Uprkos buri i hladnom vremenu sinoć je na Trgu od oružja u Kotoru održana humanitarna novogodišnja tombola u organizaciji NVU Karampana, na kojoj je prikupljeno 115 eura.
Novac će biti uplaćene za liječenje oboljele Anđele Petrović.
Članice Karampane sinoć su posjetile su odjel za porodilje Opšte bolnice Kotor i uručile prigodne darove.
Drugi dan, Europa Cup 40. medjunarodne novogodišnje regata na Hvaru, Hrvatska, donio je i dalje odlične rezultate jedriličara JK”Delfin”.
Ilija Marković, Laser 4.7 i dalje na prvom mjestu nakon još jedne regate juče.
Les je drugi u olimpijskoj klasi Laser Standard, u kojoj Novljanin Dukić drži prvo mjesto.
U klasi Laser 4.7 Igor Nikolić je na 24. i Irina Kusovac na 27. mjestu. Nikola Golubović bori su u klasi Optimist i trenutno je 30. Takmičenje se nastavlja danas i traje do subote 31. decembra.
Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat, Brand New Tivat i Udruženje Preduzetnika Tivat organizuju doček Nove godine 2017.
Dočekajte Novu godinu u Tivtu uz Prljavo kazalište, Anu Rucner i Harisa Džinovića!
31.12.2016.
Nina Petkovic i Dan poslije 22:00h
Prljavo kazalište 23:30h
01.01.2016.
Ana Rucner 13:00h
Vanja Radovanovic & VII2 22:00h
01.01.2016. – Haris Džinović 23:30h
26.12.2016. – 02.01.2017.
Gastro uzitak
Ugostiteljska ponuda i razna iznenadjenja tivatskih preduzetnika na Pinama.
Decembar je ostao “dosljedan” pa nas je većinom suvo vrijeme pratilo od početka do kraja mjeseca. Velika je to rijetkost jer je ovaj mjesec, klimatološki gledano, drugi najkišovitiji u godini na Jadranu, odmah iza novembra. Anomalija je tim zanimljivija što se događa već drugi decembar zaredom, a prije toga se nije dogodilo od početka službenih meteoroloških mjerenja na našim prostorima.
Bura i tramontana koji su nas pratili posljednja dva dana bitno će oslabiti tokom današnjeg dana, a u dane vikenda potpuno prestati. Suvo će biti u cijeloj zemlji.
Dobra je to vijest za sve one koji će na otvorenome dočekati 2017. godinu. Zadnjih sati nedjelje, prvog dana Nove godine, zapuvat će slabo jugo kao uvod u promjenu vremena koja nam stiže sljedeće sedmice a s njom i oborine!
Petak:
Pretežno sunčano. Na sjeveru promjenljivo oblačno i veoma hladno, a uglavnom tokom jutra ponegdje slab snijeg ili mećava. Vjetar umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje i olujne jačine, sjevernih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od -9 do 10 stepeni.
Subota:
Pretežno sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost u sjevernim predjelima. U jutarnjim satima, u kontinentalnim predjelima, umjeren do jak mraz. Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjevernih smjerova, u popodnevnim satima će oslabiti. Jutarnja temperatura vazduha od -16 do 1, najviša dnevna od -4 do 12 stepeni.
U okviru programa “OPERA GALA”, danas, petak, 30. decembra sa početkom u 18 sati, prikazaće se opera “Travijata”, (Posrnula žena: ital. La traviata) u kinu Cadmus Cineplex – Budva. To je opera u tri čina Giuseppea Verdija. Libreto je napisao Francesco Maria Piave na temelju drame Alexandre Dumasa mlađeg, “Dama sa kamelijama (1852).
Opera je proizvedena 1853. godine u Veneciji. To je intimističko djelo koje se bavi vječnim temama ljubavi, društvenog licemjerja, žrtvovanja i iskupljenja. Ona je i napad na malograđanski mentalitet, govori da su društvene razlike koje razdvajaju visoko društvo od polusvijeta licemjerne, na završetku: da je srce važno i da trijumfira ljubav.
Popularnost opere “Travijata” ne jenjava. Prema statistici Operabase jedna je od najprikazavanijih opera u 2014. godini.
Cijena pojedinačne karte iznosi 6 eura.
