Hercegnovski strip festival od 1. do 6. septembra

0
HSF foto S.K

Hercegnovski strip festival, biće održan  od 1. do 6. septembra na više lokacija, u Herceg Novom, okupiće 10 specijalnih i oko 20 počasnih gostiju, likovne autore,  renomirane izdavačke kuće i striparnice.

Festival će biti otvoren sutra na Trgu Belavista u 21 sat, saopšteno je na današnoj konferenciji za novinare koja je održana u kafe baru Paluba na Škveru.

Tokom festivala biće organizovane brojni programi: izložbe, radionice, predavanja, besplatno crtanje za fanove, žurke i berze stripova.  HSF i ove godine sprovodi humanitarnu misiju, pa će svi umjetnici učestvovati u Live art izradi slika od čije prodaje će dopuniti fond namjenjen Luštici gdje su požari devastirali ogromne površine.

Prema riječima jednog od organizatora Jovana Subotića, cilj festivala je da iz godine u godinu raste i da se razvijaja. Ocjenio je da je festival na ponos i gradu i državi i najavio specijalne goste festivala:

-Prije svega, sa nama su likovni autori, ljudi koji su ostavili ogroman trag u svjetskom stripu, kako na tržištima SAD-a, tako i Italiji, Francuskoj. Specijalni gosti su: Rajko Milošević Gera, jednog od najplodnijih autora sa ovih prostora, dva autora iz Barselone, Toni Fejzuli i Rodžeru Ibanjezu. Iz Italije dolaze Valerio Held, Antonio Luki i autora jenog od najpoznatijih svjetskih strip junaka – Dilana Doga, Mauricio di Vićenzo. Iz Hrvtske gosti HSF-a biće Goran Sudžuka, Krešimir Biuk , Enis Čišić iz BiH, koji radi kao strip crtač Marvela, kao i Dražen Kovačević, jednog od najuticajnijih autora sa francuskog tržišta, kazao je Subotić.

HSF

Jedan od organizatora HSF-a Nebojša Mandić, najavio je bogat šestodnevni program festivala:

– Nakon svečanog otvaranja na Trgu Belavista  planiran je obilazak izložbi radova specijalnih gostiju u galerijama: Josip Bepo Benković, Sue Ryder i Lounge bar Amerika. U 22 sata je opening party u Lounge bar Amerika, a nastupiće italijanski duo Cheap seats, najavio je Mandić.

Specifičnost ovogodišnjeg izdanja je crtanje Strip u boci, kao i radionice za najmlađe, kazao je Mandić:

-Strip u boci, to je Nikolina ideja, da svi naši gosti nacrtaju po jedan strip, koji ćemo kada bude završen, to veče baciti u more, da simbolično pokažemo koji je naš cilj, šta je naša misija i naša ideja i šta strip u stvari radi. Da povezuje, ne samo ljude koji su vezani kulturom, nego cijeli svijet na najbolji mogući način i da šalje jednu predvinu poruku. Boce ćemo baciti u more kada budemo isplovljavali prema Klincima. U saradnji sa Green village Klinci, organizovaćemo radionicu za najmlađe u saradnji sa tivatskim školama, potom i predavanja i javni čas.

Prema riječima osnivača festivala Nikole Ćurčina festival jača i postaje ono što su planirali od početka:

-Nadam se da će biti više posjetilaca nego ranije, iako smo prethodnim izdanjima zadovoljni. Ovo je početak nove decenije i mislim da je na pravi način to urađeno.

Specijalni gost festivala Dražen Kovačević  kazao je da se već uvjerio da je organizacija sjajna i da Herceg Novi i Boku smatra drugom kućom. Festival je impresivan i po značaju je postao jedan od vodećih u regionu:

– Poruka  festivala koju šaljemo ljudima je povezivanje preko stripa,  jer jezik stripa i  slika su bolji od bilo kog drugog. Slika kao vid komunikacije je možda najneposrednija, najviše se može reći kroz crtež, naravno pored žive riječi, kazao je Kovačević.

Pokrovitelji festivala su: opština Herceg Novi , Turistička organizacija i Ministrastvo kulture. Hercegnovski strip festival podržali su: Ambasada Italije, Francuski kulturni centar, italijanski Institut kulture iz Beograda i brojni sponzori. Od opštine Herceg Novi dobili oko 6.000 eura, Ministarstva kulture 3.000,  a toliko očekuju i od Turističke organizacije.

