Poljaci dovršavaju projekt: ovo je nova ljepotica Jadrolinije od 50 miliona eura

1
Brod Jadrolinije

Ako “Jadrolinija” uspije okončati planirani projekt, putnici na linijama iz Splita prema Visu i Lastovu koje uključuju hvarske i korčulanske luke, u predstojećem razdoblju trebali bi ploviti novim trajektom.

Koncept planirane novogradnje dovršen je ovih dana, a naš list u posjedu je fotografija i prateće dokumentacije iz koje je vidljivo da bi brod vrijedan 50 milijuna eura trebao imati kapacitet od 1500 putnika, po čemu bi bio najmoćniji u aktualnoj bijeloj floti, dok bi se u garaži moglo smjestiti respektabilnih 220 vozila. Inženjeri iz poljske tvrtke “Remontowa Marine Design & Consulting”, kojoj je “Jadrolinija” nakon javnog natječaja povjerila izradu projektne dokumentacije, kreirali su trajekt dug 120 metara, čija je nosivost 10.000 tona, što je, kako tvrde u nacionalnoj putničkoj kompaniji, veličina usporediva s feribotom “Marko Polo”.

Igraonica za najmlađe

Planirana jadranska prinova trebala bi imati dva salona za putnike i tri sunčane palube, plovidba bi se mogla “skratiti” kakvim dobrim zalogajem u restoranu, te kavicom ili pićem u baru, a za najmlađe je predviđena igraonica.

Pogonski sustav činila bi četiri dizelska stroja povezana s dva vijka, čime bi se razvijala brzina do 19 čvorova, što bi svakako trebalo donijeti olakšanje našim bodulima, vikendašima, pa i turistima koji za svoj odmor biraju pučinske škoje.

– Vanjski izgled broda karakteriziraju moderne linije i tradicionalne boje “Jadrolinije”. Koncept predstavlja zadnja dostignuća tehnike i suvremenog putničkog komfora. Osnovna je ideja da novi trajekt bude u mogućnosti ploviti i u težim uvjetima na otvorenom moru i povezivati odredišta gdje bi plovidba trajala pet do šest sati uz nekoliko ukrcaja i iskrcaja – tvrde u državnoj brodarskoj tvrtki.

Ponosni veteran

Nije teško zaključiti da se “Jadrolinijini” čelnici pripremaju u zasluženu mirovinu poslati “Lastovo”, izgrađeno prije 48 godina u Japanu, trajekt koji je i nakon tisuća milja ostavljenih po krmi uvjerljivo najbrži i najpouzdaniji na Jadranu.

Premda svojim kapacitetom od 60 vozila ne zadovoljava suvremene sezonske zahtjeve, taj brod i po najžešćim jesenskim ili proljetnim neverama stiže do odredišnih luka, što se, primjerice, ne može reći za (pre)plaćenu i često havariranu “Korčulu”, kupljenu upravo za povezivanje “vanjskih otoka”, kako su to uobičavali reći tadašnji dužnosnici koji su kumovali toj pogrešnoj akviziciji plaćenoj i iz džepova poreznih obveznika.

Kako bilo, iz državne kompanije očekuju da bi tijekom rujna mogla biti isporučena i odobrena ugovorna dokumentacija od Hrvatskog registra brodova, a trenutačno su u tijeku modelska ispitivanja potencijalne novogradnje u bazenu.

– Izrađena dokumentacija služi kao temelj koji omogućava ugovaranje i kalkulaciju cijene broda, odnosno raspisivanje javnog natječaja za gradnju.

Podsjetimo, temeljem “Strateških smjernica i mogućnosti razvoja Jadrolinije 2015.-2027.” intenziviramo proces obnove i razvoja flote s glavnim ciljem dugoročnog osiguravanja povezanosti hrvatskih otoka i obale na korist otočnog stanovništva, gospodarstva i turizma. Program daljnjeg razvoja flote, ukupne vrijednosti veće od dvije milijarde kuna (281 milijun eura), osnova je daljnjeg rasta i razvoja poslovanja – naglašavaju u “Jadroliniji”.

Stiglo osvježenje, nema više ekstremnih temperatura?

