Nakon skoro 30 godina neprikosnovene vlasti, lider DPS simbolično „pao“ na kotorskom karnevalu

2

„Pošto nam je više dosadilo trpljenje, pošto nas je sasvim izdalo strpljenje, hajde da se od zla paklenoga oslobodimo, da jedan veseliji život vodimo!“- poručio je predsjednik  Slamnog suda Komunitadi kotorske ptof.dr. Pravdoljub Potljupljenović zvani Ljiga, koji je juče na smrt spaljivanjem na lomači, osudio ovogodipnjeg kotorskog karnevala nazvanog Gospodar Marioneta. Karnevalska lutka koja je likom i djelom opisanim u optužnici jasno aludirala na predsjednika DPS Mila Đukanovića, na veliku radost nekoliko hiljada okupljenih, uz vatromet i zvuke posmrtnog marša, spaljena je na Maceu.

Prethodno je vesela povorka predvođena Kapom karnevala a koju je činilo nekoliko stotina maštovitih maski, poedjinaca i članova karnevalskih grupa iz zemlje i inostranstva, mažoretke, Mjesna muzika Đenovići i Gradska muzika Kotor kao i izuzetno upečatljive plesačice sambe iz Novog Sada što su čitavoj manifestaciji dale i šmek čuvenog karnevala u Riju, prošla glavnom gradskom saobraćajnicom od „Fjorda“ do Tabačine. Za razliku od ranijih godina, karneval je uveden u zidine Starog grada gdje mu je na Trgu od oružja održano suđenje. Optužnicu protiv Gospodara Marioneta zastupao je javni tužilac mr Narcis Umišljenović, zvani Inkvizitor, koji je poručio da je Gospodar poteže sve konce i kontroliše „lutke koje se klate i glupavo smiješe u igri koja traje već četvrt vijeka i izgleda da će trajati dovijeka“.

„Deboto trideset godina trpimo strašnu torturu, sistematski smo uništavani uru po uru. Da bi smo tu strašnu sudbinu doživjeli, do samog kraja snaga su nas doveli. Da se naša zemlja iako je siromašna, mala, dio po dio na inkanat rasporodala, da smo dozvolili da narod strašno osiromaši i da se svako za svoju kožu plaši. Svime upravlja neko iz duboke sjene, neko ko nema namjere iskrene. Neko ko vrlo vješto konce poteže i sve nam više konop na vratu zateže.“ Istakao je pored ostaloga tužilac, zatraživši za Gospodara Marioneta smrtnu kaznu „a njegove lutke će zatim nestati same“. Branilac karnevala, advokat Vinopija Bumbić, zvani Delirijum Tremens suprostavio se tim tvrdnjama, istakavši da ne zna „odakle samozvanom Sudu ovolika prava i hrabrost da se napadne nekrunisana glava“.

„Iz koje je potekla ideja svaka, kojoj ni ova dužnost nije bila laka. Jer trebalo je imati hrabrosti dosta za ukloniti svakog nezvanog gosta! Posebno nisu slobodnomisleći bili dobrodošli, pa su mnogi od njih k vragu pošli. Ma, vidim da vas je ostalo još mnogo i da vas je ovaj glupi narod pripomogo!“- istakao je advokat Budmbić zaključujući da je „Zlo vječito, pogotovo ako se daleko čuje!“ Nakon  što je sud njegovog klijenta osudio na smrt spaljivanjem na lomači „da ovom narodu on više ne smeta“, advokat Bumbič je pročitao testament karnevala Gospodara Marioneta u kojem  je on „neukom naorodu i maloumnom puku“ poručio da će „biti tu dok je svijeta i vijeka, sve do bude bilo vas – marioneta“.

Kotorski karneval 2018.

„Vi ste me bitali za svog Gospodara, da vas u brk lažem, potkradam i varam. Da vas za sobom vodim ko glupave brave, i da za vas mislim jer ste prazne glave. Sve hirove moje trpjeli ste ćutke i sami ste htjeli da budete lutke! Vi ste vašoj djeci budućnost uzeli, a sad sudite meni za vašu krivicu“- poručio je narodu koji ga je ispratio na lomaču, odlazeći Gospodar.

