Festival vina i ukljeve, velika poljoprivredno-turistička i kulturna manifestacija, biće održana u Virpazaru 10. i 11. decembra.
Otvaranje festivala je u subotu u 11 sati, nakon čega slijedi kulturno – umjetnički program, u kojem učestvuju Zdravko Đuranović, KUD „Jedinstvo”, Aca Lukas, Andrijana Božović. Biće održana i izložba fotografija pod nazivom „Zlato iz Jezera”, zatim regata kajakaša, a biće dodijeljene i nagrade za pjesmu o vinu.
Drugog dana festivala, u nedjelju, na programu su izvođači KUD „Rumija”, KUD „Sveti Jovan Vladimir”, Jadranka Barjaktarović, „Akademia” bend, „Katapult”, „Zvuci gusala”. Biće dodijeljene i nagrade za najbolja vina.
Organizatori su, kao i svake godine, Mjesna zajednica Crmnica, Udruženje vinogradara i vinara Crmnice i „Dani Skadarskog jezera”, a pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacije Bar.
Asocijacija za demokratski prosperitet „Zid” je u Đenovićima održala javnu prezentaciju, u okviru projekta „Otvorite granice za pustolovine i nove mogućnosti putovanja”.
Prisutni su imali priliku da se informišu o volonturizmu, kao inovaciji u zajednici, usmjerenoj na turiste koji su zainteresovani za aktivni odmor i upoznavanje destinacije putem direktnog socijalnog kontakta i učestvovanja u društveno- odgovornim programima, a koji je temelj za razvoj turističkih proizvoda koji će pridonijeti atraktivnosti graničnih područja Hrvatske i Crne Gore.
Kroz projekat „Otvorite granice za pustolovine i nove mogućnosti putovanja“ predviđene su različite aktivnosti promocije volonturizma, povezivanja učesnika iz različitih sektora, jačanja njihovih kapaciteta za razvoj novih programa koji se temelje na društvenom preduzetništvu.
Program traje 18 mjeseci, od 15.aprila 2016. do 14.oktobra 2017. godine.
Koordinatori projekta su Udruga „MI“ iz Hrvatske i ADP „Zid” iz Crne Gore, a partneri Udruga za razvoj civilnog društva „Bonsai”, Udruga hrvatskih putničkih agencija i Opština Herceg Novi.
Najznačajnija kompanija za Istru i susjednu županiju danas obilježava 160. godišnjicu rada. Velik broj stanovnika Pule i Županije egzistencijalno, emotivno i obiteljski je kroz više naraštaja vezano za Uljanik. Oko Arsenala se gradila Pula i Pula je gradila Arsenal, kasnije brodogradilište i sva ostala poduzeća unutar Uljanika. Tim povodom razgovaramo s predsjednikom Uprave Uljanik Grupe Gianniem Rossandom.
Hrvatska brodogradnja trenutno ima 46 brodova u knjizi narudžbi, od čega samo Uljanik Grupa 21 brod ukupne vrijednosti oko milijardu eura. Posljednjih desetljeća Uljanikove su gradnje sofisticirane i s većom dodatnom vrijednošću s čime su se pulski brodograditelji pozicionirali na svjetskom tržištu.
– Knjiga narudžbi je obećavajuća i zahtjevna, veliki su poslovi u tijeku ili u pripremi.
– Dobro smo napunili knjige narudžba i to u prošloj godini koja je bila dosta složena jer je na globalnoj razini ugovoreno oko 40 posto manje brodova nego u 2014. godini. Dobro smo procijenili da će ova godina biti složena po pitanju ugovaranja, jer je u svjetskim razmjerima ugovoreno 60 posto brodova manje nego u prošloj. Zato smo lani ubrzano ugovarali poslove. Brodogradnja ima svoje cikluse, na svjetskoj razini danas se nalazi u značajnoj krizi. Međutim, sada imamo dosta vremena. Ukoliko u narednih 7-8 mjeseci ne ugovorimo niti jedan brod naša proizvodnja to neće osjetiti. Brodogradnja ima dugi proizvodni proces, više od dvije godine, pa smo tako krizu koja je nastupila 2008. osjetili tek 2010.