0
Jedrenjak – foto Boka News

Stiglo je dugo očekivano osvježenje. Kiša nas je, istina, mimoišla, more je i dalje toplo, ali noćas se ipak bolje spavalo.

Danas sunčano s temperaturom do 30 i morem ugrijanim na 25 stepeni, idealno za kupanje, uprkos buri.

Pretežno sunčano vrijeme očekuje se i sutra i sljedećih dana. Iz dana u dan bit će sve toplije, ali se više ne očekuju onako ekstremne teperature kao prošlih dana.

Vrijeme danas

U južnim i centralnim predjelima ujutru ili prijepodne malo do umjereno oblačno, zatim, sunčano.

Na sjeveru pretežno oblačno, povremeno sa kišom, uglavnom slabom, poslijepodne ili krajem dana prestanak padavina i postepeno razvedravanje.

Vjetar umjeren do jak sjevernih smjerova, u južnim predjelima tokom dana u slabljenju. Najviša dnevna temperatura vazduha od 17 do 33 stepena.

20. Maratona lađa – pobjednik Gusar iz Komina

0
Maraton lađa Foto Denis Jerković / Hanza media

Dodjelom odličja najuspješnijim posadama 20. jubilarnog Maratona lađa na Neretvi u subotu navečer u Pločama završene su svečanosti te manifestacije, a prelazni štit knez Domagoja težak 37 kilograma pobjedničkoj posadi Gusara iz Komina predao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, a  zlatne medalje izaslanik predsjednice Republike Mate Granić.

Jandroković je istaknuo kako je Maraton lađa na Neretvi iznimno važan za Neretvanski kraj.

“Ovogodišnji Maraton lađa potvrdio je svoj status kultnog događaja u ovom dijelu Hrvatske, odnosno u Neretvanskom kraju,” rekao je Jandroković.

Po njegovim riječima Maraton lađa podsjeća nas na bogatu hrvatsku povijest i tradiciju i pridonosi jačanju identiteta Neretvanskog kraja, ali i Hrvatske u cjelini.

Pobjedničkoj posadi Gusara iz Komina, kojoj je ovo šesta titula pobjednika Maratona lađa Neretve i najtrofejnija je posada u povijesti tog natjecanja, pripao je i mali Domagojev štit u trajno vlasništvo.

Drugoplasiranoj posadi Argo iz Bjelovara, čiji j trener Nikica Ljubek, sin proslavljenog hrvatskog kanuiste Matije Ljubeka, uručene su srebrne medalje i mali Domagojev štit u trajno vlasništvo dok su posadama Stabiline i Crnog puta, koje su podijelile treće mjesto, uručene brončane medalje i također mali Domagojev štiti u trajno vlasništvo.

Na završnoj su ceremoniji 20. Maratona lađa na Neretvi uručene i posebne plakete za 5 posada koje su sudjelovale u svih dosadašnjih 20 Maratona lađa a to su: Šarić Struga, Torcida-Ploče, Baćina, Gusari-Komin i Rogotin.

Također su uručene i posebne plakete petorici veslača koji su se natjecali u svih dosadašnji Maratona lađa na Neretvi, a to su: Zoran Parabena, Nino Radonić, Josip Mareljić, Damir Franić i Frane Beacons.

Posebna plaketa uručena je Hrvoju Medaku koji je sa 17 osvojenih odličja najtrofejniji veslač u dosadašnjih 20 Maratona lađa na Neretvi.

Plakete su također pripale i 23 posadama koje su sudjelovale na 15 od ukupno dosadašnjih 20 Maratona lađa na Neretvi, a plakete su dodijeljene pojedincima zaslužnim za razvoj ove manifestacije.

Maraton lađa na Neretvi je amatersko sportsko natjecanje u starim izvornim plovilima (lađama) u kojima lađari preveslaju 22,5 kilometar od Metkovića do cilja u pločanskom zaljevu i tradicionalno tu manifestaciju prati više desetaka tisuća gledatelja iz Neretvanskog kraja ali i turista. Maraton lađa na Neretvi se afirmirao kao jedna od najmasovnijih sportsko-turističkih atrakcija u Hrvatskoj.

