Ministar Šehović u Tivtu: Opštine i donatori da pomažu državi

1
Sa proslave u SMS Mladost

Ministar prosvjete dr Damir Šehović (SD) i gradonačelnica Tivta  dr Snežana Matijević (DPS), dobili su danas zahvalnice na svečanosti u Mješovitoj srednoj školi „Mladost“ u Tivtu, na kojoj je ozvaničnen završetak investicije generalne rekonstrukcije sistema za grijanje te i obližnje OŠ „Drago  Milović“. U rekonstrukciju sistema  koji je bio van funkcije godinama, zbog čega se smrzavalo preko 2.000 učenika u dvije najveće škole u „crnogorskom Monte Karlu“ kako političari iz Vlade rado nazivaju Tivat, Ministastvo prosvjete i Opština uložili su skoro 200 hiljada eura. Radovi su obavljani od septembra prošle do marta ove godine, fazno, kako ne bi ometali nastavni proces.

„Učenici i zaposleni u od ove godine borave u toplom i prijatnom školskom ambijentu zahvaljujući detaljnoj rekonstrukciji grejnog sistema koju su u omjeru 50:50 posto finansirali Ministarstvo i Opština. Izdvajanjem značajnih sredstava riješen je dugogodišnji problem lošeg grijanja“- kazala je direktorica SMŠ „Mladost“ Jovanka Vujačić dodajući da je za izradu projektne dokumentacije kompanija Luštica Development iz Tivta donirala 6 hiljada eura. Osim Šehoviću i Matijevićki, ona je zahvalnice uručila i predstavnicima Luštice Development i Porto Montenegra koje redovno pomažu rad tivatskih škola.

„Ja sam ponosan na svako unapređenje sistema, pa i na ovo koje je vrijedno 200 hiljsada eura i ponosan sam na to što smo zajedno sa predstavnicima Opštine, bili u prilici da to prepoznamo kao jedan od naših prioriteta i da taj projekat uspješno završimo. Nadam se da se i vi radujete zbog toga“- odgovorio je Šehović na pitanje što o ozbiljnosti crnogorskog prosvjetnog sistema govori činjenica da dobija zahvalnicu zato što u 21.vijeku dvije škole sa preko 2.000 đaka, imaju grijanje. On je pohvalio tivatski recept u kome lokalna uprava i brojni donatori podržavaju ovdašnje škole supstituišući ono što bi u te obrazovne ustanove trebalo da ulaže država koja po zakonu, brine o prosvjeti.

Sa proslave u SMS Mladost

„Obrazovanje nije posao samo ministarstva, obrazovanje je posao svih nas i u tom smislu du dobrodošle inicijative koje dobijamo i od opština i od kompanija koje posluju u Crnoj Gori, a koje prepoznaju potrebu da i oni učestvuju i u finansijskom i u logističkom smislu u sistemu obrazovanja. Ja u tome ne vidim ništa problematično. Naprotiv, želio bih da ohrabrim društveno odgovorne kompanije da i ubuduće u čitavoj Crnoj Gori u pratnerstvu sa opštinama realizuju projekte od kojih korsiti kogu imati svi“- istakao je Šehović dodajući da će državni prosvjetni sistem „na takav način nastojati da funcioniše i u narednom peridou“.

„Nije tajna da je ulaganje u obrazovanje najisplativiji vid ulaganja, a država ulaže onoliko koliko može. Svaka kontribucija od opština i od privatnog sektora je dobrodošla i ne vjerujem da smo po tome jedistveni u svijetu“- kazao je Šehović. Na naše pitanje zašto opštine treba da mimo svojih zakonskih obaveza, ulažu u prosvjetu koja je državna nadležnost, a da se pritom lokalne uprave uopšte ne pitaju oko imenovanja rukovodstva škola koje je potpuno centralizovano, kazao da će to biti riješeno novim Zakonom o obrazovanju koji je u proceduri.

Na podjsećanje da je njegov prethodnik Predrag Bošković (DPS) prije dvije godine obećao 50.000 eura za sanaciju krova OŠ „Branko Brinić““ u Radovićima koji i dalje nije saniran, Šahović je kazao da su „sredstva obezbijeđena“.

