i predsjednik Hidrografskog društva Zapadne obale SAD.

 

Surlaš prijeti da izmijeni sliku Tivta

0
Surlašem unistene palme u krugu vojnog objekta Opatovo
Surlašem unistene palme u krugu vojnog objekta Opatovo

Uprkos naporima koje je do sada preduzela Opština Tivat, dejstvo insekta –štetočine palminog surlaša, prijeti da bukvalno uništi vizuelni identitet najmanjeg bokeljskog grada, poznatog po  drvoredima i brojnim pojedinačnim primjercima velikih kanarskih palmi na javnim i privatnim površinama.

Prema podacima opštinskog Sekretarijaza za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, do sada je na javnim i istaknutijim privatnim površinama u gradu surlaš potpuno uništip šest velikih kanarskih palmi, mada je taj broj osjetno veći jer u njega njije uračunato najmanje još desetak palmi koje je taj insekt u međuvremenu potpuno uništio na privatnim parcelama u Kavi, Mrčevcu, Kalimanju, na Seljanovu i u Donjoj Lastvi. U obračun nije ušlo ni pet velikih palmi u krugu vojnog objekta na Opatovu kojima teško da više ima spasa, jer na njima, uprkos tome što se nalaze na posjedu državnog organa, u proteklom peruodu uopšte nije obavljano prskanje insekticidima. Takođe, nisu uračunate ni palme u Porto Montenegru, gdje je takođe uništeno nekoliko komada. Inače, surlaš je na području Tivta prije dvije godine prvi put evidentiran upravo na palmama u Porto Montenegru koje su uvezene iz inostranstva za potrebe ukrašavanja zelenih površina u elitnoj marini i turističkom naselju, a koje su po svemu sudeći, već bile zaražene larvama surlaša što je promaklo nadležnima u Fitosanitarnoj inspekciji Ministarstva poljoproivrede i ruralnog razvoja.

Ministarstvo kojim je do prije nekoliko mjeseci rukovodio dr Petar Ivanović (DPS) nije se baš „pretrglo“ u aktivnostima na pokušajima spriječavanja šitenja surlaša koji osim u Tivtu, velike štete na palmama nanosi u gotovo svim djelovima primorja. Opština Tivat do sada je sama sprovodila prskanje insekticidima ukupno 256 plami koliko ih ima na javnim površinama u gradu, ali je to radio malo ko od privatnih vlasnika te vrste biljaka, sa palmama u svojim dvorištima. Zbog toga su brojne plame u gradu napadnute i teško oštećene djelovanjem insekata koji se u njima gnijezde i hrane biljnom masom, pa je na više primjeraka nekoliko desetina godina starih palmi, morala biti primijenjena i najradikalnija mjera – tzv.dendrohirurgija, odnosno uklanjanje čitave krošnje i gornjeg dijela stabla palme, sve do još zdravog dijela. Mnoge od tako obrađenih palmi ipak, nisu uspjele da se revitalizuju, pa Tivat ima sve više potpuno posječenih palmi, ili „totema“ kako građani u jetkoj šali nazivaju ove nekada impozantne biljke što se sada, sa otkinutom krošnjom, bore za život.

Tivat - Surlaš
Tivat – Surlaš

„U martu ove godine tretirane  sve palme na javnim površinama tretirane su preporučenim insekticidom. Tretiranje je  vršilo Komunalno preduzeće Tivat.U junu palme su ponovno tretirane preporučenim insekticidom, a to je obavila firma „Veterinum“ iz Ulcinja. Novo tretiranje u septembru je izvršila firma „Ekoplant“ iz Podgorice, a sa njom je isti posao već ugovoren i za decembar ove godine.“- kazala je Radmila Kilibarda iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine Opštine Tivat.

Uprkos pravovremenim mjerama koje je preduzimalo HTP „Primorje“ surlaš je napao i velike palme u drvoredu kod restorana „Prova“ gdje su one jedinstveni dio tog ambijenta. Na jednoj je već obavljena dendrohirurgija, a slični zahvati skidanja krošnje urađeni su i na plamama na gradskoj rivi Pine, ispred zgrade Centra za kulturu, na Trgu od kulture, skveru ispred stare zgrade Opštine, ispred crkve Svetog Antona….

„Problem sa surlašem je zaista regionalnog karaktera i on prevazilazi naše nadležnosti. Mi smo uradli sve što smo mogli –u međuvremenu smo dobikli i Akcioni plan Ministarstva poljoprivrede za borbu protiv surlaša i činimo sve što je u našoj moći.“- kazala je portparolka Opštine Tivat Branka Čelanović. Gradonačelnica dr Snežana Matijević je naložila Komunalnom preduzeću da sagleda mogućnosti za nabavku savremene opreme kojom se u inoistranstvu surlaš u krošnjama palmi uništava infracrvenim zracima, ali čelnici lokalne uprave ističu da je problem toliko eskalirao da prevazilazi mogućnosti lokalnih uprava i zahtijeva koordinisanu i mnogo efikasniju akciju nadležnih državnih organa.

