Spojivši dva programa u jedan, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, odnosno Hrvatsko planinarsko društvo “Dubrovnik”, zajedničkim snagama organizovali su program za djecu na Vrbanju i okupili preko 50 učesnika iz regiona, djece i njihovih roditelja.
Uz nezaobilazno sankanje, centralni događaj bio je izrada Snješka Bijelića. U zvaničnoj konkurenciji takmičile su se tri ekipe iz Herceg Novog i po jedna iz Dubrovnika i Kotora.
Tročlani stručni žiri, sastavljen od predstavnika Agencije (Željko Starčević), HPD “Dubrovnik” (Mima Džapo) i Turističke organizacije Herceg Novi (Milutin Govedarica), imao je težak zadatak da odabere najbolje radove, pa je na kraju jednoglasno zaključeno da je najpoštenije da svih pet ekipa ravnopravno podijele prvo mjesto i dobiju pobjedničke diplome.
Diplome su uručene za radove pod nazivima:
Snješko Vrbanj (H. Novi – Kameno)
Knjaz Srećko (Herceg Novi)
Snješko Danilo (Herceg Novi)
Tonka i Bendži (Dubrovnik)
Stari Kotoranin (Kotor)
Sa uspješnom realizacijom ovog događaja dobili smo još jednu potvrdu o važnosti animacije posjetilaca Orjena, jer osim dobre gastronomske ponude, valja imati i različite zabavne programe, a upravo to i jeste koncepcija hercegnovskog programa ” Zimski gušti na Orjenu” i dubrovačkih “Igara na snijegu”.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017. - foto Herceg Fest
1 od 24
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Abrum - Praznik mimoze - Herceg Novi 2017.
Velikim Abrumom večeras je u Herceg-Novom najavljen 48. Praznik mimoze koji će zvanično biti otvoren 3. februara karnevalskom povorkom i koncertom Tonija Cetinskog.
Alegorijska kola, performeri na štulama, klovnovi i druge maske, krenuli su iz Igala, prodefilovali do glavnog hercegnovskog trga gdje su postavili lutku Karneval Kolektoris Fekalist krivca za sve nedaće koje su Novljane snašle u prošloj godini.
Abrum – Praznik mimoze – Herceg Novi 2017.
Karnevala visokog 4,5 metra napravili su Ivan i Živko Peulić, a scenario suđenja Kolektorisu Fekalisu, osmislio je dramski pisac Stevan Koprivica, najavljujući angažovan, satiričan hepenig. Svakako, na ishod suđenja uticaće i Novljani koji će u kutiju pored Kolektorisa, ubacivati njihove optužbe. Kakve godi bile optužbe Kolektorisu ne gine spaljivanje na kraju Praznika mimoze.
U parku Boka u održan je koncert Madicine band i Milf Hunters.
Pučka i zabavna fešta, posvećena mimozi u čast trajaće do 19. februara, a za to vrijeme biće organizovani maskenbali za djecu i odrasle, fešte od mimoze, ribe i vina, riblje večeri, cvijetne manifestacije i sportski programi…
*Abrum je romanizam koji označava mamac (njesku, ješku) za ribu, abrumavati – namamiti.
Turistički potencijal Kotora i Crne Gore svjetskoj javnosti intezivno je predstavljen proteklih dana kroz turističke magazine i druge medije, što najavljuje da će 2017. biti uspješna godina u turizmu.
Hiljade ljudi sudjelovale su u subotu u pohodu kod Sarajeva kojim je obilježena 75. obljetnica Igmanskog marša, epopeje iz razdoblja Drugog svjetskog rata a lokalni mediji izvijestili su kako je to bilo najmasovnije okupljanje otkako se taj događaj komemorira u samostalnoj Bosni i Hercegovini.
Prema procjenama organizatora između 15 i 20 hiljada učesnika tokom dana pristiglo je na područje Velikog polja na planini Igman a oni su tamo polaganjem vijenaca na spomen-obilježje odali počast pripadnicima partizanske Prve proleterske brigade koji su stradali u pohodu u siječnju 1942. godine kada su se iz okruženja okupatorskih postrojbi probijali ka slobodnom teritoriju u istočnoj Bosni.
Deseci partizanskih boraca pri tom su teško stradali zbog hladnoće jer je na Igmanu prekrivenom snijegom temperatura tada bila 40 stupnjeva ispod ništice.