„Računam da ćemo u partnerstvu sao Opštinom ili smao u izvedbi Mnistarstva prosvjete uspjeti da to pitanje u vrlo kratkom roku riješimo.“

Sa proslave u SMS Mladost

On je obišao sve školske objekte u Tivtu ali se nije želio izjašnjavati da li je opravdan zahtjev rukovodstva OŠ „Drago Milović“ da se u Donjoj Lastvi izgradi nova školska zgrada za područno odjeljenje te škole koje radi u montažnoj baraci iz 1980. Sa predstavnicima Luštice Development on je razgovarao i o izgradnji novog školskog objekta na području budućeg turističkog grada LušticaBay u Krtolima.

GRADONAČELNICA DAJE IZ LOKALNE KASE, ALI NEĆE O TOME

„Opština Tivat ide krupnim koracima napred i jedna je od prepoznatljivih u Crnoj Gori. Sa ministriom smo danas obišli sve obrazovne ustanove u gradu, sagledali stanje na terenu i vidjeli što je ono što u narednom periodu stoji kao zadatak pred nas i Ministarstvo prosvjete. Drago mi je da imamo razumijevanje ministarstva i podršku nama kao Opštini, te da ćemo i dalje gledati da zajedničkim ulaganjima riješavamo prioritete“- kazala je gradonačelnica Matijević. Ona međutim, nije konkretno odgovorila na pitanje zašto Tivćani dva puta plaćaju porez iz kojeg se finansira prosvjeta – državi koja bi to isključivo trebala da radi i Opštini koja iz tog novca bez zakonske obaveze, obavlja državni posao u školama.

LUŠTICA DEVELOPMENT GRADI NOVU ŠKOLU

Dragana Bećirović iz menadžmenta kompanije Luštica Development kazala je da su sa Šehovićem razgovarali o njihovim planovima da u sklopu rizorta Luštica Bay izgrade novu školu.

„Vjerujemo da će u tom smislu, naša saradnja sa Ministarstvom prosvjete dovesti do stvaranja najboljeg modela koji će biti u interesu cijelog prosvjetnog sistema Crne Gore, ali i stanovnika Krtola i luštičkog poluostva, kao i naših klijenata – stanovnika novog grada Luštica bay, kako bi taj novi obrazovni objekat ispunio očekivanja svih“- istakla je Bećirović

Olimpijske nade – Jadran šampion, uspjeh i plivača na mitingu

0
Mladi vaterpolisti Jadrana

Proteklog vikenda odigrane su dvije utakmice, u dvije kategorije Olimpijskih nada 2016/17. Jadran Carine sa dvije pobjede i nova dva prva mjesta, više nego uspješno je završio ovogodišnje takmičenje.

U prvoj utakmici u kategoriji „C“ (2003. godište – KADETI) Jadran je bez primljenog gola savladao ekipu Budve rezultatom 11:0 (2:0, 4:0, 3:0, 2:0) i osvojili prvo mjesto u takmičenju Olimpijske nade 2016/17.

Jadran Carine (KADETI): Ilija Radović, Lazar Vukićević, Vasilije Radović 1, Nikola Roćenović 2, Ilija Babić, Jovan Vujović 5, Damjan Vujačić 1, Nemanja Moračanin 1, David Stevović 1, Rašo Samardžić, Srđan Murišić, Matija Sladović, Miloš Simović, Amar Kujović, Sava Đorđević. Trener ekipe je Srđan Lazarević.
Na kraju takmičenja u ovoj uzrastnoj kategoriji Jadran Carine je osvojio 34 boda, 13 više od drugoplasirane ekipe Cattaro, dok je ekipa Primorca trećeplasirana sa 19 bodova.