Promocija vrijednosti zaleđa – “Svi na Crkvice” i volonturistički izlet za Vratlom

0
CRKVICE

Na Orjenu, u nedelju 13. avgusta biće održana dva različita događaja, ali sa istim ciljem, promocijom vrijednosti planinskog zaleđa!

Na Crkvicama je za prijepodnevne sate zakazan događaj “Svi na Crkvice”, dok je za kasnije popodnevne sate dogovoren neobični volonturistički izlet za Vratlom, s pokaznom radionicom drevne tehnike gradnje “na suvo”.

Događaji su tako vremenski podešeni da je moguće prisustvovati, odnosno učestvovati i u jednom i u drugom.

U nastavku prenosimo detalje dešavanja na Crkvicama:

Za manifeastaciju “Svi na Crkvice”, biće organizovan prevoz sa dva kombija Kotor Open Toura ( kapacitet 60 mjesta) do mjesta održavanja manifestacije na Crkvicama, u nedjelju 13.avgusta, na sledećim autobuskim stajalištima:

1. Polazak ispred pozorišta u 08:00 h
2. Dobrota
3. Sveti Stasije
4. Orahovac
5. Perast ( gornji put )
6. Risan
7. Lipci ( kod kružnog toka)
8. Crkvice

Janos Miro Sestak iz agencije APG Risan prevozice manjim kombijem kapaciteta 8 mjesta prevoz do mjesta održavanja manifestacije sa polaskom iz Risna (ispred pošte) u 08:30 h

Povratak je organizovan u 15:30 sa Crkvica.
Nema rezervacija prevoza!

Za sve zainteresovane posjetioce, koji će samostalno doći na manifestaciju biće obezbijeđen parking.

Program manifestacije „ SVI NA CRKVICE“ 13.avgust 2017. godine

• Početak programa u 9:00 časova uz tradicionalnu dobrodošlicu
• Pozdravni govori
• Prezentacija filma o Crkvicama autora Ilije Perića
• Folklorni ansambl “Nikola Đurković”
• Teatar 303
• Klapa Maris

10:15h- pješačka tura do tvrđave Kom, uz vodiča iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena (Ž. Starčević)
-Animacija u streličarstvu – Streličarski klub Kotor
• Teatar 303
• Folklorni ansambl “Nikola Đurković”
• Klapa Maris
• Pjevačko društvo ”Grbalj”
• Guslar Đoko Koprivica
• Boka Bend

15:00 h – završetak programa

pozivnica

Kruzerašima neće biti po volji, ali broj gostiju u zidinama neće prelaziti 4000

0
Park prirode Orsula – Dubrovnik

Dubrovnik planira drastično smanjiti broj posjetioca kojima bi u jednom trenutku bio omogućen ulaz unutar zidina u sljedeće dvije godine. Na taj način želimo spriječiti propadanje povijesne jezgre, objasnio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković za britanski Telegraph, prilog o putovanjima.

Kako prenosi jutarnji.hr, Franković je odlučio ići ispod ograničenja što ga je preporučio UNESCO – 8.000 posjetitelja u jednom trenutku, rekavši da bi on postavio tu granicu na 4.000 ljudi.

– Ovim potezom želimo osigurati kvalitetan doživljaj posjeta Dubrovniku našim gostima. Ne želimo ići do maksimuma, rekao je dubrovački gradonačelnik koji je na tu poziciju izabran u lipnju.

UNESCO je prošle godine upozorio Dubrovnik da je očuvanje kulturne baštine doveo u pitanje zbog nekontroliranog broja turista koji se svakodnevno slijevaju u gradsku jezgru. Prošloga je mjeseca Telegraph Travel izvijestio o zabrinutosti lokalnih vlasti jer gradu prijeti ugroza od navale turista.

Početkom aprila na ulazu u povijesnu jezgru Dubrovnika postavljene su kamere s brojačima posjetioca. Na taj način gradske vlasti mogu promet usporiti i preusmjeriti ukoliko procjene da previše posjetitelja stvara opasnost za Grad i za turiste.