Današnji karneval bila je prilika da se Kotorani i Bokelji satirično obračnaju sa svime što ih muči, pa je problematika održanja Kotora na UNESCO listi bila jedna od top-tema fešte, sa brojnim i maštovitim maskama koje su aludirale na (ne)rad Ministarstva održivog razvoja i turizma i direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore mr Anastazije Miranović.

Nakon spaljivanja karnevala, fešta je nastavljena na trgovima Starog grada gdje su nastupali sastavi Toć, Tri kvarta, Who see i italijanski bend Terraros. Danas je objavljen i novi broj tradicionalnog karnevalskog satiričnog časopisa “Karampana” koja je u uvodniku čitaocima poručila da se “vratila iz dvogodišnjeg kućnog pritviora u koji me je stavio Džef i oni na čije se jasle podigao”, aludirajući na smijenjeno bivše DPS rukovodstvo izdavača lista – kotorskog Kulturnog centra.

“Karampana” je čitaocima poručila da je “pasane dvije godine umjesto mene iz ronde izlazila Režimska Karampana skuvana u kužini najplaćenijeg bokeškog radija” ali da se ipak nije ostvario njihov naum da ”me pretvore u Pobjedu ili Dnevne novine”.

Kotorski karneval 2018.

Organizator Kotorskog karnevala je bila JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, partner NVO „Fešta“, pokrovitelj Opština Kotor.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Kotor – Počast za strijeljane mornare

U znak sjećanja i poštovanja na strijeljane mornare, 11. februara 1918. danas je na spomeniku u Škaljarima, u organizaciji Opštine Kotor upriličeno polaganje vijenaca, odata počast minutom ćutanja i održana prigodna svečanost.

Svečanosti su pored predstavnika lokalne uprave, prisustvovali pripadnici Ratne mornarice Crne Gore koje je predvodio kapetan Korvete Goran Pajević i glavni odred Bokeljske moranarice na čelu sa admiralom Antunom Sbutegom, kao i gosti, 44 predstavnika Ministarstva odbrane Republike Češke, delegacija grada Prerova – rodnog mjesta stradalog mornara Františeka Raša, ambasador Republike Češke u Crnoj Gori Urban Karel, ambasador Slovačke Roman Hloben, predsjednik Odbora za odbranu Parlamenta Republike Češke Jana Černohova, predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Crne Gore Obrad Stanišić, ministar kulture u Vladi Crne Gore Aleksandar Bogdanović, te predstavnici lokalnih samouprava i istaknutih institucija Crne Gore. predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović te potpredsjednici Opštine Branko Nedović i Milivoj Samardžić, kao i predstavnici gradskih javnih preduzeća.

100 godina – Pobuna mornara – polaganje vijenaca Kotor 2018.

 „Kada je 1. februara započela pobuna mornara u Boki, bilo je jasno da oni traže mir i bolje uslove života i da tako šalju poruku cijelom svijetu. No, stotinu godina nakon toga i dalje u Evopi postoji sve ono zbog čega su pali i borili se. Svakako, naša je obaveza da njegujemo sjećanje na njihovu borbu i ideale zbog kojih su stradali. Samo tako nećemo dozvoliti sebi da ponovo preživljavamo ono što su tadašnje generacije preživljavale. Ideju stradalih mornara smo čitali svako u svom vremenu i na svoj način, a činjenica je da su bili vođeni idealiama pravde, slobode i jednakosti i da o onome za što su se borili najbolje govori upravo pisano svjedočanstvo čovjeka koji ih je ispovijedio pred strijeljanje – don Nika Lukovića“ – kazao je prredsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.

On je podsjetio i da je zgrada u kojoj se danas nalazi Opština Kotor zapravo ona ista u kojoj je mornarima suđeno.

“Na taj način svakog dana ljudi koji vode ovaj grad moraju biti podsjećani da postoje ideje koje su vrijedne robije i života i da ideje i patriotizam nisu kakvima nam se ponekada čine, nisu skup interesa beskorisnih ljudi. Zbog toga moramo u godinama pred nama jednako dostojno obilježavati ovaj dan. Stradalim mornarima, neka je slava” – poručio je Jokić.

