“Lira” – spoj muzike i Jevrejske kulture

0
Photo: Arhiva Mpzžoz Lira
Photo: Arhiva Mpzžoz Lira

Mješoviti hor “Lira” u sklopu programa MAHAR, a pod pokroviteljstvom Jevrejske zajednice Crne Gore i Evroazijskog jevrejskog kongresa, na gostovanju po Crnoj Gori sinoć je održao koncert u katedrali svetog Tripuna u Kotoru.

Specifičnost ovog hora je to da je osnovan od Židovske opštine u Zagrebu 1954. godine s ciljem da se nakon holokausta sačuvaju od zaborava sve vrste židovskih horskih pjesama sinagogalne-liturgijske, jidiš, španjolsko-sefardske romanse i hebrejski folklorni napjevi, sto je pored obrade narodnih tradicionalnih pjesama i bio repertoar koncerta u Kotoru.

Sv. TripunKroz razdoblje od 60. godina postojanja, organizovane su brojne turneje “LIRE”, na četiri kontinenta i dvadeset metropola u skoro cijeloj Evropi, dva puta u SAD-u (New York, Washington, Pittsburgh, Cleveland itd.), u Kanadi (Toronto), Australija (Melbourne, Cambera, Sydney) i šest puta u Izraelu.

“LIRA” je dobitnik brojnih domaćih priznanja i priznanja na međunarodnim takmičenjima i festivalima.

Horom su dirigovali istaknuti dirigenti Hrvatske a posljednjih desetak godina voditelj hora je   kotoranin Robert Homen.

Diplomirao je dirigovanje 1997. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.DSC_1453
Još kao student počeo je raditi honorarno kao korepetitor u Hrvatskom narodnom kazalistu.

Radna biografija ovog nadarenog muzičara je veoma bogata i zanimljiva. Dobitnik je značajnih nagrada u zemlji i inostranstvu. Bavi se i pedagoškim radom.

Iskoristili smo boravak dirigenta Roberta Homena u Kotoru i razgovarali, poslušajte…..

 

 

Promocija knige – „Antički i ranokršćanski mozaici s natpisom u Hrvatskoj”

0
Crkva Svetog Pavla Kotor
Photo: Boka News

„Antički i ranokršćanski mozaici s natpisom u Hrvatskoj” – naziv je knjige autorke dr Marije Buzov koja će biti promovisana u utorak 28. oktobra u crkvi Svetog Pavla sa početkom u 19 sati.

O knjizi će govoriti istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček i arheološkinja Milena Vrzić. Predavanje „O umjetnosti mozaika” održaće dr Marija Buzov.

 

U programu će učestvovati pjesnikinja Dubravka Jovanović i flautistkinja Angela Mijušković. Organizator je Opštinska javna ustanova „Muzeji” – Galerija solidarnosti Kotor.

Trst u Perastu

0

“Trst od perioda Mletačke republike do Carstva”, naziv je izložbe grafika i dokumenata autora Fabricija Soma, otvorena je sinoć u Muzeju grada Perasta. Izložene grafike su dio privatne kolekcije Stelija i Titi Davija.

„Ova izložba nije slučajno u gradu Perastu i njegovom muzeju. Grad Perast predstavlja odraz jedne bogate kulture iz prošlosti, sačuvane velikim djelom ne samo u materijalnom i duhovnom životu prostog muzeja kojim lebdi priča slave i privrženosti dva naroda povezana istim morem. Ova izložba govori o odanosti, privrženosti i umjeću čuvanja svoje prošlosti i da se samo poštovanjem svih koji su je gradili jedino može stvarati i graditi svjetlija budućnost. Izložba u našem hramu kulture pod nazivom “Trst od perioda Mletačke Republike do Carstva” je omaž privatnoj kolekciji Stelija i Titi Davija i predstavlja rezultat uspješne saradnje između Narodnog Univerziteta iz Trsta, Muzeja grada Perasta i Zajednice Italijana Crne Gore uz podršku Ambasade Italije u Podgorici, Unije Italijana iz Rijeke, Opštine Kotor i Ministarstva inostranih poslova Republike Italije”, kazao je Andro Radulović dirketor Muzeja grada Perasta.

Otvarajući izložbu ambasador Italije u Crnoj Gori Vinćenco del Monako istakao je da izložba predstavlja početak 14. Sedmice italijanskog jezika u svijetu pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Italije.