– Ja nisam tu da usrećujem ljude, nego da poboljšam kvalitetu života u gradu. Kruzeri se neće sa mnom složiti oko toga, ali moj glavni cilj je osigurati kvalitetu za turiste, a to se neće dogoditi ako situacija ostane kakva jest. Iduće dvije godine smanjit će nam se dobit od turizma, izgubit ćemo možda i milijun eura, ali dugoročno će nam se isplatiti. Zaslužujemo biti vrhunska destinacija po kvaliteti, objasnio je Franković za britanski Telegraph.

Prošle godine 529 kruzera uplovilo je u dubrovački akvatorij s kojih je stiglo 799.916 turista, što je značajno povećanje u odnosu na 2015. godinu kada je došlo 475 kruzera.

Obilježavanje Dana mladih u H. Novom

0
Herceg – Novi

Povodom Međunarodnog dana mladih, koji se ove godine obilježava pod motom: „Mladost gradi mir”, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa KK AS iz Herceg Novog večeras organizuje tradicionalni košarkaški turnir za kadete „Herceg Novi 2017”.

Učesnici turnira su pored KK AS iz Herceg Novog, OKK Trebinje iz Trebinja i dvije ekipe sastavljene od mladih igrača iz Herceg Novog i Boke Kotorske. Na vanjskom terenu OŠ „Milan Vuković” na Savini  za ekipe će nastupati igrači rođeni 2002. godine i mlađi.

U glavnoj utakmici turnira i borbi za pehar u 18:30 sati snage će odmjeriti KK AS i OKK Trebinje.

CDPR će pobjednika turnira nagraditi velikim peharom koji im ostaje u trajno vlasništvo, dok će najbolji igrač i najbolji strijelac dobiti komplete knjiga za školsku lektiru i CD. Svi ostali učesnici košarkaškog turnira „Herceg Novi 2017” će dobiti na poklon za uspomenu prigodnu knjigu.

“Pored obilježavanja Dana mladih ovo takođe predstavlja jedan od načina na koji se u Društvu borimo da djeca uz zdrave stilove života i sport budu zdrava i aktivna, a ne misle na pušenje i ostale bolesti zavisnosti. Stoga košarkaški turnir predstavlja samo jednu od naših stalnih aktivnost u borbi protiv pušenja, kao jednog od glavnih uzroka nastanka kancera, ali i drugih teških bolesti”, saopšteno je iz CDPR.

Nacionalna turistička organizacija: U Crnoj Gori skoro 200.000 turista

0
Mamula – Boka Kotorska

U Crnoj Gori trenutno boravi oko 200.000 turista, odnosno osam odsto više u odnosu na rekordnu posjećenost prethodne godine, saopštila je Nacionalna turistička organizacija (NTO).

Iz NTO su kazali da je najviše turista na Budvanskoj rivijeri, a popunjenost hotela u Budvi iznosi 98 odsto. Nakon Budve, najviše gostiju boravi u Herceg Novom i Ulcinju.

“U Herceg Novom popunjenost hotela iznosi 90 odsto, dok na Ulcinjskoj rivijeri hoteli bilježe povećanje gostiju za 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu”, saopštila je NTO.

Kotor – foto Boka News

Podsjećaju da i sjeverni dio Crne Gore bilježi značajan rast turista, a prema informacijama hotelsko turističke privrede očekuje se odličan buking tokom cijelog avgusta.

“Na Žabljaku se od početka ljetnjih mjeseci bilježi povećanje broja gostiju preko 60 odsto, a trenutna popunjenost hotela iznosi 95 procenata. U Kolašinu je većina turističkih kapaciteta popunjena, imajući u vidu da je u toku sedmi Internacionalni tango kamp sa preko 600 učesnika iz cijelog svijeta”, saopštila je NTO.

Kad je riječ o strukturi gostiju, ona je raznovrsna.

Pored turista iz regiona i Rusije koji su najbrojniji, trenutno u Crnoj Gori boravi i značajan broj gostiju iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Mađarske, Ukrajine, Poljske te skandinavskih i zemalja Beneluksa”, podaci su NTO.

