Već skoro deset dana na sjevernoj obali ostrva Sveti Marko u Tivatskom zalivu nasukan stoji jedna manji putnički brodić koji je tamo bacila jaka bura tokom nedavnog velikog nevremena.
Riječ je o metalnom brodiću dugom oko 10 metara, a koji je prethodno dugo vremena bez dužne pažnje vlasnika, bio vezan u uvali Bonići, pored sada polupotopljene olupine drvene jahte „Independia“ koja je nekad takođe pripadala istom vlasniku.
Brodić koji je prije dvije sezone po Tivatskom zalivu vozio turiste, i u Bonićima je bio prepušten nebrigi i hirovima priorode, pa je na kraju odnešen burom, završio nasukan na obalu na nešto više od oko milju udaljenog ostrva Sveti Marko.
Budući da se nasukao na muljevito dno i obalu na kojoj nema većih stijena, malo je vjerovatno da je brod pretrpio teža oštećenja i da iz njega ističe nafta ili gorivo, ali je prosto nejverovatno da ni vlasnik, ni Lučka kapetanija do sada nisu učinili ništa da se on ukloni sa obale.
Najviše novca iz kapitalnog budžeta, ukuono 2.563.305 eura Opština Tivat lani je potrošila na ekspropijaciju zemljišta i početak izgradnje nove prilazne saobraćajnice MR 1 sa svom infrastrukturom, za „Orascomov“ turistički kompleks Luštica bay u Krtolima. To piše u Izvještaju o uređenju prodtora Opštine Tivat za 2016 koji je nedavno usvojio lokalni parlament.
Saobraćajnica koja se gradi na potezu od Solila preko Grabovca do iznad uvale Pržna značajna je kako za kompleks Luštica bay, tako i za eventualni budući rezidencijalno turistički kompleks na Plavom horizontu koji već godinama najavljuje, ali nikako da počne graditi katarski investicioni fond „Qatari Diar“.
Opština lani, osim rekonstrukcije donjeg dijela Ulice Plaih boraca i njene kontakt zone sa šetalištem Pine, vrijedne 60.900 eura, gotovo da nije izgradila niti jedan značajniji novi komunalni objekat. Radilo se na opravci ili rekonstrukciji postojeće infrastrukture, pa je tako oko 205 hiljada eura utrošeno u sanaciju i asfaltiranje ulica i lokalnih saobraćajnica, za zamjenu krova na zgardi Centra za kulturu izdvojeno je skoro 27 hiljada eura, dok je u sanaciju elektromreže i mokrih čvorova na objektu Ljetnje pozornice utrošeno oko 41 hiljadu eura. Za ekspropijaciju i početak izvođenja radova na izgradnji dvije nove ulice u Cacovu, odnosno Češljaru izdvojeno je preko 280 hiljada eura, prva faza izgradnje nedostajućih trotoara u Radovićima koštala je 18 hiljada, a sanacija dijela kanala za atmosferske vode skoro 35 hiljada eura.
Luštica – Foto Anton Marković Gula
Prema kapitalnom budžetu za ovu godinu, na lani ugovorene a do sada još nerealizovane projekte, ošptina će potrošiti 5,26 miliona eura, od čega se 1,1 milion eura odnosi na početak uređenja obale i izgradnju lungo mare šetališta na Belanima.Izgradnja dugo očekivanog novog Vatrogasnog doma sa izmještanjem dijela dalekovoda koji sada prelazi preko te lokacije, koštaće 48o hiljada eura, a novi multifunkcionalni objekat na mjestu barake Crvenog krsta na Seljanovu čak 770 hiljada eura. Na izgradnju novih poteza vodoodne i kanalizacione mreže i sanaciju postojećih, planirano je da se potroši 1,32 miliona eura. Za izradu projektne dokumentacije za više novih manjih saobraćajnica utrošiće se 150 hiljada, koliko i za asfaltiranje, dok će 40 hiljada eura biti investorano u mrežu javne rasvjete. Za ekspropijaciju je opredijeljen iznos od 1,5 miliona eura, dok će izdaci za gradnju novih i sanaciju postojećih objekata iznositi ukupno 1,41 milion eura. Od toga je najveći dio – 700.000 eura opredijeljen za početak gradnje lungo mare šetališta u Krašićima.
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) pozvao je građane da preuzmu aplikaciju koja će im omogućiti da anonimno prijave kršenja prava pacijenata.
aplikacija-zdravo-zdravstvo
Građani aplikaciju Zdravo zdravstvo mogu preuzeti putem Google play store-a ili veb sajta www.zdravozdravstvo.me
Iz CeMI-ja su pojasnili da prva mobilna aplikacija ovakve vrste u Crnoj Gori omogućava građanima anonimno prijavljivanje slučajeva korupcije, uz mogućnost slanja fotografija, audio snimaka i sličnih dokaza mogućih slučajeva kršenja njihovih prava kao pacijenata.