 

Ministar: Radimo sve kako se ne bi ukinula linija Bar – Bari

0

Ministar saobraćaja Ivan Brajović izjavio je da sve rade kako ne bi došlo do ukidanja jedine pomorske linije između Crne Gore i Italije, Bar – Bari – Bar.

“Sveti Stefan II”  na putu za Bijelu
“Sveti Stefan II” – foto S.L

Ta linija, pogotovo u zimskim mjesecima, nije rentabilna, ali svakako da vodimo računa i ne možemo sada reći ništa konačno šta će biti 3. decembra. Još nijesmo odredili datum kad će linija biti obustavlljena. Radimo na tome i činimo sve da ta linija ipak ne bude obustavljena jer nam je potrebna. Posebno u ljetnjim mjesecima”, rekao je on novinarima.

Mediji su juče objavili da će linija biti ukinuta ukinuta 3. decembra, nakon 51 godinu, jer je klasifikaciono društvo “Bureau Veritas” otkazalo klasu za putnički brod “Sveti Stefan 2”, star 43 godine, koji saobraća na toj liniji.

Brajović je dodao da postoje određeni problemi u funkcionisanju te linije, između ostalog i zbog starosti broda.

“I Barska plovidba koja gazduje feribotom vodi računa o tome da li se može dobiti nova plovidbena dozvola za njega ili se nabaviti neki mlađi feribot koji bi mogao da funkcioniše”, naveo je Brajović.

Na 8. lignjolovu “Arbanija 2016” rekordan ulov

0
8. lignjolov
8. lignjolov

Nismo se stigli ni napit, lignje su same dolazile. Puno brodova oko nas, a mi ulovili čak 27 komada ukupne težine 3.27 kg. Lani smo također bili prvi i volili bi da se ovo ponovi, kazali su Ivo Belas – Korea i sin mu Marin osvajači zlatne medalje na 8. natjecanju u lignjolovu “Arbanija 2016” koje se u Kaštelanskom zaljevu održalo ovu subotu u organizaciji PŠU Timun.

Drago im je, kažu, što se ovaj ribolov održao i što je svake godine sve veći broj prijavljenih natjecatelja, ovu godinu čak 38 ekipa. Pošta im je bila, kako su rekli, „cilo more” , ne otkrivši točno mjesto lignjolova.

Za nagradu su uz medalju osvojili pehar, sonder i pribor za ribarenje.

Srebrnu medalju osvojili su Darko Miše i Žarko Žarković, koji su nagrađeni za 28 komada lignji čija je težina iznosila 2.16 kg, dok su treće mjesto za 13 komada lignji i 1.29 kg ulova zauzeliGordan i Ena Pavunić, otac i kćer iz Zagreba koji od prvog puta sudjeluju na lignjolovu. Oni su ulovili i najveću lignju, težine 192 grama, piše Trogirski portal.

– Ulov je ovu godinu bio rekordan, ulovljeno je blizu 16 kg liganja , kazao je Jakov Vulas iz organizacijskog odbora i dodao kako se PŠU Timun zahvaljuje Gradu Trogiru i svim ostalim sponzorima koji su pomogli da se lignjolov u Arbaniji održi i postane tradicionalan.

Napomenuo je kako ekipe nisu bile samo iz Hrvatske, već su natjecatelji pristigli i iz Njemačke, Amerike, Mađarske…

U sklopu lignjolova u kojem je svim osvajačima odličja i prigodne poklone uručio gradonačelnikAnte Stipčić, po treći puta za redom održano je i „Natjecanje u kuvanju brujeta”.
Natjecalo se šest ekipa, a prvo mijesto podijelile su dvije ekipe, Sandro Hrabar i Andro Vetma teIvica Prga i Boško Kulmanić. Oni su za najbolje skuhane brujete zasluženo osvojili prigodne poklone.

Uz voditeljsku palicu Vinka Klarića, sve natjecatelje i goste najvećeg lignjolova na Jadranu do kasno u noć zabavljali su Ivan Cinotti – Cima i Morski vukovi.

Foto: Trogirski portal

www.trogirskiportal.hr

Pikasova djela u Herceg-Novom

1
Pikaso - plakat
Pikaso – plakat

U okviru oktobarskih dana posvećenih oslobođenju Herceg-Novog, u atrijumu Dvorane Park biće postavljena ekskluzivna izložba djela jednog od najvećih slikara epohe Pabla Pikasa.

Izložba gradu u čast će biti otvorena 25. oktobra u 19 sati.

Preko četrdeset različitih formata iz galerije “Visconti Fine Art” po prvi put će biti pred crnogorskom javnosti.

