Promocija “Paštrovskog almanaha 2”, koji je uredio dr Miroslav Luketić, a nedavno objavilo NVU Paštrovski almanah iz Budve, održaće se u subotu, 10. septembra 2016. godine, u 19 sati u hotelu “Palas” u Petrovcu na Moru, a učesnici su dr Miroslav Luketić, mr Branko Diki Kažanegra, Simo Armenko i Stevo Davidović. Moderator programa – Đorđe V. Gregović.
Nakon predstavljanja knjige, pokrovitelj promocije HG Budvanska rivijera, prirediće svečani koktel za goste.
“Paštrovski almanah 2“
Kao i prethodni broj, i ovaj ima oko 650 stranica, a gotovo 100 autora je učestvovalo u pisanju preko 100 priloga iz različitih oblasti koje se svojom sadržinom odnose na Paštroviće: društveno-ekonomska pitanja razvoja, turizam, prostor, graditeljstvo, prirodni resursi, ekologija, sport, obrazovanje, iseljeništvo, kultura, književnost, umjetnost, muzika, etnologija, arheologija, istorija, izvori – paštrovske isprave, prikazi, biografie, in memoriam, paštrovska hronika, građa za paštrovski leksikon…
Retrospektivna izložba skulptura i crteža hrvatskog umjetnika Andrije Krstulovića biće otvorena u petak, 9. septembra u 20 sati, u Ministarstvu kulture kulture na Cetinju. Izložbu će otvoriti ministar kulture Pavle Goranović.
Izložba “Prizori zaustavljeni u vremenu” omaž je čuvenom vajarskom majstoru iz Splita, Andriji Krstuloviću, među čijim najznačajnijim radovima su i skulptura Petra II Petrovića Njegoša i Karijatide na Lovćenu.
Ovaj događaj organizuje se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, na inicijativu Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, Kotor i Hrvatske matice iseljenika, podružnice Split.
Na otvaranju će govoriti i Danijela Vulović u ime HGD-a, Branka Bezić Filipović u ime HMI, Split, te Vesna Vičević u ime Matice crnogorske.
U muzičkom dijelu programa nastupiće dječji mandolinski orkestar HGDCG ”Tripo Tomas” iz Kotora, a biće prikazan i film o životu vajara Andrije Krstulovića.
Izložba „Podvodna fotografija“Stefana Kjučukova /Stephan Kyutchukov/ otvorena je sinoć u „Lipa“ galeriji u Luštica Bay-u, u prisustvu brojnih posjetilaca, stanovnika i ljubitelja fotografije i ronjenja.
Postavku čine 24 fotografije nastale tokom umjetnikovih putovanja u različite zemlje uključujući Meksiko, Palau, Indoneziju i Egipat, a organizovano je i prikazivanje fotografija snimljenih u podmorju Crne Gore.
Na fotografijama je prikazana raznovrsnost svijeta okeana, od ljepote mikroogranizama do ribljih kolonija. Među fotografijama snimljenim u Truk laguni u Mikroneziji na Pacifiku, je i fotografija ljudske lobanje u mašinskom odjeljenju potopljenog broda „Yamagiri Maru“.
Kjučukov, advokat iz Bugarske a inače stanovnik Luštica Bay-a, godinama je impresioniran podvodnom fotografijom. Na jesen ga očekuje ronjenje i snimanje na Galapagosu.
Podvodna fotografija
U obraćanju publici, on se zahvalio na prilici da organizuje izložbu navodeći da je Luštica Bay izvanredno mjesto za priređivanje umjetničkih izložbi i drugih kulturnih događaja.
„Po mom mišljenju, fotografija jedini način da blago podvodnog carstva bude otkriveno i da se posmatraju njegovi stanovnici. Ispod vode stvari su potpuno drugačije: od susreta sa kitovima i delfinima do ajkula i čarobno lijepih malih stanovnika grebena. Ronjenje je takođe susret sa podvodnim formacijama, kao što su pećine – veoma drugačiji i zamrznuti u vremenu univerzumi iz ledenog doba”, rekao je Kjučukov.