„Grad Trst je grad koji treba doživjeti i proživjeti. Grad Trst je istorijski ali i moderan grad koji se nikad nije dao venecijanskoj vlasti. Moram se prisjetiti riječi Klaudija Magrisa, italijanskog književnika i stručnjaka za istoriju i kulturu srednje Evrope, koji kaže da “Trst je nešto više nego drugi gradovi, ima svoju književnost i kulturu , ali je i živi je paradoks to što izgleda usamljeno i što je korišćen kao laboratorija u kojoj su eksperimentisane sve konfliktne teme dvadesetog vijeka”, kazao je Del Monako.

Predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender, podsjetio je na brojne aktivnosti Zajednice i organizovane izložbe u Kotoru i Perastu.

„Nije slučajno da su domaćini izložbi Perast i Kotor, s obzirom da su oni od davnina povezani sa Italijom. Za nas je jako važna ova izložba, jer predstavlja razvoj Trsta, grada koji je veoma bitan za nas kroz istoriju”, podsjetio je Dender.

Pozdravljajući goste i zvanice podpredsjednik opštine Kotor Tvrtko Crepulja kazao je da izložba predstavlja most koja će produbiti duboke istorijske veze našeg kraja i Trsta.

Izožba Trst“Izložba je za nas velika čast i izražavam zahvalnost jer ste nam omogućili njenu prezentaciju i nadam se da su ovo prvi koraci buduće uspješne saradnje”, kazao je dr Ilija Lalošević profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici.

Goste i zvanice pozdravio je i član Regionalnog savjeta regije Friuli-Venecija Đulija Emiliano Edera.

„Ovom izložbom i inicijativom, u koju čvrsto vjerijemo, s namjerom da „oživimo i stvorimo“ jednu novu sliku našeg Trsta i njegove teritorije sada bez granica možemo izraziti skupa sa susjednim zemljama multikulturalni duh naše velike Euroenergije“ kazao je predsjednik Narodnog Univerziteta u Trstu Fabricio Soma koji je održao je prezentaciju o Trstu.

Good Food Festival – Dubrovnik

0

Na Stradunu, kao dio programa Good Food Festivala, danas je održana Festa od palačinka. Ta slatka manifestacija namijenjena najmlađima i svima koji vole ovu slasticu, vrlo je uspješno organizirana u suradnji sa Turističkom i ugostiteljskom školom i Umjetničkom školom Luka Sorkočević.

Vrijedni učenici Turističke i ugostiteljske škole su od ranih jutarnjih sati u školi pripremali palačinke, koje su kasnije pekli brojnoj djeci, odraslima, turistima i svim sladokuscima koji su se zatekli u blizini, dok su učenici Umjetničke škole „Luka Sorkočević“ iscrtavali lica najmlađih raznim ukrasima i likovima. DJ Vjeverica je bio zaslužan za odličnu zabavnu atmosferu, a klaun na štulama je nestrpljivoj djeci izrađivao balone raznih oblika i boja. Od prodaje sokova i palačinaka prikupljeno je 1400 kn, a cjelokupni iznos uprihodovala je Udruga „Poseban prijatelj“.

Posljepodne u palači Sponza održano je predstavljanje knjige „Dubrovnik Table“ – priče o hrani i recepti poznatih dubrovačkih chefova uz prigodni tratamenat. Knjiga je djelo autorica Katije Živković i Mije Erak , zaljubljenica u proizvodnju, nabavu, pripremu hrane. Iako se najčešće upuštaju u kuharske avanture u svojim vlastitim kuhinjama, rado posjećuju dubrovačke restorane, a kao rezultat skoro desetgodišnjeg rada na vodiču „Where to eat“ objavile su knjigu“ Dubrovnik Table“ u kojoj opisuju njima omiljena mjesta. Katija i Mia, prate globalne gastronomske trendove, ali najviše uživaju u dubrovačkoj kuhinji i smatraju da naše podneblje ima veliki gastronomski potencijal. Dubrovnik

Table je nova stepenica u njihovom djelovanju na dubrovačkoj gastro sceni. Nadaju se da će knjiga inspirirati brojne čitatelje da se upuste u pripremanje delicija koje su u ovom izdanju predstavljene ili da će se odlučiti posjetiti neke od njima najdražih restorana. Nakon predstavljanja knjige, svi nazočni su se počastili raznim delicijama brojnih dubrovačkih restorana o kojima je pisano u knjizi.