Požar na novim lokalitetima u NP Lovćen

0
Lovćen

Požar većih razmjera ponovo je aktiviran u NP Lovćen, a vatrena stihija prijeti da ugrozi zonu Konjsko u kojoj se nalazi vrijedna bukova šuma. Požar je večeras zahvatio Treštenik, Majstore i Hum kada je riječ o lokalitetima u granicama Parka.

Sve aktivnosti u gašenju požara koordinira Direktorat za vanredne situacije MUP-a. Služba zaštite NP Lovćen u saradnji sa Službom zaštite i spasavanja Prijestonice ulaže maksimalne napore u cilju zaštite prostora.

U gašenju požara pored Službe zaštite NP Lovćen i Službe zaštite i spašavanja Prijestonice, učestvuju vatrogasne jedinice iz Kotora, Podgorice, Danilovgrada, Petnjice, kao i pripadnici Vojske Crne Gore i mještani.

Opožarena područja u poslijepodnevnim satima obišli su pored direktora JPNPCG Elvira Klice i direktora NP Lovćen Veselina Živanovića, i generalni direktor Direktorata za vanredne situacije MUP-a Mirsad Mulić zajedno sa gradonačelnikom Prijestonice Cetinje Aleksandrom Bogdanovićem.

Poseban problem stvara pojačan intenzitet vjetra koji i dalje mjestimično pravi požare manjih razmjera. Zbog gustog dima, večeras avionima nije bilo moguće gasiti opožarena područja.

Tokom jučerašnjeg dana požar većih razmjera velikom brzinom se širio iz pravca Pobora prema prostoru NP Lovćen, tačnije prema selu Majstori. Jutros je zahvatio selo Majstore i ugrozio   nekoliko kuća. Požar je zatim zahvatio lokalitet Zverinjačke rupe i širio se prema Alugi gdje se nalazi vrlo vrijedan šumski kompleks.

Zbog jačine vjetra postoji opasnost da se požar proširi na lokalitet Konjsko. Zona Konjsko sa visokim i starim bukovim sastojinama, površine oko 400 hektara, nalazi se u jugozapadnom dijelu Parka. Bukova šuma u ovoj zoni je višestruko značajna posebno kao objekat istraživačkog, edukativnog i turističko-rekreativnog karaktera.

Jelić: Lovanja je kompleksan, ali i urgentan problem

2

Gotovo kompaletno rukovodstvo Optine Tivat danas je u pratnji novinara, obišlo nekadašnju deponiju smeća Lovanja-Sinjarevo na kojoj se već godinama dešava nelegalno odlaganje, ali i spaljivanje svake vrste otpada. Na taj način tivatski čelnici još jednom su pažnju javnosti skrenuli na problem koji predstavlja ova lokacija, i nelegalne aktivnosti dijela žitelja  improvizovanog romsko-egipćanskog naselja na Lovanji koji se bave sakupljanjem sekundarnih sirovina. Oni stoga često pale stare automobilske gume i elektro-kablove kako bi došli do čelične žice i bakra u njima, a što prouzrokuje enormno zagađenje vazduha toksičnim i kancerogenim materijama, smrad i dim koji povremeno ometa rad oblinjeg aerodroma Tivat i život građana u naseljima Kavač, Brda i Gradionica.

Na licu mjesta na Lovanji gdje u uslovima nedostojnim čovjeka među smećem što se ovdje gomila  i nakon što je ta deponija zvanično zatvorena prije desetak godina, živi nekoliko desetina ljudi, od kojih mnogi i nemaju validne papire niti im se zna status i kako borave u Crnoj Gori. To, kako je istakla sekretarka za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Optine Tivat Tatjana  Jelić, dodatno usložnjava cijeli problem.

