Saopštenje Kotorske biskupije povodom rasprave o upisu Bokeljske mornarice u UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine

1
Bokeljska mornarica- foto Miro Marušić

Integralno prenosimo saopštenje Kotorske biskupije povodom rasprave o upisu Bokeljske mornarice u UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine:

Polemika koja se od kraja 2017. i početka 2018. godine počela voditi u sredstvima javnog priopćavanja, pa i u Skupštini Crne Gore i u Saboru Republike Hrvatske, nije mogla zaobići pažnju Kotorske biskupije koja je izvorni duhovni baštinik ove, danas u biti memorijalne i uz kult Sv. Tripuna vezane, institucije. Povod svemu jest prijedlog da se ista nađe na UNESCO-voj listi kao crnogorsko nematerijalno kulturno dobro. Svjesni smo sadašnjeg povijesnog trenutka u kojemu naslućujemo iz materijala kojega imamo, namjernu nepreciznost u prepoznavanju njene ključne kršćanske katoličke komponente, jasno istaknute kako u Statutu Bokeljske mornarice Kotor u članu 33, tako i u Pravilniku o odori, činovima i nastupima aktivnog sastava Bokeljske mornarice Kotor, osobito u članu 51. Prepoznaje se to i u nekonzultiranju Biskupije u pisanju prijedloga za nominaciju Bokeljske mornarice za UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine, kao i ne traženju potpore za njenu nominaciju. Radi se na neki način i o nama, ali bez nas.

Zato ovo priopćenje započinjemo invokacijom iz najstarijeg sačuvanog Statuta Bokeljske mornarice koji se čuva u našem arhivu: AdsitnobisgratiaSpiritusSancti–Neka s nama bude milost Duha Svetoga, s željom da nikoga ne uvrijedimo, blago i s poštovanjem iznoseći činjenice koje kao institucija zastupamo.

Čija je Bokeljska mornarica?!

Identitet Bokeljske mornarice karakterizira višeslojnost. U njenoj više nego tisućljetnoj opstojnosti nije moglo biti drugačije. Ako izostavimo stalnu, već od srednjega vijeka prisutnu tradiciju, kao povijesni ali ne primarni i sigurni izvor, Bokeljska mornarica svoje početke vezuje za epigrafski sigurne izvore iz godine 809. ili zavisno od čitanja 805, odnosno za prijenos relikvija Sv. Tripuna iz Carigrada u Kotor. Njen prvi dokumentovani pisani spomen se javlja godine 1353. Tada se spominje kao Pia sodalitas naviculatorum Catharensium– Pobožno udruženje kotorskih pomoraca. Prefiks pia (pobožna) u bitnome određuje njen karakter kao vjerske bratovštine – institucije koja je poznata samo Crkvi na Zapadu. Ta njena duhovna konstanta je prisutna do danas. U središtu te duhovnosti je proslava gradskog zaštitnika Sv. Tripuna, u formi koja se kroz povijest sasvim sigurno mijenjala, ali u svojoj najdubljoj matrici ostajala sačuvana u plesanju Kola Sv. Tripuna ili Kola Bokeljske mornarice, u biskupovom blagoslovu i njegovom ulasku u kolo i izgovaranju Pohvala (Loda) u čast Bogu, Bogorodici i Sv. Tripunu. Bez ovih komponenti Bokeljska mornarica bi ostala samo folklorna udruga koja se ni u čemu ne razlikuje od ostalih folklornih udruga diljem svijeta. Potrebno je naglasiti da Kolo Sv. Tripuna nosi u sebi karakteristike arhaičnog obrednog plesa. To je prvi uočio dr. Urban Raffaelli u brošuri Il ballo di san Trifone (Zadar, 1844.), a potvrdila u svojim istraživanjima u novije vrijeme etnokoreolog Milica Ilijin, stalni suradnik Muzikološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu. Ona o Kolu Sv. Tripuna piše u Spomeniku, SANU CIII (Beograd, 1953., str. 249).

Dakle, Bokeljska mornarica je dio katoličke kulture. Njen prvi poznati Statut Liber fraternitatis divi Nicolai marinariorum de Catharokoji datira iz 1463. godine, stavlja je pod zaštitu Sv. Nikole sa željom da ime Boga Svemogućega uvijek bude slavljeno. Slavljeno i obrednim plesom, koji predstavlja gestovnu simboliku i neverbalnu komunikaciju s Bogom i svecem zaštitnikom. Kolo karakteriziraju i slike – figure koje ga vezuju uz more i oluje na njemu. Ono je svojevrsna priča o dolasku relikvija Sv. Tripuna koja se ponavlja iz godine u godinu, a protagonisti te priče su mornari, danas ne obvezno i u strukovnom smislu.

Na upit koji se ovih dana, s pravom, u brojnim sredstvima javnog priopćavanja može čutičija je Bokeljska mornarica, odgovaramo: Bokeljska mornarica je dio katoličke tradicije koju u Boki predstavlja Kotorska biskupija. Ona je duhovno dobro koje kroz povijest nitko i nikada nije pokušao negirati osim ateističke ideologije od 1947. do 1989. godine. Istina, kroz povijest ona je bila povremeno zabranjivana i ukidana od strane raznih država, ali nikada radi povezanosti s kultom i proslavom Sv. Tripuna, kao što su to učinili komunisti 1947. godine odvajajući je od Crkve i tako pretvarajući je u folklornu udrugu. Imajući to u vidu, tadašnji admiral Rudolf Gjunio pečat Mornarice daje na čuvanje Kotorskoj biskupiji i više nikada ne oblači admiralsku uniformu. Nije htio biti, bez obzira koliko ga ječlanova mornarice podržalo u tom trenutku, a podržao ga je samo ađutant Mirko Homen, dio institucije koja gubi svoju osnovnu svrhu. Pečat je sačuvan do danas, kao svjedočanstvo o vremenu za koje nismo sigurni da je ostalo samo dio prošlosti.

