Vatrogasci imali pune ruke posla

0
Vatrogasci Tivat

Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat (SZS) tokom prošle godine potpuno je reorganizovana, kadrovski i tehnički ojačana i značajno je unapređena njena efikasnost što se pokazalao kroz nekoliko veoma komplikovanih i rizičnih intervencija koje su lani imali tivatski vatrogasci. Rezime je to Izvještaja o radu SZS za 2016. u koji smo imali uvid, a koji će se naći pred odbornicima na nekoj od narednih sjednica lokalnog parlamenta.

Tokom prošle godine SZS Tivat imala je ukupno 92 aktivnosti, od čega su 42 intervencije na gašenju požara, 7 intervencija prilikom saobraćajnih udesa, 3 akcije pretrage terena i potrage za nestalim licima, 4 tehničke intervencije, 4 intervencije prilikom poplava i jednu intervenciju na prevazilaženju posljedica odrona zemlje i aktiviranja klizišta. Istovremeno, Dobrovoljno vatrogasno  društvo „Krtoli“ iz Radovića koje djeluje u sklopu SZS Tivat, imalo je ukupno 39 aktivnosti od čega su 15 bile intervencije na gašenju požara, 6 priilikom saobraćajnih udesa, te po jedna intervencija u slučaju poplave, odnosno akcija pretrage tereta u potrazi za nestalim licima.

“Po složenost, izdvajaju se intervencije na gašenju nekoliko većih  požara –prvenstveno intervencija na zapaljenom trgovinksom objektu „Aroma“ ljetos u centru grada,  kao i intervencije na gašenju požara na dva plovila u marini Porto Montenegro i njenom okruženju. Ostali požari su ugašeni u početnoj fazi tako da je pričinjena mala materijalna šteta, a iz razloga brzog reagovanja i poštovanja standardne operativne procedure.”- stoji u Izvještaju. Komandir SZS Zoran Barbić konstatovao je das u se lani višestruko isplatila sva finansijska ulaganja u poboljšanje opremljenosti, obučenosti i kadrovskog jačanja SZS jer je ova služba u više navrata, spriječila ozbiljne posljedice po ljude na ugroženim objektima i višemilionsku materijalnu štetu. Posebno je to uočljivo bilo u slučaju požara koji je 6.jula izbio u dijelu strojarnice oko 300 miliona dolara vrijedne, 124 metra duge luksuzne superjahte „Katara“, na vezu u Porto Montenegru.

Vatrogasci Tivat

Za rad SZS, Opština Tivat lani je izdvojila ukupno 390.330 eura od čega je na plate i doprinose otišlo 344.832 eura, a ostatak na materijalne troškove i novu opremu. Za rad DVD „Krtoli“ Opština je izdvijila 12.500 eura.Rad SZS podržali su i razni sponzori pa je tako kompanija „Navar“ donirala dva remonta protivpožarnih vozila vrijedna 5 hiljada, a kompanija „Rofix“ i NLB banka novu opremu vrijednu oko 1.000 eura.

Inače, SZS Tivat trenutno čini 29 pripadnika. Lani je ona potpuno reorganizovana, uvedena je stalna dispečarska služba, nabaljena nova lična zaštitna opreme za sve vatrogasce i značajno pojačan stepen kondicione i stručne obuke svih pripadnika SZS. Pored ostaloga, pripadnici SZS su osim redovne obuke, lani prišli i kusreve engleskog jezika u saradnji sa kompanijom Porto Montenegro sa kojom je 2016. sklopljen i za Opštinu Tivat mnogo povoljniji ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji i angažovanju opštinske SZS za intervencije u elitnoj tivatskoj marini i nautičkom naselju. Po osnovu tog ugovora SZS je za opštinksu budžet lani prihodovala 29.717 eura.

Tivatski vatrogasci svakodnevno vježbaju

Lani je preduzet i niz aktivnosti na obilazsku cijelog područja opštine Tivat i pravljenju operativnih karata za djelovanje, obiđene su i kontrolisane sa aspekta protivpožarne sigurnosti sve ovdašnje škole i javne ustanove,  napravljeni su planovi zaštite od požara za vitalne gradske objekte i pojačana saradnja sa svim javnim preduzećima i privatnim kompanijama u cilju poboljšanja zaštite od požara.

