Gradnja prva dva objekta novog turističkog kompleksa u uvali Pržna – Plavi horizont, počeće najvjeroatnije prvih dana aprila – potvrđeno je „Vijestima“ u kompaniji „Qatari Diar Hotel and Property Investment Montenegro“ iz Tivta (QDHPIM).
Ova kćerka.komapnija katarskog državnog investoicionog fonda „Qatari Diar“, predala je zahtjev Ministarstvu održivog razvoja i turizma za izdavanje građevinske dozvole za dvije rezidencijalne vile – RL 1 i RL 2 koje će se graditi na katastarskoj parceli 534/1 KO Milovići, odnosno na urbanističkoj parceli UP 1 po izmijenjenom i dopunjenom Urbanističkom projektu „Pržno 1“.
Riječ je o zapadnom dijelu kompleksa od ukupno oko 27 hektara u zaleđu plaže Plavi horizont koji je još 2009. „Qatari Diar“ kupio od tivatskog HTP „Primorje“. Na tom prostoru shodno željama katarskog investitora, isplaniran je i ucrtan mješoviti rizort, u čijem sklopu će se nalaziti hotel kategorije 5 zvjezdica, kao i rezidencijalne vile, spa centar, restorani, barovi, teniski tereni i otvoreni bazeni i niz drugih manjih objekata.
Plavi horizonti
V.d. izvršna direktorica QDHPIM Jadranka Francesković kazala nam je da su dvije rezidencijalne vile dio prve faze realizacije novog kompleksa, te da je uz zahtjev za građevinske dozvole za ta dva objekta, Ministarstvu održivog razvoja i turizma predat i eleborat faznosti realizacije cijelog rizorta.
“U svakom slučaju, i hotel će takođe biti građen u prvoj fazi” – istakla je Francesković dodajući da će dvije nove vile ujedno biti ogledni primjerci za kupce budućih nekretnina na Plavom horizintu, kako će izgledati ostali objekti novog rizorta. Ona nije detaljnije govorila o finansijskiim i drugim aspaketima gradnje prva dva objekta novog kompleksa na koji se čeka već skoro sedam godina, ali da se stvari kada je u pitranju “Qatari Diar” i njegova investicija u Tivtu ipak pomjeraju u pozitivnom pravcu, pokazuje i podatak da je QDHPIM u proteklih par mjeseci izdvojio i značajna sredstva za donaciju lokalnoj zajednici u Krtolima, gdje se realizuje njihov projekat.
Inače, prema nezvaničnim informacijama iz dobro upučenih krugova, najizgledniji operater novog kondo-hotela sa depandansima na Plavom horizontu biće čuveni “Four Seasons”.
Jedan od najpoznatijih uzgajivača pkoljki u Boki, Kotoranin Nevres Đerić na svom je uzgajalištu „Školjke Boke““ u Orahovcu, već počeo eksperimentalni uzgoj nove vrste školjki – kamenica Pinctada radiata. Ova školjka jedan je od novih, tzv. alohtonih morskih organizama koji su se u proteklom periodu, nastanili na Crnogorskom primorju, a potiču iz drugih djelova svijeta.
Riječ je o novim vratama koji su ovdje dospjeli najčešće u balastnim vodama brodova i djelovima brodske opreme jahti i drugih plovila. Naučnici su lani ispitujući akvatorijum marine Porto Montenegro i okolni dio Tivatskog zaliva, evodnetirali prisustvo pet novih alohtonih vrsta mekušaca, zglavkara i sunđera, a među njima je i školjka Pinctada radiata.
Školjka Pinctada radiata – foto Nevres Đerić
„Prisustvo ove školjke na svom uzgajalištu uočio sam prije 5-6 mjeseci. O tome sam obavijestio stručnjake Instituta za biologiju mora u Kotoru, a sa nekoliko sakupljenih primjeraka počeci sam i eksperimentalni uzgoj ove nove vrste ostrige-kamenice.“- kazao nam je vlasnik plantaže „Školjke Boke“ iz Oraghovca, Nevres Đerić koji nam je i dostavio fotografije Pinctade radiate sa svog uzgajališta. Prema njegovim riječima, sa nekoliko sakupljenih primjeraka nove vrste, u posebnom i odvojenom eksperimentalnom bazenu, započeo je probni uzgoj.