U drugoj utakmici još jedna ubjedljiva pobjeda protiv Budve. U kategoriji „E“ (2005. godine i mlađi – NADE) bilo je 6:1 (1:0, 2:0, 2:0, 1:1). To je bilo dovoljno da Jadran Carine osvoji prvo mjesto i šampionsku titulu.
Jadran Carine (NADE): Dejan Miljanović, Rade Đukić, Stefan Radović, Radivoj Radanović, Stefan Vico 1, Danilo Stupar 1, Sava Huter 1, Meldin Hadžić 1, Strahinja Gojković, Šćepan Kontić, Andrija Šekularac, Petar Milojević 2, Aleksa Jovanović, Tadija Matijašević, Petar Popović, Miljan Bošković, Matija Lučić. Trener ekipe je Zoran Ivanovski.
Na kraju takmičenja osvojena su 34, dok je drugoplasiranom Cattaru pripalo 22 boda, koliko ima i trećeplasirani Primorac.

PLIVANJE – SA MITINGA U SARAJEVU JADRANAŠIMA JEDANAEST MEDALJA
Plivači Jadrana

Proteklog vikenda održan je XVI međunarodni plivački miting „Sarajevu s ljubavlju“. Na takmičenju je učestvovalo 28 klubova iz: Hrvatske, Turske,Kosova, Crne Gore i BiH.
Plivačka ekipa Jadran Carine nastupila je sa 10 plivačica i plivača, i to: Terzić Jovana, Terzić Jelena, Bošković Ljubica, Vico Anastasija, Antunović Anđela, Kandić Antonije, Supić Luna, Andrić Vasilije, Voučko Viktor i Danilović Mihaela, trener ekipe je Sead Adrović. Od rezultata koji su ostvareni u Sarajevu izdvajamo:

Terzić Jovana je na 50 slobodno ostvarila drugo vrijeme 00:27,88, dok je na 100 slobodno 01:00,35 bila treća. Antunovic Andjela na 800 slobodno 9:57,50 je bila treća, na 100 slobodno 1:02,59 druga, na 200 slobodno 02:14,16 druga i u apsolutnoj kategoriji treća dok je na 400 slobodno uz vrijeme 04:52.40 bila treća.

Terzić Jelena je u disciplini 50 prsno ostvarila vrijeme 37.54 i osvojila drugo mjesto, dok joj je u disciplini 100 prsno 01:23,10 takođe pripalo srebro. Viktor Voučko je u disciplini 50 leđno ostvario vrijeme 36.73 i pripala mu je bronzana medalja. Luna Supić je u disciplini 400 mješovito osvojila zlato, sa vremenom 7:00,46.

Iskoristite toplo i sunčano vrijeme, od sutra nas očekuje pad temperatura s kišom

0
Perast riva – foto Boka News

Danas će još temperatura vazduha biti znatno viša od prosječne za ovo doba godine, uz većinom suvo i barem djelomice sunčano vrijeme.

Od utorka do četvrtka nas očekuje svježije i promjenljivije, uz povremenu kišu, ponegdje i u obliku pljuskova praćenih grmljavinom, osobito na Jadranu, a od petka ponovno stabilnije i toplije.

Vrijeme – utorak 4. april:

Umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, ponegdje je moguć i pljusak sa grmljavinom. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 14, najviša dnevna od 7 do 18 stepeni.

 

Sajam otočnih proizvoda

1

 

Sajam otočnih proizvoda

Želite li osjetiti “Puna usta otoka”, trebate se zaputiti na Sajam otočnih proizvoda u Splitu koji će se održati od 1. aprila do 1. maja u trajektnoj luci. Tamo će se svake sedmice izmjenjivati proizvođači vrhunskih otočnih delicija i rukotvorina.

Najprije će se predstaviti Šoltani, od 1. do 6. aprila, a u sljedećim tjednima do kraja mjeseca slijedit će mali proizvođači s Korčule, Hvara i Visa, dok će stanovnici Ista zatvoriti prvi ciklus manifestacije izlažući svoja blaga od 28. do 30. aprila. Čitav maj bit će posvećen Bračanima, koji su i došli na ovu ideju.