– Možete konkretizirati koji su poslovi ugovoreni i u kojoj su fazi proizvodnje? Koliko znam u knjizi narudžbi je nekoliko brodova…
– Cutter-suction drager koji je sada na navozu najsnažniji je takav brod koji je ikad napravljen ili se radi u svijetu. Preostali su i poslovi koji su ostali kod podizanja procesa proizvodnje, to su dva tankera koji se kombinirano grade u Puli i Rijeci. Grade se visoko sofisticirani samoiskrcavajući bulkovi za kanadskog naručitelja. Došla je prva količina čelika i počelo je rezanje prije nekoliko dana za gradnju 530. – kruzer za australsku kompaniju Scenic.
U ovom trenutku smo u punoj zaposlenosti, dva broda su na navozu, dva su u moru i dva u pripremi. Još nismo zadovoljni s outputom što je posljedica slabije zaposlenosti u prošlosti. No, vide se pomaci i u narednim mjesecima ćemo uhvatiti onaj ritam koji je nama potreban. Kod ugovaranja imate zadane rokove bez kojih nemate šanse dobiti ugovor. Niti jedan vlasnik nema preduge rokove jer ne može riješiti financiranje. Zbog toga mi danas moramo nadoknaditi izgubljeno vrijeme, period uhodavanja do pune zaposlenosti. To znači da nas čeka zahtjevna 2017. godina u proizvodnom smislu, gdje moramo tražiti od radnika pojačani angažman. Morat ćemo se dogovoriti s našim radnicima da se radi intenzivnije, više sati. To nisu uvjeti u kojim čovjek može raditi do penzije, ali jednostavno u ovoj godini će biti takva situacija. Iza toga očekujem da će se dostići normalni proizvodni ciklus gdje čovjek može raditi uobičajenim tempom.
– Rekli ste da je knjiga narudžbi zahtjevna, ali ostvariva.
– Potpuno argumentirano govorimo da je ostvariva. Za proizvodnju treba određeni broj vlastitih radnika i određeni broj kooperanata. Tako je koncepcijski složena Grupa Uljanik, već niz godina. Kad imamo puni kapacitet zaposlenih vlastitih ljudi u proizvodnji, 50 posto poslova obavljaju kooperanti i to na poslovima koji imaju varijabilni karakter. U studenom smo dostigli potreban broj kooperanata u Puli, a u Rijeci je potrebno još mjesec-dva dana.
– Koliko kooperanata radi trenutno u Grupi?
– U ovom trenutku u Grupi pored naših 4.250 radnika radi 1.650 kooperanata, od toga ih je u Puli 1.100. Sam Uljanik zapošljava ukupno 2.600 svojih radnika.
– Koliko trenutno zapošljavate stranih radnika, iz kojih zemalja? Dobivate li dovoljan broj radnih dozvola?
– Ne dobivamo dovoljan broj. Prošle se godine počelo izdavati radne dozvole nakon dugog niza godina kada to nije bilo potrebno jer nije bilo dovoljno posla. Dok se taj sustav opet pokrene treba vremena. Ne tražimo radne dozvole da bi smanjili cijenu radne snage nego zato jer nema dovoljno ljudi koji bi radili taj posao. Tražimo oko tisuću radnih dozvola za strance, a dobili smo manje, oko 900. Za Grupu Uljanik treba nam tisuću radnih dozvola da bi funkcionirao sustav s još tisuću domaćih kooperanata, uz domaće dobavljače koji su i te kako uključeni u proizvodni proces. Dozvole su stigle pola godine kasnije, dakle sredinom godine, ali smo uspjeli realizirati potrebe Uljanika. Strani radnici stižu iz cijele Europe i izvan Europske unije. Osim iz područja bivše države, radnici stižu iz Rumunjske, Bugarske, Estonije, Ukrajine. Nemamo niti dovoljan broj projektanata jer smo promijenili filozofiju da bi opstali, a to je veći broj malih serije i prototipova. Radimo jednu do dvije, maksimalno tri jedinice i tu smo u prednosti pred drugim brodogradilištima. Brodovi su složeniji i u malim serijama. To znači da nam treba puno veći broj projekata i inženjera brodogradnje prije svega, ali i ostalih profila. Stipendiramo studente, ali treba čekati da završe školovanje. Dodatno pokušavamo stimulirati studente brodogradnje.