Razjasnili smo vjerski karakter mornarice. Za razumijevanjeetničkog identiteta njenih članova potrebno je poznavanje uzroka i posljedica revolucionarne 1848. godine u Europi i buđenja moderne nacionalne svijesti.

Kotor - Biskupija
Kotor – Biskupija

U Boki se ona prvo javlja među pravoslavnim žiteljima koji se identificiraju sa Srbima, a podstiču je Vuk Karadžić i njegovi suradnici na ovim prostorima. Pa tako, 1860. godine oni najprije napuštaju Bokeljsku mornaricu (njih oko 40) i formiraju Srpsku gardu. U to vrijeme, Bokeljska mornarica je brojila 300 članova. U proslavi Tripundana, u narodnim nošnjama sudjelovalo je oko 150 članova (Jar. Parall, Bokeljska mornarica i Tripundan, Kotor, 1899., str. 27). On navodi da su članovi Bokeljske mornarice bili iz sljedećih mjesta: Kotor, Špiljari, Škaljari, Dobrota, Muo, Prčanj, Stoliv, Lastva, Tivat i Krašići. Perast je imao svoj neovisni odred. Gore navedena mjesta su bila većinski katolička što se vidi iz popisa od 17. VII. 1850. godine. Upravo je to bilo vrijeme nacionalne diferencijacije, te se katolici većinski izjašnjavaju kao Hrvati. A svi zajedno 1848. za ujedinjenje Dalmacije i Boke Kotorske s Hrvatskom što biva potvrđeno 12. VI. 1848. velikom skupštinom na Prčanju a osnaženo dolaskom i sjajnim dočekom hrvatskog bana Josipa Jelačića 1849. godine u Boku (Anton Milošević, Boka i ustavni pokret, Narodni list, Zadar, 1912., str. 69).

Statistika vjerske pripadnosti ovih mjesta iz 1850. godine glasi:

Mjesto:                                  Katolika:                    Pravoslavnih:

Kotor s Špiljarima                1430                          1171                        (vojnika 1050)

Škaljari                                 489                           13                                                         Dobrota                                1196                          0

Muo                                      498                            65

Prčanj                                   1080                          123

Gornji Stoliv                          284                             0

Donji Stoliv                           358                             65

Lastva                                  838                             23

Tivat                                     718                             30

Krašići                                   197                             0

Perast                                   659                             173

U dnevnom listu „Pobjeda“ od 25. XII. 2017. godine, Admiralat i Upravni odbor Bokeljske mornarice pišu da je Boka krajem XVII. stoljeća obuhvaćala prostor od Sutomora do Sutorine, te da su katolici činili trećinu stanovništva. Što se tiče Bokeljske mornarice ovaj podatak ne predstavlja nikakav pokazatelj jeriznesena statistika potvrđuje da se članstvo Bokeljske mornarice regrutiralo iz većinski katoličkih mjesta.

Upravo zbog izlaska pravoslavnih iz Mornarice 1860. godine,koji je uslijedio zbog neprihvaćanja sudjelovanja Bokeljske mornarice u proslavi Trojičinog dana u Kotoru, kapetan Pavao Kamenarović 1866. godine piše pjesmu Dan odvjetnika Kotorskog i poziva pravoslavne da se vrate u Mornaricu ovim riječima:…svi zajedno, svi u kolo, rukama ruke pružimo, potvrdimo svim okolo da bratsku slogu vriježimo. Srpska garda nikada nije plesala Kolo Sv. Tripuna jer ga nije smatrala svojim. Hrvati Bokelji nisu nikada promijenili naziv Bokeljske mornarice u Hrvatska mornarica, nego su i dalje ostali otvoreni za sve druge koji žele prihvatiti Statut Bokeljske mornarice i tradicionalne vrijednosti koje ona baštini. U sklopu ovih dešavanja je i izgovaranje Loda od 1871. godine na hrvatskom jeziku, a ne kao do tada na talijanskom (Prof. G. Zarbarini, La festa di San Trifone, Spalato, 1888., str. 34). Prisutnost hrvatskog jezika u Boki u arhivskim izvorima i historiografiji može se pratiti od XV. stoljeća. Mi iznosimo samo jedan primjer. Godine 1740. nailazimo na Antuna Paskvalija, pripadnika kotorskog plemstva koji se ćirilicom, jednim od tri hrvatska pisma, potpisuje kao istomačitelj od jezika harvatskoga(IAK, UP LXI, 1144).Godine1878. pjevačko društvo Jedinstvo u Kotoru dobiva prefiks srpsko, a deset godina kasnije počinje u Boki osnivanje kulturnih društava s hrvatskim prefiksom.

Dan optine Kotor 2016. – Bokeljska Mornarica

Nakon ovoga izlaganja dužni smo još jedan odgovor na upit čija je Bokeljska mornarica. U najvećoj mjeri, od godine 1860. Bokeljsku mornaricu su sačuvali i baštinili kao nematerijalno kulturno i duhovno nasljeđe, pripadnici Katoličke crkve i Hrvatskoga naroda, ne umanjujući značaj i doprinos svih ostalih koji su se u nju ugradili i s njom identificirali. Ona zasigurno danas jeste nematerijalno kulturno i duhovno nasljeđeCrne Gore, ali ne i crnogorsko nematerijalno kulturno i duhovno nasljeđe. Tu razliku pravi i sama gramatika.Bene docetqui bene distinguit– dobro uči, tko dobro razlikuje. Time se ne osiromašuje već obogaćuje kulturna baština u Crnoj Gori. U suprotnome, sintagme poput multikulturalnost, multikonfesionalnost i multietničnost gube svoj smisao i nemaju uporište, jer ako je sve crnogorsko čemu se pozivati na njih. One onda predstavljaju samo predmet političke igre, za prikrivanje drugih ciljeva.