U ime češke delegacije prisutne je pozdravio direktor Odbora za ratne veterane pri Ministarstvu odbrane Češke Republike pukovnik Eduard Stehlik.

100 godina – Pobuna mornara – polaganje vijenaca Kotor 2018.

“Ovi hrabri muškarci dali su svoje živote u borbi za nezavisnost naših naroda. Ne smijemo nikada zaboraviti da su pobunjenici tražili ne samo poboljšanje svojih uslova života, nego prije svega što hitnije okončanje rata kao i pravo naroda Austrougarske monarhije na samoopredjelenje. Ja sam čvrsto ubijeđen, da bi František Raš, Anton Grabar, Jerko Šizgorić i Mate Brničević bili zadovoljni, kada bi nas ovdje danas vidjeli. Kada bi saznali da njih stvarno nismo zaboravili, da se njih i nakon dugih 100 godina sjećamo. Uspomena na ove hrabre muškarce, mučenike koji su dali svoje živote za ostvarenje prava naših naroda na slobodu i nezavisnost, uvijek će ostati u nama. Odajem im duboko poštovanje, a vama svima se duboko zahvaljujem što ste danas došli“ – kazao je Stehlik.

“Pobuna 6.000 mornara na 40 brodova bivše Austrougarske ratne mornarice u Boki Kotorskoj od 1. do 3. februara 1918.godine bila je prije svega masovna demonstracija želje za okončanjem besmislenog rata kao i želja za poboljšanjem loših uslova za život mornara – kazao je ambasador Republike Češke u Crnoj Gori Karel Urban.

On se osvrnuo na vojnika, vođu pobune Františeka Raša koji je, kako ističe, vrlo hrabro prihvatao posljedice svojih postupaka.

“Danas je jedino poznata ličnost František Raš, rođen u Prerovu. On je rođen u mješovitoj češko-njemačkoj familiji. Mornarsku uniformu je nosio 7 godina, 9 mjeseci i 29 dana. Zadivljujuća je njegova odgovornost sa kojom je stao na čelo stihijske pobune kao i hrabrost sa kojom je prihvatao posljedice svojih postupaka. Grad Prerov sa punim pravom smatra Františeka Raša za jednu od najznačajnijih ličnosti porijeklom iz ovog grada. Nije samo Raš bio jedini rebel iz srca Evrope. Nakon suzbijanja pobune uhapšeno je 800 (osamstotina) pobunjenika, koji su predstavljali više nego 13% ukupnog broja članova Kotorske pomorske baze. Za prijeki ratni sud bilo je odabrano 40 pobunjenika, od kojih je nad četvoricom uključujući Raša izvršena, a radi opomene, smrtna kazna. Pred redovnim vojnim sudom suđeno je tristačetirdesetpetorici pobunjenika, od toga u prvoj grupi bilo je suđeno sedmorici uhapšenih mornara, a u drugoj grupi nalazimo imena još četrdesetdevet Čeha” – kazao je ambasador Urban.

On je podsjetio i na druge češke ličnosti koji su direktno ili indrirektno učestvovali u pobuni.

100 godina – Pobuna mornara – polaganje vijenaca Kotor 2018.

„Rudolf Krajbih, rodom iz Praga, na krstarici Sankt Georg ili revolucionarni vođa na brodu Gea Petr Paral , Čeh iz Beča. Radiotelegrafista Alojz Brejh iz Hiskova kod Berouna, koji je pokušavao putem svoje radiostanice informisati svijet o pobuni mornara, kao i neprimjetan podoficir Zdenek Hora iz Praga, koji je po komandi revolucinarnog odbora mornara na krstarici Sankt Georg obezbijeđivao 3 dana i 2 noći potrebnu električnu energiju. Tih imena je bilo naravno mnogo više. Kao dokaz toga može poslužiti rečenica predsjednika Kotorskog suda majora Eugena Erenhofera koji je prilikom sudskog procesa izjavio: citiram „Da nije bilo Čeha kompletna akcija u Boki Kotorskoj bi propala odmah prvog dana …..”. Ovim riječima ne mislim da postavljam moje zemljake iznad ostalih učesnika pobune. Samo mi je namjera da se ovom prilikom podsjetimo uspomene na njih. Istovremeno mi dozvolite da izrazim želju da za nas Boka Kotorska zauvijek ostane samo mjesto za prijatan odmor i susrete sa ljudima dobre volje” – poručio je Urban.

