Desetak metara duga dvojarbolna jedrilica pod britanskom zastavom, teško je oštećena rano jutros u Tivtu.
Olujni južni vjetar je jahti koja prema nezvaničnim informacijama, pripada jednom finskom državjaninu, otkinuo sa privezne plutače u uvali Seljanovo, u blizni zgrade jedriličarslog kluba „Delfin“. Valovi su potom brod na kome nije bilo nikoga, bacili na dio konstrukcije novog plutajućeg privezišta u izgradnji, u dijelu uvale Seljanovo sjeverno od gatova Porto Montenegra, koje postavlja kotorska firma „Win“.
Oštećena jedrilica
U udaru u gat, jedrilica koja je inače, betonske konstrukcije, zadobila je oštećenje trupa i rupu na podvodnom dijelu, te je ubrzo počela da tone. Priskočili su tivatski jedriličari i vlasnici okolnih plovila, oštećenu jedrilicu pruvkli obali u najplići dio uvale, a potom su angažovani ronioci i pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat da privremeno zakrpe ruku na trupu jahte i iz njen ispumpaju vodu.
“Antiki fagot”, naziv je knjige novinara i publiciste Maša Čekića koja je promovisana u petak, u Galeriji ljetnikovca Buća, premaloj da primi sve posjetioce, poštovaoce njegovog stvaralašta.
„Ovu knjigu je napisao novinar. To su tekstovi onoga koji je hroničar vremena koje jeste, a u ovoj knjizi, ja sam novinar kroz bokeške vjekove. Zabilježio sam hroniku od pet hiljada godina do današnjih dana i priča koje nastaju u ovom vremenu. Moje pismo Magarcu u selu Špiljari je simbolična priča, poruka svima koji je pročitaju i ne pročitaju, jer proći ćemo svi kao naši magarci, zaboravljeni, ubijeni ako ne budemo ispoštovali ono što su nam preci ostavili, što danas zovemo, nematerijalna kulturna baština….“ – kazao je na početku promocije autor Mašo Čekić.
Promocija knjige Antiki fagot
On je podsjetio da knjiga nije samo njegova, već je i vlasništvo slušalaca Radio Tivta, Centra za kulturu…
„Ja sam tu, nekako, vodio dijalog između svih nas i naše prošlosit. Nekoliko decenija je pisana ova knjiga. Pisana je kroz rubrike, emisije Radio Tivta “Od mula do mula”, “Muzejske priče” , “Boka u prošlosti”, “Pisma bokeljska” .
Ova knjiga dolazi u pravo vrijeme, kad se Crna Gora suočava sa značajnim poslom koji je dosta spor, a to je zaštita kulturne baštine u našoj državi. Ne možemo ništa sačuvati, ako prethodno ne damo uputstva mlađim generacijama. Bez zaštite nematerijalne i materijalne kulturne baštine, uzalud ćemo “Regente” ređati niz obalu, ali od toga nećemo imati nikakvu korist – istakao je Čekić.
Knjigu posvećujem svojoj djeci i unucima. Svih 57 priča su prekrasna izvorna građa za turističke vodiče koju mogu predstaviti svojoj klijenteli. Neizmjernu zahvalnost dugujem slušaocima Radio Tivta koji su mi pomagali toliko decenija”, zaključio je Mašo Čekić.
Promocija knjige Antiki fagot
O knjizi su govoriliDragan Popadić, Blaženka Vučurović i Neven Staničić.
“Ove priče zabavljaju, informišu, edukuju, otvaraju vidike. Ispričane su u emisijama Radio Tivta „U susret vikendu“ koje je Mašo vodio od 1982. godine. Kasnije, sa drugim pričama, našle su se na našoj web stranici u elektronskoj formi i do sada ih je pročitalo više stotina hiljada ljudi.
Zajedno sa Mašom, sanjamo i dalje. U pripremi je i njegov dugo očekivani „Bokeški kuvar“, koji će naš radio štampati dogodine, u čast 35 godina postojanja malog-velikog radija“ – kazao je Dragan Popadić.