Državni hidrometeorološki zavod je zbog mogućih negativnih posljedica nevremena uputio upozorenje za cijelu Hrvatsku, posebno naglašavajući naše, odnosno područje juga
Hrvatske. DHZ naime upozorava kako su mogući ledeni udari bure koja može puhatgi i brzinom većom od 110 km/h.
Ipak, doznajemo da se zračni, pomorski i cestovni promet redovito odvijaju. Most dr Franja Tuđmana je od 6 do 7,30 sati bio zatvoren za prvu skupinu vozila, ali se u međuvremenu sve normaliziralo.
S navoza Brodogradilišta i marine u Betini prekjučer je u more porinuta nova betinska gajeta ‘Lipa moja’, drveni brod izrađen po uzoru na izvornu betinsku gajetu iz 1740. godine, ali uz upotrebu suvremene tehnologije i materijala, piše Tris portal.
– Ovo je zapravo najnovija verzija gajete. Naše brodogradilište je čuvar tradicije drvene brodogradnje u najintenzivnijem smislu organizacije u Hrvatskoj, ali taj čuvar tradicije prati suvremene tehnološke trendove i prilagđava se upotrebi novih tehnologija i novih materijala. Pristupili smo realizaciji projekta ‘Betinska gajeta 700’ koja je građena od drva i epoksilnih smola, ljepila koja omogućavaju da se uredno napravi trup broda, oblik i da se postignu takve karakteristike da brod može ploviti i u najtežim uvjetima. Naši vrsni brodograditelji su imali priliku pokazati sve svoje umijeće koje su stekli tijekom dugih godina, a isto tako su imali priliku usvojiti i primijeniti nova znanja i nove tehnologije – rekao je na današnjoj svečanosti porinuća direktor Brodogradilišta i marine d.o.o. Betina Perica Elez.
– ‘Betina 700’ ili ‘Lipa moja’ je zaista najljepša gajeta. Mi imamo samo još jednu želju, da bude i najbrža. Svi oni koji su ovom u ovoj priči znaju što znači tradicija natjecanja gajetama – rekao je Elez najavljujući pobjede ‘Lipe moje’ na popularnim regatama tradicijskih brodova pogonjenih latinskim jedrom.
‘Lipa moja’ duga je 6,96 metara, široka 2,55, jarbol joj je visok 6,96, lantina je 1,6 dužine broda, jedro je površine 24,5 metara, ima čeličnu kolumbu (kobilicu) od 185 kilograma, u gajetu je ugrađen Sole Diesel od 16 ‘konja’, koji omogućava krstareću brzinu od šest čvorova, a rezervar od 80 litara autonomiju od 200 nautičkih milja…
Kako je pojasnio tehnički direktor Joško Radić, Brodogradilište i marina d.o.o. Betina imao je tri razloga za gradnju ove gajete: Prvi je da se korisnicima usluga brodogradilišta prezentira tehnologija koja se ovdje svakodnevno koristi i kvaliteta koja se njome postiže; Drugi je bio da na praktičan način pokaže budućnost drvene brodogradnje, a to je moderna tehnologija obrade i zaštite drva epoksilnom smolom, primjena laminiranog drva u brodogradnji, projektiranje uz pomoć u CAD-CAM software-a te upotrebe CNC stroja u obradi; Treći razlog je što je Brodogradilište htjelo nakon 270 godina pokazati kako se jedna kroz stoljeća dokazana forma može još malo poboljšati i napraviti puno kvalitetniji brod, koji traži malo više sredstava za gradnju broda, ali ne zahtijeva gotovo nikakvo održavanje.
– Baza cijelog projekta je naša ‘stara gajeta’ koju već desetak godina koristimo kao naš radni brod. S našom tehnikom smo je skenilarili i uz pomoć našeg kolege, projektanta Srđana Đakovića, brod je optimiziran i dan mu je nekakav štih broda za razonodu i dnevna jedrenja. Gajeta je rađena tehnologijom višeslojne oplate, odnosno, da se našalim, ima najmanje moguće madire, preko kojih su dva sloja furnira, stakloplastično platno i sve zaštićeno epoksilnom smolom. Brod je inače je nepotopiv, čak i pod punim opterećenjem i naplavljen. Sa šest putnika i putnom brzinom od šest milja može prijeći 200 milja uz 20 posto zalihe, odnosno otići sedam ili osam puta na Kornate i vratiti se. Šta se motora tiče ispunjava sve performanse, a što se jedrenja tiče, zadovoljni smo, ali to ćemo pokazati već na prvim regatama sljedeće godine – rekao je Radić.
