Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Dragan Janković danas je preuzeo ključeve specijalnog vozila za prikupljanje i odvoz otpada i unforme koji su donacija norveškog komunalnog preduzeća „Isak D. Westgaard AS“ Herceg Novom. Ključeve vozila Jankoviću je uručio direktor ove kompanije Øystein Lie.
Vozilo i radne uniforme, koji su osma donacija prijatelja iz Norveške našem gradu, koristiće preduzeće Čistoća.
Ovim povodom u našem gradu tokom cijele nedelje boravi delegacija 18 predstavnika iz sedam norveških preduzeća, koju predvodi počasni građanin Herceg Novog Per Jarle Eriksen.
Norveška donacija
Potpredsjednik Janković zahvalio se norveškom narodu na dugogodišnjoj i izuzetno vrijednoj pomoći u tehničkom opremanju i stalnom unapređenju rada hercegnovske „Čistoće“. Kako je kazao, doživljava posjetu norveške delegacije i ovu donaciju kao još jedan dokaz velikog prijateljstva norveškog i crnogorskog naroda.
Predstavnik norveške delegacije Per Jarle Eriksen istakao je da za njih velika radost što su u Herceg Novom, kao i to da vide napredak koji je postignut u radu preduzeća „Čistoća“ i da se sva oprema koju su donirali koristi na najbolji mogući način. Objasnio je da se ovog puta radi o specijalnom polovnom vozilu, koje je odlično očuvano. On se zahvalio se preduzeću „Čistoća“ i Opštini Herceg Novi na gostoprimstvu i prijateljstvu i istakao da će se dobra saradnja nastaviti.
Najuspješnijim učesnicima likovnog i književnog konkursa “Naša mila Boko” na temu “Priče kapetana” sinoć su u dvorani Park – Herceg Novi dodijeljene nagrade.
Na književnom konkursu koji je bio namjenjen učenicima viših razreda osnovnih škola u Hereg Novom, pristigla su 38 rada.
Tročlani žiri u sastavu Dejan Đonović, glumac i dječiji pisac, Stevan Koprivica , dramaturg i direktor JUK Herceg fest i profesor književnosti Ana Zambelić Pištalo su odlučili da je Maša Niković iz OŠ” Ilija Kišić” iz Zelenike najuspješnije dočarala priče kapetana.
JUK Herceg fest Mašu nagrađuje tebletom Lenovo 3, a njenu mentorku. Profesoricu Tamaru Komar daruje vrijednom nagradom.
Prisutnima se obratio direktor JUK Herceg fest, g. Stevan Koprivica.
Na likovni konkurs, koji je bio namjenjen učenicima svih osnovnih škola u Boki Kotorskoj, pristiglo je 275 radova. Žiri u sastavu: galerista Ljiljana Marinović, profesorica likovne umjetnosti Ksandra Popović i konzervator i restaurator Goran Skrobanović su donijeli odluku da je prvu nagradu osvojio Savo Popović, učenik OŠ” Orjenski bataljon “ iz Bijele. Drugu nagradu Nikoleta Ćorović,a treću Zorana Dimitrijevski, obe iz OŠ” Veljko Drobnjaković” iz Risna.
Kapetan Tomo Katurić je tradicionalno darivao po 100 $ i slikarski pribor za autorima najuspješnijih radova, dok je JUK Herceg fest mentoru prvonagrađenog učenika, profesorici Aleksandri Ćorović obezbijedio vrijednu nagradu.
Posebni izaslanik pape Franje, poljski nadbiskup Henrik Hoser, stigao je u Sarajevo kako bi stekao što bolji uvid u pastoralni rad u Međugorju, osobito o potrebama hodočasnika.
Razgovarao je s brojnim crkvenim uglednicima u Sarajevu, a očekuju ga i u Međugorju gdje bi se trebao susresti s franjevcima. Pred sadašnjim je Papom odluka o rješavanju statusa Međugorja. Nakon što je proučio rad Povjerenstva koje je osnovao papa Bendikt XVI. – Vatikan, čini se, ne može ignorirati ono što se u Međugorju događa.
