Dan sjećanja na pobunu mornara u Boki 1918. godine biće obilježen sutra, 1. februara odavanjem počasti poginulim mornarima u Đenovićima.
Okupljenje učesnika na platou ispred Mjesne zajednice planirano je u 15.45 sati.
Uslijediće predaja raporta Odreda Bokeljske mornarice (Kotor, Tivat, Herceg Novi) predsjedniku Skupštine opštine Herceg Novi, Andriji Radmanu i defile Mjesne muzike Đenović i Bokeljske mornarice kroz Đenović.
Članovi Bokeljske mornarice će vijenac položiti kod kuće Vrankovića.
Potom će na platou ispred Mjesne zajednice vijenac u more položiti ambasador Republike Slovenije u Crnoj Gori Mitja Močnik.
Treći vijenac će na spomen obilježju položiti će predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Andrija Radman.
Đenovići spomen obilježje
Organizatori ceremonije su: Opština Herceg Novi, Mjesna zajednica Đenović, Mjesna muzika Đenović, Bokeljska mornarica – Podružnica Herceg Novi.
Uprkos tome što je Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor prije skoro dva mjeseca zabranila da se to radi, danas je ponovno u uvali Bonići kod Tivta nastavljeno čerupanje i komadanje ostrataka olupine polupotonule drvene jahte „Independia“.
Radnici naoružani motornim šegama uz mnogo napora, kidali su komade trupa ovog nekadašnjeg minolovca njemačke Ratne mornarice, koji je svojevremeno pretvoren u luksuznu motornu jahtu. Njima je asistirala velika autodizalica jahting kluba „Jug“ iz Bara koja je odsječene djelove izvlačila na obalu i beuspješno pokušavala da, natežući čelik-čela i sama polomi pokoji dio izuzetno čvrstog trupa „Independie“, građenog od masivnog mahagonija i tikovine.
Ponovno su kao i u ranijim pokušajima, morem oko olupine plutali komadi broda, daske i drugi otpad koje je kupio radnik u malom čamcu, ali je ovog puta mirnu površinu mora prekrio i tanki uljni film od ostataka nafte i ulja koje se prosulo iz razorenog trupa jahte.
Među mještanima koji su i ovog puta negodujući, uklanjali svoje barke iz obližnjeg mandraća da ih ne bi oštetili plutajući komadi broda ili radovi na „Independii“, bio je i odbornik DSS u SO Tivat Dejan Risančić. On je o ekološkom problemu koji predstavlja olupina broda i pokušaji ovakvog njenog nestručnog uklanjaja, govorio na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta, protestujući što Opština i njeni organi do sada nisu ništa učinili da se ovaj problem riješi. Risančić je danas na lice mjesta pozvao novinare, a o svemu su obaviješteni Komunalna inspekcija, inspekcijska služba JP „Morsko dobro“ i Lučka kepetanija Kotor, ali se niko od inspektora nije pojavio na licu mjesta dok su tamo bili predstavnici medija.
Načelnik Komnunalne inspekcije Opštine Tivat Jovica Stojković nam je kazao da oni nemaju nadležnosti da intervenišu u zoni Morskog dobra, ali da su o svemu što se dešava u Boničima, obavijestili kontrolora tog JP za Tivat. Stojković je dodao da će Komunalna inspkecija spriječiti svaki pokušaj da se djelovi koji se skidaju sa “Independie” ostavljaju na putu koji vodi ka palacu Verona u blizini kojeg se nalazi potonuli brod, jer su saobraćajnice javna površina na kojima Konunalna inspekcija ima nadležnost da interveniše.
Nafta i ulje u moru
Inače, inpektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompar novinarima je 12. devembra prošle godine rekao da je zvanično zabranio pokušaje uklanjaja ostataka „Independie“ iz plićaka u Boničima, komadanjem broda jer je to pričinilo brojne probleme.
Lompar je tada po pozivu građana i novinara, izašao na lice mjesta u Bonićima i akterima uklanjanja olupine „Independie“ zabranio da izvode dalje radove.
