Finski dizajner brodova Deltamarin predstavio je koncept broda za krstarenja koji je odabran kao pobjednik internog natjecanja kompanije za brodski dizajn.
Zero Emission brod može ploviti bez štete za okoliš budući da je u potpunosti ekološki neutralan i ne koristi nikakva fosilna goriva, rekao je Deltamarin.
“Tehnički izazovi su isprepleteni oko činjenice da nema fosilnih goriva na brodu tako da je potrošnju energije potrebno organizirati na način koji to podržava. SWAT trup se koristi kao osnova ovog koncepta “, prema tvrtki.
Brod ima četiri potpuno automatska jedra i koristi solarnu energiju i ćelije kao izvor energije. Opcija energije vjetra je također dostupna, ovisno o dizajneru broda.
Nadalje, brod za krstarenje ima toranj koji se može podići kad je brod usidren. Putnici također imaju mogućnost promatranja podmorja s okna ispod vodene linije.
Dizajniran da ima dužinu od 160 metara i širinu 53 metara, brod će moći primiti 540 putnika.
“Koncept Zero Emission broda za krstarenje izabran je kao pobjednik natjecanja. Žiri je smatrao da je koncept uspio u stvaranju pametnog i učinkovitog dizajna broda koji će odgovarati na buduće zahtjeve megatrendova i zahtjevnim potrebama uštede energije”, dodao je Deltamarin.
Žlijebi su najmanje među podorjenskim selima, smješteno na 700m nadmorske visine. Ističe se autentičnom arhitekturom, po kojoj je jedinstveno u Crnoj Gori.
Kuće su građene od kamenih ploča, ručno vađenih u seoskim majdanima, do te mjere prirodno ravnih, da u tradicionalnoj gradnji nije korišten vezivni materijal. Krovovi i međe su takođe rađeni od istog materijala. U žlijebskim majdanima kamen se i danas vadi jednako kao i prije 300 god – ručno, klinima, macama, polugama i vještinom!
Žlijebi
Selo se intenzivnije razvilo dvadesetih godina XX vijeka, kada su mnoge muške glave zaražene „zlatnom groznicom“ krenule trbuhom za kruhom u Ameriku i Kanadu. Nisu svi išli u potragu za zlatom, neki su radili i u rudnicima uglja, ali im je poznavanje vještine ručnog vađenja kamena pomoglo da u poslu brzo napreduju, steknu povjerenje poslodavaca, koji su im rado prepuštali rukovodeće funkcije u rudnicima i na majdanima. Od novca izdvajanog iz zarade 20-ak Žlijebljana, finansirana je izgradnja vodovoda u selu, davne 1933. god!
Žlijebi
Trudili bi se oni, svaki ponaosob, da budu posebniji, cijenjeniji i malo drugačiji od ostalih koji rade u zemljama sa druge strane okeana, pa bi se međusobno takmičili ko će u Žlijebe, iz tih dalekih krajeva, donijeti zanimljiviji, neubičajeniji poklon, koji bi im obezbjedio „poseban status“ među seljacima, bar do narednog odlaska! Zabilježeno je da je 1928. u Žlijebi iz Stewarta (Kanada), stiglo 105 kišnih odijela !!! Poklonodavac je velikodušno kupio kabanice za sve odrasle muškarce u selu, kako bi oni nesmetano, i za vrijeme jakih i dugih kiša po kojima su poznati ovi krajevi, mogli raditi u kamenim majdanima, zidati kuće, pojate i međe!
Jedan drugi Žljebljanin je, ukrcavajući se na brod u San Francisku, umjesto prtljaga, pored sebe dokotrljao bačvu od 100 l viskija!! Bure je dopremljeno u selo ali nije poznato koliko litara viskija je zaista stiglo u Žlijebe. Zapamćeno je da su prema viskiju, seljaci bili pomalo skeptični. „Naša domaća je bolja, zašto se u to Amerikanci plekaju!!“ Isti skepticizam nije bio zabilježen u slučaju „105 kišnih odijela“, pa je donosilac kabanica, te 1928. god. „odnio pobjedu“.