“Ove godine došao je rekordan broj ljudi”, kazao je Ibrahm Durmo, predsjednik organizacijskog odbora memorijalnog pohoda koji je kazao kako je do Igmana pješačilo oko pet hiljada osoba među kojima je najviše bilo mladih.
Obilježavanje 75. obljetnice igmanske epizode iz antifašističke borbe organizuje se svake godine a i ovoga puta u koloni od više hiljada ljudi koja je pješice prešla put od mjesta Hadžići do Igmana bila su i izaslanstva iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Makedonije, Crne Gore ali i sljedbenici tradicije koruških i talijanskih partizana.
Među njima je ponovo bio Slovenac Albin Pibernik koji je u vrijeme igmanske epopeje imao tek 11 godina a u toj se jedinici našao zajedno s roditeljima. Majka mu je umrla od posljedica smrzavanja tokom prelaska preko Igmana a otac mu je poginuo u borbi nešto kasnije te 1942. godine.
Pibernik je ujedno bio najmlađim sudionikom tog pohoda prije 75 godina.
“Bilo je užasno hladno a mi svi slabo odjeveni”, prisjetio se Pibernik.
Udruženje boraca NOB-a i Antifšista iz Kotora na 75-oj godišnjici obilježavanja Igmanskog marša
Igman 2017. - učesnici iz Kotora
1 od 4
Igman 2017.
Igman 2017.
Igman 2017.
Igman 2017.
Delegaciju ispred UBNOR-a i antifašista Kotora činili su Anka Perović, sekretar organizacija Daliborka Seferović, Budimir Cupara i Vesna Cupara. Oni su zajedno sa delegacijom SUBNOR-a Crne Gore i delegacijom UBNOR-a Podgorie položili vjenac na Brezovači spomen obilježju gdje su položene kosti poginulih rodoljuba od 1941 do 1945 gidine.
Delegaciju koja je položila vjenac na ovom spomeniku činili su Slavenko Jovanović iz Podgorice, Valentina Vujović sa Cetinja i Daliborka Seferović iz Kotora.
U ime SUBNOR-a Crne Gore prisutnima se obratio profesor doktor Ljubomir Sekulić, koji je tom prilikom kazao: “ Spasili su živote i sebi i drugima, pomogli pobjedi Revolucije. Šest bataljona koračalo je kroz noć, borilo se sa surovom planinom, tražilo spas. Dva crnogorska bataljona predvodili su proslavljeni komandati, Pero Ćetković i Radovan Vukanović. Gazili su hrabri proleteri smrznutu planinu, i tako umarširali u budućnost. Zato smo danas tu, rijetki veterani, tada samo manji od puške u svom kraju i ja u stroju bio, tu su antifašisti koji barjak slobode drže, čestitam svima koji su danas stazu Igmana putem svojih predaka gazili. Ljubav i poštovanje za sve učesnike ovog velikog skupa“
Herceg Novi će tokom narednog mjeseca biti domaćin 15 sportskih takmičenja u kojima je najavljeno učešće više od 1.500 sportista svih uzrasta. Uz najavljeni program 48. Praznika Mimoze, ove manifestacije će dodatno obogatiti februarski kalendar dešavanja i u Herceg-Novi dovesti brojne goste i prijatelje iz zemlje, regiona i šire.
Organizatori takmičenja su sportski kolektivi i udruženja iz Herceg Novog i Crne Gore, uz finansijsku podršku Opštine Herceg Novi.
Sportski program će otvoriti XVIII KUP MIMOZA U SPORTSKOM RIBOLOVU, koji će se održati u Baošićima od 1. do 5. februara. Organizator je Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore. Očekuje se učešće 22 domaće i strane ekipe, odnosno 66 takmičara.
TREĆA NOVSKA SKALINADA 2017, koju organizuje Triatlon klub Herceg Novi, najavljena je za 4. i 5. februar. Prvog dana će se održati dječija Skalinada, a drugog trka za odrasle – obje na istoj trasi, od Gradske luke do tvrđave Španjola. Oba dana se očekuje po 150-200 takmičara iz Crne Gore i okruženja.
Od 3. do 5. februara na sportskom bazenu Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu održaće se
MIMOZA CUP 2017-II MEĐUNARODNI VATERPOLO TURNIR VETERANA. Organizatori iz vaterpolo kluba Jadran-Veterani očekuju učešće 12 do 16 ekipa iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Mađarske, Turske.