Pred Papinim izaslanikom, poljskim nadbiskupom, opsežan je posao. Zasad ne komunicira s medijima. Naime, iz Apostolske nuncijature poručili su da će se novinarima obratiti kada završi svoju misiju, a to bi moglo trajati mjesecima.
U nedavnom intervjuu za portal Aleteia poljski je nadbiskup, uz ostalo, istaknuo: Nije prvi put da Crkvi treba vremena za donošenje odluke, pogotovo što su ova Marijina ukazanja znatno drukčija od prijašnjih. Osim toga, to pitanje neće ništa promijeniti u crkvenom nauku o marijanskom štovanju.
Papinu izaslaniku primarna je zadaća provjeriti jesu li hodočasnici dobro pastoralno praćeni. Tek će se poslije rješavati status Međugorja kao svetišta, a zatim bi na red trebala doći i ukazanja. Prema mišljenju umirovljenog svećenika, člana prvog Povjerenstva za Međugorje, to se neće dogoditi za života vidjelaca, a vjerojatno ni za života ovoga Pape.
Međugorje godišnje posjeti između dva i dva i pol miliona hodočasnika iz cijeloga svijeta te se ubraja među najveća katolička hodočasnička mjesta. Upravo iz tog razloga Crkva želi hodočasnicima omogućiti dobru pastoralnu skrb neovisno o vjerodostojnosti ukazanja.
Predstavnici hrvatskih otoka zajedno s predstavnicima ostalih europskih država u utorak su u Briselu potpisali Deklaraciju o pametnim otocima kojoj je do sada pristupilo više od 200 europskih otoka od Baltika i Sjevernog mora do Sredozemlja.
Inicijativa “Pametni otoci”, pokrenuta po uzoru na inicijativu Evropske komisije “Pametni gradovi i zajednice”, za cilj ima učiniti otoke uključivim i uspješnim zajednicama te u tom smislu potiče na poduzimanje konkretnih koraka u smjeru osvještavanja o klimatskim promjenama i izgradnje primjerenih rješenja na lokalnim razinama, korištenje pametnih tehnologija koje će osigurati optimalno korištenje i upravljanje resursima i infrastrukturom, uvođenje održivog transporta, smanjenje i ponovnu upotrebu otpada, jačanje socijalne inkluzije i edukacija lokalnog stanovništa te sveukupnu promjenu prema održivom i odgovornom turizmu svih oblika, priopćili su ured Davora Škrleca i mreža”Pokret otoka”.
Događanje i svečano potpisivanje deklaracije organizirala je skupina europarlamentaraca, među kojima i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec (Zeleni). Škrlec je bio jedan od domaćina konferencije pod nazivom “New pathways for European islands” (Novi putevi za europske otoke) i organizator sudjelovanja hrvatskih predstavnika.
Strategija Europske unije se jasno zalaže za energetsku tranziciju i pametno korištenje resursa, razvoj cirkuralne ekonomije te održivi razvoj ruralnih i manje razvijenih područja, ističe se u priopćenju ureda zastupnika.
“Pristupanje Deklaraciji veliki je korak za hrvatske otoke na putu prema energetskoj tranziciji, korištenju pametnih tehnologija i obnovljivih izvora energije te borbi protiv iseljavanja. Deklaracija je ključan doprinos politikama Europske unije koja u sklopu zakonodavnog paketa Čista energija za sve građane priprema i posebnu inicijativu vezanu za energetsku tranziciju i održivi razvoj europskih otoka. S obzirom na malteško predsjedanje Europskom unijom, otocima se želi dati posebno mjesto kada je riječ i o borbi protiv klimatskih promjena. Otoci su bogatstvo svake države, a Hrvatska u tom smislu ima veliki potencijal. Važno je stoga da naše otoke učinimo primjerima dobrog upravljanja koje uključuje pametno gospodarenje otpadom, ekološku poljoprivredu i proizvodnju, razvoj održivog turizma i dobru povezanost tijekom cijele godine. Jedino tako možemo stvoriti nova radna mjesta i zaustaviti negativan trend iseljavanja. Izuzetno mi je drago što su to prepoznali mnogi gradovi i općine na našim otocima stavljajući danas svoj potpis na Deklaraciju”, izjavio je zastupnik Škrlec te pozvao i ostale da se priključe inicijativi.
