Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.
Dan državnosti
Povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, Vujanović je u Plavom dvorcu na Cetinju priredio svečani prijem. Prijemu su prisustvovali predstavnici političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore i raniji najviši državni funkcioneri. Prisustvovali su i predstavnici diplomatskog kora i visoki zvaničnici međunarodnih organizacija i institucija.
“U nizu istorijski vrijednih godina Crne Gore i ova će, svakako sa ponosom, imati zapaženo mjesto. U državi, koja se prepoznaje po viševjekovnoj borbi za slobodu i nezavisnost, godine ostvarenja tog stremljenja, trajna su vrijednost. Da se istorija ne bi ponavljala, da se sloboda i država uvijek ne bi ugrožavale, Crna Gora mora imati savezništvo koje će biti garancija stabilnosti i vječnosti. To savezništvo Crna Gora je dobila ove godine članstvom u NATO-u”, poručio je Vujanović.
Savezništvo je, kako je naglasio, u interesu svih njenih građana, u korist stabilnosti i mira.
Filip Vujanović
“Savezništvo koje nije protiv bilo koga, koje ne zaboravlja ni tradiciju ni prijatelje, koje je okrenuto budućnosti, bez rizika ponavljanja tamnih strana prošlosti. Na Balkanu se lekcije iz prošlosti teško uče a tragične greške ponavljaju, na žalost, sa težim posljedicama. Zato, i takođe na žalost, Balkanu treba saveznik, da bi čuvao sebe od sebe i da bi se obezbijedila trajna stabilnost. Uz potrebu da nas savezništvo čuva, jednako je vrijedno da nam obezbijedi bolju ekonomiju i bliskije državne veze sa onima čije vrijednosti dijelimo i na koje se zajednički ponosimo”, kazao je crnogorski predsjednik.
Sinoć je, u Podgorici, u čast praznika državnosti Crne Gore, uz počasnu artiljerijsku paljbu, upriličen i vatromet.
U prostorijama TO Tivta u centru grada danas su poklonjene prve karte koje je TO Tivat otkupila od CZK Tivat za turiste. Kao i prethodnih godina i ove godine ćemo turistima koji su se odlučili da svoj odmor provedu u Tivtu, učiniti ugodnijim poklanjanjem karata za pozorišne predstave u okviru festivala „Purgatorije“.
TO Tivat na sve načine doprinosi tome da samo najljepši trenuci ispune sjećanja gostiju koji borave u našem gradu, kaže se u saopštenju iz TO Tivat
Tivat-foto Boka News
U Tivtu danas boravi 5.235 gostiju
U svim vidovima smještaja u Tivtu danas boravi 5.235 gostiju što je 10 odsto više nego na današnji dan prošle godine.
U privatnom smještaju odmara 4.375 turista, u hotelima 703, u odmaralištima 107 i u kampovima 50 gostiju.
Prema podacima Turističke organizacije među turistima 5.176 je iz inostranstva a 59 iz Crne Gore.
U okviru programa izložbe “Nemirno More”, novinar i publicista Siniša Luković održati predavanje na temu “Podmornice austrougarske u operacijama na južnom Jadranu” u srijedu 12. jula 2017 sa početkom u 20 sati u Zbirci Pomorskog Nasljeđa u Porto Montenegru.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore obavještava i upozorava zakupce /korisnike kupališta i objekata u zoni morskog dobra koji obavljaju djelatnost koja može uključivati korišćenje sadržaja zaštićenih odredbama Zakona o autorskom i srodnim pravima, a podrazumijevaju emitovanje muzičkih programa, sadržaja, koncerata i sl, na obavezu zaključivanja ugovora sa ovlašćenom organizacijom za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava, a sve u cilju prevazilaženja sudskih sporova.
Navedena obaveza proizilazi neposredno iz predmetnog zakona ali i iz preuzetih obaveza sadržanih u ugovoru o korišćenju morskog dobra da se isto koristi i eksploatiše u skladu sa odredbama ugovora i svim pozitivno pravnim propisima koji su u neposrednoj vezi sa korišćenjem morskog dobra, kaže se u saopštenju iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
Požar koji je prekujuče poslijepodne izbio na nekadašnjoj deponiji smeća opštine Kotor u mjestu Lovanja u blizini aerodroma Tivat, i juče je stvarao probleme zbog velikog dima koji je u ranim jutarnjim satima prekrio veći dio Tivatskog zaliva.
