Opština Kotor sufinansirati će sa 87.904 eura rekonstrukcije crkve Svetog Franja za potrebe biblioteke, na osnovu prethodno donijete Odluke koju je usvojila Skupština opštine Kotor.
Ugovor su danas potpisali predsjednik Opštine Kotor, Aleksandar Stjepčević, predstavnik Kotorske biskupije don Pavao Medač i sekretar Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Kotora, Nenad Vukadinović.
Ukupna vrijednost investicije koja je predviđena za kompletan projekat rekonstrukcije iznosi oko 450.000 eura.
Nakon završeteka Projekta, saglasno Ugovoru, zainteresovani građani i pravna lica će imati mogućnost nesmetanog korišćenja bibliotečkog fonda.
Opština Kotor sufinansirati će sa 87.904 eura rekonstrukcije crkve Svetog Franja za potrebe biblioteke, na osnovu prethodno donijete Odluke koju je usvojila Skupština opštine Kotor 19. maja 2016. godine, a u skladu sa Programom zaštite i očuvanja područja Kotora za 2016. godinu.
Ugovor su danas potpisali predsjednik Opštine Kotor Aleksandar Stjepčević, predstavnik Kotorske biskupije don Pavao Medač i sekretar Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Nenad Vukadinović.
Ukupna vrijednost investicije koja je predviđena za kompletan projekat rekonstrukcije iznosi oko 450.000 eura.
Nakon završeteka Projekta, saglasno Ugovoru, zainteresovani građani i pravna lica će imati mogućnost nesmetanog korišćenja bibliotečkog fonda.
Kotorska biskupija je započela aktivnosti na obnovi crkve Svetog Franja, radi zbrinjavanja veoma vrijednog i obimnog bibliotečkog fonda Biskupije još prije sedam godina, koja baštini knjige još od šesnaestog vijeka.
Izgled unutrašnjosti buduće biblioteke
Predsjednik opštine, ovom prilikom posebno ukazao na značaj očuvanja i zaštite kulturne baštine, kao i kulturnih dobara, kao što je crkva Svetog Franja, kroz realizaciju zajedničkih projekata, kako sa Biskupijom, tako i sa drugim suinvestitorima.
Don Pavao Medač, naveo je da je obnova crkve Svetog Franja bila dugogodišnja želja Biskupije, imajući u vidu dug period u kome se ovaj objekat nalazio u ruševnom stanju, a posebno iz razloga i potrebe i želje da se sakupi na jednom mjestu bogat bibliotečki fond Biskupije.
Nakon rekonstrukcije crkve, slijedi obnova, zaštita i konzervacija knjiga, kako bi bile sačuvane i dostupne javnosti.
Crkva Svetog Franje pripadala je kompleksu franjevačkog samostana. Sagrađena je u drugoj polovini XVII vijeka i ista pripada kulturnoj baštini Crne Gore.
Kotor – crkva Svetog Franja – foto Boka News
Danas biblioteka sadrži preko 20 hiljada naslova od kojih su najvrjednije inkunabule, knjige štampane prije 1500. godine (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) kojih je u ovoj biblioteci 45.
Od posebnog značaja za istoriju Kotora je prva inkunabula koja je izašla iz štampe, a koju je štampao Kotoranin Andrija Paltašić (1450 – 1500 godine).
Inače, u toku su unutrašnji radovi na baroknoj crkve svetoga Franje i prenamjena te sakralne građevine u prostor s novim sadržajem i funkcijom, u biblioteku Kotorske biskupije.
Uz poziv na dokumentarnu pozorišnu predstavu KoTo(R) o KOTORU koja će se održati u Kotoru i Podgorici (7. i 9. septembra 2016.) set razglednica “Pozdrav iz Boke” upućen je na preko 80 adresa nadležnih iz Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), Vlade CG, Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Morskog Dobra, Skupštine Crne Gore, Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Arhitektonskog fakulteta, Opštine Kotor…
Podsjećamo, predstava će u Kotoru biti odigrana danas, srijeda 7. septembra 2016. u 20 sati u KC „Nikola Đurković“ Kotor.