Narednih dana biće će sunčano i natprosječno toplo. Ipak, prve dane aprila, po svemu sudeći, obilježit će južina, a u nedjelju ili ponedjeljak je moguća i kiša.
Danas nas očekuje sunčano i još toplije vrijeme. Na sjeveru, tokom jutra, po kotlinama kratkotrajno moguća magla ili sumaglica.
Vjetar povremeno umjeren, u jutarnjim i noćnim satima ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od -3 do 11, najviša dnevna od 13 do 24 stepena.
Četvrtak:
U južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano. Na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 13, najviša dnevna od 9 do 25 stepeni.
Fregata Kraljevske ratne mornarice HMS ,,Monmouth“ (F-235), koja je juče uplovila u Luku Bar, gdje će se zadržati do 31. marta, sinoć je ugostila Bokeljsku mornaricu.
Bokeljska mornarica
Ambasador Velike Britanije u Crnoj Gori, Ian Viting (Ian Whitting) i komandant HMS ,,Monmouth“, kapetan fregate Ian Fizi (Ian Feasey) priredili su prijem na kojem su prisustvovali i predstavnici Bokeljske mornarice Kotor kao počasni gosti.
Prijem za Bokeljsku mornaricu
Naime, ambasador Viting je, oduševljen nastupom Bokeljske mornarice Kotor prilikom proslave 850. godina posvećenja katedrale Svetog Tripuna i kao poštivalac tradicije duboko ukorijenjene u engleskom mentalitetu, preporučio kapetanu Fiziju da pozove Mornaricu na prijem kao počasne goste.
Prijem za Bokeljsku mornaricu
Predstavnicima mornarice je ukazana čast da, postrojeni zajedno sa odredom kraljevske mornarice, učestvuju u ceremoniji spuštanja zastave.
Izlov ribe na moru jedno je od najstarijih zanimanja lokalnog stanovništva u Bokokotorskomzalivu, ali i pored višjevekovne tradicije malo je pisanih tragova o istorijatu i tradiciji ribarstva u Boki. Upravo to je bio povod da se ovom tematikom bavi tim naučnika sa Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore,Ana Pešić, Mirko Đurović i Aleksandar Joksimović, kao i Slobodan Regner iz Centra za multidisciplinarne studije u Srbiji.
U nastavku prikazujemo, slikom i riječju, „razglednicu prošlosti“, odnosno neke od najzanimljivijih prepričanih djelova naučnog rada „Istorija ribarstva u Bokokotorskom zalivu i tradicionalni tipovi ribarstva“. Rad daje pregled istorijskog razvoja osnovnih tipova ribolova u proteklim vjekovima, opis barki i ribolovnih alata, kao i promjene socio-ekonomskih i društvenih odnosa u ribarstvu.
Osnovna poruka rada je da tradicionalni vidovi ribarstva, uz očuvanje ribljeg fonda, mogu biti ne samo izvor zdravog ulova iz mora već i atrakcija za turiste i upotpunjavanje turističke ponude Crne Gore.
Tipovi barki
U Boki su se upotrebljavale iste barke kao i u Dalmaciji: leut, gaeta, guc i svjećarica, koje naučnici detaljno opisuju. Sve su međusobno slične samo se razlikuju po veličini. I danas se u mandraćima Boke mogu naći drvene barke stare blizu ili preko 100 godina. Pri gradnji barki upotrebljavala se najviše hrastovina, zatim borovina, drvo murve, bukovina i jelovina. Pokretale su se pomoću vesala, a na svako veslo dolazio je po jedan veslač.
