Vojska postavila plutajuću branu, inspektori nadziru sječenje

0
Danas u Bonićima

Pripadnici Odreda za spašavanje Mornaruice VCG danas su oko olupine polupotonulog broda „Independia“ u uvali Bonići kod Tivta, postavili plutajuću branu, kako bi se spriječilo širenje eventualnih novih izliva nafte i ulja, odnosno plutajućih djelova olupine na okolni akvatorijum.

Olupina je okružena sa stotinjak metara plutajuće brane koju su pripadnici Mornarice razvukli sa specijalnim plovilom za intetvencije u spirječavanju zagađenja mora EKO-1. Tanki uljni film od ostataka nafte i ulje iz kaljuže trupa „Independie“ koji se juče počeo širiti morem u Bonićima, pokupljen je korišćenjem posebnih apsorbera i upijajućih brana.

Sve to preduzeto je po nalogu Inspekcije sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor koja je juče poslijepodne, nakon dobijene prijave, izašla na lice mjesta u Bonićima gdje su radnici jedne podgoričke firme za sakupljanje sekundarnih materijala, počeli akciju rezanja drvenog trupa broda „Independia“ i izvlačenje odsječenih komada na obalu. Pritom je došlo do izlivanja određene količine nafte i ulja u more, pa je inspektor sigurnosti plovidbe Zoran Božović naložio da se olupina okruži plutajučćom branom radi prvencije daljeg mogućeg zagađenja i da se  tek onda nastave radovi na njenom uklanjanju.

Danas u Bonićima

„Posao bi trebalo da bude okončan za 4-5 dana. Prioritet u ovom trenutku je da se olupina i svi njeni djelovi uklone na način što manje škodljiv po okolinu i plovila u blizini potonulog broda, a kasnije ćemo vidjeti hoće li i kavih postupaka eventualno biti protiv onih koji su pristupili komadanju broda u more, protivno prethodnom nalogu inspekcije.“- kazao nam je Božović. On je dodao da je o stanju u Bonićima sačinio zapisnik koji je uputio i Ministarstvu pomorstva, kao i da će akcija sječenja i uklanjanja ostataka „Independie“ biti narednih dana biti vršena uz stalan nadzor inspektora.

Pedeset metara duga rashodovana drvena  jahta „Independia“, bivši minolovac njemačke Ratne mornarice,  potonula je u noći 21.jula prošle godine iz zvanično, još neutvrđenih razloga. Uprkos naporima koje je tada preduzela ekipa Lučke kapetanije Kotor što su je alarmirali mještani, da se pumpama savlada prodor vode u drveni trup “Independie”, brod je ipak potonuo i kobilicom “sjeo” u mulj u plitkom moru uvale Bonići. Iznad morske površine ostala je samo glavna paluba  i dio već poodavno srušenog nadgrađa jahte. Ekipe Mornarice VCG i Uprave pomorske sigurnosti odmah su tada olupinu okružile plutajućom branom, kako se iz nje eventualno ne bi prosipali ostaci nafte i ulja, a koji su se povremeno pojavljivali narednih desetak dana.

Brana je uklonjena nakon petnaestak dana od potonuća, a olupina je ostala netaknuta skoro četiri mjeseca i država,  pravdajući se na to da je nedostupan zvanični vlasnik broda koji se kao takav vodu u njegovim papirima, nije preduzela ništa da potopljeni brod ukloni. U međuvremenu, olupina je promijenila vlasnika i otkupila je kompanija iz Podgorice što se bavi prometom sekundarnih sirovina, koja je krajem novembra bezuspješno pokušala da cijeli brod izvuče na obalu, te ga od tada, sa manjim  ili većim pauzama, komada direktno u moru.

Premijera filma „Biser Bojane“ u Beogradu

0

Film „Biser Bojane“ reditelja Milana Karadžića biće premijerno prikazan u Beogradu će 15. februara.

Odmah nakon toga ova komedija, koja je najvećim dijelom snimljena u Ulcinju, moći će se vidjeti u kinima u regionu.

Planirano je da se premijera filma održi 3. marta u Ulcinju.

U spotu koji je urađen mogu se vidjeti ljepote Ade, Velike plaže i Solane.

Zima još ni blizu nije gotova – na vidiku novi val ekstremne hladnoće?

0
Boka, led, kamen i more – foto M. Marušić

Meteorologija i vremenski izvještaji češće su i više nego inače punili stranice portala i ostalih medija u tek završenom januaru. Najbolji je to pokazatelj da je vrijeme priredilo poprilična iznenađenja. Malo je ko iza toplih dana nakon prethodnog Božića vjerovao da se na Jadranu može dogoditi velika zima u njenom nastavku. No, dogodila se, prvenstveno u vidu hladnoće i to u svom punom “sjaju”. Izrazito hladna kontinentalna zračna masa s dalekog sjeveroistoka prelijevala se preko Jadrana i Italije sve do sjevernih obala Afrike.

Južina i relativna toplina do kraja sedmice

Do kraja sedmice pratit će nas južina, tek povremena i uglavnom slaba kiše, ali i temperature vazduha koje su znatno više nego smo ih imali u januaru. Čini se da će se bura do naših predjela ponovno uspjeti probiti početkom sljedeće sedmice kada će i temperature vazduha dan za danom lagano padati.

Boka, led, kamen i more – foto M. Marušić

Sibirska zračna masa

Pozornost plijene posljednji prognostički materijali za drugi dio sledeće sedmice. Tako su neki od njih za spomenuto razdoblje počeli predviđati novo jako hlađenje istočne i jugoistočne Evrope zbog novog dolaska vazdušne mase sibirskog porijekla. Ukoliko ovaj hladni val stigne do Jadrana, prizori kakve smo gledali u prvoj polovini januara mogli bi se ponoviti!

Ipak, kako se radi o relativno dalekom prognoziranom razdoblju, ovakav scenarij je izrazito nesiguran i podložan čak i značajnijim promjenama, pa će se više detalja znati za nekoliko dana.

Bilo kako bilo, zima još ni blizu nije gotova!

/Rade Popadić – Crometeo/

Koncert italijanske pijanistkinje Eloise Cascio

0

U okviru Kotorske koncertne sezone, koncert italijanske pijanistkinje Eloise Cascio biće održan u petak 3. februara s početkom u 19 sati u Crkvi svetog Duha.

Na programu su kompozicije Mocarta, Šopena Geršvina i Rahmanjinova.

“Eluiz Kašio je dobitnica brojnih nagrada na nacionalnim i međunarodnim takmičenjima, a među najznačajnijim je svakako Specijalna nagrada-Stenvej piano serijala Univerziteta Južna Florida. Nastupila je sa mnogim orkestrima širom Evrope i SAD-a. Radi kao profesorka na konzervatorijumu u Italiji” – kaže se u najavi.

Kotor – Tripundanske svečanosti

0
Katedrala Svetog Tripuna – foto Boka News

Tripundanske svečanosti , koje se održavaju u čast toga sveca, zaštitnika Kotora, nastavljaju se sutra, četvrtak, 2. februara, kada će Bokeljska mornarica u 18 sati prenjeti relikvijarij do oltara u katedrali, nakon čega će se održati večernja i kađenje moći.

Sveta misa na Tripundan 3. februara biće u 10 i 18 sati, a u nedjelju 5. februara održaće vanjska svečanost – procesija.

U 09.20 odred Bokeljske mornarice iz Kotora, sa kotorskom Gradskom muzikom ispred glavnih gradskih vrata dočekuje odred mornara podružnica Tivat i Herceg Novi, kao i Gradsku muziku Tivat.

Raport Admiralu Bokeljske mornarice ispred katedrale, i  pozdravni plotun je u 9.50, kolo u čast Svetog Tripuna u 10 sati.

Vanjska proslava Svetog Tripuna Kotor 2015.

Svečanu pontifikalnu misu služiti će monsinjor Luigi Pezzuto, apostolski nuncije u Crnoj Gori, a poslije svete mise predviđena je svečana procesija ulicama Kotora.

Koncert klape „Sveti Juraj“ 

U čast Svetoga Tripuna, u kotorskoj katedrali u subotu – 4. februara,subota biće održan koncert klape „Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice iz Splita.

Koncert počinje u 18 sati.

Kamenari – srušen objekat na autobuskom okretištu

1
Kamenari – foto RHN

Ne­na­ja­vlje­no, u pri­su­stvu is­pek­to­ra za­šti­te pro­sto­ra Dra­ga­na Ze­ja­ka, rad­ni­ci DM kom­pa­ni­je DOO Nik­šić iz­vr­ši­li su u ponedjeljak ru­še­nje objek­ta na auto­bu­skom okre­ti­štu u Ka­me­na­ri­ma.

Lo­gi­stič­ku asi­sten­ci­ju rad­ni­ci­ma nik­šić­kog pred­u­ze­ća u ru­še­nju pru­ži­la je po­li­ci­ja, a po pro­pi­si­ma bi­li su pri­sut­ni i lju­di sa ko­li­ma hit­ne po­mo­ći. Mje­šta­ni su ta­ko pred­u­hi­tre­ni i obje­kat ko­ji su bra­ni­li 25. de­cem­bra i 10. ja­nu­a­ra je sru­šen jer ni­je­su uspje­li da se or­ga­ni­zu­ju. Rad­ni­ci iz Nik­ši­ća i in­spek­ci­ja Za­šti­te pro­sto­ra bi­li su br­ži. Gra­đa­ni po­ru­ču­ju da će bi­ti uz pred­sjed­ni­ka Mje­sne za­jed­ni­ce Ka­me­na­ri To­ma Ka­tu­ri­ća i za­kon­ski bra­ni­ti ugro­že­na pra­va. In­spek­tor Ze­jak je no­vi­na­ri­ma re­kao da on ni­je ovla­šćen da da­je iz­ja­ve, na­gla­si­ši da je obje­kat sru­šen jer je sa­gra­đen bez odo­bre­nja.

– Od in­spek­to­ra Ze­ja­ka ni­je­smo do­bi­li na­log za ru­še­nje a ni­je­smo ni oba­vi­je­šte­ni da će ju­če ru­ši­ti obje­kat, pro­tiv če­ga smo od po­čet­ka pro­ti­vi­li. Šle­per za po­tre­be AD Po­mor­skog sa­o­bra­ća­ja, na tom mje­stu sta­jao je tri da­na ka­ko bi obez­bi­je­di­li mje­sto eki­pi za ru­še­nje. To je bio znak da ne­što pri­pre­ma­ju ali ni­je­smo zna­li dan i vri­je­me ru­še­na auto­bu­skog sta­ja­li­šta. Od­mah po­sle pr­vog po­ku­ša­ja ka­da smo spri­je­či­li na­sta­vak ru­še­nja objek­ta u ime mje­sne za­jed­ni­ce i mje­šta­na an­ga­žo­vao sam advo­ka­ta Vu­ka­ši­na Ši­mra­ka ko­ji je Osnov­nom su­du pod­nio za­htjev pri­vre­me­ne za­bra­ne iz­vo­đe­nja ra­do­va po hit­nom po­stup­ku, od­no­sno dok Za­kon o re­gu­la­ri­za­ci­ji ne­for­mal­nih obje­ka­ta ne stu­pi na sna­gu – ka­že To­mo Ka­tu­rić, pred­sjed­nik MZ Ka­me­na­ri, ko­me su lje­ka­ri pre­po­ru­či­li da zbog zdrav­stve­nih raz­lo­ga ne pri­su­stvu­je ovom događaju.

Pod­sje­ća­mo, 25. de­cem­bra pro­šle go­di­ne rad­ni­ci DM kom­pa­ni­je DOO Nik­šić su po­če­li ru­še­nje objek­ta u Ka­me­na­ri­ma ali su mje­šta­ni to spri­je­či­li kao i 10. ja­nu­a­ra. Sru­še­ni obje­kat je do­na­ci­ja ame­rič­ke vla­de, a ze­mlji­šte na ko­jem se na­la­zi ta­ko­đe je do­na­ci­ja ita­li­jan­ske dr­ža­vljan­ke Za­mi­re An­tun Lju­be­tić ko­ja je ka­ta­star­sku par­ce­lu KO 272 Đu­ri­ći da­ro­va­la mje­šta­ni­ma po­što je njen pra­djed Đu­ro Đu­ra­no­vić ro­dom iz Ka­me­na­ra bio vla­snik te ze­mlje.

Z.Š.

Čas istorije na otvorenom…

1

Protekle nedjelje realizovan je uspon na Svetog Iliju poviše Žvinja, kao deveti događaj iz zajedničkog kalendara „Zimski gušti na Orjenu“. Organizator je bila NVO „Eko Boka“, a predavač – Olivera Doklestić.

Događaj je zamišljen kao kombinacija šetačke ture i istorijskog časa na otvorenom, posvećenog kratkotrajnoj francuskoj vladavini Bokom, ali još više, ratnom sukobu i bitkama protiv Francuza. Ova atraktivna tura od samog mora, pa sve do  crkve i njenog platoa na razmeđi Crne Gore i Hrvatske i inače je popularna među Novljanima, ali i njihovim gostima, među kojima prednjače Norvežani – pacijenti Instituta. Sa staze se pruža se odličan vidik na ovaj dio Boke, a sa samog platoa, pogled puca i na otvoreno more, kao i najjužniji dio Konavala, Vitaljinu i Molunat.

Ovaj kraj, sa jedne i druge strane granice, bio je poprište niza bitaka Crnogoraca, Rusa i Bokelja sa jedne i Francuza sa druge strane, o čemu, između ostalog, svjedoči spomenik poginulim francuskim vojnicima, podignut pored same crkve. Rat 1805-6. u Boki i Konavlima, bio je proizvod sukoba interesa tadašnjih evropskih sila i njihovog šireg ratnog sukoba, ali i većinskog odbijanja Bokelja da se stave pod vlast novog gospodara, ma koliko on suštinski bio napredniji od dotadašnje vlasti.

Rat, kao rat – nije donio ništa dobro, samo razaranja i pogibije. Olivera Doklestić je izlaganje na granici Boke završila konstatacijom „Ovakvi događaji bi trebali da nam služe za nauk da ne treba uvijek brzo i plahovito reagovati, onako kako smo znali i onako kako smo to nažalost ponovili u bliskoj prošlosti. Neke stvari izgledaju puno jasnije tek nakon velikog vremenskog otklona, kao što je to ovaj od punih 211 godina.“

Tematska izlaganja i obilasci mjesta vezanih za bitke, biće nastavljeni kroz još dva događaja: Obilazak rimskog utvrđenja Čakotin, smještenog iznad sela Trebesin i Ljutog krša, kao prirodne tvrđave korištene tokom II Svjetskog rata.

“Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić” u monografiji prof. Lazara Seferovića

0

“Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić” naziv je monografije autora prof. Lazara Seferovića koja je promovisana sinoć u dvorani “Park” u Herceg Novom.

Predstavljajući monografiju, kroz ambijent u kome se stvarala filatelistička kreacija Toma Katurića, kolekcija koja je u svijetu osvojila 12 zlatnih medalja, ponosni autor Seferović ukazao je i na veliki uspjeh i 40 medalja koje su osvojili, kao porodica, supruga Jelisaveta i sin Đorđe.

„Ova veliki filatelistički trio svijetu je pokazao da malo mjesto Kamenari može osvojiti tako prestižne nagrade i u svijet lansirati Boku Kotorsku i Crnu Goru …

Želi bih da moji Novljani i Bokelji shvate da ova monografija nosi jednu poruku. To je bilo kada je Tomo pričao djeci u Nju Delhiju na izložbi, kada su ga pitali koliko vaše mjesto ima hiljada stanovnika, našto im je odgovorio, nema ni hiljadu ali sada dovoljno da bude prepoznatljivo u svijetu…“ – kazao je Seferović.

Monografija nije samo priča o  Katuriću, već o Boki Kotorskoj, Kamenarima, našoj, istoriji, kulturi, pošti i pismenosti naših ljudi i pomoraca u 19. vijeku.

Štampana na 220 strana sa 400 reprodukcija, prikaze kompletne filatelističke kolekcije i zlatnih odličja sa svjetskih izložbi. Pokrovitelj izdanja je Opština Herceg Novi.

Pisac i književni kritičar, Vujica Ognjenović, predstavljajući monografiju, istako je da autor kroz glavni lik, Toma Katurića i njegov hobi koji je vremenom postao mnogo više od toga, nam govori, kako porodična tradicija može da pređe okvire jednog mjesta, države i da postane svjetski brend.

„Katurićeve kolekcije nisu puka dokumentaristika, nisu skup pisama iz određenog perioda. One su mnogo više od toga, rekao bih da je to neotkrivena, eksplozivna, intimna istorija Boke Kotorske. Katurićeve kolekcije pisama kao i kolekcije članova porodice, supruge i sina otkrivaju kako se nekada živilo u Boki, kako se plovilo, zarađivalo, koliko su tada ljudi na ovim prostorima bili pismeni…

Seferović ovom monografijom pokazuje koliko je filatelija važan dio istorije jednog naroda. Prve crnogorske poštanske marke štampane su u Beču 1873. a samo godinu kasnije uvedene su u poštanski saobraćaj. Monografija između ostalog otkriva kada i kako su se otvarale pošte na Balkanu i u Crnoj Gori i još mnogo toga “ – zaključio je Ognjenović.

Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić

Prisjećajući se brojnih susreta i razgovora sa Katurićem, kroz svoj novinarski staž Minja Bojanić osvrnuo se na njegovu meteorsku uzlaznu liniju u zahtjevnoj oblasti filatelije.

„Poštanska marka najbolji je ambasador svake države. Mislim da je Tomo to dobro shvatio, i jako sam ponosan na njegove medalje jer i na taj način pronosi vrijednosti i blaga ovog našeg podneblja“ – kazao je Bojanić, koji mu je poklonio ilustraciju koja je pratila jedan od prvih tekstova koje je napisao o njemu.

Kapetan Tomo Katurić, član je londonskog ,,Kraljevskog filatelističkog društva”, čiji je pokrovitelj engleska kraljica Elizabeta II, član je Evropske akademije filatelista u Parizu, ali i najbolji je ambasador Boke i Crne Gore u svijetu, čulo se sinoć u Herceg Novom.

Kolekcija Poštanska istorija Boke Kotorske sadrži 250 pisama, 128 listova iz doba Napoleona, sadrži prvu marku izdatu u Austro–Ugarskoj 1850.godine kao i pisma iz vremena kada je Napoleon vladao Bokom. Kolekcija je unikatna i najveći dio je iz porodične prepiske…

Kapetan Tomo Katurić podsjetio je na dugu porodičnu pomorsku tradiciju i bogatu kolekciju pisama, koja su se prenosila sa koljeno na koljeno, da bi poslije strica Lazara koji je umro 1974. godine, on nastavio sa aktivnim bavljenjem filatelijom.

Kako je kazao ove godine očekuje ga bogata izlagačka aktivnost u Evropi, svjetska izložba u Brazilu a za kraj godine ima poziv princa Alberta II za izložbu u Monte Karlu.

Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić

Zašto „Exodusi“ ?

„Kada me pitate zašto sam baš izabrao „Exoduse“ da večeras sviraju, reći ću vam iskreno, ostali su prijatelji punih 50 godina, nije ih održao novac, održao ih je entuzijazam, ljubav, poštovanje i drugarstvo na čemu im čestitam. Kada bude proslava napraviti ću koverat sa pečatom iz Herceg – Novog, Exodusi 50 godina“ – kazao je Katurić.

Čestitka – Biskupski ordinarijat Kotor

„Otac biskup nije u mogućnosti prisustvovati promociji zbog službenog puta u Rim, ali Vam upućujemo iskrene čestitke na uloženom trudu i ljubavi, te na postignutim uspjesima kojima ste doprinjeli prepoznavanju i prezentaciji Boke kao specifičnog prostora, istorijske, kulturne i prirodne svjetske baštine“

 

Izrađena specifikacija za oznaku izvornosti Dalmatinska janjetina

0
Izrađena specifikacija za oznaku izvornosti Dalmatinska janjetina

U šibenskoj Gradskoj knjižnici održana je u utorak prezentacija projekta “Dalmatinska janjetina”, a šibensko-kninski župan predao je Udruzi uzgajivača ovaca i koza Dalmacije specifikaciju za registraciju oznake izvornosti proizvoda autohtone pasmine ovce pramenke.

Projekt “Dalmatinska janjetina” okupio je uzgajivače stočare iz tri dalmatinske županije koji se bave uzgojem autohtone pasmine ovce pramenke u Udrugu uzgajivača ovaca i koza Dalmacije, koja će biti nositelj postupka ishodovanja zaštite oznakom izvornosti na nacionalnoj i na razini Europske unije.

Izradu specifikacije i dokumentacije financirale su Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija, a župan Pauk naglasio je na prezentaciji kako će oznaka izvornosti spriječiti da se pod nazivom “Dalmatinska janjetina” prodaje meso koje nije uzgojeno u Dalmaciji.

O posebnostima dalmatinske janjetine govorila je Marina Krvavica, docentica na kninskom Veleučilištu Marko Marulić, koja je vodila projekt specifikacije i izrade prateće dokumentacije potrebne za postupak dobivanja oznake izvornosti proizvoda ‘Dalmatinska janjetina’, janjećeg mesa pasmine ovce pramenke.

Dalmatinska pramenka autohtona ovca koja u Dalmaciji obitava tisuće godina

“U istraživanju smo nesporno dokazali da je dalmatinska pramenka autohtona ovca koja obitava na području Dalmacije i to ne stotinama, nego tisućama godina, te da se ona prilagođavala surovim uvjetima krša. Isto tako smo dokazali da su dalmatinski pašnjaci, pogotovo pašnjaci Dalmatinske zagore atipični ovčji pašnjaci, što znači da je florni sastav takav da su biljke zeljaste i polegle po tlu jer je ovca tu pasla i hodala tisućama godina. Okoliš se prilagođavao ovci, a ovca okolišu”, naglasila je Marina Krvavica.

janjetina s ražnja

Podsjetila je da je Dalmacija je jedna od najbogatijih poručja u Europi što se tiče biljnih vrsta i baš zato je naša janjetina tako posebna.

“U Dalmaciji ima više od 3,5 tisuće biljnih vrsta, od čega čak sedam posto endemskih, a velika je zastupljenost ljekovitih biljaka koje su bogate aromatičnim spojevima i antioksidansima. Takav florni sastav, što smo dokazali kemijskim analizama, utječe na kemijski sastav mesa.
Jedan od najizravnijih dokaza da je ‘dalmatinska janjetina’ doista specifična, što mi odavno znamo, ali nismo mogli objasniti, je zbog hlapljivih tvari kojih u dalmatinskoj janjetini ima puno više nego u ostalim vrstama janjetina, na primjer ličke, creske ili kupreške. To utječe na blagi miris i okus ‘dalmatinske janjetine’, po kojem je ona posebna”, kazala je Krvavica na prezentaciji te ponudila i definiciju ‘dalmatinske janjetine’:

“Dalmatinska janjetina je meso janjadi hrvatske izvorne pasmine ovaca dalmatinske pramenke, ojanjene, uzgajane i zaklane isključivo na definiranom području koja se kolje u dobi od 70 do 130 dana kada dosegne tjelesnu masu od 15 do 28 kilograma”, dodala je.

Projekt ‘ Dalmatinska janjetina’ za jačanje razvoja ovčarstva

Šibensko-kninski župan Pauk predao je specifikaciju proizvoda Udruzi uzgajivača ovaca i koza Dalmacije,

“Znamo da se pod dalmatinskom janjetinom prodavalo svašta, pa čak i uvozna janjetina, a ovim projektom tome se nadamo stati na kraj. Izrada specifikacije uključila je zadane parametre koje meso mora zadovoljiti da bi dobilo oznaku ‘dalmatinska janjetina’. Cilj ovog projekta je ojačati razvoj ovčarstva i zato ćemo mi cijelo vrijeme pratiti rad udruge i biti im potpora”, izjavio je župan nakon prezentacije.

/Hina/

U šibenskoj šumi pronađeno 198 bombi iz Drugoga svjetskoga rata

0
pirotehničari

Čak 198 ručnih bombi tipa M35, pronašli su pirotehničari u ponedjeljak u šumi Šubićevac u Šibeniku gdje djelatnici tvrtke Rumital obavljaju poslove razminiranje, doznaje se od njihovog voditelja radilišta Zorana Vasiljevića.

“Još jučer smo detektorom u rupi ispod jedne stijene pronašli te bombe, a danas cijelu tu rupu pretražili i utvrdili da tamo nema sličnih eksplozivnih sredstava. Očito je da ih je netko tamo zakopao, a sudeći po modelu i njihovom stanju, pretpostavljam da ih je tamo netko sakrio nakon Drugog svjetskog rata”, izjavio je u utorak Vasiljević, koji vjeruje da su bombe proizvedene u Kragujevcu još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije.

Na slične eksplozivne naprave, kaže, već je nailazio na brojnim terenima koje je razminiravao proteklih godina širom Hrvatske.

“Kako s bombama, nažalost, imamo bogato iskustvo, procijenili smo da bi svaki pokušaj njihova transporta na neko drugo mjesto bio previše rizičan. Nekima su košuljice skroz propale i vidi se detonator i eksploziv, a i inače košuljice tih bombi nisu previše debele i kvalitetne, nego više podsjećaju na lim”, istaknuo je Vasiljević.

 Uništavanje bombi potrajat će dva dana iz tehničkih razloga. “Ne možemo ih uništiti sve odjednom, jer bi to bila prejaka eksplozija, pa ćemo ih uništavati malo pomalo”, kaže pirotehničar tvrtke Rumital.

Inače, u blizini mjesta gdje su pirotehničari otkrili bombe, prije sedam godina pronađeno je još 200 takvih ručnih bombi, rekli su u šibenskoj policiji, čiji su djelatnici nakon pronalaska opasnog materijala izašli na teren.

/Hina/