Nakon Kotora, predstava će biti izvedena i u Podgorici na festivalu FIAT-Festival Internacionalnog Alternativnog Teatra 9. septembra u 20 sati u KIC Budo Tomović.
Izložba Vaska Lipovca “Očaravajuća nedjeljivost radoznalosti” otvorena je u utorak, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.
Izložba predstavlja izbor iz obimnog Lipovčevog opusa i obuhvata nekoliko ciklusa – od ranih radova, preko djela iz ciklusa Sport, Erotika, Biciklisti, a realizovana je u saradnji sa obitelji Lipovac koja je vlasnik radova.
U okviru postavke predstavljeno je i nekoliko radova grafičarke Danijele Šušak, saradnice Ateljea Lipovac, prilagođenih slabovidim osobama koji su kao predložak imali Lipovčeva djela.
Kustoskinja izložbe je istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović Pejović, koja je otvorila izložbu, istakla je da radovi Vaska Lipovca nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
Tekst za katalog o ranim Lipovčevim radovima napisao istoričar umjetnosti prof. Zvonko Maković.
Tokom trajanja izložbe od 6. septembra do 9.oktobra biće organizovane umjetničke radionice.
Organizator izložbe je Narodnog muzeja Crne Gore, a realizaciju je pomoglo Ministarstvo kulture republike Hrvatske.
Vasko Lipovac – Most između kultura
Vasko Lipovac, kipar i slikar, rođen je u Kotoru 1931. godine, preminuo u Splitu, 2006. godine.
Kroz cijeli je svoj radni vijek u sebi nosio slike krajolika Boke Kotorske i bogato kulturno naslijeđe svog rodnog grada, a školovanje u Zagrebu, u ranim pedesetim godinama prošlog vijeka dalo mu je uvid u osnovna iskustva modernizma i figurativne anatomije (posebno zahvaljujući njegovom profesoru kiparstva, Kosti Angeli Radovaniju).
Nimalo patetičan ni sklon monumentalnosti, ipak je stvorio nekoliko upečatljivih spomenika (od Dražena Petrovića do Marka Marulića i Miljenka Smoje), ali njegov važan doprinos modernoj hrvatskoj skulpturi najprisutniji je u ciklusima posvećenima mornarima i mladim djevojkama, ljubavnicima i posebno sportistima.
Intimno povezan sa svojim crnogorskim korijenima, načinio je i seriju reljefa i poliptiha posvećenih Boki, stvorivši trajan mosti među kulturama Crne Gore i Hrvatske.
„Bitka na Neretvi“ naziv je predstave zagrebačkog udruženja „Bacači sijenki“ koja će biti odigrana u velikoj sali kotorskog Kulturnog centra, u subotu 10.septembra sa početkom u 20 sati.
Režija: Boris Bakal
Dramaturškina; Anja Pletikosa
Glume: Boris Bakal i Leo Vukelić
Predstava ‘Bitka na Neretvi’, nazvana ‘natpovijesni i metadramski izvedbeni antispektakl’, pokušava putem jednog istorijskog događaja uspostaviti istorijske i geografske veze različitih stvarnih junaka, u prvom redu onih koji rodbinski ili sudbinski nešto znače samim izvođačima na sceni. Taj ‘antispektakl’ izgleda tako da dvojica protagonista, Boris Bakal i Leo Vukelić razgovaraju prilično stručno o tome kada, kako i s kojim vojnim motivima je počela ta slavna bitka na Neretvi u rano proljeće 1943. godine.
U ovoj svetoj jubilejskoj godini Milosrđa, Kotorska biskupija s velikom radošću obilježava i jedan vlastiti jubilej – 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna.
Svečana proslava započet će 16. septembra u 20 sati, kada će se u katedrali održati prigodna Akademija.
U subotu, 17. septembra biti će središnje euharistijsko slavlje. U 9,30 sati pred katedralom će se zaigrati „Kolo Svetog Tripuna“ koje tradicionalno izvodi Bokeljska mornarica. U 10 sati započinje sveta misa koju predslavi uzoriti kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački u zajedništvu s brojnim biskupima i svećenicima.