Nastojali smo biti kratki, ne želeći u ovom slučaju duga i jednoobrazna historijska izlaganja. Zaključujemo:Bokeljska mornarica danas pripada onima koji njen Statut prihvaćaju, onima koji je cijene i poštuju, onima koji se s njom žele upoznati, onima koji Kolo Sv. Tripuna osjećaju kao dio duhovnog identiteta, onima koji žele bratsku slogu vriježiti (širiti), koji žele Boga, Bogorodicu i Svetoga Tripuna častiti (Lode). Kada bi takvih bilo više, u Kotoru i Boki ne bi bilo pjace ni trga koji bi nas sve mogao primiti i zagrliti. Svjedoci smo – nije tako.

Kotor, na Lode, 2018.                                                                     Biskupski Ordinarijat Kotor

Bokeški Forum: Neka tivatske DPS “Vođe” izađu iz rupe

2
Bokeški forum

Glavni odbor Bokeškog Foruma Tivat, javno poziva bilo kog člana tivatskog DPS-ovskog trijumvirata: dr Snežana Matijević, dr Siniša Kusovac i nema dr Ivan Novosel da na mediju, koji sami odaberu, izađu na duel predstavnicima Bokeškog Foruma.

Predstavnici tivatske vlasti očigledno bježe od odgovornosti koju imaju pred građanima, a njihovo nepojavljivanje na duelu biće jasan dokaz svim  građanima Tivta da su lideri lokalnog DPS-a (i na žalost lideri Tivta) svjesni svega što su prethodnih godina radili. I da ne mogu da odbrane neodbranjivo.

Poručujemo im da izađu iz mišje rupe u kojoj su se sakrili i da se odazovu našem otvorenom pozivu na debatu. Jer, sve rupe ovoga svijeta ne mogu im pomoći da pobjegnete od istine.

Bokeški Forum spreman je da na argumentovan način sa svakim od njih troje, otvoreno, pred očima javnosti polemiše o svemu što su i što nisu uradili. Odgovara nam i da se ili svo troje zajedno ili pojedinačno  pojave na toj debati.

Sa željom da prihvate ovaj izazov, u najskorije vrijeme očekujemo njihov odgovor, poručuje GO Bokeškog Foruma Tivat.

Tina Braić Ugrinić na čelu Međunarodnog festivala klapa Perast

1

Na 17. Skupštini NVO „Međunarodni festival klapa Perast“ održanoj u petak, u palati „Bizanti“ u Kotoru, za novu predsjednicu izabrana je prof. Tina Braić Ugrinić.

U emotivnom govoru koji je bio ispraćen dugim aplauzom, odlazeća predsjednica Marija Marina Brainović, koja je uspješno vodila organizaciju više od deset godina, prisjetila se početaka nastanka festivala, kao i problema sa kojima se susretala. Ona se zahvalila svima na saradnji  i izrazila zadovoljstvo što je  Međunarodni festival klapa Perast  danas prepoznat u regionu i šire.

Marina Brainović je proglašena počasnom predsjednicom Festivala klapa Perast kojoj je izvršni direktor Mikan Kovačević, urucio povelju Festivala, u znak zahvalnosti i priznanja za 17- ogodišnji rad.

17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast

Novoizabrana predsjednica prof. Tina Braić Ugrinić izrazila je zahvalnost i zadovoljstvo za ukazano povjerenje.

„Želim da se zahvalim, predatoj mi časti i povjerenju koje mi je ukazano. Nadam se da ćemo svi zajedno ovu priču nastaviti vesti i budućih godina. Imamo od koga učiti. Jedino na taj način možemo sprovoditi misiju njegovanja klapske pjesme koja je prosto prirodno srasla sa Perastom i na taj način čuvati identitet Boke Kotorske kao i Crne Gore“ – kazala je između ostalog prof. Tina Braić Ugrinić.

17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast – prof. Tina Braić Ugrinić

Skupština je usvojila Izvještaj o radu, finansijski izvještaj i Program i plan  aktivnosti  sa planom prihoda i troškova za 2018. godinu.

Podnoseći izvještaj, izvršni direktor festivala Mikan Kovačević je kazao da se  XVI  Međunarodni festival klapa Perast 2017. održao u neobičnim okolnostima  odbijanja  Ministarstva kulture Crne Gore  da bude pokrovitelj  KotorArta 2017, čime je Opština Kotor  ostala jedini  pokrovitelj ove multiprogramske kulturne manifestacije  za 2017. godinu, pa tako i  Festivala koji je dio  KotorArta od 2012. god. Ovo se dešava i postaje izvjesno tokom juna, neposredno pred  održavanje finalnih večeri XVI  Festivala klapa 30. juna i 1. jula.

Za planirani budžet to je značilo da su izostala  očekivana sredstva  Ministarstva od 14.250 eura,  tako da smo u datim okolnostima  i uz vanrednu  podršku Opštine Kotor  od 20.000, donacije i sponzore, uspjeli realizovati planirane programe u sopstvenoj produkciji: ,,Priče o moru”, promociju stručnog časopisa Lirica 5, a finale Festivala na kome su učestvovale 23 klape održano je u Perastu 30. juna i 1. jula. Ukupna raspoloživa sredstva u 2017. su iznosila 29.853 eura, a rashodi 28.505. eura, zaključio je Kovačević

„Vođeni iskustvom i najavom  Ministarstva  da neće finansirati NVO sektor u oblasti kulture dok se ne donesu izmjene zakona “možda tokom marta“, tražili smo najbolje rješenje  ne samo u pogledu važne materijalne pomoći koju smo očekivali kao Festival, koji u osnovi njeguje našu kulturnu muzičku tradiciju, već i kao dio etablirane kulturne ponude grada Perasta.

