Na pomorskoj fešti više od 50 tradicijskih brodova i jedrenjaka sa cijelog Jadrana

0
Dani u Vali - Hvar
Dani u Vali – Hvar
U povodu obilježavanja 2400. godišnjice utemeljenja grčkog polisa Farosa, današnjega Staroga Grada na Hvaru, Udruga Cronaves iz Splita od 8. do 11.septembra 2016. organizuje međunarodni Festival Dani u Vali.

Riječ je o festivalu mora, pomorstva i maritimne baštine, prvome takve vrste u Hrvatskoj, na kojemu će se okupiti 60-ak starih, tradicijskih brodova iz Hrvatske, Crne Gore i Slovenije, od brijunske batane do leuta iz Vela Luke i neretvanske trupice.

-Festivalski program osmislili su članovi Udruge Cronaves s proslavljenim jedriličarom Leom Lemešićem, koji je i prvi kormilar leuta „Slobodna Dalmacija” o kojemu od prošle godine skrbi Cronaves. Posebna festivalska atrakcija bit će noćna parada brodova, kada će se tradicionalnim barkama priključiti i klasične drvene jedrilice, drveni obiteljski krstaši iz 50-ih i 60-ih godina te moderne barke i jedrilice koje se zateknu u starogradskom zaljevu, ukupno 15-ak tipova brodova, najavljuje Plamenko Bavčević, predsjednik Udruge Cronaves.

Na starogradskoj Rivi sagradit će se maritimno selo, u kojemu će se svakodnevno održavati radionice za djecu, radionica tradicionalne gradnje broda kalafata s otoka Murtera te radionica izrade tradicionalnih ribarskih alata, a uz bogat kulturno-umjetnički program, cjelovečernje koncerte i izložbe, održat će se okrugli stolovi o hrvatskoj maritimnoj baštini te znanstveni skup „Faros i Starogradsko polje”.

Festival Dani u Vali predstavljen je u Europskom parlamentu u Bruxellesu te na najvećem svjetskom festivalu mora u Brestu u srpnju ove godine, gdje je dolazak potvrdio i poseban gost Bernard Cadoret, osnivač uglednog nautičkog magazina „Chasse maree” iz Francuske.

Cilj pokretanja prvoga hrvatskog festivala mora pomorstva i maritimne baštine jest promocija nautičkog turizma, podizanje svijesti o Hrvatskoj kao maritimnoj zemlji, prezentacija hrvatske maritimne i kulturne baštine, prezentacija hrvatske gastro-enološke kulture i tradicijskih zanata, ribarskih, brodograditeljskih i nautičkih umijeća te obogaćivanje turističke ponude otoka Hvara i općenito Splitsko-dalmatinske županije.

U službenom dijelu festivala Dani u Vali sudjelovat će 60-ak brodova iz Hrvatske, Crne Gore i Slovenije.

Istru i Kvarner predstavit će deset brodova, sa zadarskog područja dolaze dvije gajete – iz Ugrinića s otoka Pašmana i Condura Croatica iz Zadra.

Iz Šibensko-kninske županije, s otoka Murtera – Jezera i Betine, stiže 15-ak brodova.

Domaćine, Splitsko-dalmatinsku županiju, predstavit će najviše brodova: leuti „Leute moj” i „Slobodna Dalmacija”, paranca „Zmaj 2″ iz Omiša, dvije gajete iz Bola na Braču, 15-ak barki iz Vrboske u organizaciji Udruge Lantina Vrboska, dvije barke iz Hvara, tri falkuše i kuter iz Komiže te tri jedrenjaka – „Bente Dorte”, „Lirica” i „Palmižana” iz Staroga Grada i kao posebna atrakcija, najmanji brod na festivalu, pasara na jedra „Dela” duga 3,60 m.

Iz Dubrovačko-neretvanske županije dolaze leut i gajeta iz Vela Luke te neretvanska trupica.

Gosti iz Crne gore najavili su dolazak s dvije pasare arsenalke iz Bara izrađene u čuvenoj kalafatskoj radionici Bokovac, a iz Slovenije s dvije klasične drvene jedrilice.