Dukić 19. Les 49. na Svjetskom kupu

0
Igor Les
Za crnogorske jedriličare u olimpijskoj klasi Laser Standard, Igora Lesa iz JK Delfin Tivat i Milivoja Dukića, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog, juče je završeno takmičenje Svjetskog kupa u Majamiju.
Poslednjeg dana odjedrene su poslednje dvije, od ukupno deset regata na ovom kupu. Les je poslednjeg dana bio 48. i 9. i u konacnom poretku zauzeo 49. mjesto, a Dukic 9. i 41. i u konacnom poretku 17.
Danas se jedri trka za medalju, koju jedre 10 najbolje  plasiranih. Prvo mjesto osigurao je Francuz Žan Batist Bernaz, a Kipranin Pavlos Kontides je  drugi.
Britanci Tomson i  Kiavarini i Njemac Bul vodice danas veliki okršaj na moru kako bi se izborili za medalju.
World Cup Series Miami 2017.
Tonči Stipanović, nosilac olimpijskog srebra iz Ria, zauzeo je 16. mjesto. Filip Jurišić, njegov klupski kolega iz JK Mornar iz Splita, plasirao se na visoko 6. mjesto i jedri medal race.

Direktor Lokruma želi omogućiti posjete otoku i zimi

0
Dubrovnik foto Boka News

Na Lokrum bi se moglo ići i s Babinog kuka, ali i tijekom zime. Ravnatelj Javne ustanove Rezervat Lokrum Mario Tevšić za portal Dubrovnikpress.hr rekao je u tom smislu potrebno još ostvariti određene preduvjete, također najavivši i ostale planove ove ustanove u 2017. godini.

Podsjetimo, na konferenciji za novinare prošloga tjedna gradonačelnik Andro Vlahušić je najavio upravo liniju koja bi povezivala Babin Kuk i Lokrum.

– Govori se o tome zapravo već nekoliko godina, ali treba stvoriti preduvjete. Ako sve pripremimo u skladu s prostornim planovima, budući da trenutno ne postoji pristanište na Babinom kuku, mi smo spremni na uvođenje linije. Mislim da bi to imalo smisla raditi. Pitanje je bi li Babin kuk bio dio „Vaporetta” ili pak neke posebne linije. – rekao je Tevšić.

Što se tiče ostalih planova, Tevšić je najavio kako je cilj „broj posjetitelja ostaviti na razini iz 2016. uz rast prihoda od petnaestak posto i pokušati organizirati plovidbu i otvorenost Rezervata barem povremeno tijekom prosinca 2017. te siječnja i veljače 2018. godine.”

www.dubrovnikpress.hr

Najava – “Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić”

0

Promocija monografije “Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić” autora Lazara Seferovića biće održana u dvorani “Park” u Herceg Novom u utorak 31. januara s početkom u 19.30.

“Ovo nije samo prica o Tomu Katuriću, već o našoj istoriji, kulturi, pošti i pismenosti naših ljudi i pomoraca u 19. vijeku” – poručioje autor.

Prof. Lazar Seferović autor  je knjiga: ”Umjetničko blago Herceg Novog” (1984 i 1987.), Monografija Bokeške sage o ansamblu “Bokelji” s Duškom Seferovićem (2001),”Herceg Novi – 22 sage o kulturnom blagu”(2006), ”Od sveca i pape do pop i rock zvijezda”(2010); “Bokeška priča u 155 slika o mladosti Sv. Leopolda iz Herceg Novog”(2011), “Манастир Савина -Savina Monastery”(2012); “Znamenite Novljanke u svijetu kulture, umjetnosti, nauke i sporta” (2012); “Tragom čudesnih žena u Boki Kotorskoj “ 2014. godine; “Veliki slikari u Boki Kotorskoj” i “Znameniti Novljani u svijetu muzike” 2015. godine.

Ekolozi upozoravaju na ugroženost Ohrida, najstarijeg evropskog jezera

0

 

Ohridsko

Skijalište, cesta i marina prijete Ohridskom jezeru, najstarijem u Evropi, na granici Albanije i Makedonije, pa ekolozi upozoravaju da bi i ono moglo pasti žrtvom prekomjerne turističke eksploatacije.

Na području Ohridskog jezera, koje je uvršteno na UNESCO-ov popis prirodne i kulturne baštine, žive tisuće biljnih i životinjskih vrsta, među kojima je dvjestotinjak endemskih.

Stručnjaci za okoliš upozoravaju da je ta biološka raznovrsnost ugrožena nizom projekata za razvoj turističke infrastrukture u nacionalnom parku Galičici i u njegovoj neposrednoj blizini koji obuhvaćaju izgradnju skijališta, marine na jezeru i turističkih objekata te cestu koju planira sufinancirati Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Ti projekti su prijetnja za 50 ha močvare koja ima važnu ulogu u pročišćavanju vode jezera starog tri milijuna godina, tvrde aktivisti za zaštitu okoliša. Ako se ta infrastruktura izgradi, “možemo se pozdraviti s tom UNESCO-ovom baštinom”, upozorila je Aleksandra Bujaroska, makedonska odvjetnica koja se bavi ekološkim pitanjima u Makedoniji.

Ohrid je više od 35 godina na UNESCO-ovu popisu prirodne i kulturne baštine na kojemu je još tridestak mjesta. Na Ohrid se ne dolazi samo zbog prirode, nego i zbog bizantskih ikona, fresaka i crkava.