Zbog toga i smanjene vidljivosti ujutro je bilo i manjih problema sa odvijanjem saobraćaja na aerodromu jer je par aviona bilo zadržano dok se dim ne raziđe i uspostavi optimalna vidljivost za slijetanje. Ipak, vjetar je ubrzo rastjerao dim, ali su brojni turisti i građani i juče protestovali zbog svega što se događa na Lovanji.
Stanovnici tamošnjeg neformalnog romskog naselja koji se većinom bave sakupljanjem sekundarnih sirovina naime, već duže vrijeme redovno na bivšoj deponiji pale stare automobilske gume i elektro kablove, kako bi došli do čelične žice, odnosno bakarnih provodnika u njima. Pri tome se gusti crni dim pun toksičnih materija često diže iznad ovog dijela Tivatskog polja, a ovakvo nezakonito postupanje žitelja Lovanje uzročnik je i aktuelnog požara na bivšoj deponiji jer je vatra zahvatila naslage smeća koje kotorski vatrogasci ne mogu ugasiti klasičnim metodama i nasipanjem vodom. Zbog toga je uz dvoje vatrogasne ekipe sa protivpožarnim vozilima, na Lovanji angažovan i bager da zapaljeni otpad prekrije zemljom jer je to jedini efikasni način da se požar ugasi.
Dim od paljenja guma iznad Lovanje
Na problem sa nelegalnim paljenjem guma i kablova na Lovanji već duže ukazuju kako žitelji okolnih naselja Kavač i Gradiošnica, tako i odgovroni sa aerodroma Tivat, ali država do sada nije preduzela ništa da to spriječi. Sa jedne strane, Romima se kao „marginalnoj društvenoj grupi“ gleda kroz prste jer je sakupljanje otpada navodno, njihova osnovna aktivnost za preživljavanje. Sa druge strane, nadležni iz Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore čije su brojne inspekcije ovih dana na primorju, okreću glavu od ovog problema i prave se nenadležni. Oni naime, odgovornost kada je komunalni otpad u pitanju, prebacuju na Komunalne inspekcije i policije Tivta i Kotora, iako je riječ o masovnom zagađenju vazduha dimom i toksičnim supstancama što je u domenu rada državne Ekološke inspekcije.
Turistička organizacija Tivat organizuje koncert grupe SEVDAH BABY u Tivtu, večeras u 22 sata.
Na gradskoj rivi Pine popularni bend iz Srbije će goste zabavljati svojim autentičnim hitovima i obradama poznatih pjesama, u kojima je zastupljen spoj tradicionalne narodne muzike sa modernim zvukom.
“Dođite i budite dio dobre atmosfere u Tivtu”- poručuju organizatori.
Projekat u kojem je partner Opština Herceg Novi „Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima – Fortress ReInvented“ predstavljen je u Podgorici, na svečanoj konferenciji povodom početka sprovođenja projekata izabranih za finansiranje u okviru prvog poziva INTERREG IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina- Crna Gora 2014-2020.
Konferenciju je organizovalo Ministarstvo evropskih poslova Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske i Direkcijom za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
„Fotress ReInvented“ prezentovali su predstavnici Muzeja grada Šibenika, kao projekt-lideri, a prisustvovali su predstavnici svih partnerskih gradova, među kojima i Kancelarije za međunarodnu saradnju Opštine Herceg-Novi.
Kako se moglo čuti, zahvaljujući udruženim snagama partnera iz evropskih fondova dobijena su sredstva za projekat uvođenja digitalnih sadržaja na utvrđenja. U Herceg-Novom, novu ponudu imaćemo na Kanli Kuli.
U planu je kreiranje posebnih “pametnih naočara” pomoću kojih će posjetioci tokom ture moći da dožive kako je tvrđava nekada izgledala i za koje namjene je bila korišćena.
Sadržaj „Fortress reality window“ podrazumjeva touch-screen na svakoj tvrđavi, preko kojeg će posjetioci moći u realnom vremenu da prate šta se dešava na drugim uvrđenjima u gradovima-partnerima (live streaming): tvrđavi Sv. Mihovila u Šibeniku, Klis u istoimenom gradu i tvrđavi Vranduk u Zenici.
Osim toga, u planu je postavljanje info-punkta u Starom gradu i kreiranje audio-vodiča.
Cilj je unaprijediti postojeću turističku ponudu i podstaći nove verzije međunarodnu saradnju.
Projekat “Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima” podržan je u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.