U programu će sudjelovati i jedrilica „Hir 3″ koja je otplovila svijet, nekoliko starih drvenih jedrilica skupine labud classic iz Splita, školski brod „Kraljica mora”, dvije gundule iz Komiže o kojima brine Udruga Palagruža, stari brod koji će na starogradskoj Rivi kalafatat Nikola Skračić s otoka Murtera te veslački kuter Hrvatske ratne mornarice kojemu će se „suprotstaviti” neretvanska lađa sa ženskom posadom.

Stiže deseto izdanje Hercegnovskog strip festivala od 2. do 7. septembra

0
Maza za HSF
Maza za HSF

Jedini strip festival u Crnoj Gori, koji postaje i jedna od vodećih manifestacija posvećenih devetoj umjetnosti u regionu, Hercegnovski Strip Festival (HSF), slavi svoje deseto izdanje.

Stoga je logično da ove godine od 2. do 7. septembra organizatori pripremaju pravi spektakl za sve ljubitelje stripa, ali i za one koji strip nisu posmatrali baš onako ozbiljno koliko ta vrsta umjetnosti zaslužuje. A zaslužuje strip itekako da se na njega gleda veoma ozbiljno. Pokazuju to između ostalog posljednjih par decenija i filmska i televizijska produkcija, koje su potrošile (ali i zaradile) ogromne budžete adaptirajući stripove ili angažujući strip-autore za spektakle koje produciraju i snimaju. Tako je jedan od najspektakularnijih projekata, planetarno najpopularnija tv serija, ,,Igra prijestola”(Game of thrones) upravo među strip umjetnicima tražila i našla čovjeka koji će da osmisli vizuelni identitet scenarija adaptiranog po knjizi ,,Pjesma leda i vatre” američkog pisca Georgea R. R. Martina.

Riječ je naravno o sada već legendarnom storyboarderu iz Belfasta, Willu Simpsonu koji je, prva zvijezda pored ostalih ne manje spektakularnih gostiju ovogodišnjeg desetog izdanja Hercegnovskog Strip Festivala.

Will je rad na stripu počeo u British comicsu, crtajući za ,,Warrior” i ,,2000 AD”, da bi 1988. godine počeo da radi sa Alanom Grantom, a potom i sa Johnom Wagnerom, na projektu ,,Sudija Dred”(Judge Dredd ) kojega je crtao do 2010. godine.

Plakat strip 2016
Plakat strip 2016

Paralelno sa tim je devedesetih godina prošlog vijeka radio i za Marvela i to crtajući ,,The Punisher 2099”, a od aprila do jula 1995. godine bio je autor mini serijala od četiri sveske ,,Indiana Jones and The Spear of Destiny” u izdanju Dark Horse Comicsa. U Wilovom izuzetno bogatom stvaralačkom radu u posljednjoj deceniji dvadesetog vijeka, vrlo je važno istaći angažman u DC Comics za koje je nacrtao dvadesetak svesaka ,,Hellblazera”, ali i četiri godine(1991-93 i februar –april 1997. godine) rada na ,,Batman: Legends of the Dark Knight’’ sa Garthom Ennisom. Wil je već ove godine u februaru bio gost HSF na prvom Zimskom strip vikendu ,,Winter is coming”, kada je svih pet dana boravka u Herceg Novom ponavljao ,,I love this country’’.

Upravo pomenuti prvi Zimski strip vikend je dio obilježavanja desetogodišnjice postojanja HSF-a, kao i prvi nagradni konkurs za kratki strip ,,COMIC ATELIER’’. Konkurs je pod pokroviteljstvom dugogodišnjih saradnika i prijatelja HSF-a, kafane-picerije „Atelier“ iz Herceg Novog, a tema je kafana ili boemski život. Na taj način HSF postaje prvi strip festival u regionu koji ima nagradni konkurs sa sve tri novčane nagrade. Konkurs je otvoren do samog početka festivala, a nagrade su 250 eura za prvoplasirani rad, 150 eura za drugoplasirani i 75 eura za trećeplasirani rad. O nagradama će odlučivati petočlani žiri u sastavu: Umjetnik i direktor HSF-a, Nikola Ćurčin; muzičar, Rambo Amadeus; muzičar, Noyz WhooSee; novinar, Brano Mandić; umjetnik Ilija Nikčević.

Kordej za HSF
Kordej za HSF

U sljedećim tekstovima ćemo predstaviti i ostale naše ovogodišnje zvijezde. Dakle pored Willa Simpsona, gosti Desetog HSF-a su: Mike Collins, Igor Kordej, Milorad Vicanović Maza, Guillermo Ortego, Walter Trono, Yana Adamović, Pavle Zelić, Dragana Kuprešanin, Ilija Nikčević.

Tikulin za HSF
Tikulin za HSF

Petak, 02. septembar

20:00 – 21:00 Gradska Galerija “Josip Bepo Benković“

  • Veliko otvaranje i izložba – Mike Collins, William Simpson, Guillermo Ortego, Walter Trono, Milorad Vicanović Maza, Jana Adamović

21:00 – 00:00 Kafana Pizzeria „Atelier“

  • Jazz Party
  • Svečana večera sa gostima Festivala
  • Proglašenje pobjednika konkursa „Strip Atelier“

 Subota, 03. septembar

09:00 – 18:00 Trg Nikole Đurkovića

  • Berza stripa
  • Crtanje za fanove 10:00 – 12:00 Kordej, Maza, Subić, Kuprešanin, Halilović

12:00 – 14:00 Ortego, Trono, Ćurčin, Tikulin, Adamović

14:00 – 16:00 Simpson, Collins, Gajić, Sitar, Nikčević,

 

+ bonus Grbić, Šainović, Banović, Tikulin, Vesović

 

  • Background DJ-ing: Groovy Castel Nuovo, 2Beat
  • Hangout and drink specials – Pub „Got“

20:00 – 21:00 Galerija „Novi, to sam ja“

  • Izložba Igor Kordej

21:00 – 01:00 Caffe Pub „Prostorija“

  • „X HSF Main Party“ – DJ Renky

Nedjelja, 04. septembar

10:00 – 21:00 Restaurant „Stanica“, Škver

  • Berza stripa
  • Crtanje na majicama 11:00 – 14:00
  • Prezentacije i predavanja uz prigodno druženje i crtanje „at will“ 16:00 – 22:00

16:00 – 16:30 NVO „Kec“ i škola stripa Nikšić

16:30 – 17:00 Besna Kobila

17:00 – 17:30 Deveta Dimenzija

17:30 – 18:00 Politikin Zabavnik

18:00 – 18:30 Darkwood

18:30 – 19:00 Družina Dardaneli

19:00 – 19:30 Jana Adamović – Prvi album za Francuze

19:30 – 20:00 Igor Kordej – 40 godina rada u stripu

20:00 – 20:30 Iztok Sitar – SLO društveno angažirani strip

20:30 – 21:00 William Simpson – Game of Thrones

 

21:00 – 01:00 Restaurant „Stanica“, Škver

  • „Sunday Party“

Ponedeljak, 05. septembar

09:00 – 17:00 Trg Nikole Đurkovića

  • Berza stripa

17:00 – 18:00 Dvorana „Park“

  • Zoran Đukanović – Izložba i predavanje „Hugo Pratt“

18:00 – 22:00 Kafana Pizzeria „Atelier“ & Pub Caffe „Prostor“

  • Crtanje za fanove 18:00 – 20:00 Kordej, Collins, Ortego, Maza, Subić

20:00 – 22:00 Trono, Adamović, Tikulin, Sitar, Kuprešanin

+ bonus crtači

  • Predstavljanje „Svet Stripa“

20:00 – 22:00 Kafana Pizzeria „Atelier“

  • Humanitarna aukcija radova sa nagradnog konkursa i radova nastalih na X HSF

23:00 – 04:00 Art Club „Tondo“

  • „Kick off the week“ party
  • Izložba „Slovenački društveno angažirani strip“

Utorak, 06. septembar

09:00 – 18:00 Trg Nikole Đurkovića

  • Berza stripa

20:00 – 01:00 „Gradska Kafana“

  • Izložba Dragana Kuprešanin
  • Live Art & Draw at will
  • „6.9 HSF Salsa Party“