Žlijebi – pogled na ulaz u Boku
Žlijebljani koji su ostajali u selu bili su okrenuti zemljoradnji, stočarstvu, svojim majdanima, vađenju i klesanju kamena, radu u krečani u kojoj su „zagašivali“ kamen i pravili kreč… A naveče, kada motike, klinovi i mace utihnu, ovo bi se malo, kameno selo, svo pretvorilo u pozornicu. Od proljeća do jeseni, kada se boravilo napolju, u toplim večerima prošaranim pjesmom zrikavaca i vjetrovima koji bi baš u Žlijebima najljepše izmiješali mirise mora sa mirisima planinskog cvijeća, trava i borova, svirao bi orkestar 7-oro žlijebske braće. Svaki od njih je bio maestro na različitom instrumentu! Tih mjeseci bi oživjelo gumno, kamene tarace, uske uličice… Imali su Žlijebljani i malu pozorišnu grupu, koja je zabavljala mještane svojim komadima, igrajući svaki put na „različitoj pozornici“ (međa, gumno, parapet, ulica…).
Žlijebi – majdan kamena
Selo bi se nedjeljom, okupljalo u crkvi Sv.Nikole na liturđiji. Prvo crkveno zdanje, na ovom mjestu sa koga se pruža čarobni pogled na Boku, sagrađeno je još 1550 god.
Danas u selu živi tek nekoliko stalnih stanovnika, jedan od starosjedilaca je, objekat koji je nekad bio kamena pojata adaptirao u konobu koja se nalazi između dvije stare kuće u autentičnom, rustičnom, ambijentu sela.
Žlijebi
Napomena: lokacija i priča su kandidovani na konkurs „Sva čuda Crne Gore“ raspisan od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma
Niskotarifne avio-kompanije irski Ryanair, britanski Easy Jet i mađarski Wizz Air prevezle su od 2013. godine na aerodromima Podgorica i Tivat 237,7 hiljada putnika, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Savjetnik u Direktoratu za turistički razvoj i standard Ministarstva održivog razvoja i turizma, Maja Kovačević, kazala je da je dolazak tih low cost kompanija omogućio jeftinija putovanja crnogorskim građanima i uticao na produženje turističke sezone u Crnoj Gori.
„Prema statistikama Ryanair, Easy Jet i Wizz Air, su tri od trenutno četiri najveće niskotarifne avio-kompanije u Evropi posmatrano s aspekta broja prevezenih putnika. Od sredine 2013. godine posredstvom tih aviokompanija je na aerodromima Podgorica i Tivat zabilježen promet od 237,7 hiljada putnika“, rekla je Kovačević Pobjedi.
Ona je navela da se naredne godine očekuje dolazak još jedne niskotarifne kompanije.
Ryanair je počela letove ka Crnoj Gori od juna 2013. godine, a ove godine su letove uvele još dvije low cost kompanije Easy Jet, od posljednjeg vikenda marta i Wizz Air, koji je počeo da saobraća od 20. avgusta.
„Ove avio-kompanije nas povezuju sa četiri države -Velikom Britanijom, Belgijom, Njemačkom i Italijom, odnosno sa šest destinacija, posredstvom sedam aerodroma Londonom i aerodromima Getvik i Stansted, Briselom – aerodrom Šarleroa, Mančesterom, Minhenom i aerodromom Memingen, Milanom, najprije sa Bergamom pa prebačeno na aerodrom Malpensa, i Berlinom – aerodrom Šenefeld“, precizirala je Kovačević.
Britanski loukoster „Easy Jet“ u Tivtu
Riječ je o, kako je dodala, višegodišnjim projektima pa se očekuje dalje širenje saradnje kroz povećanje frekventnosti na postojećim rutama, ali i uvođenje letova sa nekih novih destinacija ka Crnoj Gori.
