„Vila Divyca u gradu vile Alkime” naziv je izložbe fotografija hrvatske autorice Ive Lulić koja je otvorena u subotu 18. oktobra u Pomorskom muzeju u Kotoru.
Otvaranje izložbe popraćeno je nastupom klape Hrvatske ratne mornarice „Sv. Juraj“ i perfomansom malih vila sa Krka.
Slučajno šetajući jednom budvanskom plažom, novinar Anadolu Agency ugledao je čovjeka sa jednim aparatom, kako traži nešto u pijesku. Bio je to Milija Luković, stanovnik budvanskog mjesta Buljarica. Milija posjeduje detektor za metal, i tako pokušava u pijesku naći sitan novac i zlato.
“Nalazim sitan novac, zlato. Ljeti ne dolazim na plažu da tražim novac, jer je gužva, na plažama su ležaljke. Sada kada je završena sezona kupanja, za mene počinje sezona traženja. Kada svi odu, ja radim“, kaže ovaj Budvanin.
On navodi da svaki dan ne dolazi na plažu. Bira vrijeme dolaska i opredjeljuje se po talasima.
“Ne izlazim svaki dan na plažu. Ugavnom to radim kada su talasi. Međutim, danas su slabi talasi, ali uprkos tome našao sa m 50 eura“, priča Milija i vadi iz džepa šaku punu metalnog novca.
Na crnogorskim plažama sa detektorom za metal je kako kaže već 14 godina. Pamti dane kada bi sakupio i po 200 eura.
“Danas je 50 eura, ali pamtim i dan kada sam našao 200 eura. To mi je rekord kada je u pitanju novac sakupljen tokom jednog dana. Bude nekada i hiljadu eura dnevno, ali u zlatu. Ali ne žalim se, nađe se malo zlata, malo sitnog novca, i nakupi se. Međutim, bude dana da se ništa ne nađe“, kaže za AA Luković.
Iako je kako kaže već 14 godina na plaži, tražeći sitan novac, 2011.godina se posebno pamti.
“Mogu reći da sa m tokom zime 2011.godine, dakle nakon što je završena sezona kupanja ostvario najbolju zaradu. Slobodno mogu reći da je to bila najberićetnija godina. Tada sa m sakupio negdje oko 10 hiljada eura“, prisjeća se ovaj Budvanin, koji je kako i sam kaže spojio lijepo i korisno.”Ovo je za mene hobi, hodam po pijesku. Ali se i isplati takođe, nađe se pomalo novca“, ističe Luković.
Više stotinа grаđаnа, dаnаs u podne se okupilo nа Trgu „Nikole Đurkovićа“ u Herceg Novom nа poziv Facebook grupe „Svi smo mi Jovаn Kosаć“ u znаk protestа zbog nehаpšenjа sаučesnikа i orgаnizаtorа svirepog ubistvа dvаdesetsedmogodišnjeg Jovаnа Kosаćа 14.septembrа u noćnom klubu „Cаzа“ u Igаlu, prenosi Radio Hercegnovi.
Roditelji, rodbinа, prijаtelji i grаđаni zаpаlili su svijeće zа pokoj Jovаnove duše. Potom je pročitаno otvoreno pismo ministru unutrаšnjih poslovа Rаšku Konjeviću, direktoru policije Slаvku Stojаnoviću i vrhovnom držаvnom tužiocu Ivici Stаnkoviću kojim se trаži privođenje prаvdi svih učesnikа u gnusnom zločinu i nаjаvljuju skupovi svаke dvije sedmice dok se Jovаnovo ubistvo potpuno ne rаsvijetli.
Grаđаnimа se nа podršci zаhvаlio Jovаnov otаc Drаgo Kosаć i izrаzio žаljenje što se protestimа morа uticаti nа nаdležne orgаne dа se zlikovci koji su ovаj zločin orgаnizovаli privedu prаvdi.
„Toliko mi kаo porodicа i društvo dugujemo nаšem Jovаnu,а isto tаko i zbog budućnosti vаše djece kojа više nisu sigurnа u ovom nekаdа mirnom grаdu. Znаm dа je nаš sin Jovаn zа neke nesаvjesne ljude sаmo slučаj, jedаn broj više ili mаnje, аli mi se sа tim nećemo pomiriti, kаo što to oni misle. Veliki je ovdje ulog, život nаšeg sinа, život nаšeg djetetа“, kazao je Drаgo Kosаć i nаjаvio novi skup zа 15 dаnа ukoliko nаdležni orgаni ne preduzmu ono što im zаkon nаlаže, а to je dа pohаpse sve one koji su umiješаni u zločin i kаžu ko ih štiti i ko stoji izа njih.