Jubilarni, XXXV MEĐUNARODNI JUDO KUP MIMOZA 2017. održaće se 4. februara u Sportskom centru Igalo. Organizator je Džudo klub Igalo. Očekuje se učešće 45 ekipa iz zemlje i okruženja, koje će predstavljati oko 600 takmičara.
Fudbalski klub Igalo 1929 od 08.-12. februara organizuje 39. TRADICIONALNI FUDBALSKI TURNIR MIMOZE. Na stadionu na Solilima snage će odmjeriti fudbalski klubovi Igalo, Bokelj, Sutjeska i Grbalj.
JEDRILIČARSKA REGATA KUP MIMOZE 2017. održaće se 11. februara u akvatoriju Hercegnovskog zaliva. Organizator je Jedriličarski klub Jugole Grakalić. Učešće je najavilo 35 takmičara.
Ribolov
U Sportskom centru Igalo će se 15. i 16. februara održati FINALNI TURNIR KOŠARKAŠKOG KUPA CRNE GORE, na kojem će učestvovati četiri ekipe. Organizator je Košarkaši klub Primorje 1945.
XXII MEĐUNARODNI PLIVAČKI LEN MITING MONTENEGRO MIMOSA CUP 2017, koji je već 20 godina u Kalendaru LEN-a, održaće se 17, 18. i 19. februara u Igalu, na sportskom bazenu Instituta.
Džiu-džicu klub „Panda“ organizator je IV MEĐUNARODNI TURNIR MIMOZA OPEN 2017, koji će se održati 18.februara u Sportskom centru Igalo. Očekuje se učešće 17 domaćih i 10 stranih ekipa iz regiona.
IX TARGET INDOOR PRVENSTVO CRNE GORE U STRELIČARSTVU će 19. februara u Sportskom centru Igalo okupiti 60 takmičara. Organizator je Streličarski klub Savina.
U Sportskom centru Igalu će se održati i XX INTERNACIONALNI KARATE TURNIRKUP MIMOZA 2017, zakazan za 25. februar. Karate savez Herceg Novi kao organizator očekuje učešće oko 500 takmičara iz naše zemlje, Srbije, Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Bugarske.
Šah klub Herceg-Novi 1949. organizator je dva memorijalna šahovska turnira – VII MEMORIJALNI ŠAHOVSKI TURNIR OBRAD MANOJLOVIĆ i III MEMORIJALNI ŠAHOVSKI TURNIR ĐORĐE KONJEVIĆ. Oba će se održati 25. februara u Institutu u Igalu. Najavljeno je učešće preko 30 takmičara iz više od 10 klubova.
Mimoza 1
IX STRELJAČKI KUP MIMOZE 2017. najavljen je za 25. i 26.februar, u streljani na Kamenom. Organizator, Streljački klub za leteće mete Herceg Novi, očekuje učešće oko 30 strijelaca iz Srbije, Hrvatske, BiH, Slovenije i Rusije.
XXXV MEĐUNARODNI BOĆARSKI TURNIR MIMOZA 2017. održaće se 18. i 19. februara na Boćarskom terenu na Toploj. Organizator je Boćarski klub Val. Učešće su najavile po dvije ekipe Slovenije (Kranj) i Hrvatske (Zagreb i Trpanj-Pelješac), jedna iz Srbije (Ruma) i tri tima iz Crne Gore.
Bokserski klub Herceg Novi organizuje XV BOKSERSKI TURNIR ZLATNA MIMOZA. Očekuje se da će turnir 4. i 5. marta u Sportskom centru Igalo okupiti preko 60 sportista iz naše zemlje, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Albanije, Kosova, Švedske, Italije i Rusije.
Igor Les je na 50. mjestu, a Milivoj Dukić na 19. mjestu na Svjetskom kupu u jedrenju u Majamiju, nakon što su odjedrili dvije regate četvrtog dana takmičenja.
Dukić je juče imao izuzetno 2. mjesto na kraju druge regate, ali u prvoj je bio diskvalifikovan, što mu je donijelo negativne bodove.