„Odviše je kratko vrijeme prošlo da bih već mogao izvoditi neke zaljučke kako školjka napreduje i koliko joj pogoduje ovaj ambijent. To ćemo tek moći preciznije znati za otprilke godinu dana od početka uzgoja.“- kazao je Đerić dodajući da bi na rano proljeće trebao da krene i prvi od redovna dva godišnja cuiklusa razmnožanja ove vrste školjke.
Inače, Pinctada radiata poznata je i kao atlantska ili zalivska biserna ostriga. Ova školjka iz roda kamenica u sebi stvara biser, a njena prirodna postojbina je Indo-pacifički region. Ta školjka tamo se osim zbog bisera, eksploatiše i radi jestivog mesa.
Školjka Pinctada radiata-foto Nevres Đerić
Pinctada radiata raste na dubinama od 5 do 25 metara, hvatajući se za čvrstu podlogu poput stijena ili potopljenih olupina. Prosječni primjerci dugi su oko 6 centimetara, mada školjka moće narasti i preko 10 centimetara u dužinu. Školjka je relativno tanka i izdužena, sa uočljivim””rebrima” na svojoj ljušturi koja može biti različite boje – od crvenkaste, do braon i boje bronze. Važi za vrlo prilagodljivu školjku koja dobro trpi i relativno zagađenu morsku vodu, a od temperature mora zavisi i kada će ova vrsta ostrige ući u svoje reproduktivno doba.
Pinctada radiata se posebno puno uzgaja i eksploatiše u vodama Katara u Persijskom zalivu gdje ona predstvalja čak 95 odsto od svog ulova školjki.
Trogodišnjoj Seleni Mandić dijagnostifikovan je neuroblastom, kancer koji se razvio u stomaku i metastazirao na koštanoj srži.
Svi koji žele i mogu da pomognu mogu to uraditi uplatom na žiro-račun: 565-0100100035876-65 (Lovćen banka AD Podgorica na ime Aida Ramusović) ili slanjem SMS sa brojem 3 na 14543.
Apel koji su Selenini roditelji uputili preko sajta helpselena.me prenosimo u cjelosti:
Dragi prijatelji,
Našoj trogodišnjoj kćerki Seleni Mandić dijagnostifikovan je neuroblastom, kancer koji se razvio u stomaku i metastazirao na koštanoj srži.
Pred porodicom je period života sa jednim ciljem, da se bolest koja je u četvrtom stadijumu, pobijedi snagom volje, ljubavi i dobrotom ljudi spremnih da pomognu.
Samo zahvaljujući dobroti jednog čovjeka otvorila su nam se vrata Dječje bolnice u Sinsinatiju, SAD, koja ima specijalni odsjek za proučavanje ove teške bolesti.
Svaka pomoć pojedinca ili organizacije čini da naša nada traje duže. Puni smo nade, i već smo dirnuti mnogim dobročinstvima, ohrabreni da zatražimo pomoć.
Za pokrivanje dijela troškova i podršku Seleninom liječenju koje će trajati oko osamnaest mjeseci porodici će biti potrebno 200.000 eura. Molimo vas da nam pomognete da dostignemo taj cilj. Vašim donacijama budite uz nas kroz teško vrijeme koje slijedi.
Liječenje neuroblastoma u ovom stadijumu bolesti obično sadrži serije hemioterapija, operativno odstranjivanje tumora, transplataciju koštane srži i radiološku terapiju, ali mi vjerujemo da Selena može pobijediti. Vjerujemo da će se vratiti u zagrljaj svojoj sestri bliznakinji Niki.
Novčana sredstva za podršku Seleninom liječenju možete uplatiti na žiro-račun: 565-0100100035876-65 (Lovćen banka AD Podgorica na ime Aida Ramusović)
Potrebne podatke za uplatu iz inostranstva možete naći ovdje.
Ili pošaljite SMS sadržaja 3 na broj: 14543. Cijena poruke je jedan euro.
Hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministar kulture Crne Gore Janko Ljumović u srijedu su u Zagrebu potpisali Memoranduma o suradnji u području zaštite i očuvanja podvodne kulturne baštine.
Crnogorski ministar Ljumović izjavio je kako je potpisivanje memoranduma nastavak dosadašnje saradnje na područjima koja povezuju Hrvatsku i Crnu Goru.
Ocijenio je kako je posebno vrijedna njegova specifična usmjerenost na zaštitu podvodne kulturne baštine, što ima iznimnu razvojnu dimenziju, koja područje kulture okreće i lokalnim zajednicama, turizmu i održivom razvoju.
Ministrica Obuljen istaknula je kako su se u razgovorima dotaknuli različitih tema – od pitanja očuvanja baštine, suradnje u okviru UNESCO-a i budućih zajedničkih nominacija do mogućnosti zajedničkoga sudjelovanja u pripremama projekata iz EU fondova, jer kroz različite europske projekte, rekla je, možemo i jednu i drugu državu bolje pozicionirati u području očuvanja baštine, prezentaciji baštine kao kulturnoturističkoga proizvoda, ali i u svim umjetnostima živoga stvaralaštva.
Odneseno sidro galijuna foto Dragan Gačević
Napomenula je i kako su razgovarali i o suradnji među kazalištima, filmskim projektima, izdanjima hrvatskih autora u Crnoj Gori i crnogorskih u Hrvatskoj.
Spomenuli smo i zajedničku opredijeljenost za hrvatsku zajednicu u Boki Kotorskoj i za crnogorsku manjinu u Hrvatskoj .
Kao vlada pratit ćemo prijateljski i partnerski Crnu Goru prema EU, ne samo kroz konkretne projekte suradnje, nego i kroz moguću suradnju vezanu uz pristupne pregovore, rekla je Nina Obuljen Koržinek.
Sve je spremno za početak 48. Praznika mimoze, a koncept Praznika odgovara onome što je bila ideja od osnivanja, da to bude turističko-propagandna manifestacija koja će tokom zime upotpuniti ponudu Herceg Novog, čulo se na današnjem pressu koji je održan u foajeu dvorane Park.
Opština Herceg Novi je sa ponosom domaćin i glavni pokrovitelj manifestacije koja traje već skoro pola vijeka. Tradicija Mimoze za nas stvara obavezu i odgovornost da se nastavi i da se uradi sve da ona bude bolja i kvalitetnija“ kazao je Dragan Janković potpredsjednik opštine Herceg – Novi.
Korak naprijed koji je učinjen ove godine je, između ostalog, program „Prijatelji u gostima“ koji podrazumjeva dvije manifestacije – Dani Francuske i Dani Beograda.
Ideja je bila da ove godine program Mimoze bude proširen, da „razbije lokalne granice, ulazeći u nešto što se zove internacionalizacija festivala“, rekao je direktor Javne ustanove kulture „Herceg-Fest“ Stevan Koprivica.
On je dodao je da je program 48. Praznika mimoze bio definisan ranije nego što je to bila praksa prethodnih godina, što je omogućilo efektnu promotivnu kampanju u cijelom regionu.
„Sve je rađeno tokom višemjesečnih priprema, u intenzivnoj saradnji po svim pitanjima sa Opštinom Herceg Novi i javnim službama i preduzećima. Ovo je gradski praznik i grad ovakvim manifestacijama dokazuje svoj vitalitet“, istakao je Koprivica.
Fešta od mimoze ribe i vina – foto Boka News
Otpravnik poslova Ambasade Francuske u Crnoj Gori i direktor Francuskog instituta Žan Žak Forte istakao je dugu i dobru saradnju Francuske sa Crnom Gorom i Herceg Novim, te posebno zadovoljstvo što imaju priliku da učestvuju u manifestaciji kakva je Praznik mimoze.
„Kada smo pozvani da Francuska bude gost, ambasadorka Tudik nije se dvoumila i odmah je sa oduševljenjem prihvatila predlog. Ovo je zaista čast za Francusku i prilika da predstavimo svoju kulturu i vrijednosti“, rekao je Forte.