„Na žalost, to je naša realnost i problem sa kojim se već duže vrijeme suočavamo. Ne zanosimo se time da će se ovo riješiti preko noći jer ni ovaj problem nije nasato preko noći,ali je potrebna jedna kontinuirana i zajednička aktivnost za riješavanje ovog problema jer ovo ne zavisi samo od jendog čovjeka ili jedne institucije. Ovo je problem koji se mora institucionalno i u sistemskom smislu riješavati zajedničkim snagama Opštine Tivat i Kotor i nadležnih državnih organa“- istakla je Jelić dodajući da bez obzira na to, nelegalno paljenje otpada na Lovanji „mora prestati odmah“. Ona je istakla da je Optina Tivat prikupila sve podatke i uradila svu dokumetaciju o Lovanji da kojima je upoznala sve relevantne organe u državi, a spise predmeta je uputila i Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.

„Danas smo kontaktirali i Agenciju za zaštitu životne sredine u cilju da se upravo na ovom lokalitetu i njegovoj neposrednoj blizini, uspostavi kontinuirani monitoring kvaliteta vazduha. Cijenimo da ova lokacija tako nešto mora da ima i svi zajedničkim snagama moramo da zaustavimo paljenje otpada na Lovanji. To je nešto što mora neizostavno i urgentno, da prestane odmah!“- istakla je Jelić dodajući da Opština Tivat dolaskom svijih funkcionera na Lovanju jasno dokazuje svoju spremnost da riješi problem u čemu joj, kako je rekla, pomažu „naši ekološki jako dobro svjesni i savjesni građani i mediji“.

Pored nje, na Lovanji koja se nalazi na samoj granici tivatske i opštine Kotor, juče bili i potpredsednici Opštine Tivat Ilija Janović i Dejan Maslovar, načelnici Komunalne isnpkecije Jovica Stojković i Komunalne policije Dalibor Dubljević, predstavnici opštinskog Zelenog tima, direktor Komunalnog Tonko Lukšić i načelnik Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić, kao i predstavnici Aerodroma Tivat.

„Opština Tivat izražava veliku zabrinutost zbog događanja na ovoj lokaciji, prvenstveno nelegalnog paljenja otpada. Veliki dim i zagađene čestice koje odavde idu u atmosferum predstavljaju veliki problem. Nadam se da ćemo uskoro sa Opštinom Kotor imati neke sastanke i iznaći mehanizam da ovo riješimo na zadovoljstvo svih“- istakao je potpredsjednik Maslovar.

Lovanja

Direktor Komunalnog je podvukao da je prilikom otvaranja obližnje sanitarne deponije Lovanja prije desetak godina, urađen i projekat sanacije neuređene stare deponije Lovanja-Sinjarevo na kojoj se nalazi više desetina hiljada kubika raznog otpada.

„Vidite i sami prizor oko nas i da se ovdje radi o nelegalnom odlagalištu gdje se količine otpada povećavaju iz dana u dan. Mene iznenađuje da u vrijeme kada imamo izuzetan  napredak  kada je u pitanju upravljanje otadom u državi, a naročito u opštini Tivat, mi i dalje ovdje imamo izuzetno lošu situaciju i nazadni način izdvajanja sekundarnih sirovina. To moramo da osudimo“- istakao je Lukšić koji nije mogao reći zašto se nije do sada saniralo Sinjarevo, ali je istakao da će to koštati sigurno preko milion eura.

BARBIĆ: UGROŽENI SU SVI

Načelnik SZS Tivat Zoran Barbić je kazao da  se skoro svake noći na Lovanji dešavaju nelegalna paljenja otpada.

„Nisu toliko problem sami ti požari, koliko su problem produkti sagorijevanja tih materija koji su po svim relevantnim listama, strahovito opasni za zdravlje ljudi.Neki su čak i kancerogeni, i to ugrožava sve građane do čijih kuća se širi taj dim kao i vatrogasce koji ovdje intervenišu da bi gasili požar.“- istakao je on dodajući da nema informaciju da li je iko do sada uhapšen ili osumnjičen zbog nelegalnog paljenja otpada na Lovanji, odnosno izazivanja opšte opasnosti i krivičnih djela protiv zdravlja ljudi.

Djeca iz Doma Mladost u Bijeloj u posjeti Porto Montenegru

0
Jedrenje – Djeca Mladost

Štićenici Dječjeg doma „Mlados“t iz Bijele uživali su na jednodnevnom izletu u nautičkom naselju Porto Montenegro i u jedrenju kroz akvatorijum Tivatskog zaliva- saopšteno je jule iz Porto Montenegra.