850-godina-posvete-katedrale
Pozivamo sve vjernike i hodočasnike, da svojim molitvama podrže ovaj važan događaj za kotorsku biskupiju, a prema mogućnostima i da ga svojim prisustvom uveličaju – kaže se u pozivu iz Kotorske biskuije
U sjevernim dijelovima Jadranskog mora bilježi se prava invazija organizma nalik na meduzu koji je u Crnom moru desetkovao populacije riba i uzrokovao goleme štete od kojih se crnomorske zemlje do danas nisu oporavile, upozoravaju stručnjaci.
Mnemiopsis leidyi
U sjevernim dijelovima Jadranskog mora bilježi se prava invazija organizma nalik na meduzu koji je u Crnom moru desetkovao populacije riba i uzrokovao goleme štete od kojih se crnomorske zemlje do danas nisu oporavile, upozoravaju stručnjaci.
‘Imamo dojave kupača, zaljubljenika u more, amatera ronilaca i podvodnih snimatelja da su vidjeli Mnemiopsis leidyi. Riječ je zapravo o rebrašu, latinski Ctenophora, koji je samo sličan meduzama’, rekao je za Index biolog dr. sc. Davor Lučić iz Instituta za more i priobalje u Dubrovniku.
‘Nisam siguran da su sve baš Mnemiopsis leidyi, no na temelju odličnih snimaka koje je napravio vrstan podvodni fotograf Marinko Babić iz Pule, sa sigurnošću smo utvrdili da ih ima među njima. Njih je inače teško analizirati u laboratorijima jer se vrlo brzo raspadaju čim dođu u kontakt s krutim tijelima. Lakše je identificirati ih na temelju kvalitetnih fotografija kakve radi Babić’, pojasnio je Lučić.
Mnemiopsis leidyi nije opasna za ljude, nema žarnike kojima bi mogla opeći, međutim, jako je opasna za riblji fond.
Mnemiopsis leidyi
‘One nam mogu uzrokovati goleme ekonomske probleme. Štete koje su napravile u Crnom moru broje se u milijardama dolara. Ne vjerujem da se baš isto može i nama dogoditi, no treba pratiti kako se situacija razvija. Ove godine njihova povećana brojnost bilježi se od Pule pa sve do Ravene. Mi smo krenuli s istraživanjima koja bi trebala pokazati je li već i ova mala invazija uzrokovala neke posljedice. Za to će nam trebati vremena’, kaže naš stručnjak.
Invazija Mnemiopsis leidyi nikako se ne može spriječiti. Vrsta je vrlo invazivna i izuzetno prilagodljiva, a u našim krajevima nema prirodnih predatora.
‘Ušla je čak i u Kaspijsko jezero koje je vrlo slabe slanosti. I ondje uzrokuje štete. U Atlantiku ima prirodne neprijatelje, druge rebraše, no u Sredozemlju je uljez i nema prirodnih neprijatelja pa se prekomjerno razmnožava. To su želatinozni organizmi poput meduza. Uglavnom su mesožderi, što znači da se hrane zooplanktonom, ali i jajašcima i ličinkama riba. Prirodno stanište im je Atlantski ocean, a u Sredozemno more stigle su krajem 1970-ih. Prvi put su se balastnim vodama tankera, koji su iz SAD-a dolazili po rusku naftu, prenijele u Crno more. Ondje su se počele prekomjerno razmnožavati tako da su uzrokovale katastrofalnu propast ribarstva u cijelom Crnom moru, u Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj koje su uglavnom lovile plavu ribu poput inćuna. Ribarstvo Crnog mora do danas se nije oporavilo od te katastrofe unatoč potpunoj zabrani ribarenja; Ctenophora je tako temeljito istrijebila plijen koji je bio potreban ribi. Ona se vrlo brzo razmnožava, čak je i dvospolac, tako da se može samooplođivati. Vrlo brzo dostiže veliku brojnost u akvatorijima u kojima za nju ima dovoljno hrane. Stoga nije slučajno da se pojavila u sjevernom dijelu Jadrana koji je bogat zooplanktonom zbog rijeka koje u njega donose hranjive tvari. Tu se osobito ističe Po, druga najveća rijeka na Mediteranu, koja prolazi kroz poljoprivredna područja pa sa sobom nosi umjetna gnojiva, dušik i fosfor. Ctenophora se iz Crnog mora proširila po cijelom Sredozemnom moru. Uz obale Izraela, Francuske i Španjolske već se pojavljivala u većim populacijama. Probleme stvara i u Baltičkom moru gdje je također stigla balastnim vodama iz Atlantika. Prije 10-ak godina naše kolegice iz Pirana i Rusije, dr. Alenka Malej i Tamara Shoganova, objavile su rad u kojem su pokazale da se ta vrsta počela pojavljivati u Trščanskom zaljevu’, ističe Lučić.