Cijena broda je 50.000 eura, plus PDV, ali moguća je izvedba i jeftinijih verzija. ‘Lipa moja’ je prototip i služit će kao prezentacijski brod. Neće ići u serijsku proizvodnju, već će se graditi po narudžbi. Imat će garanciju na boju od sedam, a na trup deset godina. Upotreba epoksline smole svrstava ovu gajetu u klasu stakloplastičnog broda, što znači za joj treba minimalno održavanje. U gajetu je ugrađen mahagonij, tikovina, kanadski ariš i hrast. Drvo je zaštićno i znatno veće čvrstoće, neosjetljivo na koroziju, galvansku struju i osmozu. Kako kaže Radić, treba joj samo jednom godišnje dati premaz kopera, te lagano pobrusiti lakirane površine i nanijeti jednu ruku laka.
Na porinuću ‘Lipe moje’ bio je i Željko Jerat, predsjednik Udruge ‘Latinsko idro’ iz Murtera i organizator najstarije regate tradicijskih brodova, leuta, gajeta i kaića s latinskim jedrom. On je oduševljen prezentiranim, no smatra kako neće biti ostvarena želja Eleza i Radića da ova gajeta sudjeluje na tradicijskim regatama.
– Ne želim ništa prejudicirati, ali bih se usudio reći da upravo zbog kolumbe, koju tradicijska gajeta nema, ‘Lipa moja’ neće zadovoljiti propozicije regate ‘Latinsko idro’ u Murteru. Moći će jedriti i pokazati svoju superiornost, ali ne bi bilo fer da njen rezultat uspoređujemo s rezultatom tradicijskih, radnih brodova – rekao je Jerat.
Foto: Hrvoslav Pavić
www.tris.com.hr
“Prvi dan u prirodi” – pješačka tura do odmorišta kraj Kotobiljskog izvora, biće organizovana 1. januara najavljuju iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Opštine Herceg Novi
Polazak je zakazan u 11 sati sa glavne autobuske stanice i pješači se pored Španjole, preko Matkovića mosta, do Kotobilja. Završna tačka je skoro uređeno odmorište na Kotobiljskom izvoru, rađeno u okviru projekta “Udahnimo život zaleđu – selo Kameno”.
Kotobilj, je osim po ljepoti prirode, naročito njegove četinarske šume, poznat kao istorijsko mjesto – poprište čuvene bitke za oslobođenje Herceg Novog od Turaka, opjevane u “Gorskom vijencu”. O svemu tome će biti riječi tokom pješačke ture koju će predvoditi rukovodilac Agencije Željko Starčević.
Povratak u Herceg Novi je planiran oko 14 sati.
Na turu pozivamo sve koji žele zakoračiti u Novu godinu u zdravom duhu, bez obzira na godine, s tim da maloljetni treba da budu uz prisustvo roditelja, odnosno staratelja, saopšteno je iz Agencije.
Ovo je drugi događaj iz ovogodišnjeg programa “Zimski gušti na Orjenu”, koji je osmišljen u cilju predstavljanja hercegnovskog zaleđa prvenstveno samim Novljanima. Program se realizuje kroz saradnju Agencije sa sportskim klubovima, NVO-ima, vlasnicima ugostiteljkih objekta i ostalim zainteresovanim subjektima koji djele istu viziju, a uz podršku Opštine Herceg Novi.
U sklopu programa od „Božića do Božića“ sinoć je u Kotoru na Glavnom gradskom trgu koncert održala klapa Rišpet.
Po hladnom i burovitom vremenu brojni ljubitelji klapske pjesme uživali su u izvedbama hitova ” Kad je pošla ća” ,” Lumin”, ” Projdi mojon kalon”, ” Mislin samo na te”, ” Šapnut ću ti tajnu”…
Uz kuvano vino koje su služile aktivistkinje NVU Karapana, klapa Rišpet napravila je odličnu atmosferu. Oni su podsjetili da su početkom godine nastupili u Kotoru, a sinoćni nastup za kraj godine potvrđuje da Rišpet i Kotorani imaju zajedničku nit …
Više pogledajte u fotogaleriji.