Mališani su ovom prilikom posjetili i četvoro svojih drugova iz Doma koji su tokom ove ljetnje sezone dio programa edukativne prakse u hotelu Regent i na projektu Porto Montenegro.

Kompanija Adriatic Marinas i hotel Regent Porto Montenegro, obezbjedili su plaćenu praksu za starije štićenike doma „Mladost“, i kao mentori aktivno učestvuju u procesu njihovog profesionalnog usmjerenja i razvoja.

„Praktikanti su pokazali impresivnu motivaciju, istrajnost i želju za sticanje dodatnog znanja i vještina u domenu njihovog interesovanja i obrazovanja.  Kao njihov mentor izuzetno sam ponosna na njihov učinak, posvećenost i visok nivo ozbiljnosti kojem su pristupili praksi“- istakla je HR menadžerka Porto Montenegra Sandra Kapičić.

Iz kompanije Adriatic Marinas i hotel Regent najavljuju nastavak ovog edukativnog programa, i kroz niz različitih programa, poput časova engleskog jezika za djecu iz Doma, i sličnih aktivnosti.

„Mogućnost prakse u profesionalnom, uređenom i internacionalnom radnom okruženju je dobra prilika za mlade ljude da stiču prva radna iskustva. Srećni smo što su bili dio našeg tima, a njihovo zadovoljstvo odrađenom praksom je podstrek da nastavimo sa programom i damo primjer drugim poslodavcima da nam se u tome pridruž.“-kazala je HR menadžerka hotela Regent Žana Zeković.

Zaposleni na projektu Porto Montenegro inače tradicionalno, svake godine, posjećuju štićenike Doma u Bijeloj, a prije tri godine su rekonstruisali i dvorišno igralište, koje djeci bez roditeljskog staranja smještenima u tom domu, koristi za njihove svakodnevne aktivnosti, koje provode u igri i druženju.

Jokić: Ako sam prekršio zakon odgovaraću

0
Vladimir Jokić predsjednik Opštine Kotor

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić ponovio je da nije državljanin nijedne države osim Crne Gore, čije državljanstvo ima od rođenja.

U postupku su kaže to potvrdile sve komisije, kazao je Jokić gostujući na Televiziji Vijesti.

“Sve što Tužilštvo utvrdi, da sam u bilo kojem slučaju prekršio zakon ja sam spreman da snosim posljedice. Nadam se da će državni organi donijeti odluku u skladu sa zakonom. Ja nemam potrebu ni da se krijem, ni da idem bilo gdje, tu sam spreman da snosim odgovornost za sve što se utvrdi. Ukoliko se utvrdi da sam prekršio bilo koji zakon, ja sam spreman da snosim odgovornost onako kako je za to propisana kazna”, kazao je Jokić.

Nije, međutim, konkretno odgovorio na pitanje je li u momentu izbora za predsjednika opštine imao državljanstvo Srbije.

“Neću dozvoliti ni na koji način da dajem pogonsko gorivo, onima koji žele da na taj način skrenu pažnju sa onoga što su bitne stvari”- kaže Jokić.

Jokić je kazao da je dugo pod napadima sa različitih strana, a poziv na linč je, kako je rekao, došao sa zvaničnog sajta DPS-a.

Zadar – Lučka uprava ne namjerava ograničiti kruzerima dolaske u Zadar

0
Zadar – Foto Luka Gerlanc/Hanza Media

Zadarska Lučka uprava ne namjerava ograničiti dolaske kruzera na svoje područje poput Dubrovnika, a možda i Splita.

Baš suprotno, Zadru je svaki gost s brodova na kružnim putovanjima dobrodošao, a cilj je povećati njihove dolaske, i to već iduće godine, sa sadašnjih 130 tisuća putnika na željenih 170 tisuća.

Usporedbe s Dubrovnikom, pa i Splitom, doduše su nepotrebne jer tamošnje luke uvelike premašuju broj dolazaka kruzera u odnosu na Zadar, ali i kod nas se od gradnje i dovršetka luke Gaženica situacija u tom segmentu poboljšava, pa se od nekadašnjih 20 do 30 tisuća putnika s brodova na kružnim putovanjima “preko noći” skočilo na 130 tisuća, što je impresivan rast, a mogućnosti su zapravo neograničene – kaže Đoni Štambuk, pomoćnik ravnatelja za marketing Lučke uprave Zadar.