Sa prezentacije
Projekt-lider je Muzej Grada Šibenika, a partneri su, pored Herceg Novog, Muzej Grada Zjenice i Opština Kliskulturnog turizma, a sve to poštujući neprocjenjivu vrijednost našeg kulturno-istorijskog nasljeđa, objasnili su iz opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju.
Ukupna vrijednost projekta za sve partnere iznosi 1.390.728 eura, od čega je za opštinu Herceg Novi opredijeljeno 213.373 eura. Planirano trajanje projekta je 21 mjesec.
Osim ovog, na konferenciji je predstavljen i projekat „Adriatic canyoning“, u kojem je partner Agencija za izgradnju i razvoj Herecg Novog. Zahvaljujući ovom projektu, Herceg Novi će dobiti avanturistički park na Vrbanju, u podnožju Orjena.
Projektom „Adriatic Canyoning“ želi se podstaknuti razvoj turizma u jadranskom zaleđu, te su u tu svrhu odabrane specifične lokacije, mjesta značajne kulturne, istorijske i prirodne baštine, koja trenutno nisu dio postojeće turističke ponude, a poslužiće kao model za razvoj aktivnog turizma u jadranskom zaleđu – Peć mlini i Borak u BiH, Zrmanja i Čikola u Hrvatskoj i Vrbanj u Crnoj Gori.
Cilj je integrisati ove lokacije u postojeći turistički proizvod sa novim i atraktivnim sadržajem, namijenjenim gostima koji žele aktivniji i adrenalinski odmor.
Vodeći partner je Grad Široki Brijeg, a ostali su, pored novske Agencije: Općina Grude, Grad Drniš, Grad Obrovac i “Zadra nova” – Razvojna agencija Zadarske županije. Ukupna vrijednost projekta je 1.880.297.68 eura, dok je u okviru toga za Herceg Novi opredijeljeno 305.000 eura. Planirano trajanje projekta je 30 mjeseci.
Na brodu je danas održana konferencija na kojoj je upozoreno na alarmantno stanje u vezi onečišćenja plastikom u Jadranu i na Mediteranu.
Najezda plastike ubrzano pretvara naša mora u najveća odlagališta otpada na svijetu, ugrožava morske životinje te dospijeva u hranidbeni lanac, zato što se plastika u moru usitnjava te prelazi u mikroplastiku. U Sredozemnom moru plastični ostaci pronađeni su u malim ribama, morskim pticama, kornjačama te želucima ulješura. Znanstvenici procjenjuju da u Sredozemnom moru već sad pluta 1455 tona plastike.
„Plastika za jednokratnu upotrebu guši naša mora i ugrožava morske životinje. Neke plastične proizvode, poput žličice za miješanje kave, koristimo doslovno nekoliko sekundi, a u okolišu se zadržavaju stotinama godinama. Stanje je krajnje alarmantno i tome moramo stati na kraj! Pozivamo građane da potpišu našu peticiju te da kažu ne plastici za jednokratnu upotrebu!,” rekla je Mihaela Bogeljić, voditeljica kampanje.
Greenpeaceov brod u Rijeci – foto dalmacija news
Većina plastike koja završi u oceanima i morima dolazi s kopna, čak 80%, a treba joj stotine godina da se razgradi. Greenpeace je objavio izvještaj „Sredozemlje zatrpano plastikom” koji pokazuje da je u svjetskim razmjerima 60-80% morskog otpada plastika te da prosječna gustoća plastičnog otpada u Sredozemnom bazenu iznosi 1 komad na svaka 4 m2, što je usporedivo s nakupljanjem plastičnog otpada u pet suptropskih oceanskih vrtloga.
“Ovih tjedana i mjeseci dok EU donosi nove propise o otpadu i plastici, pozivamo ministra Tomislava Ćorića da se zauzme za što strože mjere smanjenja plastičnog zagađenja! Fokus treba biti na smanjenju plastike u nastanku i na višekratnoj upotrebi, a tek onda na recikliranju, što je do sada bio slučaj. Posebno tražimo da se uvede proširena odgovornost proizvođača, odnosno obaveza sudjelovanja u trošku smanjenja i zbrinjavanja plastičnog otpada.” istaknuo je Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj.
Serena Maso iz talijanskog Greenpeacea i talijanska znanstvenica Francesca Garaventa (CNR-ISMAR, Genova) predstavile su istraživanje provedeno s druge strane Jadrana.
Rainbow Warrior je prije Hrvatske posjetio Španjolsku i Italiju, gdje je Greenpeace provodio istraživanje mora, a nakon Rijeke isplovit će prema južnodalmatinskim otocima koji su posebno na udaru te će u suradnji sa znanstvenicima iz Društva za istraživanje mora – 20000 milja dokumentirati onečišćenje plastičnim otpadom. Iz Jadrana odlazi za Grčku i Bugarsku.
Greenpeaceov brod u Rijeci foto dalmacija news
Inače, Greenpeaceov brod je u Rijeku stigao jučer, na obljetnicu miniranja i potapanja prvog „Rainbow Warriora“ 1985. godine od strane francuskih tajnih službi na Novom Zelandu, kada je prosvjedovao protiv francuskih nuklearnih pokusa. Brodom je i tada zapovijedao sadašnji kapetan i dugogodišnji aktivist Peter Willcox.
Pogled u plavo u Orebiću okupio mnoštvo ljubitelja ronjenja, od onih najmlađih u pratnji roditelja, do onih najstarijih koji su se prvi put okušali u ronjenju. U organizaciji Promocije ronjenja i PŠU „Peliška jedra”, ronilačke sekcije Pogled u plavo gostovao je u Orebiću 8. i 9. srpnja 2017. Tijekom uzbudljivog vikenda preko 300 djece zaronilo je besplatno u bazen projekta Pogled u plavo i na zabavan način pod vodom promatrala podvodnu izložbu fotografija ljepota hrvatskog podmorja za koju je zaslužan poznati hrvatski podvodni fotograf Marjan Radović.
„Ronilačka sekcija Peliških jedara djeluje kao samostalna sekcija dvije godine tijekom kojih smo imali tečaj ronjenja kojim smo obučili svoje ronioce koji sudjeluju u ekološkim akcijama od Zadra do Dubrovnika. Do sada smo odradili preko 30 zarona u ekološkim akcijama diljem Hrvatske te vjerujemo da putem ovakve manifestacije kao što je projekt Pogled u plavo možemo prikupiti nove članove naše sekcije. Nadamo se da ćemo se vidjeti i sljedeće godine u Orebiću.”, rekao je dr. Denis Kaštelan, predstavnik ronilačke sekcije Peliških jedara.
Orebić Pogled u plavo – foto SD
Uz organizirani prigodni program u večernjim satima brojni Orebićani i turisti imali su jedinstvenu priliku isprobati noćno ronjenje te roniti uz muziku i rasvjetu čemu su se najviše radovala djeca. Svi posjetitelji manifestacije imali su mogućnost besplatno zaroniti u 10-metarski bazen, upoznati se s ronilačkom opremom, tehnikama i vještinama ronjenja, a sve uz stručni nadzor instruktora ronjenja ronilačke sekcije Peliška jedra i instruktora ronjenja Nemo-Adria Rescue Teama koji su članovi Specijalističke ronilačke postrojbe pri uredu za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba. „Ovo je fantastična ideja, prvi put smo u Orebiću i moja djeca su danas ovdje prvi put ronila. Bilo im je jako zanimljivo i zabavno, do sada nisu imali priliku zaroniti s ronilačkom opremom. Hvala roniocima.”, rekao je Karlo, otac šestogodišnje Mirte i osmogodišnjeg Maria.
Orebić Pogled u plavo – foto SD
Cilj ove ronilačke manifestacije je promocija ljepota hrvatskog podvodnog svijeta, Hrvatske kao ronilačke destinacije, lokalnih ronilačkih klubova, podići svijest o ekologiji i kroz probne urone približiti ronjenje ljudima.
Šesnaesti KotorArt Don Brankovi dani muzike počeće tradicionalno na Dan državnosti, 13. jula, ispred Katedrale sv Tripuna, umjetničkom manifestacijom pod nazivom „Korijeni“ tokom kojeg će Festivalski orkestar KotorArta pod vođstvom Vahana Mardirosijana izvesti premijeru “Varijacija na temu Bokeljskog kola”, svojevrsne kotorske „Ode radosti“.
„KotorArt Don Brankovi dani muzike svečano počinju na ponos Kotora, umjetnosti, oslanjajući se na tradiciju bavljenja umjetnošću na ovim prostorima. Počinju uprkos svim okolnostima koje su pratile naš festival posljednjih mjesec a što će i ovaj svečani koncert ali i ovogodišnje izdanje učiniti još značajnijim i “zvučnijim”. Kada imate korijene kakvo ovaj grad i festival imaju u umjetnosti onda vam nikakvi vjetrovi ne mogu ništa. Hvala tim korijenima, jer bez njih ne bismo danas ubirali ovakve plodove koje ćemo sa vama podijeliti 13. jula“, saopštio je pijanista Ratimir Martinović na današnjoj konferenciji za novinare.