– Sajam je osmislila agencija Best of Brač, inače prva bračka agencija za destinacijski menadžment, kako bi otvorila prostor i proizvođačima s drugih otoka za promociju vlastitih proizvoda i usluga. U priču je od početka uključen i Pokret otoka čiji smo članovi, i privatno i kao agencija, skoro od njegova početka – kazala nam je Dijana Šabić, jedna od organizatorica.

Sajam otočnih proizvoda

Širok spektar proizvoda

Sajmom, kako objašnjava, žele potaknuti lokalnu proizvodnju na otocima, pogurati pozitivne otočne priče te motivirati stanovništvo “preko bare” da kupuje domaće proizvode s otoka i inspirirati sve koji se bave turizmom na otocima ili na kopnu da više uključuju u svoju ponudu domaću hranu i proizvode. Važna motivacija za ovu manifestaciju bila im je i želja da se intenzivira predsezonska turistička ponuda.

– Posjetitelji mogu očekivati širok spektar domaćih proizvoda i rukotvorina: vrhunska i ekološka vina, maslinovo ulje, kantarionovo ulje, prirodnu kozmetiku, nakit, torbe, umjetničke radove, tradicionalne kolače, ukrase, suvenire, različite turističke sadržaje i još mnogo toga. Izlagači su pripremili i nagradne igre, degustacije i puno iznenađenja. Potičemo posjetitelje da posjete sajam vikendom kroz jutro kada će biti i najveća koncentracija izlagača, ali će se proizvodi izmjenjivati i tijekom tjedna – kazala je Šabić uz napomenu da detaljan popis događaja na sajmu “Puna usta otoka” zainteresirani mogu pratiti na Facebook stranicama Best of Brač ili Pokret otoka.

Sajam otočnih proizvoda

Nas je zanimalo i kakav je interes bio među samim izlagačima, a evo što nam je kazala Dijana:
“Interes je bio zadovoljavajući, iako smo se nadali i većem. Možda otočani još uvijek nisu povjerljivi prema nečemu što im se nudi besplatno, pogotovo kad to nešto nude Bračani. Ipak, nadamo se da će se cijela manifestacija pretvoriti u tradiciju koja će svake sljedeće godine rasti.”

Napomenimo da će njihova agencija i službeno početi s radom u luci od 1. maja, a uz bračke proizvode u ponudi će se tijekom cijele godine promovirati i odabrani mali proizvođači s drugih otoka.

Rade studiju “Razvoj hidroavionskog prevoza u Crnoj Gori” bez izgleda na …

0
hidro avion 9A-TOA wiki

Ministarstvo održivog razvoja i turizma pripremiće tokom ove godine Studiju izvodljivosti projekta “Razvoj hidroavionskog prevoza u Crnoj Gori” kojom će potrošiti dosta novca poreskih obvezika, bez izgleda da će dobiti dokument koji se iole može primijeniti u praksi.

“Studija će dati odgovor na pitanje da li je u Crnoj Gori opravdano uvođenje ove vrste prevoza koji postoji u svim mediteranskim državama”- stoji u prioritetima rada MORT-a za ovu godinu, iako je stručnjacima, ali i većem dijelu laičke javnosti, jasno da je odgovor na ovo pitanje negativan.

MORT navodi da je Savjet za praćenje turističkog razvoja i pripremu i praćenje turističkih sezona preporučilo prošle godine Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, Ministarstvu finansija, Ministarstvu održivog razvoja i turizma i Zajednici opština da “predlože model uvođenja novih formi saobraćajne komunikacije  kao što su hidroavioni i interni helikopterski prevoz.” I dok za helikopterski prevoz unutar Crne Gore ima i komercijalnog i tehničko-tehnološkog opravdanja jer za tu vrstu usluga postoji kako interesovanje klijentele, tako i odgovarajući prostorni uslovi, u slučaju hidroavinskog prevoza toga uopšte nema.

Hidro avion

Naime, hidroplani mogu slijetati isključivo na od vjetra i velikih talasa, zaklonjenim djelovima akvatorijuma, što u Crnoj Gori ne računajući jezera gdje za tako nešto nema potencijalnih putnika, ostavlja samo dvije realne opcije – zaliv Boke Kotorske i dio akvatorijuma Luke Bar.  Prije tri ipo godine u Baru je uspješno izvedeno slijetanje  malog hidroplana tipa “Cessna 208” koji je doletio iz Brindizija u Italiji, ali kako se kasnije pokazalo, nije bilo nikakvog komercijalnog interesovanja čak ni čarter operatera, da se takvi letovi nastave.