– Imali smo 17-postotno povećanje u prvih šest mjeseci ove godine, ali ćemo do kraja 2017. imati nešto stagnacije pa ćemo se poravnati s prošlogodišnjim brojkama. Ograničenje dolazaka koje najavljuju Dubrovnik i Split zapravo je gubljenje 40-ak ticanja, ali ne zbog toga što su oni loše odradili posao, nego je brodar promijenio itinerar. Mi to nećemo puno osjetiti, a dogodine, dapače, mislim da ćemo imati i do 170 ticanja i oko 170 tisuća putnika – ističe Štambuk.

Gaženica može sve

– Razlika u odnosu na situaciju prije otvaranja luke Gaženica drastična je jer ako se kruzer nema gdje vezati, on naprosto neće doći. Osim što Gaženica ima izvanredne mogućnosti primanja svih vrsta kruzera, proširila se i ponuda raznih izleta za goste kako bi se taj turistički segment što bolje odradio, jer on znači i konkretnu zaradu, s tim da opet gosti budu zadovoljni onim što dobiju za cijenu koju plate. Brodari, pak, nisu imali ni najmanju primjedbu do sada u pogledu luke, koja je napravljena po mjeri najnovijih brodova koji u nju pristaju – kaže Štambuk.

Ono u čemu Zadar prednjači nad ostalim jadranskim lukama koje prihvaćaju kruzere jest duljina zadržavanja gostiju. U Zadru oni prosječno ostaju od 8 do 10 sati, dok se u Dubrovniku zadrže od četiri-pet sati. Razlog su najviše izleti koji se na Plitvička jezera, NP Krka ili na ostala odredišta ne mogu organizirati u kraćem vremenu pa se gosti zadržavaju dulje, a računa se da potrošnja sa svakim satom ostanka gosta raste za prosječnih deset eura.

Prema studiji koju je Institut za turizam izradio još 2007. godine, prosječna potrošnja kruzing-gostiju u Zadru bila je 82 eura, ali to nije jedini benefit od kruzera, jer čim brod dotakne luku mora platiti lučke pristojbe, koje, ovisno o veličini kruzera, iznose od 5 do 10 tisuća eura, zatim pilotažu, privez i odvez, razne servise turističkih agencija, pomorskih agenata, sustav opskrbe brodova, odvoza smeća i raznih drugih usluga, tako da je ukupna korist višestruka, a ona će se, u godinama koje dolaze, nastojati još više povećavati – zaključuje Đoni Štambuk.

GAŽENICA
Putnika 11,4 posto više
Nova putnička luka Gaženica praktički u svim segmentima prometa bilježi značajan porast. Možda najviše raduje izniman porast prometa vozila u domaćem, ali i međunarodnom prometu, gdje je u prvoj polovini 2017. godine zabilježeno 20.000 vozila više nego u istom razdoblju lani.

U prvih šest mjeseci 2017. godine promet putnika u domaćem prometu u Gaženici iznosio je 525.939 putnika, što je rast od 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promet putnika u domaćem prometu u luci Zadar Grad iznosio je 411.936 putnika, što je rast od 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promet putnika u međunarodnom prometu iznosio je 2096 putnika, što je rast od 38,8 posto u odnosu na isti period prošle godine.

U Baru izgorjelo preko 300 maslina

0
Izgorele masline

U požarima koji su prethodnih dana zahvatili barsku opštinu štetu je pretrpjelo više od tri stotine stabala viševjekovnih maslina, ocjenjuju predstavnici Društva maslinara Bar.

Predstavnici društva maslinara Bar, sekretar Fahrudin Mujić i predsjednik Ćazim Alković i maslinari iz Šušnja, Božo Šaltić i Ivo Perajković tokom obilaska požarom oštećenih i uništenih maslinjaka u velikom maslinarskom kompleksu “Plagari” konastovali su ogromne štete na stablima maslina koja su stara od 100 do 500 godina pa i mnogo više.

“Mnoga stabla su potpuno izgorjela i ostale su samo zelene grane pune plodova, dok su kod pojedinih nagorjele samo pojedine grane”, navodi se u saopštenju Društva maslinara Bar.

Oni procjenjuju da je štetu pretrpjelo više od tri stotine stabala viševjekovnih maslina.