Opština Herceg Novi prva je u Crnoj Gori za veoma kratko vrijeme uspjela da obnovi sva dječija igrališta, zahvaljujući dobroj inicijativi i saradnji sa privrednicima. Akciju je prije godinu inicirala Agencija za izgradnju i razvoj i za to vrijeme uređeno je ukupno 15 dječijih igrališta. Kompanija M:tel, donirala je sredstva za obnovu devet i izgradnju jednog novog igrališta u Zelenici.
Popravljen je ili postavljen potpuno novi mobilijar na igralištima u Sutorini, na Gomili, Crvenom krstu, Toploj 1 i 2, Savini, u Kumboru, Baošićima i u parku u centru grada. U toku je izgradnja novog igrališta u Zelenici.
-Sva igrališta će biti predata na upravljanje mjesnim zajednicama koje su aktivno učestvovale u saradnji sa javnim preduzećima u pripremi i uređenju terena. U naselju Gomila je postavljena zaštitna ograda oko cijelog igrališta, u cilju bezbjednosti djece – kazao je direktor Agencije Nikša Grgurević.
Istakao je da su na ovaj način pokazali da vode računa o našim najmlađim sugrađanima i stimulišu njihov boravak na otvorenom prostoru, što utiče na njihovo zdravo odrastanje i pravilan fizički razvoj.
-Otvaranje igrališta prema dosadašnjoj praksi koju je pokrenula Agencija prepuštamo najmlađima, jer je ova akcija namijenjena njima, a donatorima smo se odužili postavljanjem pločica sa imenima. Na svim obnovljenim igralištima biće postavljena rasvjeta – kazao je Grgurević, ističući da će akcija biti nastavljena i u narednom periodu.
-Dobili smo pozive građana da obnovimo igralište kod Španjole i u naselju Podi. Nastojaćemo i da to brzo realizujemo. Razmišljamo i kako da novi mobilijar sačuvamo od vandala, a najbolje rješenje je uvođenje video nadzora sa jednim operativnom centrom za praćenje. Mogućnost za to se otvorila uvođenjem led rasvjete. To nije jednostavan projekat zbog zakonskih ograničenja ali ni jeftin, jer samo za postavljanje jednog video nadzora je potrebno oko 430 eura – kazao je Grgurević.
Direktor kompanije M:tel Vladimir Lučić je istakao da su sa zadovoljstvom podržali inicijativu Herceg Novog.
-Najdraže donacije su upravo za najmlađe i iskreno želimo da djetinjstvo provode u sigurnom ambijentu obnovljenih igrališta. Za proteklih devet godina, donacijama u svim segmentima crnogorskog društva od preko 3 miliona eura, dokazali smo da smo društveno odgovorna kompanija –kazao je Lučić.
Uhapšeni Kotoranin i pripadnik škaljarskog klana Jovan Jovanović pobjegao je večeras oko 19 sati iz policijske stanice u Kotoru, a policajac M.B. iz Tivta koji je bio zadužen da ga čuva je uhapšen, zbog sumnje da mu je pomogao da pobjegne, saopštila je Uprava policije.
Zbog bjekstva opasnog člana “škaljaraca” policija je večeras blokirala cijeli Kotor, a gotovo da nije bilo raskrsnice niti ulice u koju policija nije zašla kako bi pokušali da ga pronađu.
Zbog neviđene bruke u Kotoru direktor policije Slavko Stojanovć je odmah smijenio komandira Stanice policije Kotor Marka Miškovića, dok je policajcu Bujišiću naređeno da razduži službeni poštolj i značku.
Nakon nesvakidašnjeg događaja tužilac je dao naredbu za hapšenje Bujišića, kojem su kolege lisice na ruke stavile oko 22.30 satri u Tivtu.
“Direktor UP je odmah po saznanju za događaj naložio smjenu M.M, komandira Stanice policije OB Kotor, koji je pretpostavljeni policijskom službeniku M.B. i koji je bio zadužen za organizaciju rada po toj liniji. Nadležni tužilac je oko 22,30 časova naložio da se M.B. liši slobode, zbog sumnje da je J.J. omogućio bjekstvo iz policijskih prostorija. M.B, sa mjestom stanovanja u Tivtu, je potom lišen slobode. Mjere i radnje na pronalasku i lišenju slobode J.J. su u toku”, saopštila je oko 23.30 Uprava policije.
