Investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE)zainteresovani su za privatizaciju Instituta “Simo Milošević”. Predstavnici Ministarstva zdravlja učestvovaće na arapskom medicinskom sajmu Arab Health, gdje će biti riječi o privatizaciji crnogorskog zdravstvenog centra.
Delegacija Ministarstva zdravlja, predvođena ministrom zdravlja Kenanom Hrapovićem, učestvovaće na medicinskom sajmu Arab Health, koji se održava u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, krajem januara i početkom februara.
Pored ministra Hrapovića, u delegaciji će biti i Milica Škiljević, generalna direktorka Direktorata za ekonomiku u zdravstvu, Mirjana Đuranović, samostalna savjetnica za međunarodnu saradnju u Ministarstvu zdravlja i dr Marina Delić direktorica Instituta „Dr Simo Milošević”, Igalo.
Ambasada Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima izvijestila je Ministarstvo zdravlja, preko Ministarstva vanjskih poslova, da je ambasador Darko Uskoković razgovarao sa podsekretarom Ministarstva zdravlja Ujedinjenih Arapskih Emirata dr Muhamedom Al Ulamom o mogućim vidovima saradnje u oblasti zdravstva izmedju ove dvije zemlje. U cilju konkretizacije saradnje i organoizovanja susreta ministara zdravlja Crne Gore i UAE predloženo je učešće na medicinskom sajmu Arab Health.
“Tokom bilateralnog sastanka ministara zdravlja Crne Gore i UAE zastupaće se interesi Crne Gore u smislu da će biti prezentovani potencijali crnogorskog zdravstvenog sistema, kao i mogućnosti ulaganja stranih investitora u zdravstveni sistem Crne Gore. Kako se navodi u pismu Ambasade CG u UAE da je predmet posebnog interesovanja UAE Institut „Dr Simo Milošević, Igalo, u sastavu delegacije je i predstavnik ove ustanove koji će prezentirati potencijale Instituta”, piše u Platformi za učećše delegacije Ministarstva zdravlja na medicinskom sajmu Arab Health.
Institut Igalo
Ministarstvo zdravlja Crne Gore će izraziti interes u dijelu razmjene studenata, naučnika i istraživača koji se mogu usavršavati u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, razgovaraće o mogućnosti tretiranja emiratskih pacijenata u rehabilitacionom centru Crne Gore, upućivanju crnogorskih zdravstvenih radnika u dijagnostičke centre u UAE u cilju razmjene iskustva, zajedničkih obuka i razmjene medicinskog osoblja.
Podsjetimo, Vlada ima namjeru da privatizuje Institut, ali su do sada propadali svi tenderi raspisani za privatizaciju našeg zdravstvenog centra.
Među organizmima koji žive u akvatorijumu najveće marine u Crnoj Gori, tivatskom Porto Montenegru, kao i okolnog dijela Tivatskog zaliva, naučnici su otkrili brojne tzv. alohtone, odnosno vrste koje nisu karakteristične za Jadran.
Riječ je o organizmima koji su ovdje dospjeli najčešće u balastnim vodama brodova i djelovima brodske opreme jahti i drugih plovila koja su u Tivt došli iz raznih drugih djelova svijeta.
„Na području akvatorijuma zabilježeno je prisustvo nekoliko alohtonih vrsta. Ovim vrstama postojbina može biti Indijski ili Atlanski okean ili neki drugi dio svjetskog mora a kao primarni način dolaska u područje Tivatskog zaliva smatra se pomorski saobraćaj. Među zabilježenim vrstama su mekušci Melibe viridis i Pinctada radiata, sunđer Paraleucilla magna i rakovi Callinctes sapidus i Farfantepeneus aztecus. Tokom istraživanja je primijećeno da se vrste uspješno razmnožavaju tako da je za očekivati širenje njihovog areala rasprostranjenosti i mogući uticaj na već prisutne vrste”- piše u Nacrtu Lokalnog plana za zaštitu životne sredine Opštune Tivat za 2017-2021.godinu, a koji je na javnoj raspravi. Ovaj dokument u saradnji sa Opštinom Tivat i naučnicima, uradila je NVO “Evropski dom”, a dio Plana posvećen zaštiti mora i obalnog pojasa potpisuje biolog, dr Slavica Kašćelan.