Još veći problem je u zalivu Boke gdje ljeti bukvalno da nema nijednog dovoljno velikog dijela akvatiorijuma zaliva da se on može “rezervisati” samo za slijetanje i polijetanje hidroaviona – što zbog gustog pomorskog saobraćaja u zalivu, što zbog vazdušnog prostora rezervisanog za odvijanje saobraćaja na aerodromu Tivat. Samo postojanje “klasičnog” aerodroma Tivat koji je ljeti redovnim i čarter saobraćajem povezan sa preko 20 država svijeta, razvoj hidroavinskog saobraćaja na Crnogorskom primorju čini potpuno neisplativim jer se mali hidroplani poput “Twin Ottera” kapaciteta 19 putnika, nikako u ekonomskoj efikasnosti ne mogu mjeriti sa velikim, klasičnim putničkim avionima kapaciteta najmanje 100 putnika.

Iako u MORT-u tvrde da “hidroavionski prevoz postoji u svim mediteranskim zemljama”, to uošte nije tačno. Jedina država u Evropi koja je do nedavno imala koliko-toliko redovan hidroavionski saobraćaj je Hrvatska gdje su do prije pola godine letjeli hidroavioni kompanije “European Coastal Airlines” (ECA). Ta kompanija koju podržavanje njemački kapital imala je flotu od 4 hidroplana tipa “De Havilland Canada DHC-6 Twin Otter” i ambiciozne planove da se širi po hrvatskom primorju gdje je uredila 11 uzletišta na moru, ali da uspostavi međunarodne linije iz Hrvatske za države u okruženju. Žalili su se na komplikovanu administrativnu procedure i nerazumijevanje od hrvatskih vlasti koje su im međutim, oktobra prošle godine privremeno oduzele osnovni,  tzv. AOC sertiifikat zbog navodnog manjkavog održavanja flote, pa najavljeni plan ECA da će u 2016.prevesti čak 221 hiljadu putnika, ostao daleko od ispunjenja. Zbog sukoba sa Hrvatskog agencijom za civilno zrakoplovstvo, ECA je pokrenula sudske procese, 130 ljudi koji su radili u toj kompaniji izgubili su posao, ali direktor jedine hidroavionske kompanije u Evropi Klaus Diter Martin uvjeren je da će njihovi hidroavioni ponovno poletjeti u Hrvatskoj već ovog ljeta. Ako se to i desi ECA će ipak za koju godinu zbog pretropljenih finansijskih gubitaka i pada povjerenja putnika, morati odložiti već definisani plan širenja saobraća na Italiju, Crnu Goru i Grčku.

Hidroplan u Igalu tokom Prvog svjetskog rata

U Grčkoj na papiru, postoji još ambiciozniji projekat kompanije “Hellenic Seaplanes” iz Atine da napravi mrežu od čak 112 hidrodroma širom veoma razuđenih grčkih ostrva u arhipelazima Jonskog, Egejskog i Mramornog mora i da sa flotom od par desetina “Tin Ottera” i “Dornier Seastar-a”, napravi efikasnu i jeftinu alternativu brodskim trajektnim linijama i klasičnom aviosaobraćaju u Grčkoj. Iako su iz te kompanije realizaciju ovog projekta najavljivali do kraja 2016. “Hellenic Seplanes” još nije započela komercijalne operacije.