Promocija knjige Antiki fagot
„Knjiga posjeduje snažnu sentimentalnu intonaciju, sa elementima melodramske uvjerljivosti, sa prefinjenom kombinacijom epskog i lirskog. Priče nisu tematski povezane, svaka ima svoj sadržaj i svoju dušu. Ispričane su jednostavnim stilom, laganim za čitanje i razumijevanje, sa dosta riječi koje karakterišu bokokotorsko jezičko područje” – poručila je Blaženka Vučurović.
Predstavljajući knjigu prof. Neven Staničić, kazao je da ona, ustvari, predstavlja antologiju kojoj ćemo se morati vraćati…
„Ovo je putopis, ali ne kroz mjesta, nego kroz vrijeme. Pored faktografije ovdje ima mnogo književne mašte. I još jedan kvalitet je, smještanje događaja u kontekst vremena u kome su se zbili. “Antiki fagot” će biti izvor na koji će se ljudi pozivati i citirati ga. Ali, pored čiste razdoznalosti, čitaoci moraju imati i neka predznanja o Boki.
Promocija knjige Antiki fagot
Ono što me je privuklo kod Mašovog rada je naslov – Antiki fagot. Fagot je zavežljaj. To je nešto što se prenosi sa mjesta na mjesto, spašava se. Interesantno je kako je to Mašo upakovao, i spasio ovaj dio Boke Kotorske koji se počeo gubiti i tumačiti na razne načine. Za razliku od svih koji su iz Boke uzimali, Mašo je dodao, ostavio nešto za generacije koje dolaze. Mašo nam otkriva Boku koja nije samo Kotor, Perast, već i dio zaleđa…
Smatram da će doći neki novi period, neke nove generacije koje će “Antiki fagot” Maša Čekića citirati u svojim budućim istraživanjima i sagledavanjima Boke Kotorske“ – zaključio je Neven Staničić.
Priče iz knjige čitala je novinarka Sonja Štilet, a veče je muzički obojila Bobana Tešić na violini.
Autor je svim posjetiocima poklonio po jedan primjerak knjige.
Vaterpolista Nikola Janović (DPS) biće ministar sporta u novoj Vladi Crne Gore saznaju Dnevne novine.
Ministarstvo sporta u Crnoj Gori ne postoji od sredine devedesetih godina, a tada je ministar bio crnogorski šahovski velemajstor Božidar Ivanović. U proteklom periodu sport je bio u okviru Uprave za mlade i sport, Ministarstva kulture, prosvjete… Ali će sada konačno, naši sportisti dobiti svoju “kuću”.
Nikola Janović je ovog januara, nakon Evropskog prvenstva u Beogradu, odlučio da završi karijeru, a kada je to saopštio znalo se da cilja za visoke funkcije u crnogorskom sportu.
“Nakon svega ću vidjeti i razmisliti šta dalje. Najlogičnije je da ostanem i dalje u sportu. Nemam strah od bilo kakvog angažmana. Sa svojim igračkim autoritetom mogu da pomognem crnogorskom sportu. Mislim da ima dosta stvari koje mogu da se urade”, rekao je Janović na oproštajnoj konferenciji 29. januara.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne “osmice” Ponikao je u Primorcu, a igrao je još za Crvenu zvezdu, Bečej, u dva navrata za Jadran, Posilipo, i Jug. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje “ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.
Najmanje ostrvo Krtoljskog arhipelaga – Otok, u narodu poznatije kao Gospa od Milosti ili Školj, čest je motiv na razglednicama iz Tivta i jedan je od najljepših ukrasa Tivatskog zaliva. Manje poznati „brat“ drugog bokeljskog ostrvskog svetilišta Gospe od Škrpjela pred Perastom, Otok je za razliku od peraškog svetilišta vještački podignutog nasipanjem materijala oko podvodne hridi, prirodnog porijekla. Na tom malom ostrvcetu dimenzija stotinjak sa pedesetak metara nalazi se franjevački samostan i crkva posvećena Gospi od Milosti koja je nastala u drugoj polovini 15.vijeka.
Poznati bokeljski sveštenik i istoričar don Niko Luković zapisao je da su se na Školju prvobitno sklanjali sveštenici-pustinjaci koje je kasnije vrhovna crkvena vlast priključila kongregaciji Celestinaca Sv. Jurja.
