Prilikom vađenja uništen brod „Explorer“

3
EXPLORER sa slomljenom kicmom nakon podizanja iz mora
EXPLORER sa slomljenom “kicmom” nakon podizanja iz mora

Ronilački brod „Explorer“ koji koristi kontroverzna javna ustanova JU Vlade Crne Gore „Regionalni centar za obuku ronilaca za podvodno deminiranje“ (RCUD) iz Bijele, potpuno je danas uništen prilikom njegovog podizanja iz mora na operativnu obalu Jadranskog brodgradilišta u Bijeloj.

Ovaj 22 metra dugi i 65 tona težak drveni brod pretrpio je teška oštećenja jer je nestručnim podizanjem i lošim rasporedom opterećenja duž njegovog trupa, brodska oplata ali i i dio osnovne konstrukcije trupa broda, polomljen.

Fotografija koja je snimljena danas prilikom završetka akcije podizanja broda iz mora, pokazuje da su čelik-čela sa dizalica koje su podizale „Explorer“ pritisnula i polomila madijere na oplati broda na pramcu, a pogotovo na krmi gdje je slomljeno i više rebara brodskog trupa, a oštećenja je pretrpjela i „kičma“ broda – njegova kobilica. Glavna paluba je takođe polomljena, a deformisana su i oba propelerska osovinska voda. Time je ovaj inače, zapušteni drveni brod potpuno uništen jer se njegova popravka više ne isplati, niti u Crnoj Gori više ima dovoljno stručnih brodograditelja u drvu koji bi se mogli upustiti u ovaj komplikovan i skup zahvat.

EXPLORER sa slomljenom kicmom nakon podizanja iz mora
EXPLORER sa slomljenom “kicmom” nakon podizanja iz mora

RCUD je u akciji podizanja „Exoplorera“ iz mora na operativnu obalu brodogradilišta Bijela sproveo iznajmivši dvije velike auto- dizalice iz Podgorice, ali je zbog nestručnog postavljanja tzv. potpasa ispod trupa broda, ona završena katastrofalno po plovilo u državnoj svojini. „Explorer“ je inače, dizan po nalogu Ministarstva pomorstva i saobraćaja čija je Inspekcija sigurnosti plovidbe RCUD-u naložila da na taj način eliminiše mogućnost da njihov zapušteni ronilački brod, potone na vezu u Jadranskom brodogradilištu Bijela gdje se već godinama nalazi. Nakon što su u sličnoj akciji krajem juna prošle godine takođe zbog nestručnog postavljanja potpasa i lošeg raspoređivanja opterećenja po njegovom trupu, na isti način uništili protivpožarni avion tipa „Air Tractor Fire Boss AT-802“, Protivpožarne eskadrile MUP-a koji se prevrnuo prilikom slijetanja na Skadarsko jezero, ovo je Mijajlovićevom RCUD-u drugi veliki slučaj devastacije državne imovine. Zbog uništenja preko 2 miliona eura vrijednog aviona niko iz RCUD-a i MUP-a još nije odgovarao, a ostaje da se vidi da li će se to ponoviti i sada u slučaju razaranja broda „Explorer“.

EXPLORER sa slomljenom kicmom nakon podizanja iz mora
EXPLORER sa slomljenom “kicmom” nakon podizanja iz mora

Taj brod, nekadašnje specijalno opremljena hidrografskja barkasa BH-11 Mornarice VJ, izgrađen je 1985 godine na Krku i bio je jedan od najmlađih i najboljih barkasa u Mornarici. U posjed RCUD-a dospio je 2005 kada ga je tadašnji ministar odbrane SCG Prvoslav Davinić, poklonio JU Vlade Crne Gore sa sjedištem u Bijeloj, a zbog čega je kasnije u Srbiji protiv Davinića vođen dugogodišnji sudski postupak za zloupotrebu službenog položaja.

Vlada SAD je  2007. dala skoro 100 hiljada dolara za remont i opremanje „Explorera“ po potrebama RCUD-a, u tivatskom Arsenalu, ali Veselin Mijajlović nikada nije koristio 350 hiljada eura vrijedan rekonstruisani ronilački brod u njegovoj osnovnoj namjeni. Naprotiv, ovaj državni je u ljeto 2008. neovlašćeno korišten u poslovima polaganja dijela novog podvodnog kanalizacionog ispusta u zalivu Trašte, a koji je za kotorski „Vodovod“ obavila privatna firma Mijajlovićevog sina Danila, „Aquanaut“ iz Podgorice. Iako je vlasnik privatne ronilačke firme, Danilo je istovremeno stalno zaposlen kod oca Veselina, kao jedan od instuktora u državnom RCUD-u. Ubrzo nakon radova u zalivu Trašte, RCUD je potpuno napustio i zapustio Explorer“ koji je godinama propadao na mrtvom vezu prvo u Risnu, a potom i u Bijeloj gdje mu je danas RCUD i konačno „došao glave“.