Tipovi barki
Zbog dužeg trajanja ribari su, između ostalog, barke “katramavali” – „sve unutrašnje strane barke mažu se vrelim katranom, što češće to bolje, samo se gornji deo palube nije premazivao ni sa čim“.
Ribolovni alati
Od ribolovnih alata u Boki su se koristile mreže, parangali, osti i vrše. Neki od ovih alata su i danas u upotrebi. Naučnici su detaljno opisali sve alate, njihovu upotrebu i razvoj kroz vrijeme, kao što je lov mrežom potegačom, čije izvlačenje na “ribarskoj posti”, dio mora i obale gdje ribari, spuštaju i izvlače mreže, je i danas atrakcija za turiste.
„Značaj ribolova mrežama potegačama prepoznat je u Strategiji razvoja ribarstva Crne Gore gdje je navedeno da će se raditi na očuvanju ovog tipa tradicionalnog ribolova na principima održivog razvoja tako što će se izraditi plan upravljanja za upotrebu mreža potegača“, navodi se u naučnom radu.
Ribolovni alati
Odnosi u ribarstvu
Ribari su obavljali ribolov pojedinačno ili su se udruživali u družine. Ribarsku družinu činili su “patrun”- imućniji ribar, vlasnik barke i ostali ribari, njih od šest do dvadeset, uglavnom članovi šire “patrunove” familije” i ribari iz mjesta. Sa ribarima su išli u lov i njihovi sinovi, jer se ova profesija prenosila sa generacije na generaciju. Svaki ribar u družini imao je svoje zaduženje, a na osnovu zaduženja se dijelila i zarada.
Riba se prodavala direktno iz barke koja je plovila lagano uz obalu a ribari su dozivali kupce sa uzvicima “ribe, ribe”. Drugi način prodaje bio je na “peškariji” (pijaci) koje su postojale u Kotoru, Risnu i Herceg Novom, gdje je svaki ribar imao svoje određeno mesto za prodaju. Riba je na “peškariji” morala biti sortirana po vrstama i spakovana u kašete, a kontrolisana od strane opštinskog ljekara.
Ribari u Boki Kotorskoj – foto IBM
Nekada je svako mjesto u Boki imalo “patrune”. Interesantna je bila družina Boža Jančića sa Njivica u čijoj družini su lovili i ženski članovi porodice.
Ovo je rijedak slučaj da su žene učestvovale u ribolovu, njihov posao je uglavnom bio soljenje ribe, krpljenje i pletenje mreža. Žene iz Bigove su bile zadužene za prodaju ribe koju su nosile na “peškariju” u Kotoru na leđima ili na magarcima.
Početkom XX vijeka ribari počinju da se udružuju u zadruge, ali usljed naglog razvoja pomorstva, turizma i industrije, gase se zadruge i ljudi okreću zanimanjima koja donose sigurnu novčanu zaradu.
Danas u Bokokotorskom zalivu postoji samo zadruga u Baošićima pod nazivom Kiril Cvjetković. Profesionalnim ribarstvom bavi se daleko manji broj porodica. Sve je manji broj ribara koji danas upotrebljavaju tradicionalne ribarske alate.
Ribari u Boki
Svega dvadesetak ribara na području čitavog zaliva upotrebljava mrežu potegaču, nekolicina njih mrežu ričak. Kako bi se upotreba ovih tradicionalnih alata omogućila i u budućnosti neophodno je obezbijediti zaštitu ribljeg fonda. Zaliv je u određenoj mjeri danas zaštićeno ribolovno područje, uz prateće zakone i pravilnike, koji moraju biti usklađeni sa Evropskom zajedničkom politikom ribarstva
Upravljanje resursima ribarstva u Crnoj Gori zasniva se na principima održivog ribarstva kako bi se spriječio prelov određenih vrsta i poremećaj cjelokupne ekosistemske zajednica.