HIDROPLANI U BOKI IMAJU TRADICIJU DUŽU OD 100 GODINA

Iako za njih danas ovdje gotovo da nema mjesta, hidroplani u Boki Kotorskoj imaju istoriju dužu od vijeka. Naime, 23.marta 1913. u Boku Kotorsku je brodovima prispio kontingent od tri hidroaviona (flugboote) i 14 pilota, izvidjača i mehaničara Carske i Kraljevske Ratne mornarice Austro-Ugarske. Uspostavljena je privremena hidroavijacijska baza pod komandom pilota, poručnika bojnog broda Vencela Vozečeka i već krajem marta 1913. austro-ugarski hidroplani S-8, S-10 i S-12 redovno i svakodnevno iz Tivatskog zaliva polijeću na misije izviđanja srpsko-crnogorskih borbenih operacija protiv Turaka na Skadru.

Prvi hidroplan u Boki 1913 u Tivtu

 Iz Boke je inače, i najuspješniji austro-ugarski mornarički pilot-as Prvog svjetskog rata –baron Gotfrid fon Benfild, rođen 6.februara 1890. u Herceg Novom. Čovjek koji je ostao zapamćen pod nadimkom Tršćanski orao i koji je postigao 25 što priznatih, što zvanično neverifikovanih vazdušnih pobjeda nad protivnicima tokom Prvog svjetskog rata, danas je u Crnoj Gori potpuna nepoznanica.

Hidroplan Kraljevine Jugoslavije u Kumboru

U Kumboru je tokom Prvog svjetskog rata uspostavljena i izgrađena Stanica mornaričkog vazduhoplovstva (Seeflugstation) a tokom čitavog rata, iz Boke austrougarski hidroplani veoma intenzivno lete u borbene misije nad Crnom Gorom, Albanijom, Italijom i Jadranom.

Hidroplan Kraljevine Jugoslavije Dornier DoW u Kotoru

Misije su uključivale zadatke izviđanja, bombardovanja neprijatelja i spašavanja iz mora brodolomnika i oborenih vazduhoplovaca. Na vrhuncu rata, ovdje je baziralo čak 45 hidroplana. Poslije prvog svjetskog rata, Hidroplansku bazu Kumbor dodatno ojačava i razvija Kraljevina Jugoslavija koja ovdje stacionira svoje najmodernije borbene hidroavione. Pred rat 1941. u Boki je bilo 38 tih aparata, a 1925 godine. odavde je hidroplanom letio i jugoslovenski kralj Aleksandar Karađorđević. Za vrijeme Aprilskog rata 1941. iz Boke je teškim četvoromotornim hidroplanima tipa „Short Sunderland“ evakuisano osoblje britanske ambasade u Kraljevini Jugoslaviji, a nakon okupacije u Kumboru su Italijani stacionirali svoju 183.eskadrilu hidroaviona koja je u svom sastavu imala hidroplane tipa „CANT Z.501 Gabbiano“ i „CANT Z.506 Airone“. Kasnije je ovdje djelovala i njihova 149.hidroeskadrila naoružana takođe istim tipovima hidroplana. Zanimljivo je da je prilikom kapitulacije Italije 8.septembra 1943, sa devet hidroplana tipa „CANT Z.501 Gabbiano“ iz sastava 149.eskadrile, iz Kumbora za Taranto pobjeglo ukupno 80 Italijana. Kako se toliki broj ljudi mogao smjestiti u devet aviona koji su primali samo po pet članova posade, do danas je ostala nepoznanica i svojevrsni kuriozitet.

Kralj Aleksandar u hidroplanu Kumbor 1925.

Po završetku Drugig svjetskog rata socijalistička Jugoslavija ukinula je hidroplansku bazu u Kumboru jer je razvoj tehnologije hidroavione učinio zastarjelima u vojnim dejstvima, pa je tako i prestalo skoro 40 godina dugo bitisanje hidroaviona u zalivu Boke.

Kik boserima iz Tivta zlatna i tri srebrne medalje

1

 

Kik bokseri

Kik boks klub Tivat na odrzanom prvenstvu Crne Gore osvojio je jednu zlatnu i tri srebrne medalje.