Došli smo do zaključka da  Perast, sa svojim tradicionalnim manifestacijama proslave Mađa – 1.maja,  Zavjetnog dana sa običajem gađanja kokota – 15. maja,  Fašinadom – 22. jula  i našim Međunarodnim festivalom – krajem juna,  može i treba da ima Javnu kulturnu ustanovu koja bi na puno kvalitetniji način obezbijedila organizaciju, prateće kulturne programe, finansiranje, a iznad svega  pokrenula i  naučne  projekte kojima bi ove manifestacije dobile status ne samo opštinskog već i nacionalnog značaja.

Za sada, jedino Fašinada  ima  takav status . Uz nabrojane manifestacije,  jedino još  Legenda o ljubavi Peraštanke Katice Kalfić i francuskog vojnika Anta Slovića  ima status nematerijalnog dobra od lokalnog značaja, zahvaljujući inicijativi dr Pasinovića. U Perastu svakako postoje mogućnosti da se i ta legenda, pa možda i peraška torta, a sigurno i niz kulturnih dobara Perasta, obilježe prigodnim kulturno- turističkim programima“ – kazao je Kovačević.

On je najavio formiranje  Odbora klapa pri Festivalu čije osnivanje podržavaju klape.

Umjetnički direktor Festivala klapa Perast, Jasminko Šetka ocijenio je da Festival svake godine podiže ljestvicu kvaliteta, što su mu potvrdili kako članovi žirija tako i učesnici.

17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast

Sekretarka Sekretarijata za društvenu djelatnost Opštine Kotor Jelena Vukasović, kazala je da će Opština Kotor pomoći, u skladu sa svojim mogućnostima, Festival koji je ušao u vode ozbiljnog festivala sa bokeškim i peraškim šarmom…

Na Skupštini je posebno istaknuto veliko priznanje koje je stiglo krajem 2017. godine od Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i nagrada “Wild Beauty Awards 2017” kada je za najbolji Festival u 2017, proglašen Međunarodni festival klapa Perast.

Usvojen je i ambiciozni plan aktivnosti za 2018. koji počinje ,,Pričama o moru” na sjeveru Crne Gore, nastavlja se koncertom podrške Oliveru Dragojeviću „Trag u beskraju“, 10. marta u Kotoru, kada će nastupiti klape iz Crne Gore i izvesti Oliverove  pjesme.

Otvaranje 17. Međunarodnog festivala Perast 2018, planirano je velikim koncertom svjetski poznate međunarodne  ,,a kapela” klape, u Kotoru 28. juna, a finale bi uslijedilo 29. i 30. juna u Perastu.

Po tradiciji, Skupština Međunarodnog festivala klapa Perast je počela intoniranjem himne festivala Slava Perastu, a završena je nastupom klape Bellezza iz Tivta.

„Samo mogu da vam kažem jedno veliko hvala što ste tu i postojite“

17. Skupština Međunarodni festivala festival klapa Perast

„Za mene je ovo najljepši kulturni događaj koji Boka može da ponudi svijetu. Kao privrednik slao sam svoje goste i lično prisustvujem Festivalu godinama. Gosti su se vraćali omađijani. Žao mi je što nema više reflektora, zvučnika, klapa, medijske pokrivenosti, više spajanja lijepog sa korisnim. Očigledno je da se ovo sve radi iz ljubavi. Samo mogu da vam kažem jedno veliko hvala što ste tu i što postojite“ poručio je  Slavenko Šućur, uspješni mali privrednik iz Kotora.

 

Herceg Novi dobio prvo dobrovoljno vatrogasno društvo – DVD Bijela

0
DVD Bijela, otvaranje

Herceg Novi od danas ima prvo dobovoljno vatrogasno društo – DVD Bijela. Na ovaj način realizovana je ideja stara gotovo deceniju, a u namjeri da se civilna zaštita Herceg Novog i svih koji u njemu borave.

„Užasni požari koji su našu opštinu zadesili proteklog ljeta učvrstili su nas u namjeri da osnivanjem jednog ovakvog društva poboljšamo reagovanje u situacijama kada su ugroženi ljudski životi i imovina. Prepoznavši da su nam u takvim momentima potrebne jače snage i veći broj ljudi, odmah smo reagovali. U saradnji sa Službom zaštite i spasavanja Herceg Novi okupili smo zainteresovane  građane, te krenuli u nabavku opreme, svakodnevne obuke sa profesionalnim vatrogascima, a sve radi pripreme za onaj dan kada će svima nama biti potrebna njihova pomoć, iako želimo da on nikada ne dođe“, kazao je predsjednik Opštine Hereceg Novi Stevan Katić na svečanom otvaranju Društva u hotelu „Park“.

Sa zadovoljstvom je istakao da je postojalo veliko interesovanje građana za članstvo u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Bijela, što je još jedna potvrda da je osnivanje dobar potez. DVD Bijela imaće dvadesetak stalnih članova, i pored toga spisak onih koji će biti angažovani u slučaju potrebe.

„Ovaj način organizacije snaga zaštite i spasavanja na lokalnom nivou potvrđeno je dobar model, koji je u skladu sa evropskom praksom. Posebno je važan u gradovima poput našeg, koji su razuđeni i imaju izuzetno nepristupačne tačke. S tim u vezi, nećemo stati na ovome. Predstoji nam i otvaranje Dobrovoljnog vatrogasnog društva Luštica, za šta su već obavljene tehničke pripreme i ostalo je da zaključimo administrativni dio posla“, rekao je Katić.