„Tradicionalno ribarstvo, kao stil života u Boki, nas obavezuje da upravo ova aktivnost bude razglednica prošlosti sačuvana za nove generacije“, zaključuju potpisnici ovog naučnog rada.
Autori se zahvaljuju tradicionalnim ribarima Boke, od kojih su putem intervjua, ali i putem starih fotografija, došli do dragocjenih podataka o ovom kulturološko-istorijskom načinu života, u želji da ih otrgnu od zaborava.
Sastanak sa članovima podruznicom Bokeljske mornarice
Tokom radne posjete Herceg-Novom ministar evropskih poslova i počasni kapetan Bokeljske mornarice Aleksandar Andrija Pejović sastao se s predsjednikom Miroslav Marićem i članovima Podružnica Bokeljske mornarice Herceg-Novi.
Sastanak je bio prilika za predstavljanje redovnih aktivnosti Podružnice Herceg-Novi, kao i planova u vezi s obilježavanjem stogodišnjice od pobune mornara u Boki.
Ministar Pejović je pohvalio aktivnosti Podružnice usmjerene na promovisanje crnogorske kulture i tradicije istakavši da one doprinose ukupnom kulturnom bogatstvu koje će Crna Gora jednog dana unijeti u EU.
Potpredsjednik Opštine Herceg-Novi Dragan Janković je upoznao prisutne da je Opština obezbijedila prostor za rad Podružnice Bokeljske mornarice, čime je, nakon Kotora i Tivta, Bokeljska mornarica dobila svoj centar i u trećoj bokeljskoj opštini.
Učesnici sastanka su konstatovali da ovaj gest Opštine predstavlja značajan pomak u dobroj volji koji njeguje novska podružnica Bokeljske mornarice, te da će doprinijeti kvalitetnijoj realizaciji započetih i planiranih aktivnosti.
Predsjednik Podružnice Miroslav Marić je predstavio rad Podružnice, s fokusom na njenu izdavačku djelatnost čiji je cilj da pomorsku tradiciju ovog prostora učini dostupnom i drugima.
Sastanak sa članovima podruznicom Bokeljske mornarice
Počasni konzul Mađarske i vice-admiral Bokeljske mornarice Ćaba Mađar je naglasio da je tradicija pomorstva u Herceg-Novom veoma bogata, ali manje poznata širem auditorijumu, te da je zadatak Podružnice da tu tradiciju njeguje i nastavlja.
Član Podružnice Tomo Katurić je istakao da se sljedeće godine navršava 100 godina od pobune mornara u Boki Kotorskoj, te da se tim povodom planira izrada specijalne koverte, pečata i zapisa, koji će biti prikladan način da se prisjetimo hrabrosti mornara.
Shodno Planu Nastavnog Centra za obuku spasilaca na vodi Crvenog Krsta Crne Gore za 2017. godinu obezbijeđena su 4 kursa za obuku spasilaca na vodi, koja će se održati u Nastavnom Centru Crvenog Krsta, Domu solidarnosti u Sutomoru.
Kursevi za obuku spasilaca na vodi će se održati u periodu od aprila do juna, od kojih prvi počinje 29.aprila, drugi 20. maja 2017. godine, treći 2. juna 2017. godine i četvrti kurs 9. juna 2017. godine.
Kandidat za spasioca mora imati minimum 18 godina. Prije početka kursa kandidat je dužan dostaviti uvjerenje o psihofizičkoj i zdravstvenoj sposobnosti (ljekarsko uvjerenje) i mora uspješno završiti provjeru psihofizičkih sposobnosti u moru koja obuhvata: ronjenje na dah (20m i više), plivanje (50m za 50 sekundi i brže) i plivanje (300m slobodnim stilom za 6 minuta i 20 sekundi).
Prije polaganja završnog ispita svaki kandidat mora imati i minimum 100 časova nastave (teoretske, praktične i prve pomoći), dok završni ispit obuhvata znanje i iskustvo iz oblasti plivačkih sposobnosti, znanje iz teorije spasilaštva i znanje iz pružanja prve pomoći.