“Na ovom do sada najmasovnijem prvenstvu do sada kod nas nastupilo je preko 150 takmičara. Mi smo bili supješni: disciplina kick light: Milos Samardzic je u kategoriji +69 kg. isto kao njegov drugar iz kluba Elvin Mehovic zaustavljen u cetvrtfinalu, Luka Perisic je nastupio u kategoriji do 63kg. i pobjedio u cetvrtfinalu da bi se zaustavio u polufinalu gdje je izgubio za par poena, Beka Cenaj je nastupio u kategoriji -69 kg. i u polufinalu u tijesnom mecu izgubio, Sasa Vuksanovic u kategoriji do -47 kg. pobjedjuje u polufinalu i u finalu gubi i osvaja srebro.

Kik bokseri

U kategoriji kick light do 57 kg. u finalu se nalaze nasa dva takmicara Đordje Blagojevic i Petar Zivadinovic gdje pobjedjuje Blagojevic. U disciplini lou kick -60 kg. u finalnom mecu je nastupio Aleksandar Zivadinovic koji je radio mec sa pobjednikom evropskog i balkanskog kupa i do samog kraja vodio neizvjestan mec, na kojem je na kraju slavio protivnik rezulttom 2:1” – navodi se u saopštenju kluba.

Sljedece takmicenje je 23 aprila na Trofeju prijestonice na Cetinju.

Bečići – Samostalna izložba slika Milene Krivokapić

0
Milena Krivokapić

U organizaciji NIP Art Press iz Budve, u galerji hotela Queen of Montenegro u Bečićima, u ponedjeljak, 3. aprila 2017. godine, u 20 sati, biće otvorena samostalna izložba slika, akademske slikarke Milene Krivokapić iz Nikšića.

Na svojoj prvoj samostalnoj izložbi, mlada umjetnica će se predstaiti sa 16 radova galerijskog foramata, rađenih u tehnikama, ulje na platnu i akrilik.

Milena Krivokapić je rođena u Nikšiću, a Akademiju likovnih umjetnosti na Cetinju, završila je 2015. godine, u klasi profesora Dragana Karadžića.

Samostalnu izložbu akademske slikarke Milene Krivokapić iz Nikšića, u galeriji Queen u Bečićima, otvoriće novinar i publicist Ranko Pavićević iz Budve, a trajaće do 18. aprila, saopšteno je iz budvanskog Art press-a.

Fešta kamelija u Stolivu privukla veliki broj posjetilaca

0

Prigodnim kulturno-zabavnim programom danas je u Stolivu održana centralna manifestacija „Fešta kamelija”.

Na rivi je  priređen kostmirani igrokaz koji simbolizuje donošenje prvih sadnica kamelije iz Japana u Boku,  koju su donjeli naši pomoraci prije nekoliko vjekova. U ulozi kapetana se našao Ilko Marović sa suprugom.

Divan sunčan dan i nekoliko stotina posjetilaca, koji su  dočekani uz priganice rakiju i suve smokve, uživali su u jedinstvenom ambijentu koji nudi Boka Kotorska i Stoliv. U ime domaćina i organizatora goste su pozdravili Vinko Vujović predsjednik NVO “Kamelija” i Boro Mustur predsjednok  MZ Stoliv.

Feštu je zvanično otvorio Vladimir Jokić gradonačelnik Kotora.

Fešta kamelija 2017.

Posebni gost na fešti bio je predsjednik društva uzgajivača kamelija iz njemačkog grada Ahena, Hartmut Ajzen (Hartmut Esen).

Fešta kamelija 2017.

Izložba cvijetnih aranžmana kamelija koja je u petak otvorena u hotelu Cattaro – Kotor, preseljena  je u Dom kulture u Stolivu gdje su posjetioci bili u prilici pogledati veoma interesantne kreacije, kao i likovne radove učenika kotorskih škola na temu kamelije.

Nagrada za najbolje uređen đardin pripala je Nataši Đurović iz Dobrote.

Za najljepši cvijetni aranžma proglašen je rad „Stolivske kiše“ Jelene i Dejane Markovića, druga nagrada pripala je „Stolivskoj serenadi“ Aneti Čavor, treće „Muljanski mandrać“ Filipu Popoviću.

Posebna nagrada dodjeljena je radu „Kapetanova kćer“ autorici Zdenki Janković.