Jovanović je navodno iz stanice pobjegao dok je koristio toalet, a za njim se intezivno traga.
Jovanović je juče uhapšen nakon što je prilikom pretresa više stanova i blindiranih vozila u vlasništvu braće J.i I . Vukotić pronađeno oružje, municija i drugi predmeti.
Kabare „Međuigre 0-24“ istaknutog bosanskoghercegovačkog dramskog umjetnika Zijaha Sokolovića, biće izedene u petak 9. decembra velikoj dvorani Centra za kulturu u Tivtu sa početkom u 20 sati.
Sokolović, jedan od najzanimljivijih autora neviđene teatarske energije, ovog puta u ulozi izvođača, reditelja i dramaturga, na književno kritično satirični način, komentarisaće političke događaje i društvena stanja.
Kabare, “Međuigre 0-24”, želi dodirnuti besmislenost i manjak logike čitavog ljudskog djelovanja sa sviješću da je čovjek uhvaćen u zamku civilizacije i usamljenosti, kao prirodnog stanja, i da se to ne može izliječiti, ali može ublažiti.
Nije imao šansu da preživi, pogođen je sa pet hitaca od kojih je jedan bio direktan pogodak u glavu. A jedini peh mu je bio što je imao taj ritual da svakog jutra popije kafu u tom kafiću koji je bio na pedesetak metara od njegove kuće. Cijela ta priča nema veze sa njim, bio je slučajna žrtva, kazala je za Blic dr Nataša Potić Zečević, supruga dr Dragana Zečevića koji je ubijen slučajno prilikom pucnjave u kafiću “Trofej” u Bečićima.
Poznati niški ginekolog od 2000. živio je u Bečićima gdje je imao porodičnu kuću a u Crnoj Gori je stekao i nedostajući deo staža.
“Poslije Niša radio je u još nekim klinikama u Crnoj Gori dok prije tri godine nije stekao uslov za penziju. Odlazak u taj kafić, bio mu je manir. Svakog jutra posle doručka, tu je dolazio na kafu i ostajao do 12, 13 časova i posle toga išao na ručak. Taj lokal je na 50 do 100 metara od njegove kuće. I kada bi djeca dolazila, ili prijatelji iz Niša, uvjek bi tu sjedjeli na kafu. Ali, jedini peh mu je bio što se našao u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu”, naglasila je supruga stradalog ljekara.
Ona kaže da je njen suprug zadobio povrede zbog kojih nije imao šanse da preživi.
Zečević je, dodaje, poticao iz ugledne ljekarske porodice – otac mu je bio pedesetih godina prošlog vijeka prvi upravnik Ginekološko-akušerske klinike, a i sam je bio vrstan ljekar.
Sve što se u Splitu događa, događa se na Rivi, Pjaci, u gradu, uglavnom. Kućice su zaživjele, pa i kada malo bura rashladi ariju, ponuđene dekice griju, kao i kuvano vino.
Još da su cijene niže, osmijesi bi bili širi, ali i ovako je splitska modno-blagdanska parada bila u punom zamahu…
Tivatski odbor Organizacije boraca NOR – jugoslovenska opcija (OBNOR), obratio se Sekretarijatu za finansije i ekonomski razvoj Opštine Tivat sa zahtjevom da bude ravnopravno tretiran u dodjeli budžetskih sredstava kao i Udruženje boraca NOR-a i antifašista (UBNOR).
OBNOR se u zahtjevu pozvao na mišljenje zaštitnika ljudskih prava Crne Gore Šućka Bakovića, a kome su se 30.jula pritužbom obratili Savez OBNOR-a Crne Gore i Udruženje boraca ratova od 1990 godine.