Dodao je da će lokalna uprava nastaviti da unapređuje rad Službe zaštite i spasavanja Herceg Novi, koja je i prva u Crnoj Gori sa  međunarodno sertifikovanim K1 timom. U pripremi je projekat međugranične saradnje sa Opštinom Konavle, u okviru kojeg će nastojati da obezbijede dodatnu opremu, vozila i postavljanje video nadzora u pograničnom dijelu. Zahvaljujući saradnji sa pobratimskim gradom Kranjem novski vatrogasci i spasioci boraviće na obuci u Sloveniji. Regionalnim vježbama, poput one koja je nedavno održana na Orjenu, nastavlja se sa osnaživanjem kapaciteta i veza sa drugim gradovima, radi što efikasnijeg djelovanja u slučaju potrebe.

DVD Bijela, otvaranje

„Opština Herceg Novi ima snažnu namjeru da jača Službe zaštite i dobrovoljno udruživanje vatrogasaca, kako bi naš grad imao zaokružen sistem civilne zaštite i da bismo u svakom trenutku, bili u pitanju požari, sniježni nameti, zemljotresi ili druge situacije kada je ljudima potrebna pomoć, bili spremni i sposobni da je i pružimo“, zaključio je Katić i čestitao otvaranje DVD Bijela.

Pored njega, svečanosti su  prisustvovali direktor Direktorata za vanredne situacije Mirsad Mulić, potpredsjednici Opštine Herceg Novi Danijela Đurović i Miloš Konjević, sekretar Vatrogasnog saveza Crne Gore Velizar Čađenović, načelnici službi zaštite i spasavanja iz više crnogorskih gradova, kao i predstavnici sponzora koji su pomogli otvaranje DVD Bijela.

Mulić je ocijenio je da je današnji dan važan datum za sistem zaštite i spasavanja u cijeloj Crnoj Gori.

„Danas otvaramo prvu stranicu jedne, nadam se uspješne priče, čiji će se sadržaj ispisivati humanošću, požrtvanošću i solidarnošću. Svi znamo da je posao vatrogasaca i spasailaca opasan, težak i stresan, zbog čega dobrovoljnost u tom domenu ima posebnu dimenziju“, rekao je Mulić.

Kako je istakao, u mnogim evropskim državama upravo dobrovoljna društva čine “važan dio odgovora na sve vrste hazarda”. Nažalost, u Crnoj Gori nemamo takvu tradiciju i broj društava je mali, a uglavnom su skoncentrisana u Boki. Mulić vjeruje da je današnji događaj početak novog odnosa prema ovom pitanju.

„Klimatske promjene i globalno zagrijavanje sve više će uzrokovati pojave ekstremnih meteoroloških prilika. Zato je obaveza svih u sitemu, da jačamo otpronost zajednice na katastrofe, izgrađujući stabilan i funkiconalan sistem zaštite i spašavanja. Izgradnja takvog sistema je obaveza i odgovornost svih nas, a podrška ovoj vrsti dobrovoljnosti obaveza je i lokalne samouprave i države“, kazao je Mulić.

On je obećao pomoć Direktorata u opremi i obuci pripadnika DVD Bijela. Dikrektorat će donirati pumpe za crpljenje vode, naprtnjače, odijela za šumske požare i slično, kako bi na taj način podstakao formiranje doborvoljnih vatrogasnih društava.

Sekretar vatrogasnoig saveza Crne Gore, Velizar Čađenović istakao je da su vatrogasci naši heroji  i da će Savez raditi na poboljšanju njihovog statusa na državnom nivou. Objasnio je i koliko je značaj ovakvih društava, jer je vrijeme presudan faktor u gašenju požara.

DVD Bijela, otvaranje

Član DVD Bijela i predstavnik Mjesne zajednice Bijela, Miroslav Mijanović istakao je da će osnivanje društva unaprijediti reagovanje na sve nepredviđene okolnosti.

„Naš moto je humanost. Da radimo, ali da se družimo. Otvaranje ovakvih dobrovoljnih organizacija afirmiše i uliva nadu  u boljitak i jačanje zajednice i društva u cjelini“, kazao je Mijanović i pozvao sve zainteresovane da se učlane u Društvo.

Komandir Marko Vujisić informisao je da je u DVD Bijela učlanjeno oko 20 dobovoljaca. Raspolažu sa dva vatrogasna vozila i jednim manjm, kontrolonim vozilom.  Pojas od Kumbora do Kamenara, formiranjem ovog društva mnogo je bolje zaštićen,  zaključio je Vujisić.

Akcija policije u Kotoru i H.Novom

0
Foto Uprava policije

Kriminalistička, hercegnovska i kotorska policija, uz podršku Specijalne antiterorističke jedinice i Posebne jedinice policije, izvršili su u okviru akcije „Boka“ pretrese na devet lokacija koje koriste članovi organizovanih kriminalnih grupa, bezbjednosno interesantna lica i njima bliske osobe, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako je saopšteno, u Kotoru je izvršen pretres stana koje koristi jedan od vođa tzv. Kavačkog klana R.Z, u kojem je, između ostalog, pronađena izvjesna količina municije kalibra 9 mm.

Izvršen je pretres stana koje koristi N.C. (44) iz Kotora, koji je protekle nedjelje uhapšen u Beogradu, kada je kod njega pronađen alat za oružje, 17 komada municije kalibra 8.57 mm (vojni snajper), dva prigušivača za pušku, kao i stalak za oružje.

“Tom prilikom su pronađene i oduzete četiri lovačke puške i pištolj, jedna puška – samostrijel, oko 1.060 komada municije različitog kalibra, 23 noža, vaga za precizno mjerenje, kao i više komada opreme za vatreno oružje (optički nišani, uređaj za punjenje municije, više stalaka koji se koriste za upucavanje oružja)”, saopštila je policija.