Počinje izgradnja nove ACI marine u Slanom

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Tvrtka ACI d.d. Opatija, koja posluje sa 21 marinom koje se protežu od Umaga do Dubrovnika, u ponedjeljak 27. listopada otvorit će radove na igradnji nove marine u Slanom. Kako se neslužbeno saznaje, Uprava ACI-ja odlučila je svoju novu marinu nazvati po Veljku Barbieriju, osnivaču kompanije, u čije je vrijeme izgrađeno 20 marina i preuzeta marina u Komolcu, te udareni temelji razvitku nautičkog turizma. Veljko Barbieri, koji je preminuo lani u 84. godini, cijelu svoju karijeru posvetio je izgradnji ACI-ja. Odluka o imenovanju marine njegovim imenom bit će priopćena na otvorenju radova u Slanom.

Izgradnja nove ACI marine prvi je kapitalni projekt tvrtke ACI d.d. nakon dugog niza od 24 godine od zadnje izgrađene ACI marine. Ukupna investicija izgradnje nove marine iznosi 60 milijuna kuna, od čega se 40 milijuna kuna izdvaja za izgradnju kopnenog dijela.

Ugovor o izvođenju radova na novoj marini prethodno je potpisan s odabranim izvođačima, zajednicom ponuditelja, tvrtkama Pomgrad inženjering d.o.o. i Lavčević d.d.

Ugovorom su obuhvaćeni radovi na izvođenju kopnenog dijela ACI marine Slano i trafostanice. Kopneni sadržaji koji će se u narednom razdoblju izgraditi obuhvaćaju zgradu recepcije marine, zgradu za ugostiteljske sadržaje sa zatvorenim, natkrivenim i otvorenim površinama, prodavaonice, radionicu, vanjski bazen s pratećim prostorom i plohama za sunčanje, sanitarije za nautičare te parkiralište za 100 vozila. Ugovor podrazumijeva i krajobrazno uređenje površina buduće marine i uređenje postojećeg vodotoka te izgradnju obalnog puta sa proširenjima i šetnicom.

Direktorica ACI-ja, dr. sc. Doris Peručić, naglasila je: „Ovo je jedan od kapitalnih projekata ACI-ja koji smo konačno, nakon dugog niza priprema, uspješno doveli do realizacije. Zahvaljujem svima koji su radili na projektu na zaista velikom uloženom trudu, a ujedno i najavljujem da ćemo i u narednom periodu realizirati značajne projekte važne za daljnji razvoj ACI-ja.“

Po dovršetku radova na kopnenom dijelu marine pristupit će se i gradnji morskog dijela marine koji podrazumijeva postavljanje valobrana, pontona te sidrenog sustava.

Otvaranje nove ACI marine Slano očekuje se početkom sljedeće nautičke sezone. Marina Slano raspolagat će kapacitetom priveznih mjesta za 200 plovila duljine od 11 do 25 metara.

Gastro Boka: Dobrotska torta

Naša kuhinja, Bokeljska, Mediteranska, obiluje carstvom kolača, kolačića, torti i slatkiša..

Danas šetnjom pored mora, ali kulinarskom, po Dobroti ili do Dobrote, mjesta kraj Kotora koja je status pomorskog naselja dobila još 1717 godine.

U Dobroti su živjele uglavnom porodice pomoraca, kapetana koji su svojim plovilima prevozili proizvode do svih važnijih luka u Sredozemlju, po Mediteranu, pa tako i dovozili razne potrebštine kao što su namjestaj, tekstil, nakit, odjeću i sl. Morskim putem u Dobrotu je dospio i liker maraskino kojega su dobroćanke upotrebljavale i kao začin, zapavo, dodatak kolačima. Tako i nastade, pogađate……. dobrotski slatkiš – DOBROTSKA TORTA koja bi trebala kao i dobrotska čipka da dobije status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore.

Ako se odlučite da je napravite, evo recepta…

Za tijesto je potrebno:

4 žumanca, 5 deka masti, 5 deka maslaca, 4 supene kasike šećera, 1 kesica vanilin šećera, kašika ruma i oko 20 deka brašna ili koliko tijesto upije[quote_box_right]

Maraskino

Bio je privilegovano piće namijenjeno samo najbogatijima. Pio se na kraljevskim i carskim dvorovima, pratio je vojskovođe u ratnim pohodima, admirale u pomorskim bitkama, diskretno se servirao u plemićkim i buržujskim palatama. Naročito je bio nezamjenjljiv pratilac galantnih ljubavnika. Veliča ga i Kazanova u svojim “Memoarima”, a i Balzac u romanu “Put u život”.