Dani Francuske održaće se 13, 14. i 15. februara.
Prvi dan je rezervisan za ulični performans „Ljudi sa visina“, koji će izvesti tri umjetnika na štulama, najavila je Jelena Delević iz Francuskog instituta u Podgorici. Drugog dana će u Herceg Novom nastupiti francuska muzička grupa Baden Baden, a 15. februara će se održati gastronomsko veče na kojem će specijalitete francuske kuhinje pripremati Radmila Rajković, šefica kuhinje rezidencije Ambasade Francuske.
Manifestacija Dani Beograda plod je saradnje sa Turističkom organizacijom Grada Beograda, a održava se uz podršku Generalnog konzulata Republike Srbije u Crnoj Gori. Konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović kazao je da će turistička ponuda srpske prijestonice biti predstavljena 6, 7. i 8. februara kroz kulturno-umjetnički program i bogat gastronomski program. Učestvovaće glumice Ljiljana Jakšić i Nataša Poposka, umjetnički centar „Talija“ sa orkestrom, a za pripremu tradicionalnih specijaliteta zadužen je poznati skadarlijski restoran „Tri šešira“.
Praznik mimoze
Novost je i da će ove godine tri manifestacije biti održane u Igalu – „Dan picigina“ i „Ulica za ples“ 9. februara,a 10. februara „Đardin“, izložba cijeća i izbor najljepšeg aranžmana u hotelu „Vojvodina“.
Organizaciju su pomogli brojni sponzori. Predstavnici Instituta „Dr Simo Milošević“, hotela „Palmon bay“ i kompanije „Lighthouse of Montenegro“ istakli su zadovoljstvo što su domaćini nekih od programa Praznika mimoze i pozvali sve da dođu u Herceg Novi tokom februara.
Fešta od mimoze, ribe i vina 2016.
Prva manifestacija odžaće se već u subotu 28. januara, kada će praznik biti najavljen „Abrumom“ – defileom alegorijskih kola od Igala do Trga Nikole Đurkovića, postavljenjem lutke Krnevala i koncertom bendova Madicine i Milf Hunters u parku Boka. „Ime ovogodišnje lutke Krnevala, dežurnog, hroničnog krivca za sve što nam je bilo nemilo u protekloj godini, je Kolektorista Fekalista“, otkrio je Koprivica.
Praznik Mimoze biće zvanično otvoren u petak, 3. februara karnevalskom povorkom od Igala do Trga Nikole Đurkovića i koncertom Tonija Cetinskog.
Program 48. Praznika mimoze možete pogledati ovdje
Boka – jedno od gradilista u blizini lokacije novog podzemnog prolaza
Opština Tivat saopštila je da će novi podzemni pješački i prolaz za električna vozila koji će se graditi na Obali Bogišića u Krtolima, platiti kompanija „Sea Trade“ iz Kotora, a ne lokalna uprava.
Reagujući na tekst „Gradi se podzemni prolaz ispod lokalnog puta Tivat – Radovići“ koji je objavljen juče na našem portalu, portparolka Opštine Tivat Branka Čelanović je kazala da Opština „neće snositi troškove izgradnje podzemnog prolaza ispod lokalnog puta Tivat-Radovići na katastarskoj parceli 644/1 KO Milović u zahvati DSL-a Dio Sektora 27 i Sektor 28 – urbanistčka zona 10.“
„Na sebe je to preuzela kompanija „Sea Trade“ doo iz Kotora, inače podnosilac inicijative za izgradnju tog objekta od opšteg interesa. Međusobni odnosi između Opštine Tivat kao vlasnika zemljišta i „Sea Trade“ doo će biti regulisani posebnim ugovorom“- kazala je Čelanović dodajući da je kompletna dokumentacija u vezi sa odlukom o gradnji tog prolaza kao lokalnog objekta od opšteg interesa, a koju je donijela gradonačelnica dr Snežana Matijević, objavljena na sajtu Opštine.