“Šteta je ogromna i nenadoknadiva, niko više ne može vratiti stabla koja su na ovim terenima opstala više od 500 godina. Štetu su pretrpjele stare šušanjeske i spičanske porodice Glavanović, Perić, Šaltić, Paladin, Perajković i mnoge druge a posebno je žalosno bilo vidjeti potpuno sagorjeli maslinjak Nadbiskupije Kotorske gdje je 40 stabala maslina potpuno uništeno”, navodi predsjednik Društva, Ćazim Alković.

Šteta bi, kaže Alković, bila mnogo veća da nije bilo požrtvovanih vatrogasaca, policajaca i vojnika a posebno priznanje odaje šušanjskim momcima i domaćinima koji su, kako je kazao, bili jedinstveni i spremni da se žrtvuju kako bi sačuvali svaku kuću ali i stablo masline više.

“Njih više od pedeset je noć provelo zajedno sa vatrogascima i dalo sve od sebe da se požar obuzda”, kaže Alković.

On napominje da je situcija u kojoj su se našli prethodnih dana pokazala da su u Društvu maslinara bili u pravu kada su govorili da je izgradnja puteva kroz maslinjake jako značajna ne samo za obradu maslina i primjenu agrotehničkih mjera već i za zaštitu od požara.

“Da je u ovom dijelu grada bilo više maslinarskih puteva šteta bi sigurno bila značajno manja”, tvrdi Alković.

Požar

U Društvu maslinara se nadaju da će Opština Bar i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja nakon detaljne procjene štete na maslinjacima opredjeliti određenu pomoć i podršku kako bi posljedice požara koliko toliko bile ublažene.

“I Šušanjski maslinari su se kao i ostali Barani radovali ovogodišnjem rodu maslina i željno čekali berbu, ali na žalost stihija je učinila svoje i uništala sve a ne samo ovogodišnji rod. Teško je bilo gledati nagorjele grane pune zelenih plodova. Ako se uzme da je svaka maslina mogla dati 30 kilograma kvalitetnog ploda može se zaključiti da je propalo deset tona ploda odnosno u ranoj berbi najmanje tonu vrhunskog maslinovog ulja”, navodi se u saopštenju.

Maslinari napominju da se iz te nedaće mora izvući pouka i da ubuduće moraju biti svjesni da je udruživanje neophodno i da se samo zajednički mogu izgraditi maslinarski putevi čime će se pored ostalog i značajno poboljšati protivpožarna zaštita maslinjaka.

“Takođe, maslinjaci se bez obzira na rod maslina moraju redovno čistiti i održavati urednim što svakako u velikoj mjeri eliminiše mogućnost požara. Važno je da u požaru nije bilo žrtava i povreda, da ni jedna kuća nije izgorjela a vrijedni maslinari će povratiti svoje maslinjaka i Šušanjanji će se i dalje ponosti vrhunskim maslinovim uljem iz Plagara”, zaključuje se u saopštenju.

Harmonija sklada i balansa

0
Art koktel – Porto Montenegro

Art-koktel posvećen poznatoj američkoj umjetnici Carol Feuerman održan je sinoć na mulu 1 nautičkog centra Porto Montenegro u Tivtu, gdje je izložena jedna njena monumentalna skupltura.

Ako ste prolazili u proteklih mjesec dana našim naseljem, sigurno ste na mulu 1 primjetili ovu monumentalnu skulpturu, koja privlači pažnju i postavlja pitanje ko je njen autor. Ova skulptura je za kratko vrijeme postala prava senzacija na društvenim mrežama: Face book, Instagram i dr. i sada je vrijeme da otkrijemo ko stoji iz nje”.- kazao je PR menadžer Porto Montebegra Danilo kalezić, istakavši da im je izuzetno čast što mogu ugostiti i publici u Crnoj Gori predstaviti jedno veliko internacionalnu umjetničko ime kao što je Carol Feuerman.     

Ova globalno prepoznatljiva umjetnica kombinuje konvencionalne materijale za skultpure, od čelika, bronze i smole, s nekonvencionalnim poput vode, svjetla, zvuka i video zapisa, nekonvencionalnim za skulpturu. Feuerman je prepoznata kao predstavnica umjetničkog pokreta hiperrealizma skulpture – zajedno sa Hansonom i De Andreom, Feuerman je jedna od tri umjetnika koji su početkom sedamdesetih pokrenuli ovaj pravac.