Ova izložba je snažan argument Herceg-Novog u njegovom određenju Evropske prijestonice kulture, a predstavlja i kontinuitet u ambicioznim projektima na polju kulture u Herceg-Novom.

Komesar izložbe je akademski  slikar Vojislav Kilibarda, a otvoriće je Stevan Koprivica, dramski pisac i direktor Javne ustanove kulture “Herceg Fest”.

Pokrovitelj je Skupština  opstine Herceg-Novog, a izvršni producent i idejni inicijator je “Herceg Fest”.

“Herceg fest“ je u saradnji sa “Visconti Fine Art” galerijom prošle godine organizovao izložbu najistaknutijih slikara pop arta, koja je bila postavljena u galeriji “Josip Bepo Benković”.

 

Sakupljeno više od dvije tone limenki

0
Limenka
Limenka

Tokom dvije godine sprovođenja međunarodne kampanje „Svaka limenka se računa“ u Crnoj Gori prikupljeno je više od dvije tone aluminijumskih limenki, koje su poslate na reciklažu, saopšteno je iz Ekološkog pokreta “Ozon”.

“Na ovaj način značajno je smanjena količina otpada koji završava na deponijama, ali i posredno dat doprinos smanjenju emisije ugljen dioksida (C02) i globalnog zagrijevanja, jer svaka tona recikliranog aluminijuma smanjuje emisiju CO2 u atmosferu za devet tona”, kaže se u saopštenju.

Kampanju, koja je počela 2013. godine kao pilot projekat, a potom prerasla u trajne aktivnosti, realizuje Recan fondacija, u saradnji sa partnerima.

Navodi se da je kampanja u prethodne dvije godine obuhvatila postavku kutija za odlaganje limenki u brojnim javnim i privatnim preduzećima, školama i drugim privrednim subjektima, na svim značajnijim festivalima i manifestacijama, kao i na plažama i u restoranima tokom ljetnje sezone.

Menadžerka u ReCan fondaciji, Jelena Kiš, rekla je da dosadašnja kampanja dala je odlične rezultate u Crnoj Gori.

Ona je istakla da je dobar odziv organizacija za učešće u projektu i da šire mrežu zainteresovanih za reciklažu.

“Kroz sve naše aktivnosti od 2014. godine prikupljeno je preko dvije tone limenki, imamo 70 stalnih mjesta za prikupljanje sa 106 punktova za prikupljanje limenki u čak 11 gradova“, navela je Kiš.

Projekat su finansijski podržali Evropska aluminijumska asocijacija, grupa za pakovanja Ball Packaging Europe, Pivara „Trebjesa“ i Coca-Cola Hellenic Group.

Programski partneri su Vladina Mreža za društvenu odgovornost, ECOM nacionalni operater programa Plava zastavica, preduzeće Deponija iz Podgorice, komunalna preduzeća iz Kotora, Tivta, Budve i Herceg Novog, Ekološki pokret “Ozon”, Eko Centar Delfin i Recomont.

(Mina)

 

Prestanak padavina, od petka toplije

0
Photo: Zoran Nikolić - Photo: Zoran Nikolić
Photo: Zoran Nikolić

Do petka pratit će nas relativno svježe vrijeme, a onda slijedi obrat sinoptičke situacije. Zbog približavanja ciklone sa zapada doći će topliji vazduha pa bi se na samom kraju sedmice ponovno mogli vratiti u kratke rukave! Ipak toplije vrijeme će biti praćeno povremeno jakom južinom, a moguća je i obilnija kiša.

U Crnoj Gori danas se u južnim i centralnim predjelima ujutru ili prijepodne očekuje prestanak padavina i djelimično razvedravanje.

Vjetar tokom dana uglavnom južni i zapadni, slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 13, najviša dnevna od 5 do 22 stepena.

Snijeg na Žabljaku

Prve pahulje ove jeseni na Žablajku stigle su jutros u osvit smijenivši kišu koja je prethodnih dana intenzivno padala na ovom području.

U gradu je pao deset dana ranije nego prošle godine snijeg da prve pahulje najavljivali su ranije obijeljeli prostori Durmitora, gde se bijeljelo iznad 1.700 metara što se moglo vidjeti u rijetkim trenucima sklanjanja gustih oblaka.

AMSCG: Vidljivost smanjena, putevi klizavi i mokri

U Crnoj Gori danas se saobraća po mokrim i klizavim putevima, a vidljivost je mjestimično smanjena zbog niske oblačnosti, saopštili su iz Auto moto saveza i savjetovali opreznu vožnju.

Na regionalnom putu Crkvice – Vrulja saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 13 do 15 sati, zbog bušenja i miniranja.

Na regionalnom putu R-1, dionica Cetinje – Njeguši, zbog minerskih radova, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od osam do deset i od 14 do 16 sati.