U otvorenom pismu se osuđuje usporena istraga kojom se štite kriminalci, dok građani okupljeni oko slogana „Svi smo mi Jovan Kosać” najavili su da će svake dvije sedmice protestvovati, ukoliko nadležni organi ne preduzmu ono što im zakon nalaže.
Rijetka vrsta morske kornjače, pronađena je u četvrtak na Slovenskoj plaži, gdje ju je more izbacilo, očigledno nakon što ju je neko ubio, stavljanjem omče oko glave.
“Uginula morska kornjača sa omčom oko vrata na Slovenskoj plaži u Budvi, predstavlja jeziv prizor pri čemu možemo samo da nagađamo da li je riječ o izvršenju krivičnog djela zlostavljanja jedne od najljepših morskih vrsta kornjače koja naseljava Atlanski, Tihi i Indijski okean, a koja između ostalog naseljava i naše more. Podsjećamo da je za usmrćavanje ove vrste predviđena novčana kazna od 250 do hiljadu eura, zbog čega želimo pozvati nadležne inspekcijske organe da hitno ispitaju uzroke uginuća ove vrste koja je zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode i Rješenju o stavljanju pod zaštitu određenih biljnih i životinjskih vrsta”, navode iz NVO Greenhome, prenose Primorske novine.
Kako ističu, nemaran odnos i nebriga javnosti prema ovim vrstama mora se hitno promijeniti.
“Apelujemo na odgovorne građane da ukoliko primjete zlostavljanje životinja, preduzmu na vrijeme adekvatne korake i uz fotografije kao dokazni materijal prijave Upravi za poslove, počinioce ovih krivičnih djela” upozoravaju iz Green home-a.
U sklopu EU projekta SUD SIT (Održivi razvoj turizma posebnih interesa), iz programa prekogranične saradnje Crne Gore i Hrvatske, koji se odnosi na područja Dubrovačko-neretvanske županije i Boke Kotorske, Agroturizam Konavle u saradnji s partnerima Udrugom hrvatskih putničkih agencija (UHPA-om) i Regionalnom razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA-om), ovih dana užurbano radi na uređenju pješačko-biciklističke staze trasom uskotračne željeznice – Ćiro kroz Konavle.
Projektom je predviđena uspostava uređene i obilježene pješačko biciklističke staze od Veljeg dola do Karasovića, granica sa Crnom Gorom. Ovim se u Konavlima otvara još jedan značajni infrastrukturni objekt u funkciji razvoja (ruralnoga) turizma. Svojevsrsna konavoska Parenzana bi trebala biti nova atrakcija i nova okosnica razvoja aktivnog odmora.
Sadašnji radovi izvode se u saradnji s Opštnom Konavle, vlasnikom trase. Nakon završetka radova, uklanjanja kamenja i raslinja, pristupit će se uklanjanju otpada sa staze. Uspostavom prohodne i očišćene trase s turističkom signalizacijom, završit će prva faza radova u okviru projekta SUD SIT.
Projekt provodi UHPA s Agroturizmom Konavle i DUNEA-om, te je do sada u sklopu projekta izrađen elaborat o mogućnosti razvoja održivog turizma od posebnih interesa, održane brojne radionice i edukacije, organizovano studijsko putovanje u Istru, nabavljeno trideset bicikla.
Projekt je finansiran od strane Europske Unije u bespovratnom iznosu od 293.597,32 eura i sufinanciran od strane Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge u iznosu od 16.312,58 eura. Ukupna vrijednost projekta je 351.847,01 eura i provodi se kroz IPA program prekogranične saradnje Hrvatska-Crna-Gora 2007.-2013.
Povodom Mini Eura 2014. Evropskog prvenstva u malom nogometu koje je na programu od 26-30. novembra u Herceg Novom, u četvrtak je u Igalu Evropska Mininogometna Federacija obavila ceremoniju žrijeba. U mininogometu takmiče se isključivo amateri.
Na šampionatu će učestvovati 24 reprezentacije, podijeljene u 6 grupa.
Sastavi grupa:
A: Hrvatska, Kazakstan, Italija, Irska B: Slovačka, Bugarska, Poljska, Vels
C: Rumunija, Grčka, Slovenija, Litvanija D: Crna Gora, Moldavija, Izrael, Škotska
E: Češka, Turska, Engleska, Španija F: Njemačka, Rusija, Kipar, Letonija
Crna Gora je dobila organizaciju ovog takmičenja u konkurenciji Bratislave, Torina i Koprivnice, nakon što je ocijenjeno da Izrael iz bezbjednosnih razloga ne bi mogao biti dobar domaćin.