Ceremonija je završena molitvom biskupa Češke i Slovačke husitske crkve, Davida Tonzara koji je u Kotor stigao kao član delegacije. On je, kako je objašnjeno, izgovorio molitvu za pale u borbi za slobodu i ravnopravnost ali i za sve vojnike koji danas ratuju širom vijeta za slobodu.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Delegacija iz Kotora na obilježavanju pobune mornara u Prerovu, rodnom gradu Františeka Raša

0

Stota godišnjica od streljanja mornara (11. februar 1918.) u čuvenoj “Pobuni mornara u Boki” obilježena je svečanom ceremonijom i u Prerovu, rodnom gradu Františeka Raša, koji je bio vođa pobune.

Na spomenik ovom češkom heroju, pored gradonačelnika Prerova i drugih zvaničnika i predstavnika raznih organizacija,vijenac u ime Crne Gore i Opštine Kotor položile su potpredsjednica Opštine Ljiljana Popović Moškov i sekretarka za kulturu Jelena Vukasović.

U svom govoru potpredsjednica Moškov je istakla herojski čin Františeka Raša i njegovih drugova tog davnog 11.februara 1918 godine i dodala da je Raš ostao neraskidiva poveznica Prerova i Kotora, kao i češkog i crnogorskog naroda.

U popodnevnim satima održana je i promocija monografije posvećene Františeku Rašu autora g-dina Lapačeka,koju je naša delegacija pozdravila kratkim govorom i poklon-flašom morske vode iz Kotorskog zaliva u čijim vodama je František Raš bio jedan od vodja pobune mornara u Boki.

Morsko dobro: Sačuvaćemo Bjelila kao ambijentalnu cjelinu

2
Bjelila

Predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, obišli su juče početne radove na odstranjivanju nanesenog mulja i drugog otpadnog materijala, kao i produbljivanju morskog dna oko mandraća u ambijentalnoj cjelini Bjelila u Tivtu.

Početne radove uređenja izvodi Opština Tivat posredstvom lokalnog preduzeća “Komunalno” d.o.o, dok je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore svojim Planom korišćenja sredstava za 2018. Godinu, predvidjelo iznos od 20.000 eura za dalju sanaciju i kompletno komunalno uređenje ovog vrijednog predjela na jugoistoku tivatskog zaliva.

Bjelila

“U cilju prilaska građevinske mašine većem dijelu akvatorija, trenutno je nasut zemljano-kameni material, koji će biti uklonjen po završetku pripremnih radova.  Za nastavak radova na uređenju prostora koja se odnosi na kompletnu sanaciju, kontaktirna je Mjesna zajednica Krtoli čiji su predstavnici, odnosno lokalno stanovništvo, pozvani da daju sugestije i konkretne predloge o pravcu i načinu uređenja Bjelila. Kroz saradnju i zajedničke aktivnosti Javnog preduzeća i Opštine Tivat, u 2018. godini namjera je da se ambijentalna cjelina Bjelila sačuva kao autentična, jedinstvena cjelina na ovom području tivatske opštine, te na takav način ostane dodatno zaštićena od bilo kakve devastacije.”- saopšteno je juče iz Morskog Dobra.

Radove na Bjelilima izvodi Komunalno d.o.o. Tivat, odnosno podizvođač radova, firma Tujko d.o.o. iz Kotora.

Tradicionalni zimski kotorski karneval od 15 sati

0
Kotorski karneval – foto Boka News

Tradicionalni zimski kotorski karneval 2018. biće održan danas sa početkom u 15 sati.

Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od zgrade bivšeg hotela „Fjord“ do Kamelije, preko Tabačine i na sjeverna gradska vrata će ući u Stari grad.

Saobraćaj će biti zatvoren trasom kojom će se kretati karnevalska povorka, u periodu od 15 sati do 17 sati i 30 minuta. Suđenje karnevala biće na Trgu od oružja, a spaljivanje na Maceu.

Mole se građani da uklone svoja vozila, na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion“ (u dužini od 100m) kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja i na Tabačini, od Šoping centra „Kamelija“ do zgrade Elektrodistribucije.

Karnevalski program će početi u podne, koncertom benda Toć.

Nakon spaljivanja krivca za sve nevolje kotorana u prošloj godini, fešta će se nastaviti na glavnom gradskom trgu, uz Tri kvarta, Who see i italijanski bend Terraros.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, partner NVO „Fešta“, a pokrovitelj Opština Kotor.

Jutarnji: Nova balkanska izbeglička ruta

0
izbjeglice-migranti

Zagrebački “Jutarnji list” piše o novoj smrtonosnoj balkanskoj ruti, kojom se ilegalni migranti pokušavaju domoći Zapadne Evrope, a koja prelazi preko Crne Gore, BiH i Hrvatske.

“Iako se o toj ruti u javnosti malo govori, ona je sve aktivnija i odnosi sve više ljudskih života”, navodi se u reportaži lista.

Hrvatske vlasti migrante koji u tu zemlju uđu iz sjeverozapadne Bosne smatraju pojedinačnim slučajevima ilegalnih prelazaka državne granice, u Sloveniji misle da bi se moglo govoriti o novom kraku takozvane balkanske rute, dok su u BiH sigurni da je to nova ruta koju nazivaju “južna migrantska ruta”.

Ona iz Grčke skreće prema Albaniji, a iz Crne Gore, preko mjesta Nudo, ulazi u Aranđelovo i Trebinje, u Hercegovini.

Migranti zatim preko BiH, otvoreno javnim prevozom, autobusima i taksijima putuju do Velike Kladuše, nešto manje u Bihać, piše jutarnji.hr.

Taj koridor kroz Hrvatsku ide kroz Karlovačku županiju, do slovenačke granice koja je udaljena svega oko 70 kilometara.

U Sloveniju, na područje Bijele krajine, odnosno Črnomelja, ulaze preko rijeke Kupe.

“Jutarnji list” konstatuje da, bez obzira na to kako ga nazivali, činjenice govore da je to novi pravac kojim se Zapada pokušavaju domoći nevoljnici iz bliskoistočnih, azijskih i afričkih zemalja – sa sve većim udjelom građana Kosova.

Lani su ih u BiH evidentirali oko 800, sedam puta više u odnosu na prethodnu godinu.

Tek svaki dvanaesti među njima je Sirijac, a prednjače Afrikanci (Alžir i Maroko) te Pakistanci i Avganistanci. Samo u Karlovačkoj županiji su prošle godine uhvatili 202 migranta (u dvije godine broj se učetvorostručio), a u januaru ove godine 21.

Prčanj – spaljen krivac za sve nedaće

0

Palminko Surlašević zvani Dupeglavac, spaljen je danas na prčanjskom mulu kao glavni krivac za sve nedaće koje su zadesile mještane u prošloj godini.

Tužilac Pampalugeto Kulitis zvani Papan iznio je niz optužbi na račun ovogodišnjeg prčanjskog krnevala. Kriv je što je u Boku, a samim tim i na Prčanj, donio palminog surlaša.

“Optužujem ga da je svoje prste u komunitadi kotorske umiješao pa ista ne funkcioniše kako treba, pa se tamo njeni surlaši glođu među sobom jer je vidno da su svi dobro inficirani. Tužim ga što je deboto iskvario prčanjsku omladinu jer koliko vidim a i čujem, teško da će ko od njih napraviti, oliti tirati ovoga jadnoga krnevala do ovoga procesa a kamo li da napišu što za optužbu, oliti odbranu a opose da navrijeme od njega i tastamenat uzmu”- kazao je tužilac, dodajući da je bilo još mnogo nedjela.