Saobraćaj će, zbog miniranja na stopi mosta Moračica, auto puta Bar – Boljare, prvoj sekciji Smokovac – Uvač – Mateševo, biti obustavljen ne duže od 30 minuta od osam do deset i od 12 do 14 sati.

Zbog izgradnje pješačke staze uz magistralni put M-2 Risan – Perast, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Nakon fontane, Tivat dobio javni toalet i česmu

1
Sa pressa opština Tivat
Sa pressa opština Tivat

„Na predlog TO i u saradnji sa Porto Montenegrom kod tivatske Ljetnje pozornice biće postavljena javna česma, a u neposrednoj blizini gradske apoteke na početku šetališta Pine od danas je u funkciji javni toalet. Investicija je koštala oko 19.000 eura, a javni toalet napravljen je po svim standardima i posjeduje dio i za osobe sa invaliditetom“ – kazala je danas na press konferenciji predsjednica Opštine Tivat dr Snežana Matijević.

Za asfaltiranje ulica izdvojena je 81.000 eura, ali uslijed padavina radovi ne idu predviđenim tokom. U toku su i završni radovi na trotoaru Obala Đuraševići, nedavno je otvorena ambulanta u Radovićima za što je opština izdvojila 40.000, a Luštica Development 15.000 eura.

Opština Tivat sklopila je ugovor sa firmom iz Nikšića o čišćenju bujičnih kanala vrijedan 34.300 eura. Dalekovod koji je bio prepreka za izgradnju Vatrogasnog doma u Gradiošnici, biće izmješten, tako će se steći uslovi za izgradnja Doma vrijednog oko 400.000 eura, čulo se danas na press konferenciji, predsjednice Matijević, sa saradnicima.

Gradonačelnica Matijević kazala je da je izdata građevinska dozvola za izgradnju šetališta Belani, projekta vrijednog 1,1 milion eura, a šetalište Lungo mare u Krašićima u dužini od 400 metara opština će raditi u saradnji sa Morskim dobrom. Za projektnu dokumentaciju izdvojeno je 35.000 eura, nosilac posla biće opština Tivat.

Do kraja godine biće raspisan tender za postavljanje novog cjevovoda od kružnog toka do Solila. Vrijednost tendera biće 700.000 eura.

Naredne godine očekuje se početak izgradnje prve faze kanalizacionog sistema u naselju Donja Lastva što će koštati 800 hiljada eura.

Između hotela Pine i stambenih zgrada opština Tivat će graditi spratne garaže, a u toku su pregovori sa Centralnom bankom Crne Gore da se prostor ispred Doma zdravlja preuredi u parking prostor.

„Danas je potpisan ugovor o nabavci kino projektora za Centar za kulturu vrijednosti 78.000 eura. U toku je izgradnja stambenog objekta od 500 metara kvadratnih za RE populaciju, pomoć njemačke organizacije HELP, a opština namjerava da obezbijedi i prostor za izgradnju dvije stambene zgrade za tivatske penzionere“ – kazala je Matijević.

Sa pressa opština Tivat
Sa pressa opština Tivat

 „U prvih sedam dana funkcionisanja Sistema 48 primili smo 33 prijave. Od tog broja 19 je uspješno riješeno, a za šest nije utvrđena nadležnost“ – saopštila je portparol opštine Branka Čelanović.

U pet mjesnih zajednica postavljena su 23 ležeća policajca.  Uredili smo potez prema Kalardovu i nabavili drvene klupe koje će uskoro biti postavljene, kazala je Božinović.

Na pitanja novinara oko bezbjednosti djece predsjednica opštine Snežana Matijević je kazala da OŠ „Drago Milović“ čeka ponudu za ograđivanje dvorišta oko škole u Donjoj Lastvi u čemu će pomoći opština, kao i da će  opština ubuduće pokušati riješti saobraćajne gužvi koje nastaju oko tivatske centralne škole.

Potpredsjednik opštine dr Siniša Kusovac kazao je da je opština sa Vladom pokrenula pitanje rješavanja imovinsko pravnih problema oko nogometnih terena u Gradskom parku koji su preduslov daljih ulaganja u klub.

Promocija knjige o Krku u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru

0
Pomorski muzej Kotor
Pomorski muzej Kotor

Trostruki album „Cviće mi poje pokrilo-izvorna glazba otoka Krka” i knjiga „Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća” autora Mladena Bastijanića biće predstavljeni u četvrtak 13. oktobra od 19 sati u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.

„Otok jedne ljubavi” – naziv je zajedničke izložbe Mile Kumbatović i Otona Glihe koja će biti otvorena u petak 14. oktobra u 20 sati u istom prostoru.

Govoriće: direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru Mileva Pejaković Vujošević i direktorka Centra za kulturu Grada Krka Maja Parentić.