Foto Uprava policije

U okviru akcije „Boka 9“, izvršen je pretres ukupno devet lokacija. Policija je tom prilikom oduzela oružje, municiju, vozila, sredstva komunikacije…

U današnjoj akciji oduzeta su tri pištolja, startni pištolj, startna replika automatskog pištolja „Heckler & Koch“, sedam lovačkih pušaka, dvije vazdušne puške, samostrijel, oko 1 630 komada municije različitog kalibra, kao i više komada različite opreme za vatreno oružje – optički nišani, uređaj za punjenje municije, više stalaka koji se koriste za upucavanje oružja.

Policija je oduzela i dva vozila, devet mobilnih telefona i veći broj SIM kartica, više lap top i tablet računara, radio vezu, 23 noža i vagu za precizno mjerenje.

Kako je saopšteno, zaplijenjena je i dokumentacija o različitim vrstama novčanih transkacija u iznosu od oko 140.000 eura, dužničko – povjerilačkih odnosa u iznosu od preko 160 000 eura i dokumentacija koja se odnosi na različite vrste ugovora.

“Nakon sprovedenog pretresa u službene prostorije radi postupka kriminalističke obrade privedeno je devet lica. U toku su konsultacije sa nadležnim tužilaštvom u cilju utvrđivanja postojanja elemenata krivičnih djela za koja se goni po službenoj dužnosti”, naveli su iz policije.

Ovo je 23. policijska akcija u borbi protiv organizovanog kriminala od početka oktobra prošle godine, a do sada su izvršeni pretresi na 312 lokacije

“Priveden je veliki broj lica. Oduzeti su vatreno oružje i municija, hladno oružje, skupocjeni automobili, droga, sredstva komunikacije, ugovori i druga dokumenta, novac i druge stvari. Više lica je lišeno slobode zbog krivičnih djela u vezi sa zelenaštvom, ilegalnim posjedovanjem oružja i zloupotrebom opojnih droga”, saopšteno je iz Uprave policije.

Turistička organizacija Tivat obilježila Svjetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine

0
TO Tivat

Turistička organizacija Tivat uoči Svjetskog dana obrazovanja o zaštiti životne sredine, u saradnji sa Komunalnim preduzećem, obezbijedila je dvije kante za reciklabilni otpad. Kante su postavljene ispred prostorija TO Tivat u centru grada, a riječ je se o posudama za odlaganje plastične ambalaže i papira.

“Ideja nam je bila da naši najmlađi sugrađani, pa i oni stariji, a takođe i posjetioci grada Tivta mogu uraditi značajno djelo za očuvanje prirodnog okruženja. Odlagajući otpad na pravom mjestu brinemo o svom okruženju i čuvamo ga za buduće generacije koje dolaze, na čemu i jeste osnovni akcenat održivog razvoja turizma. Održivom razvoju turizma, na ovaj način, vodeći računa o prirodi mjesta u koje dolaze, doprinose i turisti, koji su aktivni učesnici u očuvanju prirodne sredine našeg grada” – saopšteno je  iz tivatske Turističke organizacije.

Svjetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine obilježava se svakog 26.januara, od  1972. godine kada je u Stokholmu usvojena Deklaracija kojom se naglašava potreba stvaranja zajedničkih principa i kriterijuma koji su ponuđeni cijelom čovječanstvu kao inspiracija i smjernica za očuvanje i unaprijeđenje životne sredine.

Inače, TO Tivat jule je saopštila i da su svim vidovima registrovanog smještaja na području te opštune trenutno boravi ukupno 558 zvanilno prijavljenih turista, što je 30 odsto više nego na isti dan prošle godine. Stranih turista je 549, a samo 9 posjetilaca su iz Crne Gore. U hotelima odmaraju 84 gosta, dok u privatnom smještaju borave 474 turista.

 

„Успоменe из Боке“

0
Uspomene iz Boke

Књижара Со, која по дозволи насљедника баштини традицију управо најстаријег обалног класичног књижарства Јова Секуловића (од 1898), прије годину дана почела је да позива пренумеранте, заказујући објављивање до сада најопремљенијег издања „Успоменe из Боке“ Владике Николаја за Савиндан 2018.

Куриозитетно, то је била прва књига коју је Јово Секуловић објавио, и прва књига коју је тада млади Николај Велимировић написао (1904).

Ново издање чији је рецензент о. Гојко Перовић, ректор Цетињске богословије, обилује фотографијама, красе га имена чак 100 пренумераната из региона, са описом занимања (од ђака и студената, преко спортиста, занатлија и умјетника, до помораца и свештеника). Тридесет првих  пренумераната власници су свега 30 нумерисаних примјерака.

Тринаесту књигу из едиције „Бокељологија“ уреднички потписује Никола Маловић, који на питање по чему је ово издање занимљиво за библиофиле, каже:

– Књижара Со са културном заједницом слави 120 година херцегновског књижарства, три године старијег од књижарства Геце Кона у Београду. Тим поводом издали смо почетком 2018. јубиларни спомен-печат којим смо ручно овјерили сваку књигу понаособ, и ту није крај куриозитету – јер су све књиге овјерене свим досадашњим спомен-печатима, уз обећање да ће свака књига бесплатно моћи да се овјерава и свим будућим спомен-печатима док по вољи Божјој буде постојала Књижара Со.

„Успомене из Боке“ нису путопис о животу поробљене браће у Аустроугарској под којом је била Бока, већ ода чувеној и сачуваној духовној слободи. Сва духовна снага описана у овој књизи кад и љепота Божије творевине, чини да „Успомене…“ у суштини представљају опис рајског насеља – чији је образац, дакле, у духовном и материјалном смислу сачуван сасвим у Боки Которској – каже о. Гојко Перовић.