“Osnovni cilj prikupljanja prijava građana je da se izmjeri ukupni nivo korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore, odrede tačne ustanove, zdravstveni sektori i/ili doktori/zdravstveni radnici koji su korumpirani, ali i da se podigne svijest zdravstvenim radnicima i građanima o negativnim posljedicama činjenja koruptivnih radnji”, kaže se u saopštenju.
Aplikacija, kako su naveli, može omogućiti menadžerima i direktorima zdravstvenih ustanova da na osnovu trvdnji, komentara i prijava građana preduzimaju odgovarajuće mjere za pokretanje postupaka ili kažnjavanja zdravstvenih radnika na koje se prijave odnose.
Aplikacija je nastala u okviru projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana”, koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, kroz Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava i Program podrške za Crnu Goru.
Ekstremno niske temperature koje su prethodnih dana zahvatile Ulcinj, uticale su negativno na desetine flamingosa na Solani koji su uslijed velike količine leda na kanalima i bazenima tog područja ostali zarobljeni i uginuli – saopšteno je iz NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP).
Nepovoljne vremenske prilke su negativno djelovale i na desetine patki i šljukarica koje su doživjele sličnu sudbinu kao flamingosi.
Od posljedica hladnoća su stradale većinom mlade jedinke, dok je većina ostalih ptica pronašla utočište na nezaleđenim djelovima Solane, rijeci Bojani, kao i područjima u regionu sa većim temperaturama.
Flamingosi su ptice solana i naseljavaju toplije predjele. Nekada se na Ulcinjskoj Solani moglo vidjeti samo par jedinki ove vrste, a od 2011. godine kada ih je registrovano preko 450, njihov broj konstantno raste. Najveći broj flamingosa registrovan je tokom 2015. godine kada se na bazenima moglo vidjeti preko 2500 jedinki.
Prethodna očitavanja sa prstenovanih jedinki koje posjećuju Solanu ukazuje na to da su flamingosi iz: Italije, Turske, Španije, Francuske i Alžira česti posjetioci ovog područja zbog obilja hrane i pogodnosti staništa. Međutim, dosadašnji pokušaji njihovog gniježđenja su bili neuspješni zbog ljudskog faktora. Tokom prvog pokušaja gniježđenja 2013. godine su ukradena jaja, dok je prošle godine nepravilna regulacija vodnog režima u bazenima uticala na plavljenje velikog broja gnijezda.
Uginuli Flamingosi
Flamingosi ili ružičasti divovi privlače veliki broj turista širom svijeta i predstavljaju jedan od razloga povećanja broja posjetioca na Solani u prethodnih par godina s obzirom na to da su se nekada mogli vidjeti samo u dalekim egzotičnim destinacijama, a danas se mogu posmatrati na Solani u svako doba godine.
Maslinari sa područja barskog sela Kunje su se prije manje od pola godine organizovali i udruženo krenuli u izgradnju maslinarskog puta koji vodi centralnim dijelom maslinarskog kompleksa Mamole. Do sada je ugrađeno 65 metara kubnih betona i za potpuni završetak puta nedostaje betoniranje još samo 200 metara, za koji im je zafalilo novca. Očekuju pomoć od Opštine I institucija.
Kako je kazao Ćazim Alković, Društvo maslinara Bar je sa zadovoljstvom prihvatilo tu ideju i pridružilo se preduzimljivim maslinarima. Takođe, i u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja su prepoznali značaj ovog puta i posvećenost vlasnika maslinjaka da ga brzo završe i za kratko vrijeme su odobrili značajnu finansijsku pomoć.
Grupa entuzijasta sa tog područja koji su inače pokretači mnogobrojnih projekata za opšte dobro se organizovala i krenula u prikupljanje sredstava. Finansijska sredstva su prvenstveno izdvojili vlasnici maslinjaka, ali nije izostala ni pomoć ostalih mještana Kunja i drugih prijatelja koji su prepoznali iskrene nemjere maslinara.
Nakon označavanja trase u dužini od 1150 metara pristupilo se probijanju i nasipanju puta.
“Nije bilo lako probiti kilometer puta, ali spremnost svih vlasnika maslinjaka da se zbog praoširenja puta nekome poruši stara međa, nekome otkine smokva ili hrast i slično je značajno olakšalo posao. Svi maslinari ističu posebnu posvećenost maslinara Mahmuta Alića koji je tokom ljetnjih vrućina rukovodio radovima na putu i ističu i njegovu energičnost u prikupljanju finansijskih sredstava”, priča Alković.