Obje novootkrivene vrste rakova u Tivatskom zalivu – Callinctes sapidus (plavi rak) i Farfantepeneus aztecus (sjeverna braon kozica) su komercijalno interesantne vrste, jer su jestive i u drugim djelovima svijeta, posebno u SAD, čine osnovu dobrog dijela ribarske industrije, posebno na području Meksičkog zaliva i atlantske obale SAD.
Braon kozica
Vrsta morskog puža Melibe viridis nastanjuje Sredozemnom, ali prvenstveno Crveno more i Indijski okean, dok školjka Pinctada radiate vrsta kamenice koja u sebi stvara biser i čija je prirodna postiojbina Indo-pacifički region. Ova školjka tamo se osim zbog bisera, eksploatiše i radi jestiovog mesa.
Inače, u nacrtu Lokalnog plana zaštite životne sredine stoji i da u Porto Montenegru koji je lokacija pod velikim pritiskom i negativnim uticajem čovjeka na ekosistem, živi čak 19 vrsta fitobentosnih organizama (algi i drugih biljaka).
“Dominantne su smeđe alge (Phaeophyceae) i to iz roda Cystoseira i Sargassum. Od vrsta roda Cystoseira prisutne su C. barbata, C. compresa i C. crinitophylla. Cijelirod smeđih algi Cystoseira je prema Barselonskoj konvenciji zaštićen (izuzev vrste C. compressa) tako da je zadovoljavajuće prisustvo čak tri vrste ovog roda na području pod jakim antropogenim pritiskom…”- piše u dokumentu.
Plavi rak
Analiza životinjskih vrsta na području marine Porto Montenegro pokazuje dominaciju organizama iz grupe tunikata, mekušaca i anelida koje karakteriše velika gustina populacije. To su, kako se konstatuje u izvještaju, uglavnom vrste koje tolerišu promjene uslova sredine i zagađenja koja su u lučkim akvatorijumima prisutna.
“Među velikim brojem identifikovanih vrsta treba istaći da je i tu prisutna palastura ali sa svega nekoliko primjeraka”- piše u dokumentu uz napomenu da je evidentirano prisustvo brojnih vrsta sunđera, žarnjaka, bodljokožaca, morskih crva, mekušaca, tunikata, brizoa i zglavkara. Iako se one direktno ne pominju u izvještaju, u akvatorijumu Porto Montenegra žive i brojne vrste riba, a narastajućoj ribljoj populaciji pogoduje i zabrana ribolovnih aktivnosti u marini. Tako brojni šetači kroz tivatski nautički centar i sami u moru, neposredno uz gatove marine, mogu vidjeti kapitalne primjerke cipola, brancina, oradi i drugih, za sportske i komercijalne ribolovce veoma interesnatnih i poželjnih ribljih vrsta.
Morski konjici i šila, jedine ribe kod kojih mužjak iznese trudnoću a ženka mu se prethodno udvara, izložene su u Sredozemlju smanjenju brojnosti koja može biti opasna po njihov opstanak, kaže se u dokumentu koju je objavio Mediteranski centar Međunarodne organizacije za očuvanje prirode (IUCN).
Rezultat je to istraživanja stanja u porodici šilogubaca (Syngnathidae), koje je IUCN prvi put poduzeo u Mediteranu. Porodica osim morskih konjica obuhvaća šila i morske šljuke, ukupno 14 vrsta, i premda nisu ograničene samo na tom području, IUCN ih smatra ugroženim i uvrstio ih je na svoj Crveni popis.
Prema IUCN-ovom Crvenom popisu ugroženih vrsta u Sredozemlju, gotovo 15 posto šilogubaca je dobilo kategoriju ugroženosti „niskorizični“, što znači da im prijeti izumiranje ako se nastave sadašnje okolnosti.