Podgorička publika sinoć je u prepunoj sali KIC-a “Budo Tomović” ovacijama pozdravila izvođenje pozorišne predstave “Filomena Marturano” u kooprodukciji Centra za kulturu Tivat i Gradskog pozorišta iz Podgorice. Predstavu je po tekstu Eduarda de Filipea režirao Jagoš Marković, a u glavnim ulogama nastupaju Anita Mančić I Branimir Popović.
Pozorišni ansambl tivatskog Centra za kulturu danas je otputovao na mini turneju po Srbiji. Sutra veče na sceni Srpskog narodnog pozorišta u NovomSadu Tivćani će odigrati svoju hit-predstavu “Bokeški D-mol” po tekstu Stevana Koprivice I u režiji Milana Karažića, a ista predstava u nedjelju će biti izvedena i u Beogradu, na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta.
U ponedjeljak veče je, takođe u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, na programu beogradska premijera najnovije pozoripne predstave Centra za kulturu Tivat – komada “Providenca”. Po motivima iz drame “Ujka Vanja” Antona Pavloviča Čehova, tekst “Providence” napisao je Stevan Koprivica, a predstavu je režirao Egon Savin.
Nepostaojanje cesta prednost je u ovakvoj vrsti turizma. Mikroulaganja, visoka zaposlenost, odmah vidljivi razvojni rezultati i prihod koji ostaje lokalnoj zajednici elementi su modela održivog i odgovornog turizma koji bi se već na proljeće mogao primijeniti na području južne Dalmacije, točnije na području koje pokriva LAG (lokalna akcijska grupa) 5 – otocima Lastovu, Korčuli i Mljetu, te na Pelješcu i Dubrovačkom primorju.
Četiri su vrste projekata već u pripremi, a odnose se na uspostavljanje difuznih i integralnih hotela, ultraeko kampova, brendiranje hrane te zdravstveni turizam.
„Ston je sa svojim starim kamenim kućama idealan za uspostavljanje difuznog hotela, a ruralna verzija te vrste smještaja mogla bi se primijeniti u Janjini ili Smokvici na Korčuli. I na Mljetu postoje sela idealna da se u njima pružaju usluge smještaja u prekrasnim, sad zapuštenim kamenim kućama koje bi trebalo urediti i opremiti na tradicijski način“ – kaže Vjeran Piršić, predsjednik Udruge “Eko-Kvarner”.
Piršić je, naime, angažiran u procesu prenošenja dobre prakse, iskustava i znanja vezanih uz održivi razvoj sa sjevernojadranskih otoka na južnodalmatinske otoke i priobalje, uz suradnju s lokalnim akcijskim grupama, a stručnjaci različitih područja koji su kreirali sveobuhvatnu strategiju ‘zelenog plana’ službeno prihvaćenu na Kvarneru i u Istri, snimili su potencijale te skicirali smjer odgovornog i održivog turističkog razvoja i na području dubrovačkih otoka i priobalja.
Ultraeko kampovi
Što se ulktraeko kampova tiče – na južnodalmatinskim otocima i otočićima puno je uvala do kojih ne vodi nikakva cesta, što se smatra minusom. Postoji, kaže Piršić, tržišna grupa ekstremno ekološki osviještenih ljudi spremnih platiti enormno visoku cijenu da bi odmor proveli u nedirnutoj prirodi, u šatoru, koristeći kompostni WC, uz donošenje hrane – lokalnih proizvoda, naravno – dvaput dnevno.
Za njih je nepostojanje ceste veliki plus. Neiskorištene uvale donosile bi ekstraprofit, a ostale nedirnute. Uvale pogodne za uvrštenje u projekt ultraeko kampova već su locirane, no još se neće obznaniti o kojim se lokacijama radi, kako se ne bi privuklo kvaziinvestore spremne takve resurse iskorištavati na neprihvatljiv i neodrživ način.
Treći projekt odnosi se na slow food, odnosno brendiranje otoka kroz autohtonu hranu, dok bi četvrti projekt, zdravstveno-rekreativni turizam, tražio povezivanje s kvalitetnim partnerima radi dovođenja ljudi kojima je potreban zdravstveni oporavak, ljudi opterećenih stresom, srčane bolesnike nakon operativnih zahvata itd.. Oni bi se, uz stalnu zdravstvenu kontrolu, oporavljali baveći se laganim plivanjem, bicikliranjem, šetnjama i slično.