„Varijacijama“ će istovremeno biti obilježeno i 175 godina postojanja Gradske muzike Kotor, koja će biti uključena u realizaciju ove premijere kao i pripadnici Bokeljske mornarice.
„Svi zajedno, svi u kolo, rukama ruke pružimo. Pokažimo svima okolo da slogu bratsku vriježimo. Potvrdimo, uz prigodu, i mi k`o naši djedovi, da u rodu, ne zaludu, jedne smo majke sinovi“, citirala je stihove Kola Danijela Vulović, PR Gradske muzike Kotor, izražavajući zahvalnost što kao tradicionalna organizacija u godini jubileja učestvuje na otvaranju Don Brankovih dana muzike.
Isto veče publika će moći da pogleda svjetsku premijeru filma o tradiciji umjetnosti na prostoru Kotora i Boke autora Dušana Vulekovića a biće upriličen i naknadno uvršten Prvi klavirski koncert Ludviga van Betovena u izvođenju Martinovića.
„Ja ću sam tumačiti solističku dionicu u Betovenovom koncertu. To je onaj isti koncert koji sam ostao dužan Crnoj Gori 21. maja. To je koncert kojim ja, zajedno sa svim dragim prijateljima i umjetnicima stajem u odbranu festivala, objasnio je Martinović.
Ovogodišnja kompozitorska porudžbina Don Brankovih dana muzike okupila je mlade autore iz zemlje i regiona koji su se posvetili obradi, odnosno pisanju varijacija na temu Kola Bokeljske mornarice. Koordinatorka ovog neobičnog vrijednog projekta je kompozitorka Nina Perović, dok ostali kompozitori dolaze iz Makedonije – Marijana Janevska, Bosne i Hercegovine – Marko Kovač, Srbije – Sonja Mutić, Slovenije – Uršula Jašovec i Hrvatske – Antonio Babić.
„Uprkos velikim modifikacijama u procesu obrade teme njen duh i karakter prisutni su i osjećaju se u svim varijacijama, kao i prelazima, te djelo u cjelini odiše atmosferom vedrine i duhom grada iz kog tema potiče“, rekla je Perovićeva.
Za Janevsku, najinteresantnije i najuzbudlivije je bilo posmatrati proces u kom ista tema, isfiltrirana kroz pet različitih muzičkih jezika, dobija multidimenzionalnost na makro i mikro nivou.
„Posebno sam uživao u radu prilikom inkorporiranja svima nama poznate teme u moj lični muzički jezik, i nadam se da sam uspio da stvorim interesantan spoj dvije veoma različite muzičke poetike“, rekao je Kovač.
„Don Brankovi dani muzike”
U analizi muzičke komponente, koje bi bile inspirativne za obradu, Sonja Mutić se istakla harmonski aspekt teme Bokeljskog kola, odnosno nekim njenim specifičnostima, kao što je odnos tonike i subdominante.
„Bilo je veoma mnogo načina na koje sam mogla interpretirati temu, ali odlučila sam da razvijam melodiju. Kompozicija počinje kao izmaglica zvukova i efekata kroz koje se melodija polako rađa. Potom, ona postoje metafora za dijete koje uči spore pokrete (fragmenti), puzanje unazad (regrogardno kretanje), kroz različita mjesta (instrumenti), ponekad srećno i lako (dur), ponekad sa poteškoćama (mol), ponekad samostalno (solo), ponekad sa drugima (kontrapunkt)…“, navela je Jašovec.
Radi se o odličnoj ideji, smatra Babić, jer Bokeljska tema kao polazišna tačka nudi mnogo inspiracije i podesna je za različite varijacije. Ovakav projekat istovremeno njeguje baštinu, ali i spaja mlade autore kroz savremeni muzički izraz.
Prema riječima režisera Vulekovića, film koji će biti prikazan bavi se temama vezanim za kulturnu baštinu Kotora i Boke, pogotovo nematerijalnu, specifične načine na koje je ona ugrožena, kao i važnost njenog postojanja i čuvanja.
„Ovo nije film o KotorArtu, već o Kotoru, odnosno o onome na šta se sve KotorArt kao kompleksan i raznorodan festival oslanja“, dodao je Vuleković.