Les je juče bio 24. i 53..Preostalo je još da se odjedre dvije regate danas, i u nedelju trka za medalju, koju jedre 10 prvoplasiranih. U nedelju je moguće pratiti medal race Laseraraša na linku www.youtube.com/worldsailingtv .
Na istom linku danas je na programu direktan prenos trke za medalju ostalih disciplina sa ovog takmičenja.
Prema podacima lokalne Turističke organizacije, na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi 427 zvanično registrovanih turista.
U hotelima odmara 29 gostiju, dok 398 posjetilaca koristi usluge izdavalaca privatnog smještaja.
Inače, Turistička organizacija Tivat privodi kraju rekonstrukciju svojih poslovnih prostorija u Njegoševoj ulici u centru grada.
U ovom poslovnom prostoru pregrađene su dvije nove kancelarije, za potrebe stručne službe TO, odnosno Turističkog biroa.
Izabran izvođač radova glavnog kolektora kanalizacionog sistema za Donju Lastvu
Na tenderu Opštine Tivat za izbor izvođača radova na prvoj fazi izgradnje kanalizacionog sistema u naselju Donja Lastva u Tivtu, kao najpovoljnija izabrana je ponuda preduzeće „Civil Engineer“ iz Podgorice. Ta kompanija ponudila je da glavni kolektor kanalizacionog sistema na potezu od Cacova do Seljanova sagradi u roku od 45 dana, za 160.047 eura.
Direkcija za investicije i razvoj Opštine Tivat privodi kraju i izmjene u projektu sekundarne kanalizacione mreže u Donjoj Lastvi a koja će se graditi nakon što bude napravljen glavni kolektor u prvoj fazi radova. Računa se da će izgradnja kompletnog kanalizacionog sistemma u tom naselju koštati nešto preko milion eura.
Donja Lastva riva – foto Boka News
Inače, podgoričkom preduzeću „Incom“, Opština Tivat dodijelila je posao sanacije lokalnih puteva i ulica, vrijedan ukupno 13.885 eura.
Iz štampe je izašla publikacija Tradicionalni drveni prozori u Boki Kotorskoj i njihova restauracija koja je nastala nastala iz projekta Tradicionalni materijali i tehnike gradnje u Boki Kotorskoj – unapređenje znanja i vještina restauracije drvenih prozora i primjene krečnog maltera koji je nevladina organizacija EXPEDITIO realizovala u periodu 2014–2016.
Ovaj projekat, koji je finansirala Headley Trust Fondacija iz Velike Britanije, imao je za cilj povećanje znanja i svijesti o korišćenju tradicionalnih materijala i tehnika gradnje prilikom restauracije građevina, u skladu sa savremenim izazovima.
Upotreba tradicionalnih zanata, tehnika i materijala je jedan od najvažnijih elemenata u procesu restauracije i održavanja graditeljskog nasljeđa. Kontinuitet upotrebe tradicionalnih tehnika i zanata u okviru graditeljskog nasljeđa je fundamentalan za njegov izražaj, i od suštinskog je značaja za popravku i obnovu objekata graditeljskog nasljeđa.
Zanati su dio nematerijalnog nasljeđa kao oblik znanja i učenja i kao ekonomski proces. Ipak, u regionu Jugoistočne Evrope, uključujući i Crnu Goru, korišćenju tradicionalnih zanata, tehnika i materijala u procesu restauracije graditeljskog nasljeđa ne daje se dovoljan značaj.
Tradicionalni zanati se suočavaju s opasnošću od izumiranja, zamjenjuju se novim tehnikama koje su često nekompatibilne sa tradicionalnim. Ovi problemi su posebno izraženi posljednjih godina, kada je intenzivirana gradnja i neadekvatna restauracija, naročito na crnogorskom primorju.
Prozori
Sve ovo se događa zato što zanatlije, arhitekte i vlasnici kuća ne posjeduju adekvatno znanje o primjeni tradicionalnih materijala i tehnika, kao i zbog nedostatka dobrih primjera. Nedostaju takođe i pristupačne informacije o tradicionalnim tehnikama, zanatima i materijalima.
Postojeća literatura o ovoj temi u zemljama Jugoistočne Evrope, uključujući i Crnu Goru, nedovoljna je i rijetka. Knjige, dokumenta i ostala literatura koja se može naći je često pretjerano teorijska, bazirana ili na vrlo uopštenom, širokom (teorijskom) pristupu ili tretira samo određene teme i ne može se koristiti za praktičan rad. Problem predstavlja i to što je postojeća literatura uglavnom na stranim jezicima.