Za više od polovice tih vrsta riba ne postoji dovoljno podataka koja bi pomogla u procjeni rizika od njihova izumiranja u Sredozemlju. Stoga, potrebno je hitno istražiti njihovu raširenost, kretanje broja zajednica i prijetnje, te utvrditi zahtijevaju li oni mjere zaštite, kaže se u izviješću objavljenom početkom sedmice u Malagi.
Među šilogupcima u Sredozemlju zabilježene su dvije vrste morskih konjica, životinja veličine do 2,5 centimetra. Konjic dugokljunić (Hipokampus guttulatus) nađen je na većem dijelu Jadranskog mora, a konjic kratkokljunić (Hipokampus hipokampus) dopire samo do južnog dijela Jadranskog mora.
Šila
Sama pojava privlačila je, kažu, oduvijek ljudsku pažnju. Pliva uspravno, tanki rep mu služi kako bi se pridržavao za travu. Pred neprijateljima se skriva tako što poprimi boju svoga okoliša. Oba oka može pomicati neovisno jedno o drugome. Vrat mu djeluje poput opruge, što mu pomaže u pribavljanje hrane, a pri tome plijen može usisati s udaljenosti od nekoliko centimetara.
Mužjak konjica s prednje strane ima „torbicu“, u koju ženka za vrijeme parenja polaže jajašca. U njegovom tijelu se razviju mladi konjici koje mužjak žive rađa, a ženka odmah nastavlja rad na razvoju novih jajašaca i zacijelo smišlja nove igre za zavođenje mužjaka.
Šilogupci mogu biti izloženi pojačanom riziku od izumiranja jer proizvode relativno malobrojno potomstvo i pokazuju visoku vjernost svom staništu, ističe IUCN. Prijete im uništavanja priobalnih staništa koja su posljedica gospodarskog i prometnog razvoja obale i upotreba destruktivnih ribolovnih alata, kao što su povlačne mreža koje vuku koće, te jaružala, kaže se.
Zbog svoje zanimljivosti hvataju ih i za akvarije, prodaju ih radoznalim sakupljačima i kao religijske amajlije.
Konjic
Zbog rastućih prijetnji, obje gotovo ugrožene vrste morskog konjica, zaštićene su Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES), te su uključeni u dokument o zaštiti prirode EU-e Dodatak II. Neke mediteranske zemlje, poput Slovenije, dodatno su pravno zaštitili te vrste, ističe se.
Nažalost, ti propisi trenutačno nisu dovoljni za zaustavljanje ugroze pa je za zaštitu jedinih muških mama potrebno dodatno ograničiti lov koćama i jaružanje morskog dna, ističi u IUCN-u iz Malage.
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti – Lode i Sveti Sava
Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo” Kotor, večeras, 25. januar, u 19 sati u crkvi Svetog Nikole u Kotoru, priređuje Svetosavsku akademiju. Besjediće episkop zahumsko-hercegovački i primorski, Grigorije a poruka iz Jedinstva je: „Pjesmom srcu-srcem rodu”.
Na Savindan,27. januara, u crkvi Svetog Nikole u Kotoru od 10 sati je Sveta Liturgija sa rezanjem slavskog kolača a pola sata kasnije doček Gradske muzike.
Večernje i Dječija akademija zakazani su za 16 sati u crkvi Sv. Petra Cetinjskog na Prčanju i u 18 sati u crkvi Svetog Nikole u Kotoru.
Slava SPD “Jedinstvo” obilježiće se od 20 sati u prostorijama crkve u Starom gradu, uz njihovu poruku „Da živimo svi u slozi, Sveti Savo ti pomozi”.
Boka – jedno od gradilista u blizini lokacije novog podzemnog prolaza
Gradonačelnica Tivat dr Snežana Matijević donijela je juče odluku o gradnji lokalnog objekta od javnog interesa – podzemnog prolaza za kretanje pješaka i električnih vozila, ispod trase lokalnog puta Tivat – Radovići na Obali Bogišića, na mjestu gdje kotorska kompanija “Sea Trade” gradi ekskluzivno turističko naselje.