Прва књига потоњег Владике Николаја није велика обимом, али је важна, јер нам казује што је он то видио прије више од 100 година, а на што ново издање итекако с разлогом полаже вербални прст.

/Глиго Бјелица/

Unapređenje turističke ponude NP Durmitor

0
Durmitor

Direktor JPNPCG Elvir Klica prisustvovao je sastanku u okviru radne posjete predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića opštini Žabljak, 24. januara, na kom je predstavio planirane aktivnosti za 2018. u cilju unapređenja turističke sezone u NP Durmitor.

Direktor Klica je najprije podsjetio da je Nacionalne parkove Crne Gore tokom prošle godine, na ukupnom nivou, posjetilo blizu 330.000 posjetilaca. Od toga je oko 187.000 boravilo u NP Durmitor, što predstavlja povećanje posjećenosti od 42% u odnosu na sezonu 2016. godine, dok je rijekom Tarom splavarilo 18.500 ljubitelja prirode, što predstavlja rast od 9% u odnosu na 2016. godinu.

„Dobru osnovu za naš optimizam, kada su u pitanju očekivanja od nastupajuće sezone, predstavlja izgradnja i realizacija niza drugih turističkih sadržaja i aktivnosti u NPCG. U tome ćemo imati značajnu podršku od strane Vlade Crne Gore i resornog Ministarstva, te će se u saradnji sa Direkcijom javnih radova kroz kapitalna ulaganja u putnu i turističku infrastrukturu i ove godine realizovati najznačajniji projekti jer je određeni iznos sredstava izdvojen i za NPCG.“

U cilju unapređenja turističke infrastrukture koja se realizuje u saradnji sa Direkcijom javnih radova, Kapitalnim budžetom za 2018. godinu, direktor Klica je izdvojio nekoliko projekata kao što su: projekat Revitalizacije Žugića luke u kanjonu Tare koji predviđa rekonstrukciju postojećeg objekta i njegovu prenamjenu u centar za raftere i revitalizaciju Žugića vodenice; Izgradnja objekta Centra za posjetioce sa sadržajima paviljona Crne Gore (Expo Milano), izgradnja parkinga na ulazu prema Crnom jezeru i sanacija ulice prema bivšem Vojnom odmaralištu.

„Od posebnog je značaja završetak radova na izgradnji nacionalnog restorana „Crno jezero“. Otvaranjem restorana ujedno ćemo obogatiti turističku ponudu i povećati kvalitet usluga u NP Durmitor.“

Planirano je izdavanje ugostiteljskih objekata u zakup kako bi se na kvalitetan način upravljalo ovim objektima i kako bi Nacionalni park mogao da na adekvatan način realizuje aktivnosti u cilju zaštite i očuvanja brojnih vrijednosti ovog zaštićenog prirodnog područja.

Predviđenim sredstvima za 2018. godinu u NP Durmitor planirana je izgradnja spremišta za čamce na Crnom jezeru, izgradnja javnih toaleta na Crnom jezeru, izgradnja kontrolno-ulaznih punktova, izgradnja splava na Crnom jezeru, izgradnja ulazne kapije ka Crnom jezeru, nabavka jezerskog mobilijara, razvijanje novih tematskih staza, uređenje biciklistickih i pjesačkih staza, izrada info tabli, smjerokaza i parkovskog mobilijara.

„Izrada nove web platforme i korišćenje platomata će omogućiti i on-line kupovinu usluga parkova, sa aplikacijom za monitoring i prijavu problema posjetilaca, virtuelnu šetnju kroz parkove 360º sa fokusom na nabitnije prirodne i kulturne lokalitete“, saopštio je direktor Klica.

Takođe, planirane su aktivnosti na zaštiti biodiverziteta, monitoring kvaliteta vode na Crnom jezeru i rijeci Tari, očuvanje florističkog diverziteta, zaštita staništa i biljnih vrsta, zaštita i očuvanje šumskih ekosistema, praćenje stabilnosti populacije riba, poribljavanje Crnog jezera, te monitoring i kartiranje staništa velikog tetrijeba, divokoze itd.

Povećanje broja posjetilaca, predstavlja potvrdu našeg rada i zalaganja na planu promocije turističke ponude NP Durmitor kao UNESKO-vog sajta i zaštićenog prirodnog područja univerzalnih vrijednosti i ujedno dodatnu obavezu da u tom pravcu nastavimo sa uvođenjem novih sadržaja i ponuda. U saradnji sa ukupnom turističkom privredom, radićemo na kontinuiranoj promociji, učestvovati i biti partneri na svim manifestacijama. Na sajmu u Minhenu krajem februara će biti prikazan film o tradicionalnom drvenom splavu i izložba makete splava, jer je splavarenje u najdubljem kanjonu u Evropi nenadmašiv osjećaj.

Sastanku u opštini su prisustvovali i ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, direktor Direkcije javnih radova Almer Kalač, predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević, predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević, predsjednik Skupštine opštine Vidoje Tomčić, potpredsjednik Opštine Vasilije Jakšić i glavni administrator Opštine Milika Ostojić.

Đaci iz Kine u posjeti Tivtu

1
Posjeta Kabinetu

Predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević, ugostila je u četvrtak, 25. januara učenike i profesore koji su u sedmodnevnoj posjeti Tivtu i Srednjoj mješovitoj školi „Mladost“ iz Tivta, a u sklopu već tradicionalnog projekta razmjene studenata između dva pobratimska grada šangasjkog distrikta Điading i Tivta. Učenici III razreda srednje škole iz Điadinga, u pratnji dva profesora, u Tivat su stigli u nedjelju 21. januara i ovdje će boraviti sve do nedjelje 28. januara.