Do sada je ugrađeno 65 metara kubnih betona i za potpuni završetak puta nedostaje betoniranje još samo 200 metara. Maslinarima iz Kunja ne nedostaje snage i volje da urade još preostalih 200 metara, ali im nedostaju finansijska sredstva za nabavku materijala.
“Ovako uspješan projekat zaslužuje podršku Opštine Bar, Ministarstva i drugih institucija i pojedinaca. Jer, prava šteta bi bila da put ne bude završen prema planu. Društvo maslinara će sigurno prema mogućnostima pomoći završetak puta, jer su se njegovi predstavnici na terenu uvjerili u koristi koje on donosi. Potvrdilo se ono za što se u Društvu maslinara bore i promovišu, a to je da bez ogovarajućih maslinarskih puteva ne možemo govoriti o savremenom maslinarstvu”, navodi se u saopštenju.
Društvo maslinara podržava maslinare Kunja i nada se da će i Opština Bar kao i druge instirucije pružiti za njih minimalnu pomoć koja će za maslinare i maslinarstvo biti velika i koja će omogućiti da se u izgradnji puta dođe do cilja.
Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, kazao je da očekuje nastavak investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), s ciljem razvoja marine i turističkih kapaciteta u kompleksu Porto Montenegro.
Vujanović u Abu Dabiju
Predsjednik, Vujanović boravi u Abu Dabiju, gdje se sastao sa Muhamedom Bin Zajed Al Nahijanom, krunisanim princom i predsjednikom Izvršnog savjeta Abu Dabija.
“Predsjednik Vujanović je iskazao poštovanje krunskom princu UAE za kontinuirani i snažni lični doprinos uspostavljanju i unapređenju ukupnih odnosa UAE sa Crnom Gorom. Među brojnim projektima koji su u Crnoj Gori realizovani predsjednik je izdvojio Capital Plazu u Podgorici i Porto Montenegro u Tivtu. Iskazao je očekivanje daljeg investiranja u razvoj marine i turističkih kapaciteta u Porto Montenegro čime će ovaj kompleks sačuvati svoju visoku prestižnost i doprinositi kvalitetu ponude turizma Crne Gore”, navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika.
Vlasnik Capital Plaze je, kako je saopšteno, nedavnim otvaranjem prestižnog hotela pokazao da ovaj najveći poslovno-stambeno objekat u Crnoj Gori svojim novim sadržajima obezbjeđuje dodatne vrijednosti.
“Predsjednik je ukazao je na značaj kreditne podrške za završetak regionalnog vodovoda koji je obezbijedio kvalitetno snabdijevanje našeg primorja. Takođe i kreditne podrške za poljoprivredu koja je kroz jačanje mogućnosti razvoja prerađivačkih kapaciteta dao veliku šansu razvoju poljoprivrede. Krunski princ UAE Šeik Muhamed Bin Zajed Al Nahijan saglasio se da je kvalitet dosadašnje uspješne saradnje garancija njenog daljeg unapređenja u uvjerenju da će ekonomska saradnja biti temelj ukupnih odnosa dvije države”, navodi se u saopštenju.
Ovih su dana hvarski ribari, izgleda, bili uspješni, svoje su mreže napunili kvalitetnom ribom. Neki su se pohvalili ulovom od nekoliko desetaka kilograma pravih cipala, ali kad se na jelšanskoj peškariji pojavio profesionalni ribar Antonijo Roić (43) iz Staroga Grada sa svojim ulovom, jedan primjerak iz kašete privukao je zanimanje brojnih kupaca i posjetitelja.
Naime, Roić je iz morskih dubina podigao lignju koja je s krakovima bila dugačka više od metra, a teška čak 2,20 kilograma.
– Ulovio sam je u prostici, u akvatoriju bruških vala. I sam sam se iznenadio njezinom veličinom, jer nešto ovako nikada nisam vidio premda sam od malih nogu na moru. Znam da će sada početi priče da nije prava, Loligo vulgaris, nego neka vrsta srodnika obične lignje, da su drugi ulovili još veće primjerke i slično, međutim, ja se na to jednostavno ne obazirem.
Ljudi koji znaju što su glavonošci rado su se s njom fotografirali, a kupio ju je jedan Svirčanin rekavši mi da lignja ove veličine nije dobra na gradele, nego da će je pripremiti na brujet – skromno je rekao Antonijo.
Slovenija doživljava pravi turistički bum poslije pobjede Donalda Trumpa na predsedničkim izborima u SAD-u i izbora Slovenke Melanije Trump za prvu damu, navodi agencija AP.