Pozivajući se na oštinsku Odluku o izgradnji lokalnih objekata od opšteg interesa, Matijević je prihvatila zahtjev kotorske kompanije da lokalna uprava o svom trošku ispod kolovoza puta, sagradi tunel dužine 16,7 širine 4 i visine 3 metra, a koji će povezati djelove turističkog kompleksa koga u tom dijelu Krtola na obali, odnosno u zaleđu iznad puta, gradi „Sea Trade“.
Opština je prihvatila da sagradi podzemni prolaz za pješake i električna vozila koji će biti dostupan ne samo gostima budućeg turističkog kompleksa kondo hotela i vila, već i svim drugim građanima, pa je gradonačelnica utvrdila i programski zadatak sa urbanističko- tehničkim uslovima za projektovanje ovog objekta.
Pregovori sa predstavnicima poljske kompanije OT Logistics, jedine koja je dostavila ponudu za privatizaciju Luke Bar, trebalo bi da počnu početkom februara, saopštio je predsjednik Tenderske komisije, Branko Vujović.
“Mi smo neke razmjene informacija već uradili, ali će pregovori početi početkom februara”, kazao je Vujović agenciji Mina-business.
On je rekao da je već održan preliminarni sastanak kako bi se pripremili materijali i kako bi advokati obje strane pripremili mišljenja u vezi sa osnovnim elementima ugovora.
Kada Tenderska komisija sa predstavnicima poljske kompanije usaglasi sve elemente ugovora, izvještaj podnosi Savjetu za privatizaciju, a on predlog Vladi koja donosi odluku.
OT Logistics je ponudu za prodaju 30 odsto akcija Luke Bar za 7,1 milion eura dostavio 21. decembra. Ponuđen je i trogodišnji investicioni program, vrijedan ukupno 17,1 milion eura, dok je biznis planom predviđeno povećanje obima pretovara tereta u prvoj godini 70 odsto, a nakon tri godine tri puta, uz pozicioniranje Luke na novim međunarodnim tržištima, posebno centralnoevropskom i sjeverno-južnog i koridora Bliski/Daleki istok.
Poljska kompanija je ponudila da u naredne tri godine zadrži postojećih 412 radnika.
OT Logistics jedina je dostavila ponudu i na tenderu za privatizaciju Montecarga i ponudila 2,5 miliona eura za 51 odsto akcija tog preduzeća.
Nikola Nikša Gojković podnio je danas ostavku na mjesto predsjednika Opštine Herceg Novi, nakon što je Upravni sud Crne Gore konstatovao da je njegova smjena, prije godinu ipo, bila nezakonita.
Gojković je na današnjoj konferenciji ustvrdio da je njegova smjena bila “sramotni čin i produkt zle namjere nesavjesnih osoba, motivisan isključivo njihovim ličnim i samo njima poznatim interesima”.
“Kako je ta ista grupa, koristeći poziciju vlasti, na najvažnija, pa i druga radna mjesta u opštinskoj administaraciji i drugim opštinskim institucijama, postavila lica, za koja je predhodno procijenila, da su joj odana, ne vjerujem, da bih u te osobe imao povjerenje, kao moje pouzdane saradnike u nastojanjima da normalno izvršavam funkcionalne obaveze, na način i sa uspjehom, koji se od čelnika Opštine očekuje”, obrazložio je Gojković.
Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko dana, ocijenio, po drugi put, da je smjena Gojkovića sa mjesta predsjednika Opštine Herceg Novi bila nezakonita. U obrazloženju je navedeno da “nijesu dati razlozi kojim bi u odnosu na primjerene propise bila opravdana odluka Opštine Herceg Novi, da se Gojković razriješi funkcije predsjednika Opštine i to prije isteka mandata”.
Gojković je poslije lokalnih izbora 2014. godine, skupštinska većina DPS i UG Izbor izabrala za predsjednika Opštine Herceg Novi. Nakon razlaza u Izboru, čiji je Gojković bio član, na sjednici SO održanoj 8.jula 2015. godine većinom odborničkih glasova, on je razriješen sa dužnosti predsjednika Opštine Herceg Novi.