„Zaštitnik smatra da se zakonskim modelom finansiranja samo jedne nevladine organizacije koja baštini ideje i promoviše boračku organizaciju, narušava princip jednakosti i čini diskriminacija prema ostalim organizacijama koje imaju ili bi imale iste programske ciljeve i bile zasnovane na očuvanju vrijednosti potvrđenih kroz istorijsko i kulturno nasljeđe Crne Gore pod uslovom da ne postoje ograničenja zasnovana na Ustavu, međunarodnom pravu i zakonodavstu Crne Gore.”- ističe se u aktu koji je donio ombudsman Baković, po tzoj pritužbi zbog načina na koji Vlada, Ministarstvo finansija i Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, novac daju samo UBNOR-u.
Opština Tivat takođe već godinama za finansianje lokalnog odbora UBNOR-a iz budžeta izdvaja po 9 hiljada eura godišnje, i UBNOR-u obezbjeđuje prostorije za rad. Inače, tu organizaciju koja je naslijedila nekada jedinstveni SUBNOR, čine većinom simpatizari i aktivisti lokalnog DPS koji “baštine antifašizam i tekovine NOR-a”. Na čelu tivatskog UBNOR-a je inače, dugogodišnji sekretar OO DPS Tivta Dragiša Ćosović, a u toj organizaciji gotovo da više nema nijednog pravog partizana-borca koji se u Drugom svjetskom ratu borio za oslobođenje Jugoslavije.
Sa druge strane, OBNOR čine većinom ljudi opozicionog usmjerenja ali koji smatraju da su crnogorski partizani 13.jula 1941. digli ustanak u sklopu opštenarodne borbe za oslobođenje Jugoslavije, a ne za obnovu suverene Crne Gore kako to često u javnim nastupima interpretiraju aktivisti UBNOR-a. Lokalna vlast, pozivajući se na zakon o UBNOR-u, redovno je finasirala samo to udruženje kao “organizaciju od posebnog društvenog značaja”, dok je do sada odbijala svaki zahtjev OBNOR—a da bude izjednačen u pravima sa “procrnogorskom” boračkom organizacijom.
„Podsjećamo vas da smo se i ranije obraćali Opštini za pomoć jer sredstava namijenjena za finansiranje NVO koja se dodjeljuju na konkursu i koja smo dobili u tri navrata, nijesu mogla da pokriju troškove štampanja tri knjige koje smo do sada objavili. Ističemo da OBNOR Tivat funkcioniše bez službenog prostora i finansijskih sredstava neophodnih za rad“- stoji u zahtjevu koji je Opštini Tivat dostavio predsjednik tivatskog OBNOR –a Mato Brguljan. On je ukazao da je ombudsman Baković, reagujući po njihovoj pritužbi, državnim organima preporučio “da se analizira mogućnost finansiranja na ravnopravnim osnovama i nađe model finansiranja po kome bi boračke organizacije bile izjednačene u ostvarivanju prava na ravnopravan pristup sredstvima.”
„Put pisma – pisma bokeljskih pomoraca 1830-1890“ naziv jer izložbe koja će biti otvorena u galeriji „Novi to sam ja“ u subotu 10. decembra, sa početkom u 19 sati. U izložbenoj postavci naći će se pisma koja pripadaju čuvenoj kolekciji proslavljenog novskog filateliste i pomorskog kapetana Toma Katurića.
Svi zainteresovani posjetioci imaće čast i privilegiju da pogledaju jedinstvenu zbirku pisama nastalih u XIX vijeku, koja svjedoče o kulturi Bokelja tog vremena. Ista će ih provesti kroz bogat kulturni duh naše Boke, na nesvakidašnji način, i pružiti im izuzetnu priliku da putem pisane riječi osjete brojne dragocjene segmente ovog podneblja.
Tomo Katurić
Tomo Katirić je predsjednik Saveza filatelista Crne Gore, počasni član Kraljevskog filatelističkog društva u Londonu, član Evropske akademije filatelije u Parizu, nosilac Ordena zasluga za narod… Njegove kolekcije izlagane su u metropolama širom svijeta i nagrađene su brojnim zlatnim medaljama i priznanjima na internacionalnim filatelističkim takmičenjima (Atina, London, Njujork, Melburn…).
Izložbena postavka se može pogledati do 31. decembra, svakog dana (osim nedjelje i ponedjeljka) u periodu od 9-20 sati.
Organizatori izložbe su galerija „Novi to sam ja“, pokrovitelji Sekretarijat za kulturu Opštine Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi.