Gospa od Milosti – foto M.Marušć
Tokom 15.vijeka na ostrvo stižu i pripadnici franjevačkog reda koji su se sve do 1524. godine sa celestincima, kada su ovi drugi formalno ukinuti, sporili oko ovog svetilišta. Samostan i crkvu na Otoku 1620. godine poharali su Turci dojedrivši na svojim fustama iz Herceg Novog, nakon čega su ih franjevci obnovili dobrovoljnim prilozima vjernika. U 19.vijeku ostrvo preuzimaju župnici Krtola i Krašića koji su na njemu stanovali dok su upravljali svojim župama. Tokom jedne izuzetno jake oluje 27.januara 1844. godine grom je udario u zvonik crkve Gospe od Milosti, srušio ga i značajno oštetio crkvu i samostan, a od dvojice župnika jedan je tom prilikom poginuo dok je drugi povrijeđen. Neoštećen je međutim, ostao starinski drveni kip Gospe koji datira sa početka 15.vijeka što je za vjernike koji u kontinuitetu već više od 500 godina hodočaste na ostrvo, imalo posebnu simboliku.
Gospa od Milosti – foto M.Marušć
Crkva na ostrvu obnovljena je 1854. godine, kotorski biskup Frano Uccellini 1901. godine svojim je sredstvima iz ruševina opet podigao samostan i ukrasio crkvu, a na Školju je uredio i ljetnjikovac za đake biskupskog sjemeništa. Ostrvo Gospe od Milosti taj izgled zadržalo je do danas plijeneći skladom kamenog zdanja samostana i crkve koji, iako se nalaze na tako maloj površini kopna usred mora, imaju i predivno uređen vrt sa bunarom. Osim istorijske, ovo svetilište ima i veliku spomeničko-umjetničku vrijednost jer se u njegovim zidovima nalaze razni fragmenti i arhitektonski ulomci longobardskog i romanskog stila, kao i fragmenti početaka slovenske plastike iz 10.vijeka.
Gospa od Milosti – Foto Boka News
Autorstvo drvenog kipa Gospe od Milosti pripisuje se poznatom majstoru Jakobu Kotoraninu koji je 1462. godine radio u visokom reljefu bogorodičin kip za jednu od crkava u Milanu, gdje se ta obojena figura i danas čuva u Umjetničkom muzeju.Pored tog kipa, na Školju se čuva i rimski kameni žrtvenik posvečen boginji Junoni Lucini – pokroviteljici porodilja, što inače, predstavlja rijetkost u arheologiji. Samostan na malenom ostrvcetu u Tivatskom zalivu raspolaže i sa jednom od najbogatijih biblioteka u Boki sa rijetkim djelima bogoslovske i naučne literature, a najviše posjetilaca ovo jedinstveno svetilište svake godine pohodi 15.avgusta kada se slavi blagdan Velike Gospe po gregorijanskom kalendaru.
Nacionalni park Mljet slavi 56. godišnjicu osnivanja. Nacionalni park Mljet, naše prvo morsko zaštićeno područje. Osnovan je 11. novembra 1960. godine, a njegovom posebnom statusu zaštite uvelike je pridonio naš istaknuti znanstvenik i akademik Branimir Gušić. Obuhvaća gotovo 5400 ha, uključujući i morski pojas 500 m od obale, otočića i hridi, te tako zauzima otprilike trećinu otoka.
Morem potopljeni zaljevi, Malo i Veliko jezero, najistaknutije su lokacije ovog područja i važan geološki i oceanografski fenomen.
Cijela površina Parka iznimno je bogata životom, a o važnosti njegove zaštite svjedoče i brojne endemske i ugrožene vrste. Benediktinki samostan smješten na jednoj od najljepših lokacija na ovim prostorima, otočiću sv. Marije u Velikom jezeru, najposjećenija je znamenitost Nacionalnog parka.
Mljet
Na Mljet 2017. godine stiže prvi brod za prijevoz putnika Velikim jezerom na električni pogon. U iduće dvije godine, stići će još dva takva broda kako bi se iz prijevoza u potpunosti isključili stari brodovi na fosilna goriva. Vlada Republike Hrvatske Javnoj ustanovi Nacionalni park Mljet 14. rujna dala suglasnost za sklapanje ugovora o nabavi tri turistička broda, vrijedna 9,9 milijuna kuna. Sve je to dio projekta „Mljet – prvi zeleni otok na svijetu“.