Danas u Bonićima
„Trup potonulog broda može se ukloniti samo u cjelosti, korišćenjem plovne dizalice, pa tek onda rezati. Stoga sam im naložio da se za te usluge obrate ili Mornarici VCG ili kompaniji „YU Bruiv“ iz Kotora koje jedine posjeduju plovne dizalice adekvatnog kapaciteta i tehnički su usposobljene da izvedu ovakvu akciju. Potonuli brod mora biti uklonjen, ali se sigurno neće dozvoliti da se to čini ovakvim improvizovanim metodama u plićaku“- kazao je tada Lompar.
Pedeset metara duga rashodovana drvena jahta „Independia“ potonula je u noći 21.jula prošle godine iz zvanično, još neutvrđenih razloga. Uprkos naporima koje je tada preduzela ekipa Lučke kapetanije Kotor što su je alarmirali mještani, da se pumpama savlada prodor vode u drveni trup “Independie”, brod je ipak potonuo i kobilicom “sjeo” u mulj u plitkom moru uvale Bonići. Iznad morske površine ostala je samo glavna paluba i dio već poodavno srušenog nadgrađa jahte. Ekipe Mornarice VCG i Uprave pomorske sigurnosti odmah su tada olupinu okružile plutajućom branom, kako se iz nje eventualno ne bi prosipali ostaci nafte i ulja, a koji su se povremeno pojavljivali narednih desetak dana.
Brana je uklonjena nakon petnaestak dana, a olupina je ostala netaknuta skoro četiri mjeseca i država, pravdajući se na to da je nedostupan zvanični vlasnik broda koji se kao takav vodu u njegovim papirima, nije preduzela ništa da potopljeni brod ukloni.
U međuvremenu, olupina je promijenila vlasnika i otkupila je kompanija iz Podgorice što se bavi prometom sekundarnih sirovina, koja je krajem novembra bezuspješno pokušala da brod izvuče na obalu, te ga od tada, sa manjim ili većim pauzama, komada direktno u moru.
Najveći investicioni projekat u turizmu i izgradnji rezidencijalnih sadržaja u Crnoj Gori, projekat izgradnje integrisane destinacije Luštica Bay, predstavljen je ove godine po prvi put na upravo završenom 48. Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu (The Boot Düsseldorf) u Njemačkoj.
Kompanija Luštica Development, koja na oko sedam miliona kvadratnih metara na tivatskom dijelu poluostrva Luštica razvija projekat Luštica Bay kao integrisane turističke destinacije sa dvije marine, ove godine u Dizeldorfu predstavila je glavnu marinu u kompleksu koja će biti otvorena u 2018. godini.
-Zanimanje za Crnu Goru kao destinaciju je izuzetno veliko a ponuda Luštica Bay-a, zbog lokacije, cjenovne konkurentnosti i moderne infrastrukture, bila je predmet velikog interesovanja posjetilaca sajma koji je neizostavan u kalendaru kako najvećih svjetskih brendova u oblasti nautike, tako i nautičkih poznavalaca, medija i blogera“, saopštila je Slavica Milić, izvršna menadžerka u marketingu Luštica Development.
Sajam u Dizeldorfu je ove godine bio internacionalniji nego ikada ranije u svojoj istoriji dugoj 48 godina. Ponudu od oko 1,800 plovila predstavilo je 1,813 izlagača iz 70 zemalja. Premijerno je predstavljeno oko 70 jedrenjaka i motornih jahti. Na preko 220,000 m2 izložbenog prostora, pored plovila i ponude marina, predstavljena je raznovrsna oprema za ronjenje, ribolov, najrazličitije sportove na vodi, aranžmani i čarter ponuda kao i trendovi u industriji.