Pravi se od koštica i lišća višnje Maraske

 [/quote_box_right]

Fil:

8 bjelanaca, 4 deka šećera, 5 deka oljuštenih i samljevenih badema, kašičica prezle i 1 ili 2 kašike maraskina, a priprema se ovako:

Od svih sastojaka napravi se tijesto, voditi računa da bude mekano. Odvojiti jednu trećinu pripremljenog tijesta a ostatak razvući po modli za torte tako da tijestom budu pokrivene i stranice modle, otprilike do dvije trećine u visinu.

Bjelanca i šećer dobro umutiti pa u smjesu lagano dodavati samljevene bademe i prezlu. Pažljivo sjediniti sastojke i dodati maraskino. Napravljeni fil sipati preko tijesta.

Od ostatka tijesta, od one izdvojene trećine, napraviti trake koje treba složiti preko fila u vidu mrežice i peći oko 40 do 50 minuta na temperaturi, u početku oko 220 stepeni, potom smanjiti. Pečenu tortu posutu sitnim šećerom. Najbolje je da se torta ispeče dan ili dva prije posluženja..

A ako nijeste raspoloženi za pravljenje ove poslastice, možete je probati u kotorskom kafeu “Forza” na Pjaci od Sata. Tamo je prave po starom dobrotskom receptu.

Djeca Kotora i Splita govore univerzalnim jezikom – „Pjesma moja, boja tvoja“

0

„Pjesma moja, boja tvoja“ naziv je zbirke pjesama slikarice i spisteljice Žane Bajić iz Splita, koja je promovisana sinoć u crkvi Svetog Duha u Kotoru, kao rezultat međunarodnog projekta “Govorimo univerzalnim jezikom”.

Pjesmaricu je na temu pjesama autorice Žane Bajić oslikalo 36 mališana, osamnaest iz grupacije dječjih vrtića „Cvit Mediterana“ iz Splita, te isto toliko iz vrtića „Radost“ iz Kotora, koji su sinoć bili domaćini i učesnici programa .

„Ovaj projekat smo realizovali spontano, mališani Kotora i Splita pokazali su svoje likovne sposobnosti i kroz svoje crteže, odslikali su svoj doživljaj ovih pjesama“ – kazala je Vjera Rašković Perojević, direktorica vrtića „Mladost“ iz Kotora.

„Pjesma moja, boja tvoja“ gradi most između, djece i ljudi dvije države u bliskom susjedstvu i podsjeća na iskonske vrijednosti i činjenicu da su djeca velika inspiracija, kao i neiscrpni kreativni potencijal – kazala je Mirjana Bakotić direktorica vrtića „Cvit Mediterana“ iz Splita.

Autor Žana Bajić
Autor Žana Bajić

U svom emotivnom govoru autorica Žana Bajić podsjetila je kako je njen rodni grad Kotor koji je napustila još kao beba, a danas se vratila da sa ovom djecom bude dijete koje nije bila u ovom gradu.

„Ova knjiga je posebna to je knjiga ljubavi i prijateljstava, ova knjiga nije samo za malu djecu ona je i za nas odrasle. Vjerujem da ćemo sa ovim projektom krenuti dalje na europske dječije vrtiće da nećemo stati u Kotoru, jer kada se veliki i mali slože sve se može.

Posebno se zahvaljujem don Srećku Majiću iz Perasta koji je dao izuzetan doprinos da pjesmarica ugleda svjetlost dana“ – kazala je autorica Žana Bajić.

Pjesmarica je predstavljena početkom ljeta u Splitu. Izdavač pjesmarice je „Gospa od Škrpjela“ iz Perasta.

 

 

 

 

 

Kotor – Otvoren Trening centar za obuku pomoraca

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2014/10/KotorOtvorenTreningCentar_thumb67.jpg” width=”700″ height=”384″]/wp-content/uploads/video/KotorOtvorenTreningCentar.mp4[/KGVID]

”Tivat na dlanu”

0
Tivat
Photo: TO Tivat

Turistička organizacija Tivat napravila je novu info-brošuru pod nazivom ”Tivat na dlanu”. Na preko 100 stranica brošura kroz veliki broj fotografija i kratkih tekstova predstavlja istoriju, kulturu, tradiciju, prirodu, gastronomiju, aktivni odmor i zabavu koju turisti mogu dobiti na Tivatskoj rivijeri.

U maštovito dizajniranoj i bogato ilustrovanoj publikaciji, pored ostaloga, mogu se naći zanimljive priče o legendama iz daleke prošlosti, jedinstvenoj kulturnoj baštini Tivta, etnografskom nasljeđu, tradicionalnoj hrani i pićima, prirodnim atrakcijama, feštama manifestacijama – svemu što čini jedinstveni turistički proizvod najmanjeg bokeljskog grada.