Ovom prilikom podsjećamo sve korisnike kupališta da su, shodno “Pravilniku o uslovima koje moraju da ispunjavaju uređena i izgrađena kupališta” dužni organizovati spasilačku službu koja se sastoji od najmanje “jednog spasioca, koji je završio obuku za spašavanje na vodi i posjeduje Legitimaciju za spašavanje na vodi važeću za tekuću godinu u skladu sa Zakonom o Crvenom krstu Crne Gore (“Sl. list RCG”, broj 28/06), na svakih 50m dužine obale u mjesecima jul i avgust, odnosno na svakih 100m dužine obale u ostalim mjesecima”.
Više informacija može se naći na sajtu Crvenog krsta Crne Gore www.ckcg.co.me i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom www.morskodobro.com, kao i na facebook stranici Crvenog Krsta Crne Gore.
Opština Herceg Novi je u poslednje dvije godine značajno unaprijedila kapacitete za korištenje sredstava iz evropskih fondova i na taj način osigurala dodatnih gotovo milion eura za razne aktivnoti iz domena evropskih poslova, ocijenjeno je tokom sastanka ministra evropskih poslova Aleksandra Andrije Pejovića s potpredsjednikom Opštine Herceg – Novi Draganom Jankovićem.
Tako je, kroz program koji Crna Gora ima s Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, Herceg Novi povukao pola miliona eura za dva značajna projekta unapređenja turističke ponude na Kanli kuli kroz 3D vizuelizaciju i najnovije muzejske tehnologije, kao i izgradnju avanturističkog parka na Orjenu.
Pored toga, kroz program Evropa za građane, Herceg Novi je obezbijedio gotovo 400 hiljada eura za projektne akivnosti povezivanja s drugim evropskim gradovima, razne seminare, međunarodne forume i javne kampanje za teme od značaja za građane. Ministar Pejović je iskazao zadovoljstvo što je izgradnjom kapaciteta za bavljenje evropskim fondovima, Herceg Novi uspio privući i sredstva drugih donatora, poput UNDP-ja i Japanske ambasade.
Pejović na satanku
Ministar je poručio da su, u narednom sedmogodišnjem periodu, prilike za prekogranično i transancionalno povezivanje Opštine Herceg-Novi s regionalnim i evropskim partnerima brojne, i posebno ukazao na mogućnosti koje se pružaju u okviru programa s Italijom i Albanijom gdje je na raspolaganju 25 miliona eura i budućim programima kao što su Dunavski i Jadransko – Jonski.
Potpredsjednik Opštine Dragan Janković je istakao da je angažovanje lokalnih zajednica motiv više za aktivniju ulogu lokalnih struktura i stanovništva. Istakao je važnost jačanja kapaciteta, kako za pripremu uspješnih projekata i apliciranje na pozive u okviru pretpristupnih fondova, tako i za njihovu uspješnu realizaciju. Poručio je da aktivna lokalna uprava predstavlja okvir za ubrzanje integracije čiji je prevashodni cilj smanjivanje postojećih razlika, povećanje nivoa razvijenosti prekograničnih regiona, kao i unapređivanje sveukupnih kulturnih, socijalnih, ekoloških, obrazovnih, zravstvenih i naučnih perspektiva među lokalnim i regionalnim zajednicama.
Aleksandar Pejovic sa potpresjednikom opstine Herceg Novi
Na sastanku s potpredsjednikom Opštine Draganom Jankovićem, takođe je bilo riječi o ulozi lokalnih samouprava u procesu pristupanja i pripremi za buduće članstvo u EU. Ministar Pejović je posebno ukazao na ulogu lokalnih samouprava i obaveza opštine Herceg Novi u dijelu sprovođenje obaveza iz poglavlja 27. Životna sredina, koje predstavlja jednu od najzahtjevnijih politika Evropske unije u procesu pristupnih pregovora.