Luštica bay
Suprastruktura glavne marine u Luštica Bay-u je završena a u ovoj godini uslijediće infrastrukturno opremanje potrebnim instalacijama, pontonima i pejzažno uređenje marine i kontaktne zone sa naseljem. Po zavrsetku, planira se da marina u Luštici Bay-u bude i luka za međunarodni saobraćaj te da ima stanice za snabdijevanje gorivom u zoni sekundarne marine. Ovaj objekat nautičkog turizma sa 176 mjesta za brodove od šest do 35 metara dužine je dizajniran da u stilu tradicionalnih crnogorskih naselja uz obalu, bude centralna tačka u naselju u marini.
Glavna marina u Luštica Bay-u nudiće opcije za kratkoročni i dugoročni zakup vezova, a u ponudi će biti i sportski klub, 24-satnog podrška multilingvalnog tima, usluge popravke i održavanja, jaht klub i prostorije za posadu, 24-satno obezbjeđenje i video nadzor, Wi-Fi internet pristup i neophodna vodovodna i infrastruktura za snabdijevanje električnom energijom.
Luštica bay marina
Druga, manja marina u kompleksu raspolagaće sa 56 vezova.
Na 690 hektara zemljišta nadomak Tivta kompanija Luštica Development razvija projekat Luštica Bay kreiran kao novi turistički grad u Crnoj Gori, u potpunosti uklopljen u prirodno okruženje i integrisan u lokalnu zajednicu kao funkcionalni grad operativan i otvoren za posjetioce tokom cijele godine.
Luštica Bay je planiran da ponudi sedam hotela, dvije marine, prvi profesionalni golf teren u Crnoj Gori, sa potpisom Gerija Plejera, više od 1.000 stanova, preko 500 stambenih vila i kuća, kao i druge objekte, cime ce postati destinacija pogodna kako za odmor, tako i stalan zivot.
Kompanija “Blue Line International” (BLI) na svojoj je internetskoj stranici i službeno izvijestila putnike da je prodala “Reginu della Pace”, jedini preostali feribot u floti, što smo prvi objavili još početkom mjeseca.
Jedan od brodara koji godinama održava liniju između Splita i talijanske Ankone potvrdio je kako trajekt koji je već zaplovio pod novim imenom “Rigel III” planira zamijeniti “novijim, bržim i većim brodom”. No, nastavak obavijesti ipak ostavlja dvojbu, jer iako iz BLI-ja navode kako “na tržištu traže feribot spomenutih značajki”, u nastavku napominju kako će do 1. marta obavijestiti javnost hoće li nastaviti s održavanjem prekojadranske pruge, a do tada putnici neće moći rezervirati karte za planirana putovanja.
Podsjetimo, BLI je donedavnu “Reginu della Pace” prodao grčkoj kompaniji “Ventouris Ferries” čiji brodovi plove na liniji između talijanskog Barija i največe albanske luke Drač.
U multimedijalna galerija „Novi to sam ja“ u ponedjeljak je otvorena izložba „Ako si cvijet, budi mimoza u Novom“. Dokumentarna izložba izazvala je veliku pažnju brojnih posjetilaca koji su se prisjetili maskembala i festivala od 1969. godine, do današnjih dana, brojnih gostovanja karavana mimoze u drugim gradovima, na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu…
„Izložba sa sobom nosi divna i upečatljiva sjećanja koja će nadam se osvjetliti i vaše uspomene na skoro pola vijeka trajanja ovog Praznika. Izložba naš je pokušaj da se otrgne od zaborava ono kako je nekada izgledao Praznik mimoze“, kazala je Ana Stanišić direktorica TO Herceg-Novi
„Ono što me uvijek impresioniralo u Prazniku mimoze jeste činjenica da je bio prva manifestacija u Jugoslaviji organizovana u slavu cvijeća. Drugo, hercegnovske mažoretke su prve mažoretke u Jugoslaviji, a konstituisao ih je takođe Praznik mimoze i treće, maske mažoretke i Gradska muzika, bili su najsnažniji prodor Herceg Novog kako u evropske kulturne tokove i u umjetnost“… podsjetio je prof. Lazar Seferović.