Ovo djelo sam nazvala “Iza zlatnog presjeka” jer se moj pravi “Zlatni presjek” trenutno nalazi na Venecijanskom bijenalu. Skulptura predstavlja savršen balans izmedju lijeve i desne strane, savršenu harmoniju izmedju balansa i odnosa, kao i povjerenje i snagu da dodjemo do naših ciljeva. I Porto Montenegro kao lokacija uživa povjerenje ljudi iz cijelog svijeta i predstavlja naše zajedničko vidjenje prema slobodi. U ovo užasno vrijeme današnjice, u vrijeme uragana Harvi koji je uništio Hjuston i Luizijanu, “Zlatni presjek” nas podsjeća da ponovo možemo sagradimo naše gradove i da nikad ne treba odustati od toga da budemo zajedno jaki”- poručila je okupljenima Carol Feuerman.

Art koktel – Porto Montenegro

Njena plodna karijera obuhvata četiri decenije i četiri kontinenta – podučavala je, predavala i održavala radionice u Metropolitan muzeju, muzeju Solomon Guggenheim, Univerzitetu Kolumbia i Grounds. Njena umjetnička postavka Lične konstrukcije – otvorene granice, dio je projekta ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala 2017. Radovi Carol Feuerman su dio umjetničkih kolekcija cara Japana, Bila i Hilari Klinton, Norman Brahman-a, Malcolm Forbes-a i mnogih drugih.

Kotor – CACIB izložba pasa 3.septembra

0
Retrveri

Kinološko društvo Kotor organizuje petu CACIB izložbu pasa svih rasa koja će biti održana u gradskom parku u nedjelju 3. septembra od 15 sati.

Očekuje se oko 300 izlagača iz preko 20 zemalja a pse će ocjenivati poznate kinološke sudije iz Crna Gora, Srbije, Francuska i Italija.

Pripreme za izložbu su punom jeku. Već tri mjeseca izložba je predstavljena na internetu. Prijave za izložbu štampane su na četiri svjetska jezika i distribuirane svim značajnim izlagačima kod nas i u inostranstvu.

Upisnina za psa za CACIB Kotor je 15 eura.

Uplate možete izvršiti na Žiro račun Kinološkog društva „Kotor” b. 520-323700-42 kod Hipotekarne banke – Kotor.

Prijave se primaju na faks broj 032/334 869 ili na i mejl: kinoloskisavezcg@t-com.me.

Sve informacije zainteresovani mogu dobiti na telefon 069/046-027 i 067/333-089.

„Ko to tamo peva“ spušta zavjesu na „Purgatorije 2017“

0
„Ko to tamo peva“

Izvođenjem popularne baletks predstave „Ko to tamo peva“ u produkciji Narodnog pozorišta iz Beograda, u četvrtak 31. avgusta na Ljetnjoj pozornicu u Tivtu sa početkom u 21 sat, spustiće se zavjesa na ljetnji festival kulture „Purgatorije 2017“ koji je protekla skoro dva po mjeseca trajao u Tivtu.

Prethodno će žiri međunarodnog Festivala mediteranskog teatra koji je sastavni dio „Purgatorija“ objaviti svoju odluku i progasiti najbolje među nekoliko pozorišnih predstava iz Crne Gore, Srbije i Mađarske, a koje su izvedene u takmičarskoj konkurenciji za nagrade ovogodišnjeg festivala.

Inače, balet „Ko to tamo peva“ inspirisan je kultnim istoimenim filmom u režiji Slobodana Šijana,  po tekstu Dzušana Kovačevića.

Baletska predstava u koreografa  Staše Zurovca na muziku Vojislava Vokija Kostića,  na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Beogradu, premijerno je prikazana 2004. godine i od tada ne prestaje interesovanje publike pa se za nju uvijek traži karta više.

U predstavi će nastupiti solisti i ansambl baleta nacionalnog teatra,  Dalija Imanić, Milan Rus, Aleksandar Ilić, Miloš Kecman, Aleksa Jelić, Igor Pastor, Nada Stamatović.

Asistent koreografa je Olja Zurovac, kostimograf Katarina Galić, scenograf Žorž Draušnik.