„Ulazak tih kompanija na crnogorsko tržište omogućava crnogorskim građanima da za nekoliko desetina EUR posjete pojedine evropske metropole, kao i da strani turisti po povoljnim cijenama doputuju u Crnu Goru“, smatra Kovačević.
Ryanair realizuje svoje letove iz Brisela i Londona dva puta sedmično tokom cijele godine. I to letove iz Brisela ponedjeljkom i petkom, a letove iz Londona četvrtkom i nedjeljom na aerodromu Podgorica.
Letove iz Berlina realizuje od 4. septembra ove godine, dva puta sedmično četvrtkom i nedjeljom i to tokom zimske IATA sezone 2016/2017, odnosno do posljednjeg vikenda marta kada ističe ugovor o saradnji.
Kompanija Wizz Air realizuje letove iz Milana i Minhena od 20, odnosno 21. avgusta ove godine na nivou dva puta sedmično na aerodromu Podgorica. Letove iz Milana realizuje utorkom i subotom, a letove iz Minhena četvrtkom i nedjeljom, a riječ je o cjelogodišnjim letovima.
Easy Jet je svoje letove iz Mančestera i Londona realizovao dva puta sedmično na aerodromu Tivat, tokom IATA ljetnje sezone, i ovi letovi su završeni posljednjeg vikenda oktobra, a nastaviće se početkom IATA ljetnje sezone, odnosno aprila naredne godine.
Kovačević je navela da su ulaskom niskotarifnih avio-kompanija na domaće tržište prvi put uvedeni direktni letovi iz Brisela, koji se realizuju tokom cijele godine, letovi iz Londona su takođe cjelogodišnji, kao i letovi iz Minhena i Berlina, koji su se ranije realizovali samo kao čarter letovi tokom špica ljetnje sezone. One je dodala da su novina i letovi iz Mančestera tokom IATA ljetnje sezone, kao i da su poslije nekoliko godina pauze, obnovljeni i letovi iz Milana, koji su takođe planirani kao cjelogodišnji.
„Evidentno je da se na ovaj način značajno utiče na smanjenje sezonalnosti destinacije, što je shodno strateškim ciljevima Crne Gore u oblasti turizma na listi najvećih prioriteta“, poručila je Kovačević.
Pozorišna predstava „Tre sorele”, u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti i Centra za kulturu Tivat, biće odigrana u ponedjeljak 7.novembra sa početkom u 20 sati u velikoj sali tivatskog Centra za kulturu.
U predstavi, koju je režirao Zoran Rakočević, igraju: Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Vule Marković i Pavle Popović.
Reditelj i glumci su studenti Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora Branislava Mićunovića i docenta Branka Ilića.
Predstava će pod pokroviteljstvom Opštine Tivat biti dio programa Novembarskih dana.
Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić izjavio je u subotu u Dubrovniku kako će Zimski festival biti otkazan zbog odluke Ministarstva kulture kojom se zabranjuje postavljanje ugostiteljskih kućica na Stradunu.
Vlahušić je na konferenciji za novinare napomenuo da još uvijek nije dobio formalan dopis iz Ministarstva kulture da zabranjuje postavljanje šatora ispred crkve sv. Vlaha te ugostiteljskih kućica na Stradunu pa je ta informacija još uvijek neslužbena.
“Ako je zabrana Ministarstva kulture točna, to znači da nema koncepta Zimskog festivala koji sam osmislio i koji je prošle godine pokazao izvanredan uspjeh jer je vratio život na Stradun. Imali smo pozitivno mišljenje UNESO-a, Ministarstva kulture i svih službi koje su bile potrebne za proteklu godinu. Negativno mišljenje Konzervatorskog odjela tad je bilo samo jedno mišljenje koje nismo morali poštovati i tad sam i rekao da ga neću poštovati”, kazao je Vlahušić te dodao da su ovogodišnje pripreme bile “znatno ozbiljnije” i da su otklonjeni svi uočeni nedostatci.