Rovinjski Eko muzej “Kuća o batani” dobio je zeleno svjetlo za uvrštenje na UNESCO-ovu listu “Najbolje prakse u očuvanju nematerijalne kulturne baštine svijeta”.
Potvrdu da će i rovinjska batana zaploviti punim i raširenim jedrima te biti pod UNESCO-ovom zaštitom dobili smo od koordinatora projekta “Kuća o batani”, prof. Marina Budicina, dogradonačelnika Rovinja. Vijest nam je nevoljko potvrdio, a razlog zbog kojeg se čekalo s odličnom vijesti leži u iščekivanju potvrde, odnosno službenog dokumenta o uvrštenju “Kuće o batani” na listu, koja bi se trebala dogoditi na Godišnjoj sjednici UNESCO-ovog Međuvladinog odbora koji će se održati od 28. studenog do 2. prosinca u Addis Abebi.
– Točno je dakle, da je Eko muzej “Kuća o batani” kandidiran od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske na UNESCO-ovu listu najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Također, točno je i da je naša kandidatura samo prije nekoliko dana pozitivno ocijenjena od strane Međuvladinog odbora za očuvanja nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, i točno je dakle da će Eko muzej, prema svemu sudeći, biti na ovoj ekskluzivnoj i svjetskoj kulturnoj listi, rekao nam je Budicin, iskoristivši i prigodu da izrazi zahvalnost nadležnom Ministarstvu koje je znalo prepoznati, vrednovati i regrutirati projekt, članovima Udruge Eko muzeja “Batana”, kao i svim građanima Rovinja koji su na ovaj ili onaj način involvirani u život s batanom.
– Ovo je veliko priznanje Rovinju i svim njegovim građanima. Nagrada je to našoj bogatoj tradiciji i akterima koji tu prošlost žive ne glumeći je zbog turističke, profitne ili bilo koje druge potrebe kaže Marino Budicin, objasnivši kako je Eko muzej uspješno povezao oživljenje jednog elementa nematerijalne kulturne baštine (umijeće gradnje batane) s održivim razvojem i time utjecao na čitavu zajednicu. Naime, smatra dogradonačelnik da je Eko muzej, takvim stavom, načinom života i djelovanja na najbolji način implementirao načela i ciljeve Konvencije za očuvanje nematerijalne kulturne baštine.
Grupa učenika i profesora Srednje mješovite škole „Mladost“iz Tivta boravila je od 31.oktobra do 9.novembra u distriktu Điading u Šangaju, u nastavka saradnje koja je započeta posjetom kineskih učenika i profesora Tivtu u septembru mjesecu.
Tivatski srednjiškolci Mia Zeković, Andrea Čavor, Milica Lipovac, Veljko Hercegovac, Marko Milišić i Vukašin Jeftović sa direktoricom škole Jovankom Vujačić i profesoricom Tamarom Božinović, u Šangaju su predstavljali svoj grad zajedno sa delegacijom Opštine Tivat koja je sa domaćinima u Điadingu imala niz političko- poslovnih sastanaka.
„Naši učenici su obišli centar edukacije Kine, od kojeg počinje najefikasniji sistem školstva u svijetu – Konfučijev hram. Bili smo svečano ugošćeni od predstavnika gradske uprave Šangaja, a drugog dana boravka učenici su bili u prilici da posjete kulturno-istorijski centar nadomak Šangaja, Wuzhen, koji je našim srednjoškolcima dočarao ljepotu nekadašnjeg življenja u Kini. Naredna dva dana zasnivala su se na praktičnom upoznavanju sistema nastave u srednjoj školi koja radi pri univerzitetu Jia Tong gdje su se učenici sreli sa svojim prijateljima koji su boravili u Tivtu ove godine.“- kazala je juče direktorica škole, Jovanka Vujačić.
Tokom posjet Kini
Istakla je da se program upoznavanja kineskog školstva sastojao od časova fizike, hemije, matematike i engleskog jezika, kojima su prisustvovali crnogorski učenici, oduševljeni dobro opremljenim labaratorijama i umjećem domaćina u izvođenju praktičnih eksperimenata.