Kjučukov, sertifikovani ronilac je otkrio ronjenje još 2001. godine, a devet godina kasnije podvodna fotografija je počela da prati njegove avanture. Završio je fotografske studije kod čuvenog britanskog fotografa Martina Edža /Edge/.
Njegove omiljene destinacije su vode Indijskog okeana, naročito Indonezije, ali najbliži i najočigledniji podvodni raj je Crveno more. U mikronezijskom Pacifiku dubine kriju mnoge potonule brodove i njihove priče, a obala Meksika je dom mnogih morskih sisara i ajkula.
Fotografi Crne Gore, Zajednica Italijana Crne Gore i Pomorski muzej Crne Gore, Kotor organizuju dobrotvorna aukcija fotografija.
Dobrotvorna aukcija fotografija
Kompletan prihod aukcije namijenjen je žrtvama zemljotresa, koji je pogodio centralnu Italiju, 24. avgusta ove godine.
Aukcija će biti održana u utorak, 13. septembra 2016. godine u 19:00 sati, u Pomorskom muzeju Crne Gore, Kotor. Početna cijena fotogafija je 50 €, format fotografija je 70×50 cm.
Razoran zemljotres pogodio je centralnu Italiju24. avgusta ove godine. Najteže su stradali gradovi Amatrice, Arquata del Tronto i Accumoli u čijim je ruševinama smrtno stradalo 292 ljudi. Takođe, prouzrokovana je velika materijalna šteta ostavivši mnoge familije bez doma, srušene su škole, bolnice, crkve, kulturna baština, infrastruktura.
Tragedija koja je zadesila centralni dio Italije, pokrenula je grupu fotografa iz Crne Gore,Zajednicu Italijana Crne Gore i Pomorski muzej Crne Gore da organizuju dobrotvornu aukciju fotografiju. Prihod ostvaren na ovoj aukciji biće naša skromna pomoć žrtvama zemljotresa.
Dobrotvorna aukcija fotografija
Potrebu da se pomogne, ne treba objašnjavati. Fotografi iz Crne Gore,u okviru svojih mogućnosti, su već organizovali više dobrotvornih akcija, kao na primjer za žrtve poplava u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 2014. godine i u brojnim drugim individualnim pozivima za pomoć. Međutim, u ovom slučaju smatramo da je potrebno sjetiti se zemljotresa, koji je pogodio jug Crne Gore 15. aprila 1979. godine. U njemu je stradala101 osoba, a jug Crne Gore ostao je u ruševinama. To iskustvo čini nas veoma bliskim stanovnicima Italije, koji se danas suočavaju sa posljedicama svog razornog zemljotresa. U obnovi koja je uslijedila nakon našeg zemljotresa, pomogle su nam mnoge zemlje, uključujući i Italiju. Italijanski vojni brodovi su dopremili humanitarnu pomoć, koja je bila veoma značajna za neposredno zbrinjavanje ugroženih, odmah nakon zemljotresa. U obnovi Kotora, Herceg Novog, Tivta, Budve, Bara i Ulcinja, Italija je imala učešća kroz pomoć Vlade Italije, te njenih humanitarnih i privrednih organizacija, pomažući da se obnove škole, bolnice, kulturno nasljeđe, adminstrativne zgrade i ostalo. Sjećajući se te pomoći, u prilici smo da damo svoj skroman doprinos pomoći žrtvama nedavnog zemljotresa u Italiji.
Zbog svega toga, pozivamo ljubitelje fotografije i prijatelje Italije da u utorak, 13. septembra 2016. godine u 19:00 sati učestvuju u dobrotvornoj aukciji fotografija za žrtve nedavnog zemljotresa u Italiji, koja će se održati u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru. Fotografije formata 70×50 cm, koje će se naći na aukciju, predstavljaju izabrane radove najznačajnijih fotografa koji danas djeluju ili su porijeklom iz Crne Gore.Početna cijena svake fotografije je 50 €. Radovi koji će biti na aukciji, mogu se pogledati na Facebook stranici aukcije: facebook.com/mne2it i ostalim socijalnim mrežama preko hashtagova: #photo_mne2it i #mne2it.