Klapu „Rišpet“ osnovao je splitski skladatelj Pero Kozomara u septembru 2011. godine.
Kozomara je široj javnosti poznat po pjesmama: “Ne more mi bit”, “Bura”, “Zora bila”, “Još ne mogu pristat volit”, “Dugo nije pala kiša”, “Nasukan”, “Samo me čvrsto stisni za ruku”, “Kiša”, “Mala tica”, “Ne peri od mene ruke”… Do sada surađivao s najpoznatijih sedam hrvatskih klapa: Maslina, Cambi, Intrade, Iskon, Vokalisti Salone, Kampanel, Sv. Juraj HRM.
Na današnjoj sjednici Skupštine opštine Budva, Dragan Krapović izabran je sa 17 glasova za gradonačelnika tog primorskog grada, dok je Srđa Popović, kandidat DPS-a, dobio četiri glasa manje.
Dva predstavnika Cdu-a napustila su sjednicu.
“Zahvaljujem na povjerenju i ukazanoj mi časti koje doživljavam prije svega kao veliku obavezu i odgovornost sopstvenu i nove vlasti u cjelini. Pokazalo se, da bi se formirala nova vlast nije dovoljno samo dobiti većinu glasova na izborima, već se nakon toga moraju proći mnoge pravno-formalne zamke i nejednostavno usaglašavanje među raznorodnim partijama, koje su dobile tu većinu. Ja sam ponosan na rezultat koji smo postigli, i kao pojedinac među jednakim želim se posebno zahvaliti onima koji su glasali za mene, a i onim drugim što su učinili da ovaj izbor bude demokratski”, kazao je Krapović nakon proglašenja.
On je dodao da mu je želja, a tako će se ponašati, da bude predsjednik svih građana bez obzira na razlike.
“U tom smislu, zamrznuću svoju funkciju u OO Demokrate kojoj pripadam, dok budem u ovom mandatu. Danas iskazana i potvrđena većina je garant da ćemo i u buduće bez problema moći vršiti vlast u ovoj opštini. Naši programi se u mnogim stvarima ne slažu, ali imamo mnogo toga zajedničkog. Prije svega nas je ujedinila potreba i zahtjev građana Budve da se naprave promjene i jedan dug i taman period u razvoju budvanske opštine ostavi iza sebe. Mi želimo da naš grad i opštinu razvijamo u kulturnom, obrazovnom, ekonomski uspješnom i civilizacijski prosvijećenom maniru. Naša percepcija vlasti nije vlast i korist, već odgovornost javne tj državne funkcije, u korist građana i oni su je po sopstvenoj volji birali. Da bi se to postiglo mora se vlast depolitizovati, ne kao floskula, već suštinski afirmisati konkursni izbor na odgovorne funkcije u lokalnoj samoupravi. Ovi javni službenici se moraju držati slova zakona, te uz svoju stručnost imali lični karakter i etiku. Političke partije koje su političkom podjelom dobile uticaj na pojedine resore i preduzeća u opštini o ovome moraju voditi računa reagovati u slučaju kršenja ovih, mogao bih reći, dogovorenih načina rada i ponašanja. Svjedoci smo kako je to do sada izgledalo i kakve teške posledice to ima i za pojedinca i za društvo”, poručio je Krapović
Prema njegovim riječima vođenje jedne društvene zajednice kakva je opština je višedimenzionalno .
“To nije prosto menadžerstvo, partijski diktat, pravosudni dekret, poreski reket itd. Onaj ko uspješno želi da radi ovaj posao mora sve to biti, ali i domaćin, glava kuće, prijatelj i drug, adresa za razumijevanje i pomoć svima koji mu se obrate. U okviru tih i porodično mi zadatih vrijednosti nastojaću da se tako ponašam”, zaključio je Krapović.
Krapović je izabran na tajnom glasanju , a iz DPS je prigovoreno što su svi odbornici dosadašnje opozicije koristili flomastere prilikom glasanja za Krapovića
U petak, 30. decembra će, osim rebalansa budžeta za 2016. godinu, biti razmatrani Predlog odluke o privremenom finansiranju Opštine Budva za period od 01. januara do 31. marta 2017. godine.
© BokaNews, 2021