„Sea Trade“ vlasnik je preko 25 hiljada kvadrata zemljišta na Obali Bogišića gdje ta firma gradi turističko naselje sa kondo-hotelom i turističkim vilama. Budući da se taj kompleks proteže sa obje strane lokalnog puta Tivat-Radovići, „Sea Trade“ se obratila Opštini sa zahtjevom da se donese odluka o gradni lokalnog objekta od oppteg interesa – podzemnog prolaza za pješake i električna vozila ispod trase puta. Dužina ovog tunela biće 16,7 širina 4 i visina 3 metra, a „Sea Trade“ je u svojoj inicijativi izrazio spremnost da ga gradi „o svom trošku, kao donaciju Opštini Tivat“.
“Dimitrije Popović: Retrospektiva 1966. – 2016. Misterij metamorfoza” naziv je retrospektive izložbe istaknutoga slikara Dimitrija Popovića, otvorene u srijedu navečer u zagrebačkoj gornjogradskoj Galeriji Klovićevi dvori u umjetnikovoj nazočnosti, a koja javnosti približava pola stoljeća iznimna Popovićeva slikarskog opusa.
Gotovo 340 eksponata, koje je za izložbu odabrala povjesničarka umjetnosti Biserka Rauter Plančić, omogućuje uvid u karakter umjetnikova stvaralaštva i način njegova nastajanja u formi različitih ciklusa i njihova prezentiranja u različitim medijima, a kustosica izložbe je Ana Medić.
Otvorenje izložbe izazvalo je veliku pozornost kulturne javnosti koja je u potpunosti ispunila Klovićeve dvore izražavajući i time poštovanje prema umjetniku i njegovu djelu koje je predstavljeno na tri etaže galerije.
Ministri Ljumović i Obuljen Koržinek: Dimitrije Popović snažno povezuje hrvatsku i crnogorsku kulturu
Hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, koja je i otvorila izložbu, i njezin crnogorski kolega Janko Ljumović, suglasni su da je Dimitrije Popović umjetnik koji snažno povezuje hrvatsku i crnogorsku kulturu kojima je dao osobit i nezamjenjiv doprinos.
Ministar Ljumović izrazio je zadovoljstvo što ova velika retrospektiva, omogućuje da na novi način sagledamo Popovićev opus te da njegovo umjetničko iskustvo postane dio nove publike što je, uvjeren je, ključna zadaća ustanova kulture koje umjetničko djelo otvaraju kao točku susreta nove, a posebice mlade, publike.
“Djelo Dimitrija Popovića spaja naše dvije kulture, dio je narativa koji svjedoči prožimanje kultura Crne Gore i Republike Hrvatske, a to je uvijek dodatni razlog za zadovoljstvo i još jedan poziv za jačanje kulturne suradnje”, rekao je crnogorski ministar kulture.
Uvjeren je kako Hrvatska i Crna Gora imaju puno toga zajedničkog, posebice pak u području kulture koje nas kao jedan od istinskih prioriteta na specifičan način povezuje i usmjerava na vrijednosti koje nas čine dijelom europske obitelji. Crnogorski ministar kulture izrazio je i spremnost da se suradnja nastavi tako da se budućim generacija ukaže na prožimanja naših kultura.
Ljumović je istaknuo kako gradovi Zagreb i Cetinje imaju posebno mjesto kroz utjecaje, razvoj i afiramciju osobene i snažne poetike umjetnikova likovnoga izraza, a mjesto Dimitrija Popovića u hrvatskoj i crnogorskoj likovnoj sceni zasluženo je desetljećima posvećenog umjetničkog rada, autentičnim autorskim pristupom, velikim brojem izložaba u Hrvatskoj, Crnoj Gori i inozemstvu i konačno značajnim umjetničkim opusom koji i postavu retrospektive ponovno iznenađuej i fascinira.
Ljumović u Zagrebu na otvaranju izložbe
Hrvatska ministrica kulture rekla je kako i u ovoj svečanoj prigodi svjedočimo da je Dimitrije Popović stekao brojne vjerne poklonike svoje umjetnosti, surađivao s brojnim istaknutim umjetnicima uključujući i Salvadora Dalija koji mu je uvijek bio inspiracija.
Popović je suvremeni umjetnik, ali u njegovom djelima od početka dominira mitsko i arhetipsko
Hrvatska ministrica podsjetila je da malo koji hrvatski umjetnik imao tako brojnu publiku i tako velik krug štovatelja kao Dimitrije Popović, te dodala kako je, tim više, i ova izložba važna da shvatimo njegov stvarni značaj i veličinu za hrvatsku kulturu i umjetnost.
Kako je rekla, kroz izložena djela umjetnikova nastala tijekom nekoliko desetljeća susrećemo se sa stalnim pokušajima definicije čovjekova postojanja i onoga nečega univerzalnoga što nas prvenstveno određuje kao ljudska bića.
“I doista premda je riječ o suvremenom umjetniku ono nešto mitsko i arhetipsko dominira na svim Popovićevim umjetničkim radovima od početaka do danas. U tome prepoznajemo strahove, zabrinutost i sav onaj registar ljudskih emocija i reakcija koje su rezultat čovjekova postojanja kao odgovornoga pojedinca u društvu”, istaknula je Obuljen Koržinek.
Smatra kako i u ovoj prigodi treba reći kako je Dimitrije Popović uvijek s ponosom govorio o svojoj pripadnosti crnogorskome narodu, pa i u onim vremenima kada nije bilo lako svjedočiti prijateljstvo između dviju zemalja i naroda.
Zahvaljujući svojoj iznimno vrijednoj društvenoj ulozi svakako da je u tom smislu i ova svečanost otvorenja izložbe čvrsta spona prijateljstva u nizu jednako bogatih i vrijednih kulturnih zbivanja u odnosima i zbližavanju naših dvaju naroda, zaključila je hrvatska ministrica kulture.
Zagrebački gradonačelnik MIlan Bandić ustvrdio je pak kako se čini da se “pola građana Podgorice preselilo u Klovićeve dvore”, te pozvao sve da uživaju u prekrasnom umjetničkom daru Dimitrija Popovića kojemu je zahvalio što je 50 godina stvaralaštva ugradio u hrvatsku kulturu.
Velika retrospektivna izložba Dimitrija Popovića priređena je tri desetljeća nakon prve Popovićeve retrospektive održane 1987. u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu, te nakon izložbe održane 2002. u izložbenome prostoru Ex Macello u Padovi, i dosad je najcjelovitije predstavljanje pola stoljeća stvaralaštva Dimitrija Popovića.
Umjetnički opus nastao u razdoblju od 1966. do 2016. koji je obuhvaćen ovom izložbom, popraćen je svojevrsnim razgovorom umjetnika sa samim sobom što predstavlja dodatnu dimenziju u sagledavanju umjetnika i njegova cjelokupnog rada kao neodvojive činjenice. Literatura i pisana riječ jednako su bitni pokretači kao i vizualna komponenta kojom se artikulira stvaralačka imaginacija u ciklusima: Eros i tanatos, Omaggio a Leonardo, Judita, Corpus Mysticum, Omaggio a Dante, Saloma, Magdalena, Marilyn Monroe, Ole Dali, Ave Mantegna, Misterijum Luče mikrokozma, Alegorije o Arkadiji, Kafka, Harmonije, Frojdizmi.
U autorovu popratnom tekstu pod nazivom “Solilokvij o misteriju metamorfoza” vidljive su pak reference na cjelokupnu povijest klasične umjetnosti zapadnog svijeta, kao i njegove refleksije na tekstove Starog i Novog zavjeta, ali i Comtea de Lautréamonta i Marquisa de Sadea, intrigantni unutarnji monolozi s avangardnim umjetnicima koji su obilježili 20. stoljeće: od Duchampa do Dalíja i Kafke.
U sklopu zajedničkog kalendara dešavanja “Zimski gušti na Orjenu”, ovog vikenda imamo dva planirana događaja, u subotu smo na snijegu na Vrbanju, dok smo u nedelju na suprotnom kraju, na granici Boke, na Sv. Iliji iznad Žvinja, poručuju iz Agencije za zaštitu Orjena.
28. januar (subota):Školica zimskog guštanja „Moj Snješko Bijelić“
Lokacija: Vrbanj
Ciljna grupa: djeca sa roditeljima
Organizator: Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Odgovorna osoba: Željko Starčević
Telefon: 069360803
Moj Snjesko Bijelic
Orjen je ove zime pokrio debeli sniježni pokrivač, pa je pravo vrijeme za izlazak na snijeg. Nepogode su prošle, a bijeli pokrivač na Vrbanju – ostao. S toga, pozivamo vas da nam se u subotu, 28. janura pridružite u prvoj ovogodišnjoj školici zimskog guštanja. Tema će biti izrada Snješka Bijelića, djeci, ali i nama odraslima, dobro poznatog junaka zimskih radosti. Ne zaboravite toplu duboku obuću i rukavice, a za našeg Snješka – koje staro dugme, šal, lonac i neizostavnu mrkvu. Rasporedićemo se u ekipe, a najbolji dobijaju i diplome za prva tri mjesta. Da biste imali svoju ekipu, važno je obezbijediti najmanje dva, a najviše 5 učesnika, od kojih barem polovina trebaju biti djeca.
Pogled ka Moluntu sa Sv Ilije
Okupljanje je u 10 sati kod velike austrougarske cistjerne na Vrbanju, pa odlazak u blisku okolinu. Nakon nekoliko uvodnih riječi organizatora, dodjele brojeva i lokacija, započinjemo zabavni dio sa radom na izradi Snješka Bijelića, sve do 12 h, nakon čega proglašavamo najbolje, dodjeljujemo diplome i naravno – slikamo se uz naše vrijedne sniježne rukotvorine.
29. januar (nedelja) „Na granici Boke“
Lokacija: Žvinje i crkva Sv. Ilije
Ciljna grupa: rekreativci zainteresovani za istorijsko nasljeđe
Organizator: NVO „Eko Boka“
Odgovorna osoba: Olivera Doklestić
Telefon: 069 342 370
U nedjelju isto idemo se penjati, ali na kontra stranu, put mora! Krećemo sa pješačenjem 10 h sa Njivičkog puta, na početku staze za Žvinje, kod spoja sa lokalnim putem za fudbalski stadiion. Do Žvinja koristimo stari pješački put, nekadašnju glavnu komunikaciju sa ovim selom, danas poznatom po odličnom pogledu na Herceg Novi i zaleđe, ali još više po crkvi Sv. Ilije, podignutoj na samom grebenu i ratnim događajima vezanim za razdoblje francuske uprave. Crkveni plato je ujedno vidikovac sa panoramskim pogledom od 360 stepeni, koji osim Boke, sa Orjenom i Lovćenom u zaleđu, obuhvata i dobar dio Konavala sa Moluntom i Vitaljinom, kao i pogledom na otvoreno more. O istorijskim i ostalim zanimljivostima biće više riječi tokom samog izleta, koji je planiramo da se završimo oko 13:30.
Sv ilija, pogled ka Herceg Novom
Važne napomene:
-Učešće na dešavanjima je na sopstvenu odgovornost, odnosno za maloljetne, na odgovornost roditelja ili staratelja
-Postoji mogućnost pomijeranja termina i lokacije održavanja, u skladu sa vremenskim i ostalim prilikama
-Osoba odgovorna za manifestaciju ima pravo i obavezu da aktivnost vremenski skrati, prekine ili ne održi, ako njena realizacija ugrožava bezbjednost
U redakciju Glasa Istre javio se čitatelj koji se godinama profesionalno bavio ribarstvom, da bi izvijestio o neuobičajenoj pojavi – “jatima” mrtve ribe posred pulske luke. Naime, kako je ispričao, već danima pri izlascima na more, svjedoči većem pomoru ribe. Smatra da se radi o haringama koje su se i prije znale sporadično pojavljivati uz srdelu.
– Riječ je o značajnom broju jedinki, no njih redovno “počiste” galebovi kojih na lukobranu trenutno ima na tisuće, pa na obalu zapravo dopliva samo mali broj uginulih jedinki, veli nam i dodaje da su ribe koje je vidio solidne veličine. Razlog za takav pomor ne zna. Možda je, dodaje, riječ o nekom prirodnom procesu ili su pak ribe zalutale u luku gdje nemaju dovoljno hrane.