Pritom je naveo kako je potez od crkve Sv. Vlaha do Kneževog dvora bez ikakvog komercijalnog dijela.
“Kućice smo smanjili, dodali smo hortikulturu, dodali smo umjetničke iskaze i maknuli trgovinu sa Straduna. Cijeli taj prikaz smo na vrijeme predali Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture. Povjerenstvo koje je vodio pomoćnik ministra kulture Davor Trupković i u kojem je bila i pročelnica Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žana Baća dali su nam pozitivno mišljenje, uz uvjet da dostavimo mišljenja hitnih službi. Sve smo to dostavili Ministarstvu kulture”, rekao je Vlahušić te dodao kako je Ministarstvo ipak donijelo negativno rješenje.
Dubrovački gradonačelnik je istaknuo kako je u međuvremenu raspisan poziv za zakup kućica, a smatra kako je predlaganje da se ugostiteljske kućice izmaknu na predio Brsalja ili na Gundulićevu poljanu “ruganje s Dubrovnikom”.
“U Gružu i Lapadu napravit ćemo što možemo, ali cijeli Zimski festival kao takav je otkazan. Nema ni zabava ispred Crkve svetog Vlaha, nema ničega jer nema svrhe. Ne možete istrgnuti 90 posto iz korica jedne knjige, ostaviti samo naslov i reći da je to isto”, ogorčen je Vlahušić.
Odluka o zabrani još nije službeno objavljena, no prema medijskim napisima uslijedila je nakon sastanka održanog 28. oktobra u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
Dubrovnik – Stradun spreman za doček 2016.
Kućice se ne prihvaćaju kako bi se spriječilo oštećenje i onečišćenje uljem i masnoćama koje otječu u povijesnu kanalizaciju koja je, uz Stradun, vrednovana kao zaštićena povijesna jezgra Dubrovnika. Prodajne su pak kućice dopuštene, a moguće ih je rasporediti duž Straduna, no njihovim postavljanjem ne smije se se oštetiti kamen i moraju biti dovoljno odmaknute od okolnih objekata. Prema neslužbenim informacijama, iz Ministarstva kulture predlažu da se ugostiteljske kućice izmjeste sa Straduna na Gundulićevu poljanu, u Porat, na Brsalje te u Lazaret, kako bi se aktivirali i drugi zanimljivi gradski prostori.
U sklopu dubrovačkog Zimskog festivala, ove godine na Stradunu trebalo je biti postavljeno 16 ugostiteljskih i isto toliko montažnih kućica za obavljanje trgovine.
Kućice na Stradunu i prošle godine privukle su veliku medijsku pažnju kada su Konzervatori tražili njihovo uklanjanje, no taj zahtjev je stavljen van snage mišljenjem Ministarstva kulture po kojem montažne kućice nisu ugrožavale kulturnu baštinu.
“Igla ispod praga” dugometražni igrani film Ivana Marinovića sinoć imao uspješnu prvu projekciju u Los Anđelesu u sklopu kampanje za nagrade američke Akademije za najbolji dugometražni igrani film van engleskog govornog područja.
Film je prikazan u okviru “European Film Promotion” programa i uz pomoć Ministarstva kulture Crne Gore, dok je Q&A sa rediteljem i producentom filma vodio Pavel Jech, profesor prestižnog američkog Chapman Univerziteta.
“Igla ispod praga” će se zahvaljujući finansijskoj podršci u iznosu od 15.000 eura od strane Turističke organizacije Herceg Novi, koja je u kampanji prepoznala jedinstven potencijal za promociju Herceg Novog, prikazati još dva puta u Los Anđelesu.