Odbornik i član Opštinskog odbora Građanskog saveza Špiro Vuković je obrzaložio zašto su ustrajali u dokazivanju nezakonitosti smjene Gojkovića.
“Nastojali smo da spriječimo bezakonje i samovolju u lokalnoj samoupravi i da zaštitimo dostojanstvo Gojkovića”, kazao je Vuković.
On je istakao da je Gojković nakon prve presude Upravnog suda u njegovu korist, podnio ostavku, koja, kako je obrazloženo nije prihvaćena “iz formalnih razloga”.
“Agonija je poslije toga bespotrebno nastavljena”, istakao je Vuković.
Vuković je kritikovao sadašnju opštinsku vlast, i konstatovao da “Opština stalno ide nizbrdo”.
Podsjetio je da je njihov odbornički klub, zbog toga, pokretao inicijativu za skraćenje mandata ovom skupštinskom sazivu, ali da nisu dobili većinu.
Iz Građanskog saveza nijesu htjeli da kažu kako će se na sjednici zakazanoj za 3. februar izjasniti o inicijativi 13 odbornika koji traže odborničkih skraćenje mandata.
Opština Herceg Novi
Odluka o skraćenju odborničkih mandata 3. februara
Vanredna sjednica SO Herceg Novi na kojoj će jedina tačka tačka dnevnog reda biti predlog skraćenja mandata aktuelnom sazivu lokalnog parlamenta, zakazana je za 3. februar. To je danas jednoglasno dogovoreno na skupštinskom kolegijumu.
Odbornici Građanske liste Izbor su nakon izlaska iz koalicije sa DPSom sa kojim su prethodne dvije godine vršili vlast u najvećem bokeljskom gradu, pokrenuli inicijativu za skraćenje odborničkih mandata i stvaranje uslova za vanredne lokalne izbore. Inicijativu je potpisalo 13 odbornika .
“Očekujemo da se vanredni izbori zakažu što je moguće prije da bi se novi saziv lokalnog parlamenta kvalitetno angažovao za pripremu naredne turističke sezone. Svaka eventualna prekompozicija vlasti i stvaranje novih koalicija može biti ostvarena samo trgovinom i političkom korupcijom. To je svima dobro poznato i zaista sumnjamo da će se iko na tako nešto usuditi”, komentarisao je odbornik i predsjednik OO SDP Dragan Šimrak.
“Iako smo dali podršku inicijativi za skraćenje mandata, od početka izražavamo i dozu skepticizma da će do realizacije i doći. U kom god pravcu da se budu razvijali događaji narednih dana, jedno je sigurno, a to je da će građani Herceg Novog trpjeti štetu još najmanje pola godine”, istkla je odbornica i predsjednica OO SNP Danijela Đurović.
Nakon vanredne sjednice na kojoj bi trebalo da se donese odluka o skraćenju mandata ovom skupštinskom sazivu, uslijediće i vanredna sjednica lokalnog parlamenta sa informacijama o presudama Upravnog suda kojima se usvajaju tužbe Građanskog saveza, kao i da se konstatuje ostavka Nikole Gojkovića na mjesto predsjednika Opštine.
Kako bi se povećala bezbjednost pješaka na pješačkim prelazima u Tivtu, Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj Opštine Tivat otpočeo je radove na postavljanju solarnih markera kojima će se dodatno osvjetliti pješački prelazi.
Postavljanje markera počelo je juče, a solarni markeri biće postavljeni na pješačke prelaze u zonama tivatskih škola.
„Na ovaj način dodatno će se osvjetliti četiri pješačka prelaza na Jadranskoj magistrali i to kod Muzičke škole, kod Osnovne i Srednje škole, kod područnog odjeljenja Osnovne škole u Donjoj Lastvi i kod međunarodne škole „Arcadia Academy“ u Donjoj Lastvi. Solarni markeri naći će se na pješačkim prelazima i kod škola u Gradiošnici i u Radovićima“- kazala je portparolka Opštine Tivat Branka Čelanović.