Prčanjski karneval 2018.

On je predložio da mu se prije spaljivanja skine glava jer je nju, kako je obrazloženo, “privremeno u guzicu sklonio nadajući se da je spasi od toga surlaša koji mu je istu na ramenima napao”.

Nakon suđenja i spaljivanja Palminka Surlaševića zvanog Dupeglavac, u Domu slobode na Prčanju se održava dječiji maskenbal.

44. Mimoza Kup – uspjeh jedriličara iz Tivta

0
44. Regata Mimoza Kup za klase Optimist i Laser održana je u subotu u akavtorijumu ispred Herceg Novog. Duvao je sjeveroistočni vjetar jačine 10 čvorova, sa povremenim udarima do 15.
Na moru se nadmetalo oko 40 jedriličara iz bokeških klubova JK Delfin , JK Lahor i domaćina JK Jugole Grakalić.
Jedriličari JK Delfin nastavili su sa odličnim rezultatima u prvoj regati domaćeg prvenstva u 2018. Optimisti JK Delfina osvojili su postolje u klasi Optimist, Nikola Golubovic prvo mjesto, drugi Pavle Music i treći je Vasilije Kurbanovic. Pavle je prvi u konkurenciji do 12 godina, Vasilije drugi a treći je Petar Klakor. Nikolina Klakor uzela je prvo mjesto u konkurenciji devojčica. U klasi Laser 4.7 prvi je Stefan Anđelić a drugi Danilo Jončić.
Ilija Marković je prvi a Irina Kusovac druga u klasi Laser Radial.

Cvjetna povorka – dječiji osmjesi razvedrili oblačan februarski dan

0

Na jedinstvenom prazniku posvećenom cvijetu – na Prazniku mimoze, koji organizuju Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg fest i ove godine se održao jedan od najljepših programa – Dječija cvjetna povorka.

Tako je na radost najmlađih, ali i svih ostalih Novljana i gostiju, po treći put u okviru Praznika mimoze od Parka Boka koji je opet u sred zime procvjetao u najljepšem izdanju ispunjen dječijim osmjesima i raznobojnim cvjetićima mališana, pa do trga Nikole Đurkovića sve sijalo donoseći najveseliju šarenu povorku februarske manifestacije. Povorku cvjetnih maski mališana predvodila je Gradska muzika sa mažoretkama, a čista dječija ljubav i radost zračile su Njegoševom ulicom.

Dječija cvjetna povorka

U trećoj Dječijoj cvjetnoj povorci učestvovalo je čak 11 maskiranih grupa djece iz dječijeg doma Mladost Bijela i osnovnih škola Dašo Pavičić, Ilija Kišić i Orjenski bataljon. Oko 300 djece predvođene svojim vaspitačima nakon povorke pretvorili su glavni gradski trg u rascvjetalu baštu ili livadu, na kojoj se u sred zime vijorilo proljećno kolo u kojem su zajedno zaigrale hortenzije, kamelije i magnolije sa mimozama, ružama i kivijem i agavama.

Dječija cvjetna povorka

,,Ovim izuzetno lijepim i važnim programom motivišemo djecu da se angažuju i da ispolje svoju kreativnost u saradnji sa učiteljima i zaista su nam uljepšali ovaj oblačni i svi dan unoseći šarenilo i vedrinu svojim osmjesima i radošću”, kazala je načelnica Sekretarijata za kulturu Opštine Herceg Novi, Ana Zambelić Pištalo. Ona je istakla da je organizatorima posebno važno učešće i djece iz Dječijeg doma ,,Mladost” u Bijeloj jer se tako uključuju djeca u aktivan društveni život cjelokupne zajednice. Ona je izrazila nadu da će ova povorka koja je iz godine u godinu sve brojnija i veselija, nastaviti da raste.