Spisak fotografa koji učestvuju u dobrotvornoj aukciji mne2it
Jugoslav Belada, Luka Bošković, Miloš Ćetković, Zoran Đekić, Boris Đuranović, Maja Đurić, Mihael Miko Đuričić, Aleksandar Jaredić, Dejan Kalezić, Aleksandar Kordić, Miško Kordić, Stevan Kordić, Srećko Krasan, Anton Gula Marković, Miro Marušić, Stevan Milačić, Duško Miljanić, Nebojša Nišić, Zoran Nikolić, Lazar Pejović, Dalibor Ševaljević, Igor Šljivančanin, Slaven Vilus i Đorđe Živaljević
Članovi Društva prijatelja bokeške baštine, nevladine organizacije koja je osnovana sa prvenstvenim ciljem očuvanja i unapređenja prirodnog i graditeljskog nasljeđa Boke Kotorske, posebno Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kao dijela Svjetske baštine, uputili su otvoreno pismo Ministrastvu kulture.
Organizacija je osnovana nedavno, isprovocirana trenutnim stanjem kulturne i prirodne baštine na području Boke Kotorske. Osnivači društva su stručnjaci iz oblasti zaštite kulturne baštine sa prostora Boke.
Pismo prenosimo integralno.
Poštovani,
Prirodno i kulturno istorijsko područje Kotora upisano je na UNESCO Listu Svjetske baštine 1979. godine, zbog “izuzetne univerzalne vrijednostikoju posjeduje, a koja se ogleda u kvalitetu njegove arhitekture u utvrđenim i otvorenim gradovima, naseljima, palatama i manastirskim kompleksima, te njihovoj harmoničnoj integraciji sa kultivisanim terasastim predjelom na obodima visokih stjenovitih planina” [1].Svjetsku baštinu Kotora ne čine samo gradovi Kotor i Perast, ili pojednačni kulturno-istorijski objekti, već cijeli kulturni pejzaž kotorsko-risanskog zaliva koji počinje na rtu Gospa od Anđela i završava se na Turskom rtu.
Na kritično stanje u okviru Područja Kotora UNESCO ukazuje u kontinuitetu od 2003. godine do danas. Već tada je u odlukama Komiteta Svjetske baštinenaglašena “zabrinutost zbog rizika koji prekomjerna i nekontrolisana urbanizacija ima na izuzetnu univerzalnu vrijednost područja (OUV)”[2].
Ovakvo stanje potvrdila je i 2013. godine UNESCO/ICOMOS Savjetodavna misija, u čijem izvještaju je navedeno da je “veza između planiranja i politike zaštite vrlo slaba, da prostorno-urbanistički planovi tolerišu, a u određenom stepenu i podstiču urbanizaciju, dok u isto vrijeme ne uspjevaju da integrišu zahtjeve očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti područja (OUV) i elemente kulturnog pejzaža”. Misija je prepoznala kao ozbiljan problem “slabost sistema zaštite i njegovu nemoć da pozitivno utiče na proces urbanizacije, prostornog planiranja i razvoja saobraćaja” [3].
Bez obzira na preporuke UNESCO-a, stanje se neprekidno pogoršava, a posebno intezivno u posljednje dvije godine.
Pozdrav iz Boke
Zaštićeno područje Kotora pokriva niz planskih dokumenata, ali je baština u njima u pravilu tretirana formalno, podređena savremenim graditeljskim zahvatima iprevashodno u funkciji kapitala, a ne u cilju unapređenja kvaliteta područja za dobrobitsvih njegovih građana. Najviši planski dokument, Prostorno-urbanistički plan (PUP)sa kojim bi trebalouskladiti sve planove nižeg reda (DUP, UP, i dr.) još uvijek nije donesen. Studija zaštite kulturnih dobara koja bi trebaloda bude ključna bazna studija na osnovu koje se izrađuje PUP, iako jezavršena prije više od godinu dana, još uvijek nije usvojena od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Studija,u kojoj su jasno definisane i mapirane vrijednosti i karakteristike kulturnog pejzaža područja Kotoradala je mjere za drugačiji pristup planiranju prostora, mjere kojima je cilj zaustavljanje aktuelnog planerskog i graditeljskog haosa koji prijeti da sasvim promijeni karakter zaštićenog područja. Ove mjere bile su ključni razlog konfrontacije Stručnog tima koji je izradio Studijui Direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara, i razlog zašto Studija još uvijek nije usvojena. Istovremeno, u prostoru se događa upravo ono što je Studija pokušala da spriječi. Dobrota i Prčanj se ubrzano transformišu i gube karakteristike tradicionalnih naselja, LSL Glavati usvojena je nakon što je kotorskaUpravačetiri godine odbijalada izda saglasnost na taj planski dokument, Kostanjica se širi uprkos oštrim kritikama javnosti i preporukama ICOMOS-a. Najnovija “valorizacija” i “kultuvisanje” Turskog rta sa “privremenim”objektom TRAJNO iradikalno mijenja konfiguraciju terena, razara prostor ne samo fizički već i njegov istorijski značaj i narušava glavnu vizuelnu osu koja spaja područje Svjetske baštine i njegovu zaštićenu okolinu.
Ovim posljednjim incidentom, ogolila se obesmišljenost aktuelnog planiranja prostora u kojem nevidljiva granica morskog dobra dezintegriše milenijumski jedinstven prostor, dijeli planiranje na prostor iznad i ispod puta, ne prepoznajući pritom suštinu integriteta prostora. Iako se u zoni morskog dobra mogu podizati samo privremeni objekti, kod nas se pojmom “privremeno” dozvoljavaju trajne izmjene konfiguacije terena, gradnja masivnih armirano betonskih konstrukcija predimenzionisanih gabarita.
Incidentom na Turskom rtu takođeje ogoljena obesmišljenost najvažnije institucije zaštite područja – Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja, odobravajući ovakva rješenja zanemaruje postulate struke i postaje servis građevinskog lobija. Negiraju sepostavljeni stručni stavovi definisanii kroz neke od najvažnijih dokumenata kao što je Menadžment plan područja Kotora iz 2011., a izdajuse uslovi i saglasnosti koji su u suprotnosti sa njima. Ogolio se i besmisao licenci (ali i diploma), jer kako se može smatrati stručnjakomonaj ko svojom licencom i diplomom stoji izadavanja uslova, saglasnosti igradnje na Turskom rtu i tvrdi da će betoniranje obaleoplemeniti prostor.
Verige objekat u izgradnji-foto Boka News
Kako su slučajevi devastacije zaštićenog područja Kotora sve brojniji, krajnje je vrijeme da se oni zaustave, jer je Turskim rtom pređena crvena granica. Stoga, kao grupa stručnjakazabrinuta za budućnost područja Kotora i njegov opstanak na UNESCO Listi Svjetske baštinesmatramo daodmah treba usvojiti Studiju zaštite kulturnih dobara izrađenu u maju 2015. godinei u najkraćem roku izraditi PUP, a do tada privremeno zaustavitiprimjenu aktuelnih planova nižeg reda. Za svu štetu do sada učinjenu zaštićenom Području (Kostanjica, Turski rt, “Pentagon” i sl.), kao i za usvojene planove koji ozbiljno prijete da dalje degradirajuizuzetnu univerzalnu vrijednost Svjetske baštine (DUP Dobrota, LSL Glavati,Prčanj, Morinj, i dr.), tražimoodgovornost svihnadležnih službi i lica.
Prirodno i kulturno naslijeđe nije ničije privatno vlasništvo već ono pripada svim građanima, a posebno kada je u pitanju Svjetska baština koja pripada cijelom čovječanstvu i za čiju smo zaštitu odgovorni pred međunarodnom zajednicom.Baština nije vlasništvo ni institucija ni njihovih direktora, ali je stanje baštine njihova odgovornost. Posjedovanje diploma i licenci stručnjaka koji su uključeni u očuvanje baštine trebalo bi da podrazumjevana prvom mjestu znanje i profesionalnu etiku, a nikako da se njihovom zloupotrebom daje pokriće za uništavanje baštine.Niko ne bi smio zaboraviti da je na prvom mjestu odgovoran prema poslu koji mu je povjeren i prema građanima čijim novcem se finansira njegov rad.
[1]Usvajanje Retrospektivne izjave o Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti, WHC-14/38.COM/8E, Pariz, 30 April 2014, http://whc.unesco.org/archive/2014/whc14-38com-8E-en.pdf
[2]Odlukeusvojenena 27-omzasijedanjuKomitetazasvjetskubaštinu (Pariz, Francuska, 2003), Odluke: 27 COM 7A.27, http://whc.unesco.org/en/decisions/580
[3]IzvještajSavjetodavnemisije za Prirodnoikulturno-istorijsko područje Kotora (CrnaGora), 25-31 mart 2013, http://whc.unesco.org/en/list/125/documents/
Balkansko prvenstvo u jedrenju - Igor Les na postolju
Balkansko prvenstvo u jedrenju - Igor Les na postolju
Balkansko prvenstvo u jedrenju
Balkansko prvenstvo u jedrenju
Balkansko prvenstvo u jedrenju
U jakoj konkurenciji grčkih i turskih jedriličara u klasi Laser Standard jedriličar Igor Les osvojio je srebnu medalju za reprezentaciju Crne Gore na 49.Balkanskom prvenstvu u jedrenju održanom u Saronikosu, Atina u Grčkoj. Prvo mjesto je osvojio grčki jedriličar Antonis Budjoris, a Mavrogorgis Saralmpos takodje iz Grčke je osvojio bronzu.
U klasi Laser 4.7 Ilija Marković završio je takmičenje na 21. a Igor Nikolić 29. mjestu.
Irina Kusovac se takmičila u ženskoj olimpijskoj klasi Lase Radial i takmičenje završila na 23. mjestu.
U klasi Optimist Nikola Golubović je 51., Stefan Andjelić 58., Pavle Musić 59., Danilo Jončić 60., Josipa Čelanović 63. i TatjanaKusovac 64.
50.Balkansko prvenstvo održaće se u Turskoj u Tekirdagu od 5. do 10. septembra 2017. godine.
Barokni Kotor, grad pod UNESCO zaštitom i turistička meka Crne Gore, u koju se slivaju kruzeri iz čitavog svijeta, nažalost sve više utvrđuje svoj drugi, nepopularni status -centra kriminala i mafijaških obračuna. To je potvrdilo i dvostruko ubistvo u ponedeljak u tom primorskom mjestu i to usred dana. Stoga se sve snažnije postavlja pitanje postaje li Kotor crnogorski Palermo?
“Kotor je postao centar kriminala, centar narko-mafije, centar korupcije, centar svega lošega. Prosto je nevjerovatno da jedan takav grad, koji je na listi UNESCO, koji je kulturna baština čovječanstva, ima i svoju tako tamnu stranu koja je za svaku osudu.”
Bile su to riječi uglednog Kotoranina Saše Dendera, arhitekte i kolumniste, koje je za Radio Slobodna Evropa izrekao prije nekoliko mjeseci, nakon niza kriminalnih obračuna u Kotoru. U ponedeljak se, medjutim, dogodilo još jedno, kada je u gradskom naselju Muo bačena bomba. U eksploziji su stradali 28-godišnji Kotoranin Goran Biskupović i njegov tri godine mlađi sugradanin Miloš Bošnjak. Prema policijskim evidencijama, Biskupović je navodno bio blizak takozvanom škaljarskom kriminalnom klanu, dok je Bošnjak, njegov prijatelj, član navijačke grupe, navodno hapšen zbog posjedovanja narkotika.
Sve se dogodilo u sred dana u mirnom dijelu grada, u ulici u kojoj se svakodnevno igraju djeca. To je za Radio Slobodna Evropa posvjedočila mještanka koja živi u neposrednoj blizini mjesta ubistva. Zamolila nas je da joj ime ne pominjemo.
“Bila je to jaka eksplozija, detonacija. Prvo je izbio dim na terasi, to je prvo što sam uočila. Onda sam svoju kćerku vratila što dublje u sobu i krenula napolje. Kako se dim razmakao, kroz živu ogradu sam vidjela da ima tijela i vidjela se krv. Onda se čuo vrisak odozgo neke žene, koja je očigledno izletjela iz kuće iznad. To je bio totalni šok!”
Već mjesecima Kotor, zbog brojnih mafijaških obračuna između dva zavađena kriminalna klana –škaljarskog i kavačkog, koji nose nazive kotorskih naselja, ne izlazi iz fokusa crnogorskih medija i pažnje javnosti. Zabilježene su sve češće pucnjave i vatreni obračuni na ulicama toga grada na kojima su kriminalci postavljali tajne kamere kako bi nadzirala jedni druge. Sve lošija bezbjednosna situacija bila je povod za brojne policijske racije, privođenje bezbjednosno interesantnih osoba i pretrese njihovih kuća, stanova i lokala. U Kotoru je jedno vrijeme boravila i Posebna jedinica policije. Da je situacija ozbiljna i zapuštena, u mjeri da je nužna sistemska reakcija države i društva, kako Kotor ne bi postao crnogorski Palermo, upozorio je, posjetivši taj grad, novi ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović.
Kotor panorama – foto Boka News
I kada se činilo da su pomaci vidljivi i da se situacija smirila, mafija je ponovo stavila svoj potpis. Velizar Kaluđerović, član parlamentarnog Odbora za bezbjednost iz opozicionih demokrata, to pripisuje činjenici da je vlast suviše dugo ignorisala kriminalna dešavanja u Kotoru.
“Nažalost, ovo su posljedice višegodišnje, da ne kažem višedecenijske zapuštenosti u odgovornom obavljanju državnih poslova i politike, koja je morala da kao jedan od prioriteta ima borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Svjedoci smo da nije proteklo više godina od kada su čelnici izvršne vlasti u Crnoj Gori, maltene, hvalili se time kako Crna Gora nema ozbiljnijih problema u sferi korupcije i organizovanog kriminala.”
Na dugogodišnju bezbjednosnu zapuštenost Kotora akcenat stavlja i Kaluđerovićev bivši kolega u parlamentarnom odboru Zoran Miljanić iz opozicionog Demosa, bivši policijski funkcioner. Odgovornost za to što je mafija opet pokazala zube državi, adresira na Upravu policije.
“Naravno da odgovornost snosi Uprava policije. Jednostavno, ponavljanje priče iz mjeseca u mjesec kada se nešto dogodi, po meni postaje nonsens.”
Prema Miljanićevim riječima za obračun sa mafijom i poboljšanje bezbjednosnih prilika u Kotoru neophodna je prije svega politička volja vlasti da u to suštinski udje.
“Radi se o jednoj čvrstoj integraciji, možemo slobodno reći, organizovanih kriminalnih grupa, djelova političkih struktura i prljavog biznisa u Crnoj Gori. Tako da ta simbioza, svih tih otudjenih djelova države, policije, biznis sfere, vodi ovakvim slučajevima.”
Povodom najnovijih dešavanja u Kotoru oglasio se ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović. U izjavi za podgoričku TV “Vijesti” otkrio je kako je Vijeću za nacionalnu bezbjednost predložio svoje viđenje rješenja bezbjednosne situacije u tom gradu, ali da njegov prijedlog nije prošao.
“Definitivno ako ministar unutrašnjih poslova ima odgovornost i ako se ona može utvrditi onda on treba da podnese ostavku, ali ja mislim da treba da je podnese predsjednik vlade i treba da je podnese koordinator službi bezbjednosti i svi koji godinama i deciniju prije nego je došao ovaj ministar na ovu poziciju nijesu uradili ništa da se problem Kotora riješi”, istakao je Danilović.
Kotor
Kako je moguće da grad sa 30 hiljada stanovnika, koji može bogato da živi samo od turizma, postane sinonim za nesigurno mjesto u kome pravila života diktiraju kriminalne organizacije, koje se uglavnom čerupaju oko narko plijena? Kotoranka sa početka priče na to odgovara rezignacijom:
“Ljutnja i bijes. Je li moguće da ih je toliko baš briga za sve okolo da ne mogu da riješe tu situaciju. Kotor koji je bio jedan od najbogatijih gradova u Crnoj Gori, koliko znam i u bivšoj Jugoslaviji je bio medju najbogatiji gradovima, došao je na rub bijede. Veliki broj ljudi je na granici siromaštva i nije ništa čudno da omladina jednostavno nema kud nego da ide na tu stranu. Kotor je sam po sebi, spolja gladac, a iznutra jadac, očigledno već dugo vremena.”
Studenti umjetnosti Državnog univerziteta New York od juna naredne godine imaće mogućnost boravka u Herceg Novom i izučavanja istorije i umjetnosti Crne Gore.
Novi program je najavljen kao rezultat saradnje Bingamton univerziteta Državnog univerziteta New Yorka, Herceg Novog i projekta „Herceg Novi- Evropska prijestonica kulture 2021.“ i objavljen na sajtu tog univerziteta.
“Za studente umjetnosti Državnog univerziteta New Yorka program je otvoren od juna 2017. Oni će imati priliku da borave u Herceg Novom, upoznaju grad, Boku Kotorsku i Crnu Goru i izučavaju istoriju i umjetnost naše zemlje. Bingamton univerzitet Državnog univerziteta New Yorka i Herceg Novi spremni su da nakon ovog, inicijalnog programa razvijaju i druge programe u skladu sa zajedničkim interesima”, naglasili su iz Opštine Herceg Novi.
Projekat „Herceg Novi – Evropska prijestonica kulture 2021.” pokrenuo je u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja i Vladom Crne Gore kapitalni edukativni projekat u oblasti kulture i umjetnosti – kroz proces osnivanja Srednje muzičke škole, Škole vizuelnih umjetnosti, programe dodatne edukacije u osnovnim i srednjim školama.
Posla ima, ali nema radnika. Zato brodogradnja baš kao i građevinarstvo ima problema s pronalaskom radnika određenih zanimanja. Brodotrogir traži više stotina radnika. Dio potreba zadovoljit će na domaćem tržištu rada, no gotovo će sigurno prvi put morati tražiti uvoz radne snage. Zavarivač je jedno od brojnih metalskih zanimanja koja sve manje privlače mlade ljude u Hrvatskoj, javlja HRT.
Sve je teže pronaći takve radnike. No na splitskom Zavodu za zapošljavanje ipak su, primjerice, prijavljena 83 zavarivača ili 48 brodocjevara. Osnovna plaća za njihov rad je 5.000 kuna. Uz prekovremeni rad ta plaća može dosegnuti i 7.000. Nude se ugovori na tri ili šest mjeseci, a tko se dokaže – može računati na trajni posao, kaže rukovoditelj radionice nemetala u Brodotrogiru Slavko Bilota.
Trenutačno na jednom brodu koji je na navozu radi oko 400 ljudi, na drugom njih 40. Posla ima za još 200 do 250 ljudi, ali nema radnika, pogotovo onih koji su vješti. Poziv radnicima vrijedi i za ovu i za iduću godinu. Problem su i visine kvota za strane radnike i vrijeme kad se te odluke donose. “Mi bismo danas morali znati kakve ćemo kvote imati za 2017. i koje će odluke donijeti Vlada”, poručuje član Uprave Brodotrogira Mateo Tramontana.
U Brodotrogiru se dovršava veliki tanker za prijevoz kemijskih proizvoda. To je drugi takav brod koji su izgradili za vlastitu brodarsku kompaniju. Ukupno se do kraja iduće godine moraju isporučiti čak četiri novogradnje. U knjizi narudžbi devet je brodova, vrijednost poslova viša je od 200 milijuna dolara.
Opština Kotor sufinansirati će sa 87.904 eura rekonstrukcije crkve Svetog Franja za potrebe biblioteke, na osnovu prethodno donijete Odluke koju je usvojila Skupština opštine Kotor.
Ugovor su danas potpisali predsjednik Opštine Kotor, Aleksandar Stjepčević, predstavnik Kotorske biskupije don Pavao Medač i sekretar Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Kotora, Nenad Vukadinović.
Ukupna vrijednost investicije koja je predviđena za kompletan projekat rekonstrukcije iznosi oko 450.000 eura.
Nakon završeteka Projekta, saglasno Ugovoru, zainteresovani građani i pravna lica će imati mogućnost nesmetanog korišćenja bibliotečkog fonda.