Iz Berlina na raštiku
„Zašto netko ne bi iz Berlina došao na Mljet, recimo, na dva tjedna oporavka koji bi uključivao i raštiku, oboritu ribu i maslinovo ulje, a možda i berbu maslina?“ – retorički se pita Piršić. Lokalna zajednica dvojako reagira – jedni ne vjeruju u razvojne potencijale predloženog modela ili misle da za njega ima previše prepreka (prije svega neriješeni imovinsko-pravni problemi), dok drugi drže da im je potrebna upravo ovakva razvojna šansa, to prije što ne iziskuje ulaganja koja lokalna zajednica ne bi mogla podnijeti.
Snovi o megaprojektima
Kad je riječ o razvoju turizma, mnogi na jugu, kaže Piršić, ne sanjaju o malim, nego o megaprojektima.
– Na jednom takvom počiiva katalog investicija općine Slano – „Hrvatskom snu“ Vicenca Blagaića. No, takvi su projekti preveliki da bi se dogodili odmah i brzo dali razvojne rezultate, donijeli bi demografsku eksploziju jer traže puno više zaposlenih nego što ih lokalna zajednica može ponuditi, ne jamče aktiviranje lokalnih resursa, pogotovo proizvodnje hrane, jer menadžmenti zahtijevaju maksimalizaciju profita, što je sasvim legitimno, pa im se više isplati kupovati janjetinu s Novog Zelanda, povrće iz Nizozemske i vino iz Makedonije nego ono što proizvede lokalno stanovništvo.
Oblik partnerstva
Lokalne akcijske grupe (LAG) oblik su partnerstva predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja, osnovanog radi izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja. Posao im je i informiranje i priprema ruralnog stanovništva Hrvatske za povlačenje novca iz EU fondova.
U Pomorskom muzeju Crne Gore u subotu 18. oktobra 2014. godine u 19 sati kao plod saradnje između Centra za kulturu grada Krka i Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, biti će otvorena izložba pod nazivom „Vila Divica u gradu vile Alkime“. Ova dva grada povezuje istorijski događaj bitke kod Lepanta u kojoj su sudjelovale krčka i kotorska ratna galija.
Otvaranje izložbe biti će popraćeno nastupom klape Hrvatske ratne mornarice „Sv. Juraj“.
Nastup klape Hrvatske ratne mornarice u kotorskoj bazilici-katedrali Sv. Tripuna u nedjelju 19. oktobra 2014. godine u 19 sati ima u sebi dvostruku simboliku. Prva je u tome što klapa nosi ime prvotnog zaštitnika kotorske biskupije sv. Jurja kojega je 809. godine zamijenio sv. Tripun, a druga je u činjenici da se njen nastup održava u mjesecu listopadu-oktobru, kojega katolička Crkva na poseban način posvećuje Bogorodici.
Sedmoga dana toga mjeseca, proslavlja se blagdan Gospe od Rozarija kojega je ustanovio papa Pio V. nakon Lepantske bitke, koja se dogodila na taj dan 1571. godine. U njoj je sudjelovalo preko 500 galija i 150.000 ljudi. Bio je to sukob kršćanske lige, s jedne i turske sile s druge strane. U toj bitci je sudjelovala i kotorska ratna galija „Sv. Tripun“ pod komandom Jeronima Bizantija. Na galiji je bilo nešto preko 250 ljudi. Svi su izginuli, „ne bez slave svoje i svoga grada“ kao i sedam peraštana čuvara mletačke ratne zastave, na komandnom ratnom brodu admirala Sebastiana Veniera.
Kao sjećanje na tu pobjedu kršćanskog oružja papa Pio V. je odredio da se u sumrak svakoga dana zvoni u čast Bogorodici u svim katoličkim crkvama svijeta kao sjećanje na pobjedu i poginule u toj zadnjoj velikoj bitci u kojoj su sudjelovali brodovi na vesla. U bitci je poginulo s jedne i druge strane u jednom danu oko 50.000 ljudi.
Među njima kao rob veslač na turskoj galiji i barski nadbiskup Ivan Bruno.
Ovaj koncert marijanskih duhovnih pjesama, biti će posvećen učesnicima te bitke. A pjesme Bogorodici u čast, koje će klapa Hrvatske ratne mornarice „Sv. Juraj“ pjevati, a prisutni slušati, neka budu naša zajednička molitva za sve poginule u toj bitci.
© BokaNews, 2021