UNESCO napominje da bi se jezero moglo naći na jednom drugom popisu, onom “ugrožene baštine” i upozorava da svako mjesto koje nije dovoljno zaštićeno gubi status svjetske baštine.


Kotor – uređivali bolnički park

0
Sa akcije u parku bolnice Kotor

Radnici i operativa Komunalnog preduzeća iz Tivta minulog vikenda su na poziv direktora Opšte bolnice Kotor dr Ivana Ilića, orezivali stabla i uređivali bolnički park.

Prema riječima direktora Komunalnog Tonka Lukšića, ova akcija organizovana je u znak zahvalnosti za sve ono što su Opšta bolnica Kotor i njeno osoblje do sada uradili za radnike tog preduzeća.

Sa akcije u parku bolnice Kotor

Sa stabala u bolničkom praku, visokih preko 20 metara, u značajnoj mjeri je skinuta krošnja, a dva stabla su u potpunosti uklonjena jer su bila osušena, odnosno trula u sredini debla, pa je prijetila opasnost da padnu.

Inače, uprava Opšte bolnice Kotor do sada je pored niza aktivnosti na unapređenju opremljenosti i uređenju objekata te zdravstvene ustanove, značajnu pažnju poklonila i hortikulrturnom uređenju nekada reprezentativnog i velikog bolničkog parka, a očišćen je i osposobljen jedan broj starih bunara u parku koji služe za navodnjavanje biljaka.

Skupština – Festival klapa Perast značajno je obogatio kulturnu i turističku ponudu Boke Kotorske

0

Festival klapa u Perastu je potvrdio da je za petnaest godina postojanja značajno obogatio kulturnu i turističku ponudu Boke Kotorske, predstavljajući vrijednu muzičku baštinu a istovremeno podstičući nove autore da stvaraju nove klapske kompozicije. U nadi da će nadležni u institucijama i relevantnim organizacijama,  pored  podrške koju daju a koja nije dovoljna, učiniti još više kako bi se prepoznatljiv Festival u regionu  razvio u još kvalitetniji dogadjaj na koji se rado dolazi – jedan je od zaključaka sa sinoćne Skupštine NVO Međunarodni festival klapa Perast koji je održana u palati Bizanti u Kotoru.

Skupština je usvojila Izvještaj o radu, finasiski izvještaj i Program i plan  aktivnosti  sa planom prihoda i troškova za 2017. godinu.

Izvršni direktor Međunarodnog festivala klapa Perast, Milan Kovačević ocijenio je proteklu godinu kao veoma uspješnu, u kojoj su realizovane brojne aktivnosti. Koncerti u Kotoru i Tivtu u čast Jakši Fiamengu  čiji su  stihovi ispjevani u nizu nezaboravnih hitova popularnih pjevača i klapa, kvalifikacioni koncerti u Herceg-Novom i Tivtu, izdanje CD-a povodom jubileja i koncert crnogorskih klapa, izdanje stručne publikacije Lirice, finale 15. Festivala klapa, koncert klape Contra u Perastu za kraj sezone.

On je istakao veliki doprinos Festivala vrijednoj muzičkoj baštini uz istovremeni podsticaj novim autorima za stvaranje klapskih kompozicija.

Ovogodišnjim planom finale 16. Festivala klapa u Perastu biće održano 30. juna i 1. jula.

“Planirano je 10 klapskih koncerata u šest gradova. Biće održani stručni seminari i edicija Lirice, a razvija se i sopstvena produkcija kroz program Priče o moru”, kazao je Kovačević.

Programom 16. Međunarodnog festival klapa Perast u planu je 3. juna gostovanje u Herceg Novom, 10 . juna u Budvi, 17. juna u Tivtu, a 29. juna svečano otvaranje KotorArta Pričama o moru.

Kovačević je kazao da aktuelna politička situacija u Kotoru, Herceg Novom te činjenica da KotorArt sa Ministarstvom kulture još nije započeo konkretne razgovore, uslovljavaju plan i čine neizvjesnim njegovu realizaciju.

Program „PRIČE O MORU“ je kolaž-koncert   pripremljen sa namjerom da klapskom pjesmom, poezijom i naracijom, približi publici istorijske  podatke o načinu života u Boki Kotorskoj, od XV do XX vijeka, koji je uvijek bio i uslovljen i bitno povezan sa morem i pomorstvom.

Program “Priče o moru“ je koncipiran i kao poseban „gostujući program Festivala klapa Perast“ po gradovima Crne Gore  izvan ljetnje sezone.

Tokom avgusta u planu su koncerti pod nazivom Poklon gradu u Kotoru i Perastu.