Kroz projekat Tradicionalni materijali i tehnike gradnje u Boki Kotorskoj planirano je da se nastave napori u vezi sa podsticanjem i promovisanjem upotrebe tradicionalnih tehnika i materijala u procesu restauracije, koji već postoje na prostoru Jugoistočne Evrope, saopštili su iz NVO Expeditio.
Uspjeli smo! Za manje od 48 sati prikupljen novac za liječenje male Selene!
Za pomoć u liječenju trogodišnje Selene Mandić kojoj dijagnostifikovan neuroblastom, kancer koji se razvio u stomaku i metastazirao na koštanoj srži, prikupljenio je više od 200.000 eura.
Roditelji su saopštili da će sve što je prikupljeno preko 200.000 eura preusmjeri u Fond za sljedeću humanitarnu akciju ovog tipa
Prenosimo obavještenje Seleninih roditelja:
Poštovani građani Crne Gore, prijatelji iz inostranstva,
Za manje od 48 sati uspjeli smo da prikupimo 200.000 eura koji će pomoći liječenje naše kćerke Selene Mandić.
Na računu Lovćen banke, Podgorica, AA 565-0100100035876-65 (Aida Ramusović) prikupljeno je: 128.000 eura
Putem SMS servisa poslato je 120.087 SMS poruka.
Preko internet mreže gofundme.com, na dva naloga prikupljeno je: 18.255 i 10.083 USD.
Talas podrške je bio toliki da je tražena cifra premašena i porodica je odlučila da sve što je prikupljeno preko 200.000 eura preusmjeri u Fond za sljedeću humanitarnu akciju ovog tipa.
Takođe, kako je već čitav niz događaja za prikupljanje novca organizovan i zakazan – sav novac prikupljen na tim dešavanjima preusmjeriće se za pomoć djeci oboljeloj od kancera, kako bismo pomogli svima onima koji se nađu u ovako velikom životnom problemu – u kojem smo trenutno mi.
Selenina porodica svima zahvaljuje na ovom velikom talasu dobrote koji je ujedinio Crnu Goru.
Nakon objave o pomoru ribe u pulskoj luci mnogi su imali svoje pojašnjenje zašto do toga dolazi – od onih koji misle da ih bacaju sami ribari (jer su ih ulovili kočama, a ne mogu ih prodati) do onih koji su smatrali da je za pomor ribe krivo neko onečišćenje. Zabrinuti građani nazvali su još u subotu 21. januara “Zeleni telefon” na kojem su prijavili da su na području Štinjana, prema pulskoj luci, vidjeli ošamućene ribe kako plutaju po površini mora.
Krivac pothlađivanje
Kako doznajemo iz Zelene Istre, oni su građanima savjetovali da se obrate Centru 112 te je, kako im je u ponedjeljak povratno rečeno, na teren izašao ribarski inspektor koji je utvrdio da nema zagađenja već je riječ o prirodnoj pojavi, odnosno da se radi o zalutalim ribama koje su doživjele šok.
No, iz Centra za istraživanje mora u Rovinju doznajemo nekoliko stvari koje bi trebale razjasniti cijelu situaciju. Prvo, kako nam veli doc. dr. sc. Andrej Jaklin iz Centara za istraživanje mora Rovinj – Instituta “Ruđer Bošković”, koji je na Fiželi jučer skupio nekoliko primjeraka ribe, ne radi se o haringama, već o autohtonoj vrsti koja se zove Sardinella aurita Valenciennes ili, kako je još zovu, “srdela golema” ili “divlja srdela”, koja obitava u Jadranu.
Razlog pomora je termički šok koji je ova vrsta, naviknuta na znatno više temperature mora, doživjela budući da je tijekom siječnja bilo više dana s vrlo jakom burom i niskim temperaturama zraka koje su ohladile površinski sloj mora. Podsjetimo, tih se dana čak i more na Šćuzi ledilo.
– Smatram da je došlo do jakog pothlađivanja površinskog sloja mora, što je pak dovelo do ugibanja ove vrste, pojasnio nam je Jaklin te napomenuo kako postoji mogućnost da ovakvom slučaju svjedočimo i zbog razloga što se ta vrsta vratila u pulsku luku.