Da je turistička ponuda sjevernih i centralnih krajeva Crne Gore sve atraktivnija pokazuje zainteresovanost turista za Nacionalne parkove Crne Gore.

Skadarsko jezero

“Od početka godine do 10. avgusta u NPCG je registrovano 193.843 prodatih ulaznica, što je za pet odsto više u odnosu na prošlu godinu. U prvih deset dana avgusta posebno dobru posjećenost bilježe Nacionalni parkovi na sjeveru Crne Gore, 18 odsto više posjetilaca posjetilo je NP Durmitor i preko 58 odsto više NP Bigradska gora, a sve je veći broj zainteresovanih ljubitelja prirode i u najmlađem NP Prokletije”, saopštila je NTO.

Turisti u Nacionalnim parkovima Crne Gore su zainteresovani za pješačke, biciklističke i edukativne staze, osvajanje planinskih vrhova, rafting Tarom, krstarenje Skadarskim jezerom, obilazak Crnog, Biogradskog i Hridskog jezera, posjetu Njegoševom Mauzoleju i vidikovce Lovćena.

 

Mulić odgovorio: Kao što znate požara ima i u užem i širem okruženju

0
Luštica – foto S.L.

Direktora Direktorijata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore Mirsad Mulić odgovorio je na otvoreno pismo turistkinje Sanje Maignal iz Krašića, inače novinarka po profesiji, koja je poslala pismo  na više adresa institucija i medija u Crnoj Gori, kao i na adresu Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore koji koordinira akcijama gašenja požara što Bokom haraju već skoro mjesec dana.

Odgovor prenosimo integralno.

„Drago mi je što ste odabrali da ljetujete u Krašićima, u  jednom od najljepših mjesta naše prelijepe države. Istovremeno, izražavam žaljenje zbog neugodnosti koje imate, a vezane su za pojavu dima I velikog broja požara koji su zahvatili područje Luštice.

Ipak, uvjeravam Vas da  Direktorat za vanredne situacije čini sve, naravno u skladu sa nadležnostima  i raspoloživim materijalnim i ljudskim resursima,  da se požari ne samo drže pod kontrolom nego i u potpunosti ugase. U tom pogledu Vas obavještavam da su na terenu raspoloživi resursi službe zaštite i spašavanja iz Tivta, DVD Krtoli, brojni privatni preduzetnici, gradjani i naravno predstavnici opštine i preduzeća čiji je osnivač opština. Požare svakodnevno gase i avioni Direktorata za vanredne situacije. Ali požari nijesu samo na Luštici. Požara ima i u Podgorici, Cetinju, Nikšiću, NP Prokletije…pa se nadam da razumijete da u takvim okolnostima moramo imati prioritete.

Kao što znate požara ima i u užem i širem okruženju – u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Portugalu, Italiji, Francuskoj…i sigurno su svuda isti problemi.

Direktorat za vanredne situacije i službe zastite i spašavanja će sa ostalim učesnicima sistema zaštite i spašavanja nastaviti sa aktivnostima na gašenju požara, ne samo na Luštici, nego na cijelom području Crne Gore, a svjesni činjenice da i građani i turisti trebaju da imaju ugodan boravak i prijatan odmor.

Moram Vam reći i ovo: gašenje požara nije pitanje političke volje, kako navodite u svom pismu. Ono je pitanje ljudskih i materijalnih resursa,  organizacije i niza drugih faktora, a nadam se, da ste se i sami uvjerili da smo u tom pogledu učinili sve.

Što se tiče ostalih primjedbi koje navodite nadam se da ćete odgovore dobiti sa adekvatnih adresa.

U svakom slučaju, ja Vam želim ugodan boravak u Krašićima i Crnoj Gori uz vjerovanje da će problemi sa kojima se zajedno suočavamo ubrzo nestati“ – kaže se u odgovoru Mirsada Mulića.

Izložba moskovskog umjetnika Olega Kulika „One Life – One Painting”

0
Oleg Kulik

Dukley Art Centar u Kotoru (zgrada Jugooceanije), Dukley European Art Community priređuje svečano otvaranje izložbe čuvenog moskovskog umjetnika Olega Kulika pod nazivom „One Life – One Painting” („jedan život – jedna slika”). Izložba će biti otvorena u prostorijama nekadašnje Jugooceanije  u nedjelju 13. avgusta 19 sati.