Umjetnički direktor Festivala klapa Perast Jasminko Šetka izrazio je zadovoljstvo urađenim, te je još jednom istakao da je festival prepoznatljiv u regionu, te da će i dalje insistirati na kvalitetu.

Tokom 2016. godine pokrovitelji Festivala su bili Ministarstvo kulture sa 14,5 hiljada eura, Opština Kotor sa 7.000 i TO Kotor sa 2.000 eura, zatim Muzički centar, PAM CG, Ministarstvo finasija (od igara za sreću), Opština Tivat, Luka Kotor, JP Vodovod i kanalizacija, Muzička škola Vida Matjan, Muzej grada Perasta, Nord Star, porodica Nikole Gregovića, Dema, Dom studenata, Ship Travel, Autoremont, i drugi … Festival je ostvario budžet od 45.266 eura i u potpunosti  izmirio sve obaveze, kao i dugovanja iz prethodnih godina.

Zimski gušti na Orjenu

0

Spojivši dva programa u jedan, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, odnosno Hrvatsko planinarsko društvo “Dubrovnik”, zajedničkim snagama organizovali su program za djecu na Vrbanju i okupili preko 50 učesnika iz regiona, djece i njihovih roditelja.

Uz nezaobilazno sankanje, centralni događaj bio je izrada Snješka Bijelića. U zvaničnoj konkurenciji takmičile su se tri ekipe iz Herceg Novog i po jedna iz Dubrovnika i Kotora.

Tročlani stručni žiri, sastavljen od predstavnika Agencije (Željko Starčević), HPD “Dubrovnik” (Mima Džapo) i Turističke organizacije Herceg Novi (Milutin Govedarica), imao je težak zadatak da odabere najbolje radove, pa je na kraju jednoglasno zaključeno da je najpoštenije da svih pet ekipa ravnopravno podijele prvo mjesto i dobiju pobjedničke diplome.

Diplome su uručene za radove pod nazivima:

Snješko Vrbanj (H. Novi – Kameno)

Knjaz Srećko (Herceg Novi)

Snješko Danilo (Herceg Novi)

Tonka i Bendži (Dubrovnik)

Stari Kotoranin (Kotor)

Sa uspješnom realizacijom ovog događaja dobili smo još jednu potvrdu o važnosti animacije posjetilaca Orjena, jer osim dobre gastronomske ponude, valja imati i različite zabavne programe, a upravo to i jeste koncepcija hercegnovskog programa ” Zimski gušti na Orjenu” i dubrovačkih “Igara na snijegu”.

Abrumavali za otvaranje 48. Praznika mimoze

0

Velikim Abrumom večeras je u Herceg-Novom najavljen 48. Praznik mimoze koji će zvanično biti otvoren 3. februara karnevalskom povorkom i koncertom Tonija Cetinskog.

Alegorijska kola, performeri na štulama, klovnovi i druge maske, krenuli su iz Igala, prodefilovali do glavnog hercegnovskog  trga gdje su postavili lutku Karneval Kolektoris Fekalist krivca  za sve nedaće koje su Novljane snašle u prošloj godini.

Abrum – Praznik mimoze – Herceg Novi 2017.

Karnevala visokog 4,5 metra  napravili su Ivan i Živko Peulić, a scenario suđenja Kolektorisu Fekalisu,  osmislio je dramski pisac Stevan Koprivica, najavljujući angažovan, satiričan hepenig. Svakako, na ishod suđenja uticaće i Novljani koji će u kutiju pored Kolektorisa, ubacivati njihove optužbe.  Kakve godi bile optužbe Kolektorisu ne gine spaljivanje na kraju Praznika mimoze.

U parku Boka u održan je koncert Madicine band i  Milf Hunters.

Pučka i zabavna fešta, posvećena mimozi u čast trajaće do 19. februara, a za to vrijeme biće organizovani maskenbali za djecu i odrasle, fešte od mimoze, ribe i vina, riblje večeri, cvijetne manifestacije i sportski programi…

*Abrum je romanizam koji označava mamac (njesku, ješku) za ribu, abrumavati – namamiti.

Turistički potencijal Kotora i Crne Gore u stranim medijima

0
Perast – foto M. Marušić

Turistički potencijal Kotora i Crne Gore svjetskoj javnosti intezivno je predstavljen proteklih dana kroz turističke magazine i druge medije, što najavljuje da će 2017. biti uspješna godina u turizmu.

O Kotoru su nedavno pisali National Geographic Travel i magazin The Culture Trip.

National Geographic Travel na svojoj facebook stranici objavio video o Kotoru koji je za tri dana imao preko 60 000 pregleda.

Magazin The Culture Trio objavljuje veliki članak o 15 odličnih razloga zašto posjetiti Crnu Goru u 2017. Jedan od  razloga je i Kotor. Pogledajte na webu koji su ostali razlozi, poručuju iz TO Kotor.