Srijeda, 07. septembar

10:00 – 17:00 Štamparija „Birokonto“

  • Javno štampanje prvog broja „HSF Magazina“
  • Slikanje murala
  • HSF & Birokonto „BBQ Party“
  • Strip berza
  • Live Art
  • DJ-ing

22:00 – 01:00 Pub „Pivnica“

  • Oproštajna ROCK žurka „Farewell and keep rockin’“

Bendovi: VĐ i PV; Ako znam; High Voltage; Fast Women and Slow Horses

Special guest appearance: Walter Trono!

 

 

 

 

Matijevićka poželjela uspjeh prvacima

0
Predsjednica opstine pozdravlja prvake u OS Drago Milovic
Predsjednica opstine pozdravlja prvake u OS Drago Milovic

Predsjednica Opštine Tivat prof.dr Snežana Matijević posjetila je danas tivatske đake prvake kako bi im lično poželjela uspješan početak školovanja, te im uručila udžbenike koje je za njih ove godine obezbjedila Opština Tivat. Prema aktuelnim podacima, ove školske godine na teritoriji opštine Tivat  od ukupno upisanih 1.465 učenika, njih 222 kreće u prvi razred.

Matijevićka je sa saradnicima obišla OŠ „Branko Brinić“ u Radovićima, gdje je knjige lično uručila djeci, nakon čega je prisustvovala priredbi koja je povodom 1. septembra – prvog dana školske godine, priređena u amfiteatru OŠ „Drago Milović“ u Tivtu.

Direktorica škole, Ružica Lazarević, pozdravila je đake zaželjela uspješnu školsku godinu te, naglasila je da je Opština Tivat pomogla rekonstrukciju kabineta hemije i učionioce u Donjoj Lastvi, obezbijedila besplatne udžbenike i prigodne poklone za đake prvake.

„Adriatik Marinas je prepoznao potrebe škole, u toku je rekonostrukcija školske biblioteke i otvaranje biblioteka u područnim školama. Hvala i JP „Vodovod i kanalizacija“, „Objekti“, Hipotekarnoj banci i HGI koja tradicionalno poklanja tri kompleta lektira za naše biblioteke. Škola je svojim đacima prvacima pripremila poklon koji će ih uvijek podsjećati na ovaj važan događaj u životu. To je bedž na kome piše „Đak prvak školske 2016/2017“ sa logom škole“ kazala  je Ružica Lazarević direktorica OŠ „Drago Milović“

„Učite vrijedno, budite poslušni, spremni da usvajate nova znanja, spremni da zasnivate drugarstva, da pomognete drugima. To će vaše roditelje učiniti ponosnim. To će učinit ponosnom i mene, jer u vama vidim budućnost ovog grada. Jer u vama vidim priliku da ovaj grad postane i bolji i ljepši i uspješniji nego što jeste.”- poručila je gradonačelnica Matijević prvacima.

Predsjednica opstine urucuje poklon prvacima u Radovicima
Predsjednica opstine urucuje poklon prvacima u Radovicima

Novopečeni školaci su od Opštine Tivat dobili na poklon i prigodni paket sa rasporedom časova, čestitkom gradonačelnice i saobraćajnim bukvarom, fluoroscentnim prslucima i narukvicama. Opština će, kako je istaknuto, posredstvom Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti u  saradnji sa Savezom vozača Crne Gore i osnovnim školama, u narednom periodu organizovati „Prvi saobraćajni čas“, a u cilju edukacije o ponašanju u saobraćaju i opasnostima na koje mogu naići kao učesnici u saobraćaju.

Predsjednica opstine u skoli u Radovicima
Predsjednica opstine u skoli u Radovicima

Za djecu iz RE populacije kao i korisnike materijalnog obezbjeđenja u Tivtu, udžbenike je obezbijedilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Ministarstvo prosvjete.

Kotor će od zidina zaraditi oko 300.000 eura, Dubrovnik pet miliona…

1
San Đovani
San Đovani – foto Boka News

Kotorske zidine koje su posebna atrakcija za turiste otvorene su od 1. aprila i do 25. avgusta posjetilo ih je 81.215 turista. U isto periodu prošle godine posjetilo ih je 63.216 što iznosi povećanje od 28 %.

Cijena ulaznice je tri eura i do 25.avgusta ostvaren je prihod od 243.645 eura, saopštili su iz TO Kotor.

Kotor zidine
Kotor ulaz na zidine – foto Boka News

Perema anketama koje se svako ljeto sprovodi TO Kotor, turisti navode među nedostacima, neuređena stajališta bez mogućnosti da se kupe piće i hrana. Na pitanje za čim konkretno gosti imaju potrebe tokom obilaska, anketirani su, između ostalog, naveli: informacije o viđenom, česmu, wc, restoran-cafe, žičaru, klupe, veći nivo čistoće, markacije, hlad i skloništa…

San Đovani
San Đovani – foto Boka News

Odavno je jasno da zidine ne valorizujemo na pravi način, da bi mogli ponuditi mnogo više i zaraditi mnogo više.

Evo pokazatelja kako se valorizuju dubrovačke zidine…

Dubrovnik – Zidine su zlatna koka: posjetit će ih više od milion ljudi, zaradit će oko 35 miliona kuna ili 5 miliona eura!

Photo: Boka News - Dubrovnik
Photo: Boka News – Dubrovnik

Dok je za domaće šetnja na zidinama besplatna, za strance je to skup sport – 120 kuna ili 17 eura, košta ulaznica za odraslu osobu.

Cijenu za dubrovačke zidine Uredu gradonačelnika predlaže Društvo prijatelja dubrovačke starine koje i skrbi za dubrovačku kulturnu baštinu. Cijena ulaznice za zidine 2011. i 2012. iznosila je 70 kuna ili 10 eura, 2013. je skočila na 90 kuna ili 13 eura, da bi 2014. i 2015. bila “zaokružena“ na 100 kuna ili 14 eura.

Gradonačelnik Andro Vlahušić je već prihvatio prijedlog DPDS-a pa će od sljedeće godine šetnja zidinama koštati također zaokruženih – 150 kuna ili 20 eura.

Prema podacima Društva, gradske zidine je od početka godine do kraja jula 2016. posjetilo 561.267 ljudi, što je za devet posto više nego u istom razdoblju lani. Prošle 2015. godine, naime, gradske zidine posjetilo je ukupno 993.692 ljudi, a 2014. godine 913.805 posjetitelja, tako da se svake godine obaraju rekordi sve dok broj ne prijeđe milion.

Neto prihod od ulaznica za dubrovačke zidine 2014. godine iznosio je oko 30,6 milijuna kuna ili 4,3 miliona eura, 2015. se prihod popeo na 32,7 milijuna ili 4,6 miliona eura dok se za ovu godinu očekuje porast prihoda od desetak posto, dakle 35 miliona kuna ili 5 miliona eura, navode iz DPDS-a.

Izložba slika Ratka Lalića

0

Notes on the Ground 100x100U Galeriji solidarnosti u Kotoru biće priređena izložba Ratka Lalića, poznatog slikara iz Beograda. Za  prvo predstavljanje u Kotoru, umjetnik  je odabrao najnoviji ciklus pod imenom Godišnja doba- zapisi na površini zemlje, koji čine radovi  nastali od 2000. do 2016. godine.

Organizator izložbe je OJU Muzeji – Kotor, Galerija solidarnosti. Otvaranje izložbe je u subotu 3.septembra 2016.godine. Izložbu će otvoriti dr Dragan Milinković.

Postavka od 10 slika u tehnici ulja (100x100cm) i akrilika na platnu i dvadesetak crteža na papiru i kartonu (100x70cm), pokazuju najnovije likovne zapise mijena u prirodi kao metafore života, prolaznosti i vječitog obnavljanja.

Ratko Lalić je  rođen 1944. godine u Dolipolju, kod Visokog u Bosni. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Beogradu, kao i postdiplomske studije kod prof. Stojana Čelića. U periodu od 1975- 1992. godine Lalić je gradio u Sarajevu uspješnu  umjetničku i pedagošku karijeru na akademiji. Bio je jedan od značajnih aktera tadašnje jugoslovenske umjetničke scene i samostalno Izlagao u mnogim gradovima bivše Jugoslavije i inostranstvu. Početkom rata 1992. godine dolazi u Crnu Goru i  kratko vrijeme radi kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti na Cetinju, a od 1994.na Fakultetu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Beogradu, gdje živi od 1993.godine. Ratko Lalić je jedan od osnivača katedre Fakulteta likovnih umjetnosti u Banja Luci, 1998. Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada za svoj umjetnički i pedagoški rad.

Istoričar umjetnosti Sava Stepanov, zapisao je u  monografiji Ratka Lalića (Beograd,2010)

„Tokom celokupne njegove slikarske aktivnosti , iako večito zabavljena neutralnim temama i motivima , slika je oduvek svojevrsni odjek jednog karakterističnog, ličnog i samosvojnog shvatanja sveta i životnog smisla . Večito nastojavši da ostvari delotvoran dodir sa prirodom, Lalić je izgradio jedno slikarstvo čije je osnovno obilježje izrazito vitalističko. Takvim slikarstvom je, baš  kao i svojim životnim iskustvom, ovaj umetnik potvrđivao istinske dijalektičke principe i svu lepotu življenja“

 

Promocija zbornika radova o muzici Paštrovića i Budve

0

1472656380U Petrovcu u okviru 10. jubilarnog Petrovac Jazz Festivala danas 1. septembra, održaće se predstavljanje zbornika naučno-stručnih, popularnih i umjetničkih radova o muzičkoj tradiciji Paštrovića i Budve – “Začuh vilu u dubravu đe pjesan poje”, koji su početkom ove godine priredili dr Zlata Marjanović i Dušan Medin, MA. Izdavači knjige su Udruženje Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu “Drobni pijesak” i Društvo za kulturni razboj “Bauo” iz Petrovca.

Promocija zbornika u Petrovcu odviće se u muzej-sobi Spomen doma Crvena komuna s početkom u 20.30 časova, a govoriće prof. dr Slobodan Jerkov, mr Dobrila Popović, spec. Davor Sedlarević i Dušan Medin, MA, dok će program voditi Danijela Medigović Kuč. Riječ na početku – Vinko Mihajlović, direktor Petorvac Jazz Festivala.

Zbornik je u okviru tradicionalnih “Dana Stefana Mitrova Ljubiše” već predstavljen u beogradskom Etnografskom muzeju proljeća 2016, a nedavno je o njemu bilo riječi i povodom “Dana umjetnika Budve” na starogradskom Trgu pjesnika.

jazz
jazz

„Agro dan“ u Tivtu

0
Panorama Tivta foto Z.Nikolić
Panorama Tivta foto Z.Nikolić

Televizijska ekipa emisije „Agro dan“ iz Novog Sada doputovala je juče u Tivat gdje će boraviti do 5. septembra kako bi za potrebe emisije snimila priloge iz oblasti poljoprivrede, a sve pod pokroviteljstvom i uz podršku Opštine Tivat – Sekretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo – saopšteno je juče iz Opštine Tivat.

„Novinari će priloge snimiti sa 6 do 7  lokalnih poljoprivrednih proizvođača koji svojim radom zaslužuju posebnu pažnju i doprinose u oblastima ribarstva, voćarstva, povrtlarstva, pčelarstva, maslinarstva, proizvodnje aromatičnog i ljekovitog bilja, turizma u seoskom području.Nakon uspješne prošlogodišnje saradnje, i preko 1.524.000 pregleda „Agro dana“ na zvaničnom YouTube kanalu, opština Tivat  je donijela odluku da i ove godine podrži snimanje pomenute emisije koja u mnogome doprinosi promovisanju poljoprivrednih proizvođača iz Tivta širom regiona. Promotivne aktivnosti u oblasti poljoprivrede su predviđene i Programom podsticajnih mjera za ovu oblast za 2016. godinu kao i Strateškim planom razvoja opštine, tako da je ova aktivnost u potpunosti usaglašena sa postojećim planskim dokumentima.“- kazala je portparolka lokalne uprave Tivta Branka Čelanović.

Inače, emisija „Agro dan“ informativnog je karaktera i emituje se šestu godinu za redom, kroz mrežu koju čini više od 150 elektronskih medija. U fokusu „Agro dana“ su poljoprivredne teme, a iste se mogu pratiti i na zvaničnoj web prezentaciji ove emisije, kao i na You Tube kanalu.

Crnogorska plovidba: Neto dobit 554.000 eura

0
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Državna kompanija Crnogorska plovidba poslovala je u prvoj polovini godine sa profitom od 554 hiljade eura, za razliku od prva dva kvartala 2015. godine kad je ostvaren gubitak od 5,35 miliona eura.

Kako se navodi u finansijskom izvještaju objavljenom na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti, poslovni prihodi kompanije su do kraja juna iznosili 2,19 miliona eura i bili su oko 2,6 miliona eura manji u odnosu na isti period prošle godine. Poslovni rashodi su, u odnosu na uporedni period, faktički prepolovljeni, na 2,24 miliona eura.

Stalna imovine kompanije je na kraju izvještajnog perioda procjenjena na 40,17 miliona eura, pola miliona eura manje u odnosu na kraj juna 2015. Ukupna aktiva i pasiva Crnogorske plovidbe procjenjene su na 41,44 miliona eura, 570 hiljada eura manje nego krajem juna prošle godine.

Crnogorska plovidba osnovana je 2004. godine, a sjedište kompanije je u Škaljarima (Kotor). Vlada Crne Gore je vlasnik 99,97 odsto kapitala, a Zavod za zapošljavanje 0,03 odsto.

SO Herceg Novi: Bez kvoruma za izjašnjavanje o programu kulture grada i projektu EPK

0
SO HN
SO HN

Sjednica SO Herceg Novi na kojoj su odbornici trebalo da se izjasne o odluci o usvajanju smjernica za Program razvoja kulture za period 2017-2022. godine i učešću Opštine u projektu „Herceg Novi-Evropska prijestonica kulture (EPK) za 2021. godinu“, nije danas održana jer nije bilo kvoruma.

Nezavisni odbornik Obrad Gojković je kazao da je visoko rizična odluka o projektu EPK jer je riječ o desetinama miliona koje “treba dati nekom da raspolaže, a da se ne zna na šta idu sredstva”. On je tražio da se o toj odluci izjasni svih 34 odbornika,  “da ostane zabilježeno ko je kako glasao i da svako snosi odgovornost za eventualne posljedice”.

Gojković je sa kolegom iz odborničkog kluba Mirkom Musturom, odbornicima Građanskog saveza i Nove srpske demokratije napustio salu.

Predsjednik Skupštine, Andrija Radman, naknadno će zakazati nastavak desete vanredne sjednice, jer je u sali ostalo 16 odbornika vladajuće koalicije (DPS-IZBOR) i Milovan Baždar odnedavno član GP URA, nedovoljno za kvorum i odlučivanje.

S.K

“Dnevnik jednog luđaka“ najbolja predstava na „Purgatorijama“

0
Nagrade
Nagrade

Komad „Dnevnik jednog luđaka“ u produkciji Moving Music Theatre-a iz Bitolja u Makedoniji, najbolja je predstava ovogodišnjeg, 11. po redu međunarodnog Festivala mediteranskog teatra „Purgatorije“ u Tivtu – jednoglasna je odluka festivalskog žirija u sastavu Mani Gotovac- teatrolog, predsjednica žirija, Tanja Bošković- glumica, Zoran Živković –producent.

Žiri je tu odluku donio nakon odgledanih ukupno 10 predstava u takmičarskoj konkurenciji sa kojima su na „Purgatorijama“ nastupile teatarske kuće iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Makedonije.

„Ozren Grabarić igra osobu koju društvo vidi kao suvišnu i nepoželjnu. Osobu koja se bori s nepojmljivom stvarnošću. Nije li tu riječ gotovo o svakom čovjeku koji se  pita o svojoj egzistenciji? Čovjekovo stanje naime,  danas u svijetu, Grabarić pokazuje kao preplitanje pitanja, neprilika te užitka što ga pruža jedino stvaranje a ono  je u pravilu onemogućeno. I dalje, Grabarić je u isto vrijeme  izvor tjeskobe, razlog za nadu, smijeh, teret, dar, strepnju, apsurd.

 Preostaje nam se upitati: – nije li stanje luđaka zapravo danas normalnije od onih stanja koja držimo i slavimo kao normalna ?”- navodi se u obrazloženju odluke o proglašenju “Dnevnika jednog luđaka” za najbolju predstavu ovogodišnjeg festivala.

Purgatorije
Purgatorije

Žiri je jedndoglasno dodijelio i nagradu za najbolje glumačko ostvarenje na “Purgatorijama 2016”, a koja je pripala Mirku Vlahoviću za ulogu knjaza Nikole Petrovića  u predstavi „Šćeri moja“ Crnogorskog narodnog pozorišta iz Podgorice.

„Knjaz Petrović -lik pripada poimanju moćnika koji se na ovaj ili onaj način provlači kroz historiju i djeluje danas kao i nekada. Promjene su tek u detaljima . S druge strane – Knjaz je  – otac koji voli svoju šćer ! Iz tog unutarnjeg dramatičnog  sukoba,  Vlahović pažljivo gradi glumački lik. Sva pitanja što se tu otvaraju,  u njegovoj interpretaciji, ostaju i dalje otvorena i neusidrena. Glumac Mirko Vlahović bez velikih gesta i grimasa, diskretno i temeljito, lomi u sebi diktat jednog mentaliteta, pravila svoje stvarne društvene moći  i  muke svoje osobne nemoći. Osobito, kada su u pitanju osjećaji koji ga prožimaju prema njegovoj kćerki. Pri tome Vlahović uz naglaske na dramatično, koristi izričaje i smiješnog i autoironičnog. I to – u točnoj mjeri, u onom „između” . Upravo u toj glumačkoj „mjeri” leži djelotvornost i učinkovitost ove izvrsne  Vlahovićeve kreacije.”- obrazložili su članovi žirija.

Nagrada za glumačku bravura pripala je  Rakanu Rushaidatu, za ulogu oca u predstavi “Mrzim istinu” Teatra & TD iz Zagreba, dok je specijalna nagrada za umjetničko dostignuće dodijeljena predstavi “Ptice” u produkciji Bitef teatra iz Beograda.

Nagrade laureatima ovogodišnjih “Purgatorija” biće uručene večeras na ceremoniji zatvaranja festivala, a tom je prilikom Centar za kulturu Tivat glumcu i profesoru FDU Cetinje Branku Iliću, uručio pozorišnu nagradu “Ivana Tomičić” za izuzetan doprinos u razvoju pozorišnog izraza.

Festival “Purgatorije” je nakon dva ipo mjeseca i izvedenih preko 70 različitih pozoripnihm, muzičkih, likovnih i književnih prpgrama, biće zatvoren spektakularnim izvođenjem mjuzikla “Monthy Pyton’s Spamalot” u produkciji “Proscenium production” –  Beograd.

Po tekstu Erika Ajdla, u režiji Majkla Nikolsa, u ovoj beogradskoj verziji jednog od najpopularnijih brodvejskih mjuzikala ikada. Nastupiti će Nikola Kojo, Aleksandar Srećković, Gordan Kičić, Dejan Lutkić, Jelena Jovičić, Srđan Timarov i drugi, do suza nasmijavši i oduševivši publiku na ljetnjoj pozornici u Tivtu.