On je podsjetio da je stub početaka Praznika mimoze prvih godina bio je Petar Stijepčić gradonačelnik Herceg – Novog.
Mimoza izložba 2017. foto opština HN
„Prema mom mišljenju to je treći i najveći gradonačelnik u Herceg Novom poslije Jefta Gojkovića, početkom 19. vijeka, a onda čuvenog Mirka Komnenovića… Kada smo mu prenijeli ideju sjajnog beogradskog novinara Backa Gregorića, sa kojim su u ekipi bili i Časlav Radović, Moma Arsić, Miha Stanisavljević , i koji su dolazeći ovdje kao novinari i istražujući turistička zbivanja, posjetili Luku Tomanovića i kod njega otkrili italijansku mimozu i posjetili Petra Derća u Sutorini i kod njega otkrili našu mimozu, odmah je pokrenuo Marka Vlaovića, tada predsjednika TS Boke Kotorske, a tu su bili i Mirko Stijepčić, Vlado Beko, PKB se uključio, Ante Sterniša, Ljubo Kotaraš, u hotelu „Boka“ Žile Budeč jedan od najvećih ugostitelja koje je Herceg Novi imao…
Backo i njegove kolege doveli su JAT-om, tada najvećim našim avioprevoznikom, brojne umjetnike, novinare, pjesnike, muzičare i napravili smo 1968. prvu probnu mimozu… Pridružilo se Turističko društvo Savina sa Svetom Perčinovićem i sa Petrom Vučetićem koji je osnovao mažoretke. On je sa sinom Matom i snahom Jelenom, napravio prve odore za mažoretke koje su bile prava atrakcija ne samo u Jugoslaviji nego i na tri svjetske turističke berze u Berlinu na kojima smo učestvovali… Cijela Jugoslavija je slavila Praznik mimoze“, podsjetio je na prve fešte, Lazar Seferović.
Sa otvaranja izložbe foto Radio Herceg Novi
Na entuzijazam, snagu i radost prvih festivala podsjetili su Ante Krstović i Aleksander Saša Vidić, ali je najljepši trenutak po ocjeni publike bio, kada se ovim veteranima novske fešte koji su je decenijama osmišljavali, s ljubavlju i brižno, pridružio Dragan Ristić – pa su u glas izgovoril „Izložba je otvorena!“.
Ako posjetite Herceg –Novoi izložbu možete pogledati sve dok traje ovogodišnji Praznik momoze, do kraja februara.
Izložbu „Ako si cvijet, budi mimoza u Novom“ su priredili galerija „Novi to sam ja“ i Turistička organizacija.
U utorak 31.januara očekuje nas promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanin intervalima i uglavnom suvo.
Tokom jutra, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost, a u noćnim satima, ponegdje padavine.Vjetar slab do umjeren, na sjeveru poslijepodne u pojačanju, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -11 do 6, najviša dnevna od 2 do 13 stepeni.
Početak februara donosi vremenski preokret!
Na samom smo kraju januara, a već sada se zna da će u velikom dijelu Dalmacije ovogodišnji januar biti najhladniji posljednje 54 godine, odnosno od 1963. godine. Ne čudi to s obzirom na vrlo hladne dane u prvom dijelu mjeseca, a hladnoće nije nedostajalo ni u njegovoj zadnjoj dekadi, javlja portal crometeo.hr
Za razliku od decembra 2016. ovogodišnji januar ipak je većem dijelu Dalmacije donio od 50 do 100 litara oborine po kvadratnom metru. Neka područja dobila su nešto manje od spomenute količine, a dijelovi srednje i osobito južne Dalmacije i više. Bez obzira na to, najveći broj dana u januarau bio je suh, pod utjecajem stabilne anticiklone, pa sunčanih dana nije nedostajalo. I u unutrašnjosti zemlje siječanj će biti hladniji od prosjeka, u većini mjesta najhladniji januar nakon januara 1985. godine!