“Neki drugi horizonti” Snežane Crnoglavac

0
portret fotografija
portret fotografija

“Neki drugi horizonti” naziv je izložbe slika akademske slikarke Snežane Crnoglavac koja će biti otvorena u ponedeljak, 5. septembra u 20 sdati  galeriji “Marko K. Gregović” u Spomen domu Crvena komuna u Petrovc.

Umjetnica će se predstaviti sa 40 radova srednjeg formata rađenih u kombinovanoj tehnici  na pocinkovanom limu.

Snežana Crnoglavac je rođena 1990. godine u Kraljevu. Diplomirala je na Fakultetu primjenjenih umjetnosti u Beogradu 2012. godine. Master studije je završila 2013. godine u klasi prof. Miroljuba Stamenkovića, na odsjeku pimjenjeno vajarstvo. Iza sebe ima jednu samostalnu izložbu i preko 50 grupnih izložbi. Član je ULUPUDs-a i osnivač i predsjednik Udruženja mladih stvaralaca “IJSU” iz Vrnjačke Banje. Pored vajrastva i slikarstva bavi se i primjenjenom umjetnošću. Radi i stvara u Beogradu.

…“Horizont, nepregledno prostranstvo i pejzaž uopšte su česte teme i motivi u slikarstvu, kada je za originalnost i jednistvenu prepoznatljivost rukopisa jednog autora potrebno dosta rada u traženju individualnosti. Savremena umetnička produkcija dopušta rad na najrazličitijim medijima, a sve u cilju postizanja najefektnijeg izraza. Tehnički gledano, slike Snežane Crnoglavac su izvedene u kombinovanoj tehnici na pocinkovanom limu, u panoramskom formatu. Sve tri tehničke karakteristike zajedno postižu efekat za kojim autorka traga. Kombinovana tehnika slikanja koja podrazumeva i intervencije grebanjem, dodavanjem slojeva radi postizanja reljefnosti, a ukombinovana sa podlogom u reflektujućem pocinkovanom limu, čini kompoziciju horizontalne mirenosti dramatičnom. Horizont je kompoziciono gledano, u osnovi najčešće smirena forma, čiju melanholičnost Snežana remeti postavljanjem vertikala, a najčešće rastinjem, banderama i drugim industrijskim elementima“… dio teksta iz kataloga, Igor Vokoun istoričar umetnosti.

Izložba će biti otvorena do 15.septembra 2016.godine.

Dromaderi gase požar na Bjelskim Kruševicama – požar i na Subri

0
Požar
Požar – Bijelske Kruševice

Požar koji se jutros oko pet sati zbog jakog vjetra ponovo razbuktao na području Bjelskih Kruševica proširio se prema Bjelskoj vali.  Hercegnovskim vatrogascima koji su od trenutka izbijanja požara na terenu u pomoć su pritekle kolege iz  Perasta, Kotora, Tivta, Radovića.

U gašenju požara učestvuje 30- tak vatrogasaca, kazao je  rukovodilac Službe zaštite i spasavanja Herceg – Novog, Aleksandar Škobalj.

Direktorat za vanredne situacije MUP-a Crne Gore uputio je dva dromadera koji gase vatru koju je jak vjetar razbuktao na nepristupačnom terenu.

Požar je pod kontrolom ali će trebati još vremena da bude potpuno ugašen.

Požar
Požar

Požar i na Subri

Vjerovatno usljed udara groma, sinoć je došlo do izbijanja požara na vrhu Subre.

Za sada požar nije velikog inteziteta niti opsega, a nalazi se na izolovanom mjestu, četiri  sata hoda od Vrbanja, odnosno, dva od Vratla, objavili su iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.

Tivat – svečano otvoren hotel pet zvjezdica „La Roche“

0
La Roche
La Roche

Nakon velikog hotela „Regent Porto Montenegro“ koji je otvoren prije dvije godine, Tivat od sinoć ima i drugi luksuni hotel ranga pet zvjezdica – na Šetalištu „Iva Vizina“ u centru grada svečano je otvoren mali hotel „La Roche“ koji je izgradila tivatska kompanija „Olive Investments“.

Vrpcu na novom hotelu koji je svojom interesantnom arhitektonskom formom i fasadom od bijelog bračkog kamena, već postao prepoznatljivi novi lendmark Tivta, presjekli su suvlasnici, Blagoje Peković i Oleg Khuklij.

„Sigurni smo da „La Roche“  što je francuska riječ za stijenu, predstavlja stijenu u pravom smislu te riječi, stijenu koja je dodatan kamen temeljac za stvaranje novog imidža grada Tivta, Boke i cijele Crne Gore. Verujem da ćete uživati u našoj maloj oazi luksuza i da ćete se “La Roche” uvijek rado vraćati.”- kazao je ruski investotor Khuklij dodajući da im je želja bila da naprave objekat  koji će doprinijeti pozicioniranju Crne Gore kao turističke destinacije i „zemlje koja privlači goste iz svih krajeva svijeta, a koji žele vrhunsku uslugu, servis na najvišem nivou i estetske standarde koji pariraju najboljim hotelima svijeta.”

Čestitajući invetsitorima na izgradnji  i otvaranju još jendog luksuznog novog dodatka tuističkoj ponudi Boke Kotorke, Marko Petričević, direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom u Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT), kazao je da su mali luksuzni hoteli poput “La Roche-a”, u Strategiji razvoja turizma Crne Gore do 2020. prepoznati kao najbolja šansa za razvoj hotelijerstva u Boki.

Sa otvaranja hotela La Roche
Sa otvaranja hotela La Roche – foto Radio Tivat

“Zbog specifične geografije ovakav razvoj hotelijerstva najmanje invanzivno djeluje na prostor i na najbolji mogući način može istaći identitet arhitekture ovog kraja. Ukupno je u Crnoj Gori u 2015. godini radio 151 mali hotel, od čega su njih  43, odnosno 28%  radila u Boki Kotorskoj, što znači da je ovo prirodna niša za razvoj malog hotelijerstva. Mali hotel treba da bude brendiran, autentičan, tematizovan i ciljnoj lifestyle klijenteli prilagođen oblik ponude, koji posebno ističe svoju ekološku orijentaciju i izvrsnost usluživanja.”- naglasio je Petričević dodajući da MORT priprema poseban program, “koji će nizom urbanističkih, fiskalnih, kreditnih i marketinških mjera napraviti podsticajni institucijalni okvir, kojim će se pospješiti gradnja, te podići poslovna energija u oblasti malog hotelijerstva u Boki, na našem primorju i u Crnoj Gori uopšte.”

Inače, mali butik hotel “La Roche” kategorije 5 zvjezdica ima 9 apartmana, odnosno 12 soba i površinu od preko 1.320 kvadrata, na  četiri nivoa – podrum, prizemlje i dva sprata. Sama zgrada hotela dizajnirana je u retro-stilu, a fasada je obložena upečatljivim bijelim bračkim kamenom koji cijelom hotelu daje izgled stijene, pa je zbog toga ovaj objekat i dobio takvo ime.

La Roche
La Roche

Hotel raspolaže i sopstvenom luksuzno opremljenom plažom koju je „La Roche“ dobio na dijelu nekadašnje javne gradske plaže Tivta, shodno izmjenama Plana privremenih objekata u zoni morskog dobra, a koje je donio MORT.

Tereza Kesovija
Tereza Kesovija – foto FB

Svečanost otvaranja „La Roche-a“ upotpunio je nastup čuvene hrvatske pjevačice Tereze Kesovije i gosta iznenađenja – Sergeja Ćetkovića.

U TIVTU SKORO 3,5 HILJADA TURISTA

Prema podacima lokalne Turističlke organizacije, u svim vidovima smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno se odmara 3.455 turista, što je 11 odsto više nego u isto vrijeme prošle godine.

U hotelima boravi 612 posjetilaca, 2.775 turista koriste usluge izdavalaca privatnoh smještaja, dok u odmaralištima i kampovima borave 54, odnosno 14 gostiju.

Mikroplastika nađena u ključnim vrstama riba u Jadranu!

0

U želucima trlja, arbuna i srdela, komercijalno važnih riba koje obitavaju u Jadranu pronađene su komadi mikroplastike. Rezultat je to dijela, prvi put provedenog istraživanja provedenog u sklopu projekta DeFishGear u kojem je sudjelovalo sedam zemalja Jadransko-jonske regije (Slovenija, Italija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Grčka, Albanija)

Riba - sardele
Riba – sardele

Limenke, plastične, boce, odbačene auto gume, medicinski otpad, čikovi… Nema toga što ovoga i prethodnih ljeta niste mogli vidjeti na plažama diljem Jadrana, ali i u njegovu podmorju. Plaže zakrčene turistima, one u mjestima još se čiste, ali čim se od njih udaljite shvatite koliko je niska razina svijest ljudi, bilo da je riječ o turistima ili lokalnoj samoupravi ili stanovništvu, od kojih je dobar dio uvjeren da živi samo od cimer-fraja.

U spomenutom projektu od 5,3 milijuna eura, financiranom sredstvima EU-a, s hrvatske strane sudjelovali su Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Javna ustanova RERA Splitsko-dalmatinske županije.

Tportal je prvi dobio na uvid sažetak istraživanja provedenog posljednje dvije godine, rezultati kojeg će javnosti biti objavljeni 15. septembra u Splitu.

DeFishGear bavio se problematikom morskog otpada bilo da radi o onom prikupljenom na plažama, površini mora ili prikupljenom u podmorju. Do sad o morskom otpadu nije bilo puno podataka, pa dobiveni rezultati pokazuju stanje kakvo imamo. Situaciju ne bi nazvao zabrinjavajućom, ali s obzirom da je Jadransko more malo i zatvoreno, da ne samo nama i da je pod velikim utjecajem ulazne struje s Mediterana prijetnja je izražena i s vremenom ona će postajati sve veća. Posebno je zabrinjavajuće jer veliki udio u njemu čini plastika iz koje se rađa novi problem poznat pod nazivom – mikroplastika’, kazao je za tportal Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu koji je bio hrvatski predstavnik u projektu.

Naime, zbog poznatog fenomena u kojem ribe zabunom gutaju čestice mikroplastike analizirala se prisutnost plastičnog materijala veličine između 0,3 i 5 mm u njihovim želucima. Do sada se u Jadranu nije provodilo nikakvo istraživanje vezano uz mikroplastiku, a dobiveni rezultati u ovom pionirskom istraživanju pokazali su da u želucima tri komercijalno važne vrste riba (trlja, arbun, sardina) s različitim staništima i prehrambenim preferencijama ima mikroplastike.

Tako je u 30 uzoraka trlje u 21 slučaju pronađeno nešto što upućuje na mikroplastiku, u istom uzorku arbuna pronađena je kod njih 15, a bila je prisutna kod 11 srdela.

Riba - sardele
Riba – sardele

‘Sumnjali smo da su pronađeni uzorci mikroplastika, a detaljna analiza napravljena u Sloveniji potvrdila je da je riječ o njoj. Ovo je prvi put da se na Jadranu radila takva analiza. Kolega Bojan Lazar sa zagrebačkog PMF-a istraživao je glavate želve i tada je utvrdio da se u njihovim želucima nalazi plastični otpad. Problem mikroplastike je to što se na nju može apsorbirati i velika količina teških metala i virusa i bakterija i kao takvo može dospjeti u probavni trakt čovjeka i to treba podići na višu razinu i intenzivnije se time pozabaviti’, objasnio je Tutman.

Na hrvatskoj strani Jadrana analizirala se situacijama na četirima pješčanim plažama. Dvije pučinske: Zaglav na Visu i Sapulnara na Mljetu te dvije na ušćima rijeka Punta u Omišu i plaža Komin u delti Neretve.

Na sve četiri lokacije u obrađena je tona morskog otpada pri čemu je najveći dio otpao na plastiku drvo, metal (pretežito čepovi boca), tekstil i gumu… Najopterećenijom otpadom se pokazao viški Zaglav na kojem su 97 posto otpada činili polimeri. Kako nije bila riječ o akciji čišćenja od otpada nego stanju praćenja prema zadanom protokolu, količina smeća vjerojatno je puno veća. Najučestaliji pronađeni predmeti bili su od plastike i stiropora veličine od 2,5 do 50 centimetara, štapići za uši i plastični čepovi svih namjena…

Srdela
Srdela

Opušci od cigareta, koji na svjetskoj razini zauzimaju visoko mjesto bili su razmjerno malobrojni na otočkim plažama dok su bili brojniji na Punti u Omišu iako je riječ o gradskoj plaži koja se u sezoni redovito čisti, a kao razlog tome pripisuje se i puno veći broj korisnika nego onih otočkih.

‘Velika količina pronađenih štapića za uši ukazuje i na loše tretiranje u sustavu otpadnih voda. Ljudi štapiće očito bacaju u WC školjke, a onda oni kroz sustav završe u moru’, naveo je Tutman.

Analiza stanja plutajućeg otpada rađena je na lokacijama u Bračkom kanalu i akvatoriju sjeverno od Hvara na deset transekata i preko 90 posto otpada bilo je plastičnog podrijetla, a skoro identična situacija bila je i na morskom dnu. U akvatoriju sjeverozapadno od Hvara i zapadno od Dubrovnika uz pomoć ribara i dviju koćarica 85 posto otpada na morskom dnu bilo je od plastike, a nakon nje slijede gumeni proizvodi.

‘Količina otpada sigurno je daleko veća. Mi u istraživanju nismo radili procjenu koliko ga ima. Činjenica je da velik dio njega stiže prekogranično, ali pretpostavka je da ono što pluta predstavlja tek dvadeset posto onoga što se nalazi podmorju’, istaknuo je Tutman.

Uza sve spomenuto DeFishGear se kroz tri pilot-akcije pozabavio postavljanjem sustava za prikupljanje i recikliranje odbačene ribolovne opreme, prikupljanjem morskog otpada koji se zatekne u mrežama koćarica i aktivnostima vezanim uz prikupljanje i pronalazak izgubljenih i odbačenih ribarskih alata u moru te njegovim odlaganjem u odgovarajuće kontejnere na obali. U projektima su na dobrovoljnoj bazi, bez ikakve naknade, sudjelovali ribari iz ribarskih zadruga s Hvara i iz Tribunja.

U lukama je prikupljeno 25 tona neupotrebljivih ribarskih mreža, a u Srednjem Jadranu od studenog 2014. do ožujka 2016. uz pomoć dvadeset koćarica prikupljeno je 23 tone morskog otpada iz koćarskih lovina odnosno u prosjeku 50 do 100 kilograma po koćarici mjesečno u petnaestak dana ribolova koliko su prosječno na moru. I u ovom slučaju kao na plažama najzastupljeniji je tip otpada bila plastika. U akaciji prikupljanja odbačenih i izgubljenih ribolovnih alata u moru diljem Jadrana prikupljena je 1,1 tona.

‘Ribari su drage volje prihvatili sudjelovanje u projektu. Nije ih bilo teško pridobiti. Kada sam im objasnio što tražimo od njih, da smeće koje prikupe ne bacaju nazad u more, bili su čak i malo uvrijeđeni. Oni su to i do sada iznosili na obalu što znači da kod njih postoji svijest o tome što treba raditi. Oni žive od mora i znaju da ako bace smeće nazad da štetu rade i sebi’, kazao je Tutman.

Smatra da je DeFishGear postavio dobre temelje za budućnost i da količina otpada nije zanemariva i da će u budućnosti predstavljati sve veći problem.

‘Potrebno je da se puno više ljudi i institucija uključi u ovu priču. Riječ je ne samo o našem nego međunarodnom problemu. To nije nešto što se treba zanemariti, riječ je o slojevitom problemu koji će s vremenom, ako se ne reagira na pravi način, eskalirati’, zaključio je Tutman.

Jedriličari na 49. Balkanskom prvenstvu

0
Martovska regata - Tivat
 Regata – Tivat

Jedriličarska reprezentacija Crne Gore otputovala je danas u Grčku, Atina, gdje će se takmičiti na 49. Balkanskom prvenstvu u jedrenju za klase Optimist i Laser.

Prema selekciji Jedriličarskog Saveza Crne Gore  članovi reprezentacije Crne Gore su 10 jedriličara JK Delfin, koji su po postignutim rezultatima najbolji u državi u klasama koje jedre.

Igor Les, prvak Balkana 2015. takmičiće se u klasi Laser Standard. Irina Kusovac će se takmičiti u ženskoj olimpijskoj klasi Laser Radial, a Ilija Marković i Igor Nikolić u klasi Laser 4.7. U klasi Optimist boje Crne Gore brane državni prvak Nikola Golubović, zatim Tatjana Kusovac, Josipa Čelanović, Stefan Anđelić, Danilo Jončić i Pavle Musić.  Reprezentaciju vodi trener Ilko Klakor i Dragan Nedović, kondicioni trener JK Delfin. U subotu ih očekuje trening regata i svečana ceremonija otvaranja, a prvo takmičenje predviđeno je u nedelju u 11 sati.

Učešće jedriličarske reprezentacije Crne Gore na 49. Balkanskom prvenstvu omogućili su CGJS, zatim kompanija Pure Angel iz Budve, i kompanije Luxsos, Avel Yachting i Brand new Tivat iz Tivta.

Tri smjene da Tivat bude najčistiji u Crnoj Gori

1
Tivat
Tivat

Radnici i operativa Komunalnog preduzeća Tivat tokom protekla dva mjeseca radili su u tri smjene kako bi taj grad zadržao epitet najčistijeg i najuređenijeg u Crnoj Gori kakav već godinama uživa u anketama turista.

Prema riječima direktora Tonka Lukšića, tokom jula u gradu je sakupljeno i na sanitarnu deponiju Mođura kod Bara odloženo ukupno 1.075 tona komunalnog otpada, a u avgustu su komunalci sakupili čak 1.150 tona smeća.

„Mjesečne količine komunalnog otpada u julu i avgustu ove za po 7 odsto su veće od količina koje smo u ta dva mjeseca prošle godine sakupili i iodvezli iz grada. Radi se još uvijek u tri smjene i po posebnom ljetnjem režimu koji podrazumijeva da svakodnevno radi 5 velikih i jedan mini autosmećara, te po jedan autopodizač, kamion sa grajferom za zeleni i kabasti otpad, odnosno kamion za sakupljanje sekundarnih sitovina – kartona, limenki, najlona i PET ambalaže.“- kazao nam je Lukšić dodajući da mu je najveća satisfakcija kada od turista i posjetilaca Tivta čuje komplimente na račun čistoće i komunalne uređenosti javnih površina u tom gradu.

„Jedan njemački turista nam je čak kazao da Tivat kao da uopšte ne pripada Crnoj Gori kada je čistoća u pitanju.“- sa zadovoljstvom naglašava Lukšić posebno javno pohvaljujući dvoje svojih saradnika – Vanju Đukića koji je u JKP šef Službe komunalija i njegovog pomoćnika, mladog Miloša Tripinovića.

„Njih dvojica maksimalno dobro su odradili svoj posao kada je u pitanju organizacija čišćenja grada i održavanja komunalne higijene, radeći maltene non-stop prekovremeno, svakog dana od 5 sati ujutro do 23 časa uveče, vikendom i praznicima, i ti momci zaista zaslužuju da se to i javno saopšti.“-istakao je Lukšić dodajući da će dvojicu službenika novčano nagraditi na kraju ovog, kao što je to već učinio u julu mjesecu.

Tivat
Tivat

Lukšić je dodao da im je ovog ljeta posao bio olakašan nabavkom 25 hiljada eura vrijedne specijalne tzv.mini smećare koja im je omogućila da efikasnije organizuju odvoz smeća iz uskih i nepravilno parkiranim automobilima, često zakrčenih ulica u više gradskih naselja, kao i održavanje čistoće na zakupcima neustupljenim djelovima morske obale. Organizovano je i redovno prihvatanje smeća sa tri velika turistička broda koji kao polaznu i završnu tačku svojih svakodnevnih krstarenja Bokom koriste gradsku rivu Pine što je pod upravom JKP, a za dogodine Lukšić najavljuje i nabavku adekvatnog plovila kojim će komunalni otpad uz nadoknadu, JKP sakupljati i odnositi sa brojnih jahti što se ljeti sidre pred Tivtom. Do početka naredne sedmice, JKP-u će biti isporučen i novi kamion–autopodizač „Iveco“ za kištre kapaciteta 7 kubika, vrijedan skoro 80 hiljada eura, a koji je kupila Opština Tivat.

Herceg-Novi domaćin najboljim džudistima Balkana

0
Džudo HN
Džudo HN

Herceg-Novi će biti domaćin Balkanskog seniorskog prvenstva u džudou, koje će 3. i 4. septembra okupiti preko 150 sportista i sportistkinja u Sportskom centru „Igalo“.

Svečano otvaranje Balkanskog seniorskog prvenstva u džudou planirano je u subotu, u 17 sati.

Takmičenje u pojedinačnoj konkurenciji će se održati u subotu – eliminacione borbe od 10 sati, a finale od 17 sati.

Eliminacione borbe u ekipnoj konkurenciji planirane su u nedelju od 10 sati, dok će finalni blok početi u 15 satu uz direktan prenos na Televiziji Crne Gore.

“U riznici sportova Herceg-Novog borilački sportovi su uvijek imali značajno mjesto i budili interesovanje, što potvrđujemo i podrškom predstojećem Balkanskom prvenstvu u džudou”, kazao je sekretar za društevene djelatnosti i sport Opštine Herceg-Novi Vladimir Dželetović.

On je rekao da se veliki broj djece i mladih Novljana bavi različitim borilačkim sportovima i zahvalio što je baš naš grad odabran za domaćina šampionata.

“Siguran sam da će se naši reprezentativci i predstavnici drugih balkanskih zemalja pokazati u pravom svijetlu i ljubiteljima ovog sporta priuštiti mnogo zanimljivih mečeva. Kao i do sada trudićemo se da budemo dobri domaćini i želim da svim sportistima poželim uspješno takmičenje, korektno nadmetanja i ugodan boravak u našem gradu”, poručio je Dželetović.

Organizatori su se zahvalili Opštini na podršci i saradnji.

“Izvršene su sve pripreme i računam da će od sjutra, kada takmičari dolaze, do ponedeljka sve proteći u najboljem redu. Očekujem i dobre rezultate naše reprezentacije, kako u svih sedam kategorija pojedinačnog sastava, tako i u ekipnom dijelu takmičenja”, kazao je predsjednik Organizacionog odbora Balkanskog seniorskog prvenstva Sadik Šabanović.

POSTER
POSTER

Herceg-Novi će na ovom takmičenju seniora, prvom posle Olimpijade u Riju, imati mogućnost da vidi susrete sportista koji su potencijalni učesnici sledećih Igara, u Tokiju, najavio je Dragomir Bečanović, predsjednik Balkanske Džudo Federacije i predsjednik Džudo saveza Crne Gore.

Danilo Pantić, reprezentativac Crne Gore i aktuelni juniorski šampion Evrope, kazao je da očekuje dobar odziv takmičara iz svih zemalja i jaku konkurenciju. Ipak, nada se medalji za Crnu Goru i očekuje zapažene rezultate naših takmičara.

Pokrovitelj takmičenja je Opština Herceg-Novi, a organizatori Džudo savez Crne Gore i Balkanska džudo federacija.

Krašići – Opština bezuspješno pokušava da im pomogne, inspekcije i MORT odmaraju u avgustu

2
Krašići - obala
Krašići – obala

Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević sa saradnicima ponovno se sastala sa delegacijom mještana Krašića kako bi sagledala što se do sada uradlo na prevazilaženju problema sa kojima se žitelji tog naselja već duže vrijeme suočavaju, a od kojih je uzurpacija i devastacija morske obale pod maskom DSL „Krašići“, jedan od najvećih.

Gotovo sva nekadašnja prirodna netaknuta kamenita obala u tom naselju, posljedjih ghodina pretvorena je u placeve za gradnju eksluzivnih vila čiji vlasnici potom po pravilu, ostalim građanima brane pristup na obalu koja je postala dvorište njihove kuće. Među graditeljima koji su proteklih godina na taj način stekli vrijene nekretnine na „pjeni od mora“ u Krašićima, pored brojnih crnogorskih, srbijanskih i ruskih biznismena je i bivši ministar finansija i aktuelni savjetnik crnogorskog premijera dr Radoje Žugić (DPS).

Prva dama Tivta sa Krašićanima je već održala sličan sastanak 18. jula kada su oni iznijeli veliko nezadovoljstvo zbog nedostatka javnih kupališta i nemogućnosti da priđu obali na pojedinim djelovima.

Vila Plitka sa mora
Vila Plitka sa mora

„Na osnovu zaključaka donešenih na sastanku od 18. jula, a u želji da pokrene rješenje ovih problema, Opština Tivat učinila je uputila poziv Upravi za inspekcijske poslove i nadležnom direktoratu Ministarstva održivog razvoja i turizma kako bi se riješio negativan sukob nadležnosti. Do održavanja sastanka po ovom pitanju još uvijek nije došlo zbog godišnjih odmora u pomenutim institucijama. Predsjednik MZ Krašići Anton Petrović, koordinator za mjesne zajednice u Opštini Tivat Vlado Đukić i predstavnik JP „Morsko dobro“, obišli su teren i utvrdili niz manjih aktivnosti koje bi se mogle preduzeti do narednog ljeta, a bile bi usmjerene na poboljšanje pristupa morskoj obali. Direktorka Direkcije za imovinu Rita Mitrović stupila je u kontakt sa nekoliko vlasnika parcela na samoj obali mora sa namjerom da dogovori otkup dijela zemljišta kako bi ono poslužilo kao pristupni put obali. Međutim nije naišla na odobravanje i pozitivnu reakciju. JP „Morsko Dobro“ dostavilo je rezultate analize uzoraka vode koji su uzeti kod hotela „Anderba“ u Krašićima i ovi su rezultati pokazali dobar kvalitet vode na ovoj lokaciji. Kontrola ispravnosti morske vode za ovo područje je preduzeta nakon gore pomenutog sastanka sa stanovnicima Krašića, a na inicijativu Opštine.“- saopšteno je danas tim povodom iz lokalne uprave Tivta.

Mještani su gradonačenici ponovno iznijeli iste žalbe i naglasili da zbog nemogućnosti pristupa moru, njihove nekretnine u Krašičima gube vrijednost, kao i da treba poboljšati putnu infrastrukturu u naselju. Predloženo je i da Opština sa Kotorskom biskupijom pokuša dogovoriti razmjenu nekretnina, kako bi se povećale javnosti dostupne površine pri moru u tom naselju, a dogovoreno je da Opština i mještani formiraju operativnu radnu grupu „koja će u narednom periodu popisati sve probleme u ovoj MZ i utvrditi prioritetne i dugoročne mjere i aktivnosti, odnosno izraditi Akcioni plan sa ciljem prevazilaženjem postojećih problema“.

Valovi do ograde
Valovi do ograde

„Direkcija za investicije u narednih par dana izvršiće obilježavanje parcela 8 i 173/1 i pristupiti čišćenju ove lokacije od nasutog kamena i drugog građevinskog otpada. Narednih dana Opština Tivat će potpisati sporazum sa JP „Morsko dobro“ o prenosu sredstava za izradu projektne dokumentacije za prvu fazu izgradnje šetališta „Lungo Mare“ dužine 400 metara.“- saopšteno je iz Opštine Tivat.

Preko 120 brokera i agenata na „MYBA Porto Montenegro Pop Up Superyacht Show“

0
Sa pressa - Porto Montenegro
Sa pressa – Porto Montenegro

Više od 120 brokera, agenata i drugih predstavnika djelatnosti povezanih sa industrijom čarerovanja jahti, te 22 superjahte, okupiće se u Tivtu gdje sutra počinje drugi po redu međunarodni nautički sajam čarter industrije „MYBA Porto Montenegro Pop Up Superyacht Show“.

Sajam koji traje do ponedjeljka, danas počinje sastankom kapetana superjahti u hotelu „Regent“ u Porto Montenegru, a njihova 22 broda već su vezana na mulima A i G tivatske marine gdje će narednih dana biti otvoreni za posjete brokera i predstavnika medija. Riječ je o mega i super jahtama koje se iznajmljuju u čarter u regionu Jadrana, od čega su pet jedrenjaci, a ostalo motorne jahte. Najmanji brod na sajmu biće 23 metra dugi „Silver“, a najveći  58 metara dugi „Lord of the Seas“.

„Prosječna dužina brodova koji ove godine učestvuju na sajmu je 36 metara, što znači da smo privukli veća plovila nego lani na premijernmom izdanju „MYBA Pop Up Superyacht Show-a“ u Porto Montenegru. Prijavljeno je i preko 120 agenata, brokera i predstavnika firmi koje se bave pružanjem raznih vrsta usluga u jahtingu, što je za čak 60 odsto više nego lani.“ –kazao je juče na konferenciji za novinare u Tivtu, direktor Međunarodne asocijacije jaht-brokera MYBA za Crnu Goru, Bili Kanjelas. Prema njegovim riječima, učesnici sajma dolaze iz SAD, Velke Britanije, Njemačke, Italije, Monaka, Španije i zemalja regiona bivše Jugoslavije, a među njima su i neka od najjačih imena te industrije poput kompanija Fraser, Burgess, Ocean Independence, Northrop & Johnson, Camper & Nicholson, Y.CO, IYC i Blue Water. Preko 30 odsto izlagača su komaanije iz regiona, među kojima je čak 8 iz Tivta     .

Oni će tokom naredna tri dana imati prilike da se sretnu, razmjene iskustva i dogovore konkretnu poslovnu saradnju, te iz prve ruke vide neke od brodova koji se nude u čarter u jadranskoj regiji. Na seminarima koji će se održati u hotelu “Regent”, učesnici sajma će čuti i predavanja o snabdijevanju jahti oslobođenom carine i PDV-a u Crnoj Gori, destinacijama za krstarenje u Hrvatskoj i Crnoj Gori, kao i legislativi i fiskalnoj politici tih dviju država kada je čarter jahti u pitanju.

“Jadranski region posljednjih godina ubrzano postaje sve poželjnija destinacija za krstarenja velikih jahti koje se izdaju u čarter, a dosta takvih brodova je već zbog toga uspostavilo i svoju stalnu bazu u Porto Montenegru.Ovaj sajam ljudima daje priliku da vide što mi ovdje imamo od kapaciteta i kakve usluge nudimo, da se upoznaju sa zakonodavnim I fiskalnim okvirom za tu djelatnost, kao i da uspostave konktetnu međusobnu saradnju.”- istakao je direktor marine Porto Montenegro Toni Braun. On je naglasio da se “MYBA Pop Up Superyacht Show” održava na izmaku glavne nautičke sezone i da je dobar način za njen produžetak, ali i prilika da se lokalni privrednici i mladi ljudi u Tivtu i Boki, uvežu sa vlasnicima jahti i agentima kojima mogu ponuditi svoje usluge i proizvode, odnosno naći zaposlenje na tim brodovima.

Izražavajući zadovoljstvo što se jedan tako veliki međunarodni nautički događaj već drugu godinu za redom priređuje u Tivtu, gradonačelnica prof.dr. Snežana Matijević obećala je organizatorima podršku lokalne uprave.

MUBA Pop Up Superyacht Show u Tivtu
MUBA Pop Up Superyacht Show u Tivtu 2015.

“ Imamo veliku i lijepu priliku da se predstavimo svijetu i pokažemo se kao dobri domaćini, te da zainteresujemo lokalnu zajednicu i zaintrigiramo naše privrednike da se uključe u ovu perspektivnu djelatnost. Ovakvim manifestacijama trajno ćemo za Tivat i Crnu Goru vezati epitet eksluzivne nautčke destinacije na ovom dijelu Mediterana, a veoma me raduje što je na sajmu prisutan dio tivatskih privrednika koji prate trendove i potrebe marine Porto Montenegro što se razvija kao integralni dio našeg grada.“- istakle je Matijević dodajući da u Tivtu jahting-zajednica može naći konkuretne proizvode i usluge, kao i kvalitetan kadar za brodove. Ona je pozvala strance – učesnike MYBA sajma da ne obiđu ne samo sajam, već i cijeli Tivat i upoznaju se sa njegovom obalom, ljudima i bogatom pomorskom tradicijom.

Svečana ceremonija zvaničnog otvaranja „MYBA Porto Montenegro Pop Up Superyacht Show-a“, održaće se u subotu u 11 časova na mulu 1 Porto Montenegra.