Dobra vijest u ovoj priči jest to da je uz Mnemiopsis leidyi u Jadranu uočen i jajasti rebraš Beroe ovata, koji bi je možda mogao staviti pod kontrolu (slika dolje).
Naime, Beroe ovata je rebraš koji se hrani s Mnemiopsis leidyi. Naraste do 16 cm, a prozirno ružičaste je boje s velikim ustima na jednom kraju. Izvorno obitava u južnom dijelu Atlantskog oceana i u Sredozemnom moru. Kao invazivna vrsta naselio je Crno more i Kaspijsko jezero, gdje je smanjio i stavio pod kontrolu populaciju vrste M. leidyi.
Surova likvidacija dvojice mladića juče u Kotoru još jedna je potvrda moći kriminalnih klanova ali i nemoći istražitelja da im stanu na put.
Ocjenjujući da je stanje alarmantno i da je bezbjednosna situacija u Kotoru proteklih mjeseci bila samo zaliječena, ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović kaže da je vijeću za nacionalnu bezbjednost predložio svoje viđenje rješenja bezbjednosne situacije, ali da njegov prijedlog nije prošao.
Šta je predložio, kako kaže, možda će otkriti narednih dana kada bude akuelizovao pitanje bezbjednosti u Kotoru.
“Ono što mogu sada da vam kažem a da ne povrijedim tajnost je da sam tražio odgovornost da se utvrdi vrlo precizno kroz zaključke da se smijene određeni ljudi iz Uprave policije. Moji zaključci nijesu prošli, prošli su zaključci predsjednika vlade, ja mislim da odgovor treba da tražite od predsjednika vlade i od onih ljudi koji su smatrali da su ti zaključci bolji od onih koje sam ja predložio”, rekao je Danilović.
Da li je predlozio smjene direktora policije Slavka Stojanovića i šefa kotorske policije Igora Popovića, Danilović nije potvrdio ali ni demantovao.
“Više od ovoga ja ću reći onoga trenutka kada odlučim o skidanju stepena tajnosti sa inormacije koja je predstavjena vijeću za nacionalnu bezbjednst. Nadam se da će javnost razumijeti zbog čega to radim, ne želim da budem optužen da sam bilo kom pomogao da se sakrije”, rekao je Danilović.
Posljednji mafijaški obračun tema je broj jedan svih crnogorskih ali i pojedinih regionalnih medija. Postavlja se logično i pitanje ostavke ministra unutrašnjih poslova.
Kotor-foto Miro Marušić
“Definitivno ako ministar unutrašnjih poslova ima odgovornost i ako se ona može utvrditi onda on treba da podnese ostavku ali ja mislim da treba da je podnese predsjednik vlade i treba da je podnese koordinator službi bezbjednosti i svi koji godinama i deciniju prije nego je došao ovaj ministar na ovu poziciju nijesu uradili ništa da se problem Kotora riješi”, kazao je Danilović.
Svoje planove Stojanović je predožio vijeću za nacionalnu bezbjednost i oni nose oznaku tajno. Ipak tajna nije šta Danilović mislio o njima.
“Sve što je predložio direktor postoji u zapisnicima vijeća za nacionalnu bezbjednost, ja sam bio protiv tih zaključaka”, jasan je Danilović.
Sinoćnja ubistva mladih Kotorana su do sada najsvirepije likvidacije koje su se proteklih godina dogodile – razneseni su bombom u trenutku kada su pješke prilazili kući Biskupovića u naselju Muo. Zločin se dogodio nepunih petsto metara od stanice kotorske policije.
Demokrate Kotora u zvaničnom saopštenju za javnost ističu da je septembar je počeo živom predizbornom političkom aktivnošću u Kotoru koga u oktobru, zajedno sa parlamentarnim, očekuju i lokalni izbori.
„Uz restrikcije vode, uporne gužve na glavnoj gradskoj saobraćajnici i nastavku nemilosrdne betonizacije Boke, uzvrpoljila se lokalna vlast. Legendarna SDP, stranka poznata po autentičnom političkom dualizmu, prikuplja potpise za odbranu Luke Kotor. Ništa ne bi bilo sporno da SDP nije i dalje u vlasti u Kotoru sa DPS-om, ništa ne bi bilo sporno da oni isti nijesu imali mehanizme kontrole mnogo prije ovih grotesknih peticija.
I vladajuća partija se mobilisala i krenula u urgentno asfaltiranje seoskih puteva. Skupljaju se potpisi po državnim firmama i javnim ustanovama. Znaju da, bez obzira na pritiske i krađe, ne mogu dobiti izbore samo na jeftinom patriotizmu. Moraju još nečim zamazati oči građanima. Recimo, akcijama Mladih DPS-a po vrtićima ili licemjerjem šampiona bezidejnih performansa i humanitarnih predizbornih akcija. Dalje, sastavljanjem beskrvnih saopštenja kojima nišane kotorske Demokrate, banalnim i bljuvotnim tekstovima njihovih dopisnih članova.
Imponuje nam što kotorski DPS, sa svim krilima i frakcijama, produženim rukama i slugama, u Demokratama vidi najveću političku prijetnju, i tu su sasvim u pravu.
Međutim, hit nedjelje je besramna najava unutarnje troosovinske DPS saradnje u cilju tobožnje brige za zdravlje građanki i građana Kotora. Zapravo, briga je jedino za uzdrmani rejting kao rezultat dugogodišnje rđave uprave.
Što su sada smislili?
dr Goran Jovanović
Ženska alijansa DPS-a u saradnjisa JZUD-om zdravlja Kotor i mjesnim zajednicama u kojima DPS ima većinu planira sprovođenje aktivnosti u vidu medicinskih pregleda i informisanja građana o zdravim stilovima života. Pominju se i predizborne mamografije. Možda u zakupljenim DPS-ovskim birtijama mjesnih zajednica uz vinjak i trešetu? Onim mamografom za čiju su opravku novac sakupljali građani? Ima li kraja neotesanom i razumu uvredljivom političkom marketingu? Istovremeno, apsurdno zvuči da se dijagnostika Doma zdravlja godinama oslanja na rad radiologa iz drugih ustanova. Građanima naviklim na nestašice ljekova i laboratorijskih reagenasa, čekanja na preglede i dijagnostike, administrativne zavrzlame i druge probleme, DPS želi kupiti povjerenje mjerenjem pritiska i šećera jednom u četiri godine. Da nije žalosno, bilo bi za objaviti u Ćakuloni i Karampani, kotorskim satiričnim časopisima koji izlaze tokom karnevala.
Korišćenje javnih zdravstvenih ustanova u političke svrhe, za promociju bilo koje partije, predstavlja zloupotrebu državnih resursa u partijske svrhe. Nastavak ovakve prakse Demokratska Crna Gora neće dozvoliti. Demokrate će iskoristi sve zakonske mogućnosti preko nadležnih inspekcija da spriječe najavljenu zloupotrebu JZU Dom zdravlja Kotor u predizborne svrhe DPS-a, kaže se u saopštenju koje potpisuje dr Goran Jovanović, član Opštinskog odbora Demokrata Kotor