Dječija cvjetna povorka

,,Nadamo se da će sljedeće godine biti još više i djece i da će sve se podići na još veći nivo. Moram reći da smo zadovoljni da se svi programi dešavaju po predviđenom rasporedu, uz odličan odziv Novljana koji se uključuju u sve programe i zaista se zahvaljujem sugrađanima na tom aktivnom učešću i pozivam ih da pokažu onu dobru stranu koju ovaj grad ima”, dodala je Zambelić Pištalo.

U okviru glavnog programa 49. Praznika mimoze sljedeći program su Dani Grčke koji se održavaju u utorak 13. i četvrtak 14. februara.

Surlaš od Komunitade na lomači (foto, video)

0

Slavni sud Komunitadi lastovske koji je zasijedao na mjesnoj rivi pred više stotina građana što su se okupili na tradicionalnom Lastvoskom karnevalu, osudio je danas na smrt spaljivanjem na lomači, ovogodišnjeg karnevala Surlaša od Komunitade koji je proglašen krivim za niz nevolja što su prošle i početkom ove godie zadesili građane Tivta i Crne Gore.

Karnevala su na posljednje putovanje po tradiciji, ispratile Gradaka muzika Tivat, Mjesna muzika Đenovići, mažoretke i brojne maske što su prodefilovali kroz cijelu Lastvu.

„Ovdje prisutni farabut, karnevao Surlaš od Komunitade kriv je što PDV, mencovani peder, ponovo plimao, pa ćemo mjesto španjuleta pušit domaće proizvode, kriv je što se nismo znali navrijeme flitat, pa nam je svuđe buže učinio, kriv je što je Opština dobila amneziju pa ne zna đe je Donja Lastva, kriv je što nema Nobelove nagrade za kuriozne i đelozne, jerbo bi mi u tu kategoriju imali mnogo kandidata i nagrada, kriv je što se Fešta od svetoga rogača- zvanog Roko održala uz prisustvo brojnih turista i pokojeg vjernika, kriv je što nijesmo složni, pa jedni drugima činimo barufe i roge, a “sve nas manje ima ođe”, kriv je što je uveo evropsko radno vrijeme, pa mladost ne može starijima pomagat i oko Krnevala rabotat…”-nabrojio je pored ostalih, tužilac grijehe karnevala. Njegov advokat je uzvratio sa Surlaš od Komunitade nije odgovoran ni za jednu tačku optužnice, već su “krivi su ovi što su prokleti pa oće tebe u napast da uvale”.

Lastovski karneval 2018.

“Dobar si, pošten, ne surlaš, ne profundaješ, nijesi potkupljiv ni lažljiv. Para mi se da ovakvoga do sada nismo imali. Mislio sam da je ovi naš dobrotvor došao u Lastvu da na spasi od svake nevolje. To je i pokušao učinjet. Svašta nam je obećao, svako dobro donio, palme spasio, narod pomirio, mlade zaposlio, rivu uredio, fešte pomogao, pare davao.”- pohvalio  je branilac svog klijenta, ali je sud bio neumoljiv pa je Surlaša od Komunitade proglasio krivim i osudio na smrt spaljivanjem na lonači. Dok su ga krvnici odnosili na gubilište – na mulo pred crkvom Svetog Roka uz taktove “Marće funebre”, branilac je pročitao Surlašev testament u kome je karneval, svakom prema zaslugama, ostavio i častio razne institucije i pojedince svojim adekvatnim zavještanjem.

Tako je poteštatica (gradionačelnica) dobila “novi trg od Surlaša i lampijune od minule godine, da nam Lastva svijetli za blagdane i doček na otvorenom, uz dobru zabavu Surlaš benda”, Morsko Dobro “pun kamion klesanog kamena i dobrog neimara da zakarta bužu kod đardina Ivovića”, Komunalno preduzeće “100 litara otrovi za palme, da spasi što se spasit može”, a Centru za kulturu karneval je ostavio “šolde, da učine predstavu, da se prvi put izvede na ljetnu pozornicu Donja Lastva”.

Nakon spaljivanja karnevala, fešta je nastavljena maskenbalom u hotelu “Kamelija”.

Iz štampe je izašao lokalni list Lastovski bruštulin 2018.

Više fotografija na našoj facebook strani.