„Ponosna sam na saradnju Tivta i Điadinga i na razmjeni đaka, koja je izuzetna prilika da se naše dvije daleke kulture upoznaju i izgrade snažne mostove prijateljstva i saradnje u mnogim oblastima“, kazala je predsjednica Matijević, ovim povodom.

Gostima iz Kine obratio se i sekretar Sekretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo Petar Vujović, kao neko ko je od samog početka uključen u projekat saradnje Tivta i Điadinga, te direktorica SMŠ „Mladost“ Jovanka Vujačić.

„Zahvaljujem Opštini Tivat koja je započela ovaj projekat i koja pomaže njegovu realizaciju. Đaci koji borave kod njihovih vršnjaka iz Tivta zadovoljni su posjetom Tivtu, a mi smo se potrudili da im omogućimo i izlete kako bi se upoznali sa Crnom Gorom. Gosti iz Kine imali su priliku prisustvovati nastavi, posjetili su Prijestonicu Cetinje, obišli su Boku Kotorsku, a slijedi i izlet u Glavni grad Podgoricu“, kazala je direktorica Vujačić.

U razgovoru sa predsjednicom gosti su istakli zadovoljstvo prijemom, klimom, ljepotama okruženja ali i stvaranjem novih prijateljstava u Tivtu. Planirano je da se sa ovim vidom saradnje Tivta i Điadinga nastavi i u budućnosti, pa je uzvratna posjeta Kini, djece iz SMŠ „Mladost“ planirana za oktobar tekuće godine.

 

Tužilaštvo pokrenulo izviđaj zbog opraštanja 5,6 miliona Porto Montenegru

0
Porto Montenegro

Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju pokrenulo je izviđaj u vezi odluke rukovodstva Opštine Tivat da ošteti gradski budžet za 5,6 miliona eura, opraštajući prispjele komunalije Porto Montenegru.

„Specijalno državno tužilaštvo je formiralo predmet u vezi s odlukom rukovodstva Opštine Tivat da oslobodi kompaniju Adriatic Marinas-Porto Montenegro  obaveze plaćanja komunalija za rezidencijalno-poslovne objekte koje je izgradila ili ih gradi u kompleku nautičko-turističkog centra Porto Montenegro.

Predmet se nalazi u fazi izviđaja”, potvrđeno je iz kabineta glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.

Poimeničnim glasanjem na sjednici lokalnog parlamenta 17.januara, odbornici DPS Ivan Novosel, Miroslav Sindik, Jelka Mimica, Nebojša Kašćelan, Silvana Čupić, Dejan Sekulić, Nevenka Saveljić, Julija Samardžić, Vladan Biočanin, Jovanka Vujačić, Zvonimir Dubravčić, Mile Ćosović, Marija Marović, Ljubo Popović, Nina Petković, Alen Muminović i Mileta Rabrenović prihvatili su  „Odluku o davanju saglasnosti na predlog Ugovora o načinu ispunjenja dijela međusobnih obaveza po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta između Opštine Tivat i Adriatic Marinasa“. Tim dokumnetom koji je lokalnoj skupštini kao predlagač uputila gradonačelnica dr Snežana Matijević (DPS), rukovodstvo Opštine se odreklo ukupno 5,6 miliona eura koje je Porto Montenegro gradu trebao da plati na ime komunalija. Ova obaveza nastala je po osnovu već obračunatih komunalija za velike rezidencijalno-poslovne objekte „Aqua“ koji je otvoren lani i „Baia“ čija je gradnja počela na jesen prošle godine, kao i zvanično još neobračunate naknade za komunalno uređenje građevinskog zemljišta zajoš jedan novi rezidencijalno-poslovni objekat koji je Porto Montenegro na jesen počeo da gradi na urbanističkoj parceli UP 1-14 u blizini „Baie“.

Klub odbornika DPS u SO Tivat to je uradio uprkos tome što su gradski čelnici na kraju burne četvorosatne rasprave, priznali da Opština nema nikakvu zakonsku obavezu da časti velikog stranog investitora iznosom novca koji je veći od godišnjeg budžeta mnogih lokalnih samouprava u Crnoj Gori. Opozicija se žestoko protivila ovakvom postupku, a podršku DPS-u uskratili su i njihovi koalicioni partneri SD i HGI čiji su odbornici bili uzdržani.

Matijevićka i potpredsjednik Opštine i lider lokalne DPS dr Siniša Kusovac tvrdili su da Opština, iako nije potoisnik ugovora o prodaji Arsenala  Adriatic Marinasu iz 2006. „ima obavezu prema strateškom investitoru i Vladi“ jer ugovor koji su potpisali tadašnji prmeijer Milo Đukanović i bivši vlasnik Porto Montenegra Piter Mank, pominje mogućnost da se tom investitoru oprostio dio komunalija koje su izvorni prihod lokalne uprave.

Njihovo tumačenje međutim, svojim nastupom na Skupštini „sahranila“ je glavna administratorka Opštine Marija Sijerković (DPS):

„Tačno je da Opština nije potpisnik tog ugovora, međutim po članu 147 Zakona o obligacionim odnosima, postoji mogućnost da Opština prihvati ovakvu vrstu obaveze. Nije u pitanju pravna, već politička odluka da se to i uradi“, obrazložila je Sijerković što su odbornici opozicije dočekali sa oduševljenjem, ali ipak nisu uspjeli da spriječe svoje kolege iz DPS da izglasaju da budžet Tivta „političkom odlukom“ bude oštećen za 5,6 muilioena eura. Sada se ovim do sada u Crnoj Gori neviđenim slučajem presipanja javnih fondova jednom privatnom investitoru, bavi i Specijalno državno tužilaštvo.

/S.L/