Više od tri miliona turista posjetilo je malu europsku zemlju, koja broji oko dva miliona stanovnika. Broj američkih turista je u prvih devet mjeseci prošle godine u Sloveniji poorastao 11 posto. Prema podacima Turističke organizacije Slovenije, očekuje se i da 2016. godina bude rekordna u slovenskom turizmu, jer se u deset mjeseci prošle godine bilježi i rast dolazaka stranih turista i rast noćenja za oko deset posto.
Turistički dužnosnici predstavili su u New Yorku najveće atrakcije bivše komunističke zemlje koja se 1991. godine odvojila od Jugoslavije.
Među njima je i hrana glavne kuharice Ane Roš, koja je gostovala u jednoj epizodi serije “Kuharov stol” (Chef’s Table).
Njen restoran smatra se jednim od najboljih u Sloveniji zbog specijaliteta kao što su pržene bijele šparoge na kremi od celera, svinjetina sa lososom, đumbir sa kiselim bijelim lukom.
Turistička organizacija opštine Budva uspješno je predstavila turističku ponudu budvanske rivijere na sajmu turizma „Vakantiebeurs 2017“ koji se održao od 10. do 15. januara u Utrehtu, u Holandiji, i na sajmu turizma „Ferien 2017“ koji se održao od 12. do 15. januara u Beču.
U Utrehtu se Turistička organizacija opštine Budva predstavila zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, lokalnim turističkim organizacijama Bara, Tivta, Kotora, Ulcinja i Podgorice, HG “Budvanska Rivijera” i nacionalnom avio-kompanijom Montenegro Airlines.
Najveći holandski turoperator TUI Holandija nastavlja saradnju sa Crnom Gorom, pa se ponuda naših hotela može ponovo naći u njihovim katalozima, a čarter letovi će se nastaviti i u 2017. godini i povezivaće Amsterdam i Tivat dva puta nedeljno od 13. maja do 7. oktobra. Da ovaj turoperator Crnu Goru smatra značajnom destinacijom govori i najava o uvođenju čarter letova iz Belgije tj. Brisela takođe za Tivat, dva puta nedeljno.
Dobre najave stižu i od predstavnika agencije Montenegro Reizen, koji su u ovom trenutku zadovoljni bukingom i napominju da se trend rasta broja turista sa ovog tržišta nastavlja i u ovom trenutku bilježe 25 % više rezervacija nego prethodne godine
sa sajma
Sajam „Vakantiebeurs“ okupio je preko 1.200 izlagača i 100.000 posjetilaca i jedan je od najvažnijih sajmova na teritoriji Beneluksa.
U Beču, na štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, svoju ponudu predstavile su, pored Turističke organizacije opštine Budva, turističke organizacije Bara, Kotora i Tivta, HG “Budvanska rivijera”, turistička agencija „Montenegro Reizen“ kao i sektor kampova CTU udruženja.
Na ovom sajmu, koji je okupio više od 800 izlagača iz preko 70 različitih zemalja, posjetiocima je predstavljena ponuda Crne Gore sa akcentom na aktivni turizam i izletničke ture.
Tokom sajma organizovani su sastanci sa partnerima sa ovog tržišta i specijalizovanim turističkim agencijama. Turističku ponudu Crne Gore u svojim programima nude brojni austrijski turoperatori i turističke agencije, između ostalih : Adventure Top Tours, Up and Down, Ficher Reisen, Isla Verde Reisen, Asi Wirkclih Reisen, Die Bergspechte Outdoor Reisen, Wetweitwandern, Sabtours Touristik Gmbh Austria, Commerce Tours Reisebuero. Kneisseltouristik, Krauland i td.
“Vijest da kanadski milijarder Piter Mank nije očistio morsko dno tivatskog zaliva iako je to obećao i da žive, nikla, olova i arsena ima i dalje više nego što je dozvoljeno nikoga u “Bokeškom Forumu” nije iznenadila. Kao što ne bi trebalo da iznenadi ni one koji su ga brže bolje doveli, predstavljajući ga kao spasioca tivatske i cjelokupne crnogorske privrede i turizma.
Piter Mank je “očistio” ono što mu je u Tivtu trebalo, pokupio kajmak i rješio se Porto Montenegra kad je procjenio da će mu pričinjavati više štete nego koristi, a nama ostavio brige. Baš kao što će nam iste ili slične brige ostaviti i drugi “spasioci” koji uzurpiraju i uništavaju obalu – najvažniji privredni resurs koji Crna Gora ima.
Možemo samo zamisliti kako će vijest o stanju mora, koja se društvenim mrežama proširila za tili čas uticati na potencijalne goste. Ali, to je posljedica kratkoročnog razmišljanja ili nerazmišljanja onih koji odlučuju očigledno se vodeći frazom kojom se i počasni građanin Tivta Piter Mank vodio a koja glasi: “poslije mene potop”! – kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma
