Obilježen Dan borbe protiv HIV-a

0
dan-borbe-protiv-hiv-a
dan-borbe-protiv-hiv-a

U Tivtu je juče obilježen Dan borbe protiv HIV-a i AIDS-a (1.decembar), u organizaciji Sekretarijata za mlade,sport i socijalna pitanja i Omladinskog kluba Tivat.

Volonteri i volonterke Omladinskog kluba su zajedno prošetali kroz grad, nudeći prolaznicima priliku da uzmu crvenu trakicu i na ovaj način upute podršku ljudima koji se suočavaju sa ovom bolešću.

Slogan organizovane šetnje bio je: „HIV je virus. Stigma nije. Za jedno postoji lijek!“, a poruke podrške koje su ovom prilikom dijeljene akcentovale su važnost prevencije bolesti i podršku već zaraženim ljudima.

Činjenica da se svakog dana barem jedna osoba zarazi virusom HIV-a i AIDS-a govori u prilog tome da je neophodno podizanje svijesti o ovoj temi. U Crnoj Gori je broj zaraženih ljudi dostigao brojku od 200. Društvena prihvaćenost je nešto što će direktno doprinijeti njihovom boljem životu poručuju mladi Tivta.

Talijanska posla

8

Povodom nove turističke atrakcije grada Kotora, kontrafora koji je pao a još stoji, grupa građana Kotora uputila je protestno pismo Veneciji:

Poštovana gospodo Mlečani,

Svojim nemarom i lošim radom doveli ste do toga da se poslije 600 godina kotorski bedemi počnu rušiti i što je najgore naveli ste ljude da misle da su državne i opštinske vlasti i oni koji su dužni da održavaju bedeme krivi za ovu situaciju.Ne gospodo, svi mi smo svjedoci redovnog održavanja bedema od strane vlasti i samo je vaš javašluk doveo do toga da bedemi ne mogu da stoje ni 600 godina.

J… Vam rabotu kad niste napravili kontrafore od betona i armature, što se ne ugledaste na Verige, ono čudo koje je napravljeno kao privremeni objekat od armiranog betona nikada neće pasti, a vaš stalni kontrafor od kamena nije durao ni šest stoljeća. Što ga odmah niste napravili odvojenog od bedema, pa sada ni vi ni mi ne bi imali problema.

Kako garantni rok od 600 godina još nije istekao, zahtijevamo da hitno dođete i u najkraćem roku otklonite nedostatke na kontraforu o svom trošku, jer pare koje ubiramo od bedema svake godine mi ulažemo u mnogo pametnije svrhe, a ne u ove krše koji stalno padaju.

Ukoliko ne otklonite navedene nedostatle u razumnom roku, dozvolićemo da padnu i ostali kontrafori i ne samo oni, kao dokaz vašeg lošeg rada i kao dokaz da nam stranci nikada ništa nisu dobroga donijeli, samo trošak.

Grupa građana,

Aleksandar Dender

Moškov Đuro

Kotor noću
Kotor noću

Koštaće te kao kotorske zidine …

“Te costerebbe come le mura di Cattaro” – Koštaće te kao kotorske zidine – stara mletačka uzrečica o nekom skupom poduhvatu!

A koliko su para od posjetilaca zaradili bedemi u ovih zadnjih desetak godina, a?!

Da se samo deseti dio godišnje ulagao u održavanje i da je formirana stalna radna grupa za održavanje i hitne intervencije – do ovoga ne bi došlo!

Mr Jovica Martinović arheolog

Predstavljeno kapitalno djelo o istoriji vazduhoplovstva u Boki Kotorskoj

Knjiga „Bokeljski piloti“ jedan je od kapitalnih dodataka istoriji Boke jer u njoj možemo sagledati Boku i Tivat na jedna potpuno drugi način. Boka je naime, oličenje i bastion pomorstva, a iz ovog djela vidimo jednu sasvim drugačiju i ništa manje impozantnu, vazduhoplovnu Boku. Na jednom mjestu je toliko zanimljivih i priča koje dokazuju tezu Gabrijela Garsija Markesa, da je život često čudniji od mašte – kazao je predsjednik UO „Matice Boke“ Željko Komnenović, predstavljajući sinoć u Tivtu reprezentativno djelo „Bokeljski piloti“, autora Vukosava Balevića, doktora vazduhoplovne kriminalistike iz Tivta.

Veoma posjećenoj promociji u velikoj dvorani Centra za kulturu u Tivtu, pored ostalih, prisustvovali su i gradonačelnica dr Snežana Matijević, potpredsjendik Opštine Ilija Janović, generali i konzul Srbije Zoran Dojčinović i Slobodan Bajić, te komandant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković.

Knjiga koju je uz podršku Porto Montenegra izdala „Matica Boke“, na 280 strana uz obilje ilustracija, donosi životne priče 50-tak Bokelja, mahom Tivćana koji su svoj život posvetili vazduhoplovstvu, ali i nepoznate detalje o hidroavijacijskoj bazi u Kumboiru, istorijatu aerodroma Tivat, padobrancima, jedriličarima, aviomodelarima, kontrolorima vazdušnog saobraćaja…. Posebna vrijednost knjige su životne storije ovdašnjih pilota, među kojima je bilo odlikovanih savezničkih vazduhoplovnih  heroja u Drugom svjetskom ratu poput Vladete Petrovića ili Jova Kikanovića, preko onih koji su kao vojni piloti, čuvali nebo Kraljevine, odnosno socijalističke Jugoslavije poput Antuna Đuranovića, Šima Krstovića, Zvonka Nikolića, Vaska Kostića, Stanka Bigovića, Marka Mihovića, Marka Zornije, Milivoja Radanovića i Dragana Brinića, do Montenegro Airlinesovih kapetana Pavla Ljesara, Bojana Radulovića i Vladana Hustića. Tu je i storija o Tivćaninu Ćiru Garbinu, legendarnom padobrancu jednom od rijetkih u Jugoslavciji koji je imao dijamanstku padobransku značku, ljudima koji su inicirali ideju o gradnji aerodroma u Tivtu, te onima koji su tu vazdušnu luku napravili i vodili uz proteklih skoro 70 godina. Knjiga sadrži i opise sportskih pilota Aero kluba „Boka“ iz Tivta, kontrolora letjenja ali i brojne zanimljivosti, vesele i tužne epizode iz bogatog istorijata vojnog i civilnog vazduhoplovstna u Boki.

„Kada uđete u ovu materiju i kada vidite koliko je ovdje bila skoncentrisana ta vazduhoplovna struka, ta hrabrost, snovi i sloboda koja je živjela u tim ljudima, onda ćete se i sami uvjeriti da su Tivat i Boka bili i dalje jesu, istinski bastion vazduhoplovstva. U tom bastionu stvarali su ljudi od struke, entizijasti, zaljubljenici u tehniku i nebesko plavetnilo, modelari, jedriličari i mnogi drugi koji su željeli da plove nebom i uspjeli u tome.“- istakao je Komnenović podsjećajući da su upravo iz Tivta na proljeće 1913. poletjeli prvi vazduhoplovi koji su letjeli nad teritorijom današnje Crne Gore – austrougarski hidroplani tipa „Donnet Leveque“, a Peraštanin Krsto Mazarović je još 1789.  svojim  aerostatima- balonima, oduševljavao publiku u Zagrebu.

O isroijatu tivatskog Aero kluba „Boka“ govorio je Anton Gula Marković istakavši da su tivatski sportski piloti bili prvi u Crnoj Gori koji su turistima krajem osamdesetih ponudili panoramske letove nad Crnom Gorom koji su i danas hit, a recenzent knjige dr Bogdan Sekulić zahvalio svima koji pomogli da “Bokeljski pilot”i stignu do čitalaca.

Autor Vukosav Balević kazao je da je ova knjiga samo dio njegovog životnog djela – kapitalne monografije u rukopisu “Otmice i udesi jugoslovenskjih aviona”, osvrnuvši se na nekoliko tih slučajeva koji su ušli i u anale svjetskog vazduhoplovstva.

Urušio se još jedan dio kotorskih bedema

1
Osteceni-kontrafor na kotorskim bedemima
Osteceni-kontrafor na kotorskim bedemima – foto čitalac

Jedan od dva masivna kontrafora na sjevernom zidu gradskih bedema Kotoran na potezu od sjevernih gradskih brata prema bastionu Bembo, popustio je jutros i krenuo da se urušava.

Visoka kamena građevina trouglastog oblika a koja se sa vanjske strane „naslanja“ na bedeme i podupire ih, potpuno se odvojila od zida i nagnula prema rijeci Škurdi u čijem se koritu i nalazi temelj kontrafora.

O svemu je obaviještena Uprava za zaštitu kulturnih dobara od koje se očekuje da preduzem najhitnije mjere da ser kontrafor potpuno ne uruši, kao i da se urgentno sanira ovaj dio drevnih bedema kotorskog Starog grada.

Na istom dijelu bedema, samo sa njihove unutrašnje strane, prije mjesec ipo dana došlo je do urušavanja dijela ogradnog zida u dužini od desetak metara.

Inače, iako su jedno od njegovih najprepoznatljivijih i najvrijednijih arhitektonskih obilježja grada pod zaštitom UNESCO-a, kotorski bedemi su prilično zapušteni. Država je prema tom istorijskom spomeniku kulture do sada pokazala veliku nebrigu, dozvoljavajući čak da se bedemi namjerno probijaju radi izvođenja radova u pojedinim ugostiteljskim objektima u Starom gradu, kao što je to bio slučaj prije par godina sa dijelom zapadnog bedema kod Citadele na gradskoj rivi.

Trebinje, Herceg Novi i Dubrovnik zajedno u turističkom projektu

0
Trebinje
Trebinje
U sklopu projekta prekogranične saradnje Trebinja, Dubrovnika i Herceg Novog u oblasti turizma uskoro bi trebalo da dođe do povezivanja potencijala ova tri grada. O detaljima projekta , finansiranog od Njemačke fondacija za prekograničnu saradnju, razgovarano je u Trebinju.

Nijedan zajednički projekat Trebinja, Herceg Novog i Dubrovnika do sada nije odobren, ali postoje naznake da bi kod Evropske komisije u narednom periodu mogao dobiti “zeleno svjetlo” projekat iz oblasti turizma, rečeno je danas na sastanku “Značaj programa prekogranične saradnje za regiju”.

Vrijednost projekta je oko 1,5 miliona eura i ima za cilj da osnaži i proširi turističku ponudu korišćenjem prekograničnog pristupa i da omogući bolje upravljanje i održivo korištenje kulturnog i prirodnog nasljeđa.

Zamjenik gradonačelnika Trebinja Mirko Ćurić kaže da je nejasno zbog čega zajednički projekti nisu odobravani kada je riječ prekograničnoj saradnji ova tri susjedna grada, napominjući da su zaključili da za isti projekat ne mogu lobirati sa više strana.

“Komisija koja ocjenjuje projekte treba da stekne utisak da smo saglasni, da nam je jedan cilj bez obzira što dolazimo iz tri zemlje”, kaže Ćurić i dodaje da je preduslov da projekat prođe da inicijativa dolazi od jedne strane.

On je pojasnio da su sva tri grada aplicirala s jednim projektom – “Turizam kao preduslov prekograničnog razvoja i unapređenja teritorijalne saradnje”, koji povezuje Trebinje, Herceg Novi i Dubrovnik, ističući da je prošao određene faze i da je sada u završnoj.

Čuvari kulinarske baštine svojih predaka

0

vrgada-landovina

Blagdan sv. Andrije slavi se 30. novembra, a kao zaštitnik ribara posebno se štuje u Vrgadi gdje se još uvijek čuva od zaborava tradicija sušenja ribe.

Sveti Andrija, apostol Isusov i ribar koji stavlja blagoslov na sve ribarsko, žiteljima otoka Vrgade je simbol okupljanja u molitvi za opstojnost života na otoku, kazao je Zoran Krpetić, 61-godišnji splitski umjetnik porijeklom iz Vrgade dodajući kako sa zadovoljstvom čuva kulinarsku baštinu svojih predaka.

Najjednostavniji način čuvanja ribe

Naime, tradicija sušenje ribe pada u zaborav, ovaj tradicionalni način čuvanja hrane iz mora počeo je nestajati.

– Danas se tek na nekoliko manjih otočnih mjesta za vlastite potrebe suši morskog psa, hobotnicu, ražu, ugora, mola, mačku ili manulu za blagdane ili za grube zimske dane, kad se na more ne ide, priča Krpetić.

Vrgadini su od pamtivijeka bili ribari. Živjeli su za ribarstvo, imali su svoju ribarsku flotu, s bracerama i drugim hrvatskim brodograđevnim izumima.