Podsjetimo, “Igla ispod praga” za koju je Ivan Marinović pisao i scenario, je priča o stanovnicima malog sela na Luštici koji su na pragu da prodaju veliku zemlju i time riješe sve svoje probleme. Jedina prepreka na njihovom putu je tvrdoglavi pop Petar koji odbija da proda svoj dio.
U filmu igraju Nikola Ristanovski, Leon Lučev, Jelisaveta Seka Sablić, Ljubomir Bandović, Bogdan Diklić, Dragana Dabović, Goran Slavić, Dejan Đonović, Tihana Ćulafić, Filip Klicov, Mirko Vlahović, Stevan Radusinović i drugi.
Film “Igla ispod praga”
Beogradska premijera je zakazana za 12. decembar u Sava Centru.
Film su pored TO Herceg Novog sufinansirali Ministarstvo kulture Crne Gore, Filmski centar Srbije, i Luštica development.
Više hiljada katoličkih vjernika okupilo se u subotu u albanskom gradu Skadru kako bi sudjelovali u ceremoniji beatifikacije, proglašenja blaženim, 38 katolika koji su mučeni i ubijeni u vrijeme komunističke diktature tadašnjeg albanskog čelnika Envera Hodže.
Vjersku službu u katedrali sv. Stjepana u Skadru predvodio je kardinal Ernest Simoni, kojega je poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo nedavno imenovao kardinalom, a koji je i sam preživio zatvor.
Papa Franjo službeno je u travnju ove godine proglasio mučenicima nadbiskupa Vincenca Prennushija i još 37 redovnika umrlih u zatvoru ili ubijenih tijekom režima komunističkog diktatora Envera Hodže, koji je progonio vjerske vođe i vjernike.
Procjenjuje se da je blizu 40 posto albanskog stanovništva muslimanske vjere, te nešto iznad 20 posto pravoslavne i 13 posto katoličke te također da je visok postotak građana koji su ateisti.
U vrijeme komunističkog režima od 1944. do 1991. na vrlo isključiv način propagiran je ateizam, a 1967. zatvorene su sve crkve i džamije. Nakon pada komunizma 1991. godine, u Albaniji je povećan broj kršćana. Rimokatolička crkva ima svoje predstavništvo u gradu Skadru.
Dubrovnik je prvi put u istoriji zabilježio dolazak milionitog gosta, a riječ je i Mirici Matojic iz Jasenovca koja je u subotu stigla u taj grad na odmor sa suprugom Zlatkom.
Na svečanom obilježavanju milionitog dolaska u hotelu Valamar Lacroma dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić izrazio je zadovoljstvo činjenicom kako je riječ o domaćim gostima.
”Presretni smo da su to hrvatski turisti. Prije osam godina Dubrovnik je imao pola miliona dolazaka i tada nitko ne bi vjerovao da smo rekli da će se ovo ostvariti. Mi svake godine rastemo više od deset posto. Ogromna prednost je što su ovome najviše pridonijele dubrovačke obitelji. Hoteli zadnjih osam godina imaju kontinuirano milijun i osamsto do dva milijuna noćenja i popunjeni su oko 200- tinjak dana, ali u ovom kolovozu se prvi put dogodilo da je u privatnom smještaju ostvareno više noćenja nego u hotelima”, rekao je Vlahušić te dodao kako se demografija gostiju u zadnjih osam godina spustila za desetak godina.
”Danas imamo goste starosti od 20 do 40 godina u jednakom broju kao gostiju starijih od 60 godina. Dubrovnik je postao zabavan, ali i siguran grad”, rekao je Vlahušić.
Milijunta gošća u gradu Dubrovniku Mirica Matojic rekla je kako joj ovo nije prvi put da dolazi, a najavila je i povratak.
”Jako smo iznenađeni, nismo se nadali, suprug i ja smo došli na odmor dva dana. Meni je ovo već treći put u Dubrovniku, a suprug je prvi put ovdje”, rekla je Mirica Matojic te dodala kako se vraća jer joj je u gradu prekrasno.
Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Romana Vlašić rekla je kako je za Dubrovnik ovo iznimna turistička godina.
”U godini kad smo ostvarili dvostruku titulu šampiona turizma ostvarili smo po prvi put i milijunti dolazak. Izuzetno nas ovo veseli, a neprestano imamo nekih 11 posto povećanje u dolascima i 13 posto u noćenjima. Ovo je iznimna turistička godina s iznimnim ostvarenjima”, rekla je Vlašić.
Inače, u prvih deset mjeseci ove godine u Dubrovniku je ostvareno više od 3.4 milijuna noćenja.
U sklopu “Novembarskih dana” koji se priređuju u čast 21.novembra, Dana Opštine Tivat, opštinski Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja organizuje druge po redu, “Omladinske Igre bez granica”.
Igre će se održati na gradskoj rivi Pine, u petak 18. novembra od 11 sati – saopšteno je juče iz Opštine Tivat.
Ekipe sastavljene od šest članova i jedne zamjene, takmičiće se u devet disciplina: potezanje konopa, ples sa balonom, kariolice, jaje u kašićici, šutiranje trojki, šutiranje penala, trka u vrećama, trka kroz gume i trka parova.
Prijave sa imenima takmičara treba dostaviti Sekretarijatu za mlade, sport i socijalna pitanja do 15. novembra.
Generalna skupština Euromed mreže gradova kao i konferencija posvećena saradnji na Mediteranu održana je u Nica 3. i 4. novembra. Skupštini je prisustvovao evropski Komesara za proširenje Johanesa Hana, a u vodnim govorima prisutnima su se obratili i predsjednik Euromed Mreže gradova i regije Provansa-Alpi-Azurna Obala Kristijan Estrozi kao i zamjenik Generalnog sekretara Unije za Mediteran Ihab Fahmu.
Generalnoj skupštini organizacije je ispred Opštine Kotor prisustvovala koordinatorka Kancelarije za međunarodnu saradnju Jelena Stjepčević.
Evropski komesar za proširenje je ovom prilikom istakao da je evropska saradnja unutar organizacija kakva je Euromed – od velikog značaja za lokalne samouprave, prvenstveno zbog mogućnosti lakšeg suočavanja sa izazovima koje dijele svi gradovi na Mediteranu.
Euromed mreža gradova osnovana je 2000. godine i broji 100 gradova članica iz 22 zemlje sa evropske strane a takodje i sa južne i istočne obale Mediterana. Stalni Generalni sekretarijat se nalazi u gradu Nica koja predsjedava organizacijom.
Kotor u mreži EUROMED
Opština Kotor će nakon konferencije u Nici sarađivati sa Euromed mrežom gradova u svojstvu člana, prije svega na polju implementacije zajedničkih projekata evropske teritorijalne saradnje.
Konferencija posvećena saradnji na Mediteranu pružila je mogućnost uspostavljanja saradnje na projektnoj osnovi u okviru sljedećih poziva za projekte programa prekogranične saradnje posebno Interreg Med 2014-2020 programa i ENI ENC Med programa u okviru kojih Euromed mreža gradova ima značajnu ulogu.
U okviru Konferencije održana je i radionica organizovana od strane međunarodne Kancelarije za upravljanje vodama (IOW) tokom koje su predstavnici mediteranskih gradova razmijenili iskusta po pitanju upravljanja otpadnim vodama u kontekstu klimatskih promjena.
Ovom prilikom sve članice mreže izrazile su zainteresovanost da razvijaju razmjenu zasnovanu na sopstvenim iskustvima, u okviru bilateralnih i multilateralnih projekata saradnje, posebno ekonomskih, posvećenih zapošljavanju mladih, borbi protiv klimatskih promjena i razvijanju profesija karakterističnih za pojedinačne gradove.
Mreža ima pet radnih komisija posvećenih energetici, inovacijama, bezbijednosti i migracijama, planiranju prostora i baštin kao i upravljanju otpadom.