„Časovi kaligrafije dodatno su uljepšali atmosferu koja je vladala sve do vikenda kada su učenici sa svojim drugarima iz Kine napustili internat i otišli u kuće kineskih porodica koje su ih svesrdno dočekale. Tog vikenda zabavni park Disneylanch bio je prava senzacija za naše srednjoškolce koji su uživali u obilaženju dvoraca i kuća poznatih Disney junaka, ali i u brzim vožnjama na rolerkosterima. Ponedeljak je bio u znaku nacionalnog podizanja zastave gdje je naša učenica, predsjednica đačkog parlamenta Mia Zeković održala govor pred mnogobrojnim auditorijumom, u kojem je pričala o svom iskustvu, kao i o ljepoti diplomatskog zajedništva koje je Crna Gora ostvarila sa Kinom.“- kazala je Vujačić dodajući da su Tivćani posjetili i Chen Shan botaničku baštu i centar Šangaja. Poslednjeg dana boravka u Kini, tivatska delegacija posjetila je nacionalni muzej Šangaja i kompleks YaYan Garden, te tzv. Biser Orijenta – impozantnu građevinu sa koje se vidi kompletna panorama grada Šangaja.
Iz posjete Kini
Direktorica Vujačić zahvalila se partnerima iz Kine na toploj dobrodošlici i prijemu, i istakla da je dogovoren nastavak dalje razmjene učenika i profesora u narednom periodu.
Iz posjete Kini
„Za naše učenike je ovo veliko iskustvo da se upoznaju sa sistemom i načinom kineskog obrazovanja, širenja znanja kineske kulture, tradicije, a koja je vezana za obrazovanje. U to ime se još jednom zahvaljujemo svim predstavnicima Kineske delagacije koji su nas upoznali sa čarima, ljepotom i efikasnošću sistema obrazovanja u Šangaju.“- zaključila je Vujačić.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Dragan Janković i francuska ambasadorka u našoj zemlji Kristin Tudik posjetili su jutros na Ilinici, iznad sela Žvinje, spomenik francuskim vojnicima poginulim u Napoleonovim ratovima u Boki Kotorskoj 1806. godine. Spomenik su, u njihovu čast, podigli 1919. godine vojnici 126. odreda francuske Armije “Les Poilus d’Orient” ili u slobodnom prevodu “Solunski ratnici” koji su se ovdje našli nakon oslobođenja Crne Gore i Boke.
Predstavnici opštine i francuske ambasade su položili vijence i odali poštu poginulim vojnicima, uz podsjećanje da je 11. novembar Dan primirja i sjećanja na sve borce pale tokom Velikog rata.
Prema riječima potpredsjednika Jankovića, istorija ovih krajeva je bila jako burna, posebno krajem 18. i početkom 19. vijeka, te da se pred spomenikom na Ilinici na neki način odaje počast svim poginulima u ono vrijeme.
Ilinici – spomeni polaganje vijenaca 2016.
-Istorija je posebno dobra kada na onovu nje gradimo prijateljstva i takve odnose koji nam omogućavaju da sarađujemo i nalazimo rješenja za sve druge probleme. Poslije toliko godina obilježavanja 11. novembra na ovom mjestu, nastavljamo i produbljujemo naše prijateljstvo, uzimajući iz istorije sve ono za šta možemo reći da je njena dobra strana i nadam se da ćemo nastaviti da upravo u tom duhu sarađujemo i dalje, kazao je Janković.
Ambasadorka Tudik je napomenula da današnji dan nije samo Dan primirja, već i svih onih koji su umrli za Francusku.
-Ovakve ceremonije su dobra prilika da se ukaže priznanje nacije prema onima koji su umrli za Francusku, za one koji su pali za vrijeme i nakon Velikog rata, a naročito da se ukaže poštovanje onima koji su nedavno izgubili živote u vršenju misija i operacija u inostranstvu, naglasila je Tudik.
Ilinici – spomeni polaganje vijenaca 2016.
Ceremoniji je prisustvovao i francuski poslanik Pjer Iv Lbornj, koji predstavlja Francuze iz centralne Evrope i regiona Balkana. On je napomenuo da se 11. novembar ne smije zaboraviti, jer podsjeća na prošlost, ali istovremeno govori o budućnosti.