Izvođač radova koji će biti završeni za tri dana je kompanija „Temko“ iz Nikšića, saglasnost na njihovo izvođenje dalo je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva – Direkcija za saobraćaj.
U srijedu, 25. januara sa početkom u 18 časova, nastavlja se sa prikazivanjem još jedno opersko izvođenje u okviru ciklusa “Opera Gala”.
Veoma atraktivna po tematici, prostoru i kulturi u kojoj se radnja dešava, ova tragična opera je jedna od najviše izvođenih, najradije slušanih i gledanih u 20. vijeku. Opera je napisana u tri čina, na libreto Luiđa Ilike i Đuzepea Đakoza.
Premijera opere bila je 1904. u Milanskoj skali, u dva čina. Doživjela je loše kritike, te je Pučini napravio neke promjene i drugi čin podijelio na dva. Iste godine, opera je izvedena u Breši i postigla je ogroman uspjeh.
Njena popularnost traje sve do danas, a sajt Operabase ju je rangirao kao 8. najizvođeniju operu na svijetu.
(s desna) Starčević, Đurašković, Mekluni, Grgurević, Stanovčić
Otvorena rekreaciona zona na Kamenom
Otvorena rekreaciona zona na Kamenom
Otvorena rekreaciona zona na Kamenom
Kotobiljski izvor, odmorište
Udahnimo život zaleđu - selo Kameno - HN
Nova rekreaciona zona u selu Kameno u Herceg Novom danas je zvanično otvorena biciklističkom vožnjom uređenom stazom, foto-izložbom u novoj bike stanici, posjetom odmorištu Kotobiljski izvor i lokaciji Tajno brdo i prezentacijom autohtone gastro-ponude novskog zaleđa.
Stalna koordinatorka Sistema UN i stalna predstavnica UNDP za Crnu Goru Fiona Mekluni istakla je veliko zadovoljstvo prilikom da predstavi novu biciklističko-pješačku stazu i rekreacionu zonu.
„Čula sam da je Kameno posebno selo, sa dugom i bogatom istorijom ali da je bilo pomalo zaboravljeno i da nije uključeno u lokalnu turističku ponudu. Opremljena biciklistička staza će dati priliku turistima da imaju potpuno novo iskustvo Herceg Novog. Vozeći bicikle ili šetnjom, mogu uživati u prekrasnom ambijentu, odmoriti na panoramskim vidikovcima sa prelijepim pogledom na Bokokotorski zaliv. Takođe, imaju priliku da probaju specijalitete domaće kuhinje, a naročito med, pršut, vino“, kazala je Mekluni.
Istakla je zahvalnost partnerima koji su učestvovali u realizaciji projekta, te poručila da su u UNDP-u srećni što mogu podržati ovakve inicijative. Projekat „Razvoj niskokarbonskog turizma“ će nastaviti da podstiče inovativne projekte koji doprinose smanjenju emisije CO2. Već početkom februara, biće objavljen Javni poziv koji će dati mogućnost kofinansiranja sličnih projekata na teritoriji cijele Crne Gore.
Gradske zone i zaleđe treba razvijati zajedno
Prema istraživanju Svjetske turističke organizacije, najveću stopu rasta bilježe upravo ponude koje su spoj prirodnih ljepota i aktivnog odmora, predočila je Ana Đurašković iz Turističke organizacije Herceg Novi
„Svjetski je trend da se „hiking&biking“ uglavnom nude u kombinaciji. Mountain-bikeri su velika ciljna grupa, jer se ovaj sport u posljednje vrijeme najdinamičnije razvio u Njemačkoj, koja broji čak 28 miliona biciklista, kao i u Austriji, Švajcarskoj, Italiji, Francuskoj“, kazala je Đurašković.
Konstatovala je da su dosadašnje posjete zaleđu bile individualne i neregistrovane, te da nije bilo dovoljno promovisano. Upravo ovaj projekat čini da se takva praksa mijenja i na liniji je cilja da Herceg Novi bude prepoznat kao destinacija koju je vrijedno posjetiti tokom cijele godine.
Stanišić je poručila da na ovaj i slične načine zaleđe i gradske zone treba da se zajedno razvijaju u jedinstven turistički proizvod,a sve to u skladu sa nacionalnim konceptom „Wild beauty“.
Da je ovaj projekat u skladu sa ciljem lokalne uprave da se grad razvija koncentrično, sa orjentacijom ka zaleđu koje ima veliki potencijal, potvrdio je i direktor Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog Nikša Grgurević.
„Kroz ovaj projekat smo pokazali da sinergija međunarodnih, državnih i lokalnih institucija dovodi do kvalitetnih projekata koji, osim što obogaćuju turističku ponudu i valorizuju zaleđe, pružaju šansu lokalnom stanovništvu da se okrene zdravim stilovima života i boravku u prirodi. Takođe, pokazali smo da u okviru institucija lokalne samouprave možemo da pokažemo visok nivo operativnosti i odgovornosti u pristupu poslu, što je rezultiralo završetkom projekta prije roka“, rekao je Grgurević.
Posebnu ulogu u realizaciji projekta imala je mjesna zajednica Kameno. Predsjednik mjesne zajednice Goran Stanovčić zahvalio se u ime mještana svima koji su pomogli realizaciju ovog projekta. Istakao je da selo Kameno i cijelo zaleđe nude mnogo mogućnosti za razvoj turističke ponude, koje treba iskoristiti pametno, kroz saradnju i na održiv način.
kameno
Starčević: Ovo je tek početak
U Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena ponosni su što su incirali projekat koji je srećan spoj sporta i rekreacije, arheologije i istorije sa turizmom i drugim privrednim djelatnostima vezanim za turizam, istakao je direktor Željko Starčević.
„Ono što sve navedeno objedinjuje je razvoj. Ne bilo kakav, već održivi razvoj, razvoj koji neće „pojesti“ sopstvene potencijale, razvoj koji ima perspektivu trajanja. Takva vizija razvoja kompatibilna je sa Parkom prirode „Orjen“, našim vrijednim turističkim potencijalom, čija nam pažljiva valorizacija tek predstoji“, rekao je Starčević.
U Agenciji su svjesni da nije dovoljno očuvati prirodu i obezbijediti održivi razvoj samo unutar granica Parka, već da je važan razvoj sela koja su pristupna kapija Orjenu.
„Smatramo da kraj projekta je ustvari tek početak, da smo samo zagrebali po površini i započeli pojačane aktivnosti na otkrivanju hercegnovskog
zaleđa turistima, ali i nama samima. Sigurni smo da naši građani cijene postignuto i dijele vizije održivog turističkog razvoja zaleđa, te da ćemo sada još jači i motivisaniji krenuti u neke nove projekte, jer trebamo udahnuti život, ne samo Kamenom, već cjelom ovom višedecenijski zanemarenom zaleđu“, poručio je Starčević.
Za ovaj projekat, Turistička organizacija Herceg Novi je dobila finansijsku podršku u iznosu od 15.000 eura, u okviru projekta “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori”, koji realizuju UNDP i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, iz sredstava Globalnog fonda za životnu sredinu. Ukupan budžet iznosi oko 36.000 eura. Projektom je zaleđe postalo bogatije za biciklističku stazu i bike-stanicu, revitalizovana je pješačka staza i odmorište Kotobiljski izvor, urađena nova horizontalna i vertikalna signalizacija i postavljene klupe na vidikovcima.
Posao je uspješno i prije roka priveden kraju, zahvaljujući izuzetno dobroj saradnji nosioca, Turističke organizacije Herceg Novi i partnera: Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, Mjesne zajednice Kameno i DOO “Stanovčić”, a uz podršku Opštine Herceg Novi. Uključili su se i mnogi volonteri, NVO organizacije i sportski klubovi i preduzetnici, koji su svojim radom i donacijama podigli ukupnu vrijednost projekta.