Na plaotu ispred Doma kulture nastupili su KUD „Boka“, članovi plesnog kluba “Alisa”, na gitari Milivoj Slabi, mala kalapa „Gardelini“ i recitatori poezije na temu kamelije.

U sklopu manifetacije organizovani su izlet do Gornjeg Stoliva.

Stolivljani su pripremili 400 kilograma mušalja na buzaru. Sve je zaliveno vinom i dobrom pjesmom.

Organizatori fešte su Udruženje Kamelija i Mjesna zajednica Stoliv.

Više fotografija uskoro na našoj facebook stranici.

 „Obala kamelija – ne betona”

U Stolivu su juče organizovane likovna i literarna radionica u prirodi pod nazivom „Obala kamelija-ne betona”, a u okviru ovogodišnje manifestacije „Fešta kamelija 2017″.

Učesnici radionice koja je, između ostalog, imala za cilj podizanje svijesti djece o značaju i čuvanju životne sredine i ambijentanih vrijednost, bili su učenici osnovnih škola „Ivo Visin” Prčanj, „Njegoš” Kotor „Narodni heroj Savo Ilić” Dobrota, „Orjenski bataljon” Bijela i Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović” Kotor.

Teatar 303 prošetao “Red Carpetom”

0

Glamuroznim “Red Carpetom” poslovnog centra “Vukšić” u Radanovićima, sinoć su prošetali članovi kotorskog Teatar 303, koji su prije tridest godina trijumfovali na Turniru duhovitosti, kada su u tadašnjoj Jugoslaviji, u veoma jakoj konkurenciji 34 ekipe iz 32 grada, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, postali šampioni smijeha.

Dragan Buzdovan – Buki, Jovica Lalošević Faćo, Branko Brkanović, Ljilja Popović Moškov, Dragan Sklender Pele, Dolores Bonić Fabian, Boško Dončić, Vesna Živković, Olivera Radović, Kristina Stanišić i Andrej Lučev javio se putem Skayp-a, evocirajući uspomene na ovaj veliki uspjeh davne 1987. godine, oduševili su brojne prijatelje i poštavaoce Teatra 303.

Kao i uvjek članovi Teatra 303 su se na duhoviti i originalan način predstavili svoj rad od osnivanja do danas, kroz brojne anegdote, nastupe i događaje.

Proslava Teatar 303

Osnivač Teatra 303 Dragan Buzdovan – Buki, poručio je da teatar nastavlja sa radom, na žalost mnogih koji su bili njihov predmet interesovanja svih proteklih godina, ojačan mladim ljudima.

Proslava Teatar 303

Članovi tetara priredili su mini izložbu za 37 godina postojanja, fotografija, novinskih članaka, pehara, nagrada a ispred ulaza u poslovni centar „Vukšić“ bio je parkiran kombi bus koji su tada osvojili.

Proslava Teatar 303

Uz slavljeničku tortu, smijeh do suza i zvuke legendarnih VIS „Exodus“, koji ove godine slave 50 godina postojanja, fešta je nastavljena do duboko u noć.

Inače, Teatar 303 je dobio ime po broju mjesta u sali Centra za kulturu Kotor.

Više na našim fotografijama.

Jadranska liga: Jug CO odranio naslov

0
Jug šampion – foto DV

Vaterpolisti Juga CO obranili su naslov pobjednika regionalne Jadranske lige, oni su u finalu završnog turnira na svom terenu svladali Jadran iz Herceg Novog s uvjerljivih 15-3 (4-1, 4-0, 2-1, 5-1).

Dubrovčani su pitanje pobjednika riješili još u prve dvije trećine kada su odličnom obranom u potpunosti onemogućili centre gostiju i dopustili Jadranu samo jedan pogodak. S druge strane, Jug je u prve dvije četvrtine postigao osam golova, a s tri je prednjačio Loren Fatović.

Nastavak je bio tek formalnost.

Maro Joković postigao je pet golova, Fatović je ostao na tri, a dva je za Jug zabio Felipe Perrone, dok su strijelci za Jadran bili Danil Markulov, Marko Petković i Bojan Baničević.