-Današnji dan nam govori kakvi bi trebalo da budemo i kako da se ponašamo u budućnosti, kako kao građani Francuske, tako i svijeta. Ja ne želim da se zaborave oni koji su pali daleko od svoje zemlje i čiji se grobovi nalaze daleko od mjesta gde su živjeli – kazao je Lbornj.
Ceremoniji je prisustvovao i prvi savjetnik Ambasade Žan Žak Forte, kao i članovi nevladine organizacije “Avenir”.
Ilinici – spomeni polaganje vijenaca 2016.
Iz “Avenira” su istakli da se prijateljstvo i saradnja konstantno razvijaju, uz podsjećanje da je sam cilj postojanja tog udruženja u našem gradu razvijanje odnosa sa Francuskom.
Pred ovaj datum, konzervator Goran Skrobanović iz gradskog muzeja „Mirko Komnenović“ je restaurirao spomenik palim borcima, po nalogu Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi i Ambasade Francuske. Osim toga, postavljena je nova informativna tabla.
Kompanija „Montenegro Cruising“ iz Budve privodi kraju radove na postavljanju i opremanju nove mini-marine u Tivtu.
Naime, na lokaciji u uvali Brda u blizini Ostrva cvijeća, „Montenegro Cruising“ je već postavio više novih betonskih pontona od kojih je formiran plutajući privezni gat sa ukupnom dužinom operativne obale od 100 metara. Preko parcela u zaleđu, probijena je i 325 metara duga prilazna pješačka staza koja je betonirana, a u toku je postavljanje elektro-instalacija za napajanje novog pontonskog privezišta električnom energijom.
Novo privezište ima karakter privremenog objekta u zoni morskog dobra, a budvanska firma ovu lokaciju zakupila je krajem jula, kao najpovoljniji ponuđač na tenderu koje je raspisalo JP „Morsko dobro“. Ova lokacija „Montenegro Cruisingu“ je u skladu sa Planom objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra u Tivtu za period 2016-2018.godine, izdata je do kraja ove godine, sa mogućnošću produženja na još jednu plus jednu godinu.
Novo privremeno priveziste u uvali Brda
Zakup ove lokacije „Montenegro Cruising“ godišnje plaća 10.600 eura plus PDV, a ta firma obavezana je da novo privremeno komercijalno privezište klijentima ponudi na korišćenje po cjenovniku koji mu prethodno odobri „Morsko dobro“. Na novom privezištu već je vezano nekoliko jahti i turističko izletničkih brodića, među kojima ipak, nisu tri velika izletnička broda same kompanije „Montenegro Cruising“, a koja su usidrena uz obalu u neposrednoj blizini.
„Montenegro Cruising“ inače, već godinama se bavi organizacijom i sprovođenjem izletničkih tura brodovima kapaciteta po 250 putnika, po zalivu Boke, a polazna stanica njihovih plovila je tivatska gradska riva Pine.
„Morsko dobro“ je prošle godine u neposrednoj blizini novog pristaništa, uz južnu obalu Ostrva cvijeća odobrilo postaljenje još jednog sličnog manjeg pontonskog privezišta za desetak jahti, a čiji je korisnik kompanija „Queen management“, biznismena i politčara Dragana Purka Ivančevića iz Budve. Zakup te lokacije i akvatorijuma na kome je postavljen plutajući betonski privezni gat površine 50 kvadrata, Ivančevićeva kompanija godiđnje plaća 2.880 eura plus PDV.
Učenički parlament JU OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša“ iz Budve u saradnji sa upravom škole i Savjetom roditelja redovno organizuje humanitarne akcije.
Početkom novembra učenički parlament je pokrenuo humanitarnu akciju prikupljanja novčanih sredstava za liječenje i oporavak Ive Bijelić, učenice VII razreda JU OŠ “Dašo Pavičić“ iz Herceg Novog. Ovu akciju je podržala uprava škole i Savjet roditelja.
Zaposleni i učenici su se u velikom broju odazvali akciji, u kojoj je ukupno prikupljeno 4.037 eura (četiri hiljade i trideset sedam eura). Sredstva su uplaćena na žiro račun porodice Bijelić.
Učenici i zaposleni su ovom akcijom pokazali veliku želju za brz oporavak Ive Bijelić i njen povratak u školske klupe već sljedeće godine.