– Mještani otoka Vrgade još uvijek čuvaju tradiciju sušenja landovine, to je bila glavna hrana za zimske dane, govori Krpetić koji je prikupio oko 200 originalnih i autohtonih recepata ovoga kraja, od kojih su mnogi upravo sa sušenom ribom.

Sušenje zrakom jedan je od najjednostavnijih načina konzerviranja ribe s kojim se ljudi bave od pamtivijeka. Svuda uz more ribe i glavonošci sušili su se i tako čuvali za daljnju uporabu.
– Pasovina bi se pripremala na tradicionalni način, kako bi naši stari rekli. Nakon što bi se prosušila na zraku stavljala bi se u jutene vreće u konobama. Potom bi se kuhala poput bakalara, a u vrećama bi mogla izdržati i do dvije godine, naglašava Krpetić.

Bijeli jadranski pas nenadmašan je kao kulinarski prvak sušene ribe, hrana obalnog i otočnog stanovništva onog vremena.

– Sprema se na mnogo načina: lešo, brudet, na bilo, pohan, frigan, na sirovo, a jetra bijelog morskog psa u lišću od vinove loze na gradele je pravi biser, specijalitet iz kuhinja naših predaka, preporuča Krpetić.

Dolaze li bolji dani za suhu ribu?

Za Badnjak svi oni koji ga mogu uopće priuštiti “polude” za bakalarom.

– Bakalar nije dalmatinska tradicija, bakalar je riba koja nam dolazi s dalekih sjevernih mora i nema osobito dugu tradiciju kao omiljena riblja poslastica u predbožićno vrijeme, izričit je Krpetić.

Pritom ističe kako smo preuzeli nordijski sušeni bakalar i to onaj lošije kvalitete, a zaboravili koristiti naš dalmatinski ukusniji i neopravdano zaboravljen način sušenja i pripremanja ribe.
– Sušeni bijeli jadranski pas koji spada u tzv. landovinu je doista “siromaška spiza”, ali nutricionistički izuzetno vrijedna i kao stvorena za posni obrok, tvrdi Krpetić koji je od landovine ili hljandrovine napravio umjetnost koja bi se mogla iskoristiti za promociju sportskog ribolova i turizam.

Posljednjih nekoliko godina, u skladu sa sve izraženijim trendovima čuvanja i oživljavanje autohtone hrane, proizvoda i recepata, doći će, možda i bolji dani za suhu ribu.

– Mi želimo obnoviti i sačuvati te običaje. Voljeli bismo da landretina ili hljandrovina postane simbol čuvanja naše tradicije. Kad bismo ovdje uspjeli postaviti otkupnu stanicu te odrediti jedno mjesto za mali pogon koji bi proizvodio ovakvu hranu, to bi bilo veoma zanimljivo, kaže Krpetić dok nam u Galeriji Palmina nudi autohtonu hranu s okusom davnih vremena.

www.zadarskilist.hr

H.Novi – porodica Šijak poklonila gradu 40 sadnica palme

0
Palme
Palme

Porodica Šijak iz Igala, poklonila je gradu preko 40 sadnica mediteranske lepezaste i datula palme, poznatije kao feniks. To je bila želja Vesne, ali i njenog preminulog supruga Rista.

Porodica Šijak je 1975. godine došla u Herceg Novi iz Švajcarske. Biljke koje se nalaze na njihovom privatnom zemljištu, ali i one na opštinskom u blizini porodične kuće, datiraju još od vremena njihovog dolaska. Tokom 40 godina života i rada u našem gradu, uložili su mnogo truda i znanja kako bi baštu, ali i okolinu kuće, krasio veliki broj sadnica raznih biljnih vrsta.

Šijakovi su po struci fitopatolozi, i uvijek su bili na raspolaganju da sugrađanima, ali i nadležnima, upute stručni savjet kako uzgajati i zaštiti biljke, a sve sa ciljem povećanja biljnog fonda i zelenila u našem okruženju.

Risto je, kako njegova supruga priča, dugo godina radio u švajcarskom Institutu za istraživanje preparata za zaštitu biljaka, i sve svoje znanje uvijek je i rado znao da podijeli sa bilo kim kome je bila potrebna pomoć.

Šijak
Šijak

Život i posao odveli su sinove i kćerku do Šangaja, odnosno Njemačke, pa će Vesna, kako je kazala, ubrzo preseliti za Njemačku kod kćerke. Sadnice se uvijek mogu prodati i to ljudi od struke znaju, ali je, kako je Vesna potvrdila, suprugova želja bila da se palme poklone gradu.

U Sekretarijatu za komunalne djelatnosti i ekologiju su, u konsultaciji sa Vesnom, već odredili lokacije na kojima će biti presađene poklonjene palme: kod Dječijeg doma „Mladost“ u Bijeloj, na petlji u Igalu, kod vrtića u Bijeloj, Igalu i na Toploj. Takođe, brigu o kaktusima sukulentima koji se nalaze na opštinskom zemljištu tik ispod kuće Šijakovih će voditi nadležna preduzeća.

Opština Herceg Novi izražava veliku zahvalnost porodici Šijak na poklonu, kao i na ljubavi prema gradu i dugogodišnjem trudu da njegove ulice bude ugodnije i ljepše mjesto za život.

 

HGD – koncert povodom 15 godina rada

0
HGD Koncert
HGD Koncert

Povodom 15 godina rada, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore organizuje koncert koji će biti održan u subotu 3. decembra s početkom u 19 sati u dvorani Kulturnog centra „Nikola Đurković”.

U programu učestvuju klape „Poklisari” iz Dubrovnika, „Bisernice Boke” i „Incanto” iz Kotora i bendovi „Poly i Lungomare” i „Tri kvarta”. Koncert je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

Razgovarali o važnost uspostavljanja avionske linije Tivat – Dubai

0
Opština Tivat sastanak
Opština Tivat sastanak

Predsjednica opštine Tivat dr Snežana Matijević susrela se juče sa članom borda direktora kompanije ICD – Investment Corporation of Dubai, glavnog investicionog fonda Dubaija, Mohamedom Al Marzukijem.

Bio je ovo ujedno i prvi zvaničan susret predstavnika izvršne vlasti opštine Tivat sa predstavnikom kompanije ICD,koja je odnedavo vlasnik luksuzne marine i nautičkog naselja Porto Montenegro. Sastanku je prisustvovao i izvršni direktor kompanije Adriatic Marinas (projekat Porto Montenegro) Oliver Korlet, kao i najbliži saradnici predsjednice opštine Tivat.

Na sastanku je bilo riječi o budućem razvoju marine kao i svih pratećih  sadržaja, o planiranim investicijama, a Mohamed Al Marzuki je posebno naglasio važnost uspostavljanja direktne avionske linije Tivat – Dubai.

Predstavnici opštinske vlasti upoznali su gosta sa ostvarenim u proteklom periodu, ali i sa većim projektima čija je realizacija planirana za naredni period, a od značaja su za dalji razvoj turističke ponude grada. Prvi zvanični kontakt obilježila je i jasno iskazana obostrana volja da se dosadašnja uspješna saradnja Opštine i menadžmenta na projektu Porto Montenegro nastavi.

ICD se može pohvaliti bogatim investicionim portfoliom, koji sadrži imena poput Fly Dubai, Emirates, Dnata, Kerzner.

Prezentacija plavog raka: Nova poslastica u ulcinjskim restoranima

0
Plavi rak
Plavi rak

U ulcinjskim restoranima “Miško” na rijeci Bojani i u “Aragosti” na Maloj plaži u srijedu je održana prezentacija nove vrste u našem moru, plavog raka.

O “Komercijalnim vrijednostima plavog raka” govorili su stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora, koji su ovo predavanje i potom degustiranje jela od mesa plavog raka organizovali u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom.

Kako su rekli, cilj ove kampanje je da se ribarima, vlasnicima restorana i lokalnom stanovništvu prezentiraju informacije o ovoj novoj vrsti u našem moru koja za razliku od drugih invazivnih vrsta morskih organizama predstavlja novi potencijal za izlov i komercijalno korišćenje.

Plavi rak u Boki

Kako nam je kazala dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora plavi rak se nastanio i u Boki. Posebno je njegovo prisustvo izraženo u Solilima jer ovoj invazivnoj vrsti prija miješanje slatke i slane vode. Inače, ima jaka kliješta pa sa lakoćom kida ribarske mreže.

Plavi rak
Plavi rak