Prema evidenciji TO Tivat, u svim vidovima smještaja u Tivtu trenutno boravi 389 zvanično prijavljenih tursita, od čega su 306 stranci, a 83 turisti iz Crne Gore. U hotelima odmaraju 192 gosta, dok usluge privatnih izdavaoca smještaja koristi 197 posjetilaca.

 

Dabinovićev „Kotor“ rođen u Južnoj Koreji

0
Novi Dabinovicev brod KOTOR u juznokorejskom brodogradilistu_resize
Dabinović – Brod Kotor

Nakon onog pod crnogorskom koji plovi već dvije godine, svjetskim morima uskoro će zaploviti i brod „Kotor“ koji vije zastavu Svetog Vinsenta i Grenadina. Naime, u brodogradilištu „Korea Yanase Tongyeong Shipbuilding” u južnokorejskom gradu Tongjeong, završena je gradnja “Kotora”, broda za prevoz rasutog tereta deplasmana 32.000 tona, a koji će vlasniku, brodarskoj kompaniji “Dabinović” iz Monaka, biti formalno predat na upotrebu krajem mjeseca.

Novoizgrađeni brod dužine 180 i širine 28 metara, prva je novogradnja u istoriji kompanije “Dabinović” koja je u vlasništvu porodice čuvenog bokeljskog brodovlasnika, pokojnog Boža A. Dabinovića iz Dobrote i koja pod tim imenom, posluje još od daleke 1956 godine. Novi „Kotor“, 53-ći je brod što će zaploviti u „Dabinovićevoj“ floti, a uskoro će u Južnoj Koreji biti održana i zvanične ceremonija njegovog krštenja pri čemu će brodu zvanična kuma biti gradonačelnica Kotora Marija Maja Ćatović koja će i razbiti bocu šampanjca o pramac novog „Kotora“. Formalni vlasnik novog broda je “Dabinovićeva” kćerka-kompanija “Sveti Tripun Corporation”, registrovana u maloj karipskoj državi Svetom Vincentu i Grenadinima čiju je pomorsku zastavu pokojni Božo Dabinović praktično „izmislio“ i afirmisao kao jednu od najpoznatijih i najpopularnijih tzv. zastava pogodnosti u svjetskoj pomorskoj industriji.

Ovaj vrsni pomorski preduzetnik je inače, većini od ukupno 52 polovna trgovačka broda koliko ih se do sada izredjalo u floti njegove kompanije, davao imena iz Boke Kotorske. Iako su plovili pod stranim zastavama, prvenstveno Svetog Vincenta i Grenadina, Dabinovićevi brodovi praktično su uvijek bili domaći – bokeljski jer na njima radi posada koju preko 90 odsto čine pomorci iz Boke, a njegovi se brodovi i remontuju najčešće u Jadranskom brodogradilištu Bijela. Inače, u floti kompanije „Dabinović“ trenutno plove brodovi za prevoz rasutog tereta „Boka“, „Ljuta“, „Dobrota“ i „Kumbor“, ukupnog deplasmana preko 120 hiljada tona i prosječne starosti 15 godina.

Božov sin, Stevan Dabinović koji sada vodi kompaniju, istorijski potez je povukao 15.novembra prošle godine kada je sa „Korea Yanase-om“ potpisao ugovor o kupovini potpuno novog broda – u tom momentu 60 odsto dovršenog i čija je izgradnja bila obustavljena zbog bankrotiranja brodogradilišta „Samho“ u kojem se gradio. To brodogradilište preuzela je korporacija „Yanase“, pa je Stevan Dabinović iskoristio priliku i nedovršenu novogradnju što je nosila oznaku „Samho1229“, dobio po značajno nižoj cijeni od tržišne. Inače, trenutna tržišna vrijednost novoizgrađenih brodova za prevoz rasutog tereta slične veličine i karakteristika kao što je novi „Dabinovićev“ brod „Kotor“ iznosi od 25 do 28 miliona dolara.

Ovaj brod vrlo je sličnih karakteristika kao brodovi „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ kompanije „Crnogorska plovidba“ iz Kotra koji su koštali po 27,85 miliona dolara, odnosno kao dva bulkcarriera „Bar“ i Budva“ koji su nedavno u Kini izgrađeni za „Barsku plovidbu“ po cijeni od 23,2 miliona dolara po brodu.