Već prvog dana februara uslijedit će promjena sinoptičke situacije. Okrenut će na jugo, stići će nam oblaci i malo kiše, a temperature zraka postupno će rasti, osobito noćne i jutarnje vrijednosti.
Tako će završiti poduža dominacija stabilne i hladne kontinentalne anticiklone, a približavanjem ciklona sa zapada počet će nam pritjecati sve topliji i vlažniji zrak.
Uoči proslave Svetog Tripuna (3.februar) zaštinika Kotorske biskupije i grada Kotora, u četvrtak 2. februara u 18 sati mornari će prenijeti relikvijarij do oltara u katedrali, a potom slijede svečana Večernja – Kađenje moći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI stoljeća.
Posebnost Večernje predstavlja kađenje svetih moći koje se obavlja za vrijeme pjevanja života Svetog Tripuna iz kotorskog Legendarija.
Kađenje obavljaju visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok Bokeljska mornarica pored relikvija čuva počasnu stražu.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2015.
„Ovaj običaj nije poznat u svijetu da moći Sveca kade, laici, građani. To obično čine biskupi svećenici ali ne laici. Ovaj obred predstavlja ekumenizam u praksi i obnovljen je 2000. godine, te predstavlja primjer poštovanja i iskazivanja časti svecu kojeg podjednako slavi Istok i Zapad.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2016.
Nekada su moći kadili samo plemići, sa razvojem građanskog društva šest plemića i šest građana da bi u devetnaestom stoljeću moći Svetog Tripuna kadili šest katolika i šest pravoslavaca” – kazao je za Boka News generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan.
Prestižni Hercegnovski zimski salon ove godine proslavlja pedesetogodišnjicu postojanja. Ovaj jubilej manifestacije kroz postojanje značajne na cijelom jugoslovenskom prostoru biće obilježen retrospektivnom izložbom, kroz postavku koju čine radovi 75 crnogorskih likovnih umjetnika – 55 slikara i 22 skulptora, nagrađivanih na Salonu od 1968. do danas.
Otvaranje je zakazano za četvrtak, 2. februar u 19 sati, u galeriji Josip Bepo Benković. Ovoga puta, samo iz tehničkih razloga, Salon je izdvojen iz Praznika mimoze.
Pravilović, Stanić, Prijić, Todorović, Karadžić, Raičević, Burić, Lipovac, Gvozdenović, Slovinić, neka su od imena umjetnika čije će radove hercegnovska publika imati priliku da vidi na zidovima gradske galerije i podsjeti se visokih umjetničkih dosega koji su u Herceg Novom promovisani, ali i nastajali i školovani. Salon će se, najavljeno je, vratiti izvornoj ulozi da prikaže ali i diferencira izložene radove.
”Posljednjih deset godina na Salonu su dodjeljivane ravnopravne nagrade, što je nedopustivo, jer ako imamo kompetentan žiri moramo imati definisanu prvu, drugu i treću nagrada” – objasnio je Đuro Prijić, direktor hercegnovske gradske galerije i muzeja.
On je izrazio zadovoljstvo što su jubilarni katalog koji prati izložbu uređivali, u okviru Savjeta, Vojo Stanić, Lazar Seferović, Luka Berberović – doajeni likovne umjetnosti koji su Salon svojim radom kroz decenije i stvorili.
”Kroz 50 godina Salona nagrađeno je 118 radova u raznim tehnikama. Mislili smo da ćemo imati mjesta, na dva galerijska nivoa, da izložimo sve – ali prostora ipak nije bilo dovoljno, pa smo zato odabrali da izložimo nagrađene radove crnogorskih umjetnika. U istoriji ove prestižne likovne smotre izloženo je, inače, preko 1500 radova” – pojasnila je Anita Šimić, PR galerije i član uređivačkog odbora.
”Vratite se u nazad desetak godina dešavalo se da na otvaranju bude po deset ljudi, dakle publiku je lako rastjerati, i sada smo shvatili da se publika mora vratiti, a vraća se po meni tako što se i salonu vrati likovnost, a ne