“U fokusu izložbe biće premijerno prikazana slika koju je umjetnik naslikao u Kotoru, tokom rezidencijalnog boravka u okviru redovnog programa Dukley European Art Community-ja. Ova slika, nakon kotorske premijere, biće predstavljena kao dio učešća Olega Kulika na ambicioznoj izložbi u Satchi galeriji u Londonu, posvećenoj obilježavanju 100 godina Velike oktobarske revolucije. Slika je nastala na osnovu dokumenta – jedne od mnogobrojnih fotografija, napravljenih tokom izvođenja Kulikove antologijske akcije iz 1994, ispred Galerije Geljman u Moskvi, tokom koje je izveo svoj čuveni performans Bijesni pas, amblematsko umjetničko djelo, kojim je obilježena dramatična socio-kulturno-politička atmosfera tranzicijskog razdoblja tokom 1990-ih godina u postsovjetskoj Rusiji… Evo zapisa G. Olyka o najnovijem ostvarenju O. Kulika, nastalom u ateljeu u Dukley Art Centru u Kotoru: Velika slika, skoro kao freska, prikazuje dokumentarni kadar. Za umjetnika Olega Kulika to predstavlja pokušaj da nešto kaže o cijeloj svojoj prošlosti, u jednom kadru, u jednoj slici, no tako da više ne bi bili potrebni nikakvi komentari, nikakav ‘lov’, nikakve dopune, osim mašta gledaoca i znanje o vremenu stvaranja ovog rada. Prije svega, ovaj rad je umjetniku bio potreban kao čin samorefleksije (šta je uradio, šta je ostvario). Ovo zbivanje se može interpretirati na različite načine, ali je ono promijenilo cijeli život umjetnika, sve njegove predstave o umjetnosti i, što je najvažnije, predstave drugih o umjetnosti, o umjetniku, i o onom liku u kojem je on htio da sebe vidi kao umjetnika.

Zanimljivo je da je, u vrijeme akcije, ili performansa, umjetniku teško da na sebe gleda sa strane. Akcija ‘Bijesni pas’ bila je karakteristična ne samo po odsustvu samoposmatranja, već čak i po gubitku osjećaja realnosti, skoro do amnezije. Ovo stanje amnezije, ispadanje iz realnosti, umjetnik je htio da fiksira na slici. Za njega to predstavlja pronalaženje sebe nakon gubitka pamćenja.
Ova slika je dokument. Radi se o faktu koji se prevodi u umjetničku tehnologiju, kako bi se sada pokazao ne toliko fakat, koliko odnos prema tom faktu, prema onome što je nestalo, što je postalo prošlost, čega nema, ali ono što poput arheoloških iskopavanja ili drugih znamenitosti izaziva mnogo više asocijacija i razmišljanja nego sami fakat.
Budući da se umjetnik bavi skulpturom, njemu su zanimljivi spomenici, ‘pamćenje bez temelja’, kako ih sam naziva, njega sada privlači mogućnost da predstavi ogromna tijela umjetnika u sivom gradskom prostoru, kao već izrađene skulpture…”

Osim premijere moćne, gigantske slike, dimenzija 320 x 750 cm, na izložbi će biti prikazana još dva zasebna segmenta iz ranijeg stvaralaštva O. Kulika. Jedan, na kojem će biti izložena tri djela iz serije „Windows”, koja su prvi put bila izložena na crnogorskom predstavljanju, na Venecijanskom bijenalu 2001 u paviljonu tadašnje SR Jugoslavije (zajedno sa crnogorskim umjetnikom Miljom Pavićevićem, u kustoskom izboru tadašnjeg komesara Petra Ćukovića), i drugi, pod nazivom „Rusko”, na kojem će biti izložena čuvena serija iz 1999-2000. Godine, posvećena Lavu Tolstoju, i ruskim kulturnim, socijalnim i ideološkim stereotipima” – stoji u saopštenju umjetničkog direktora Dukley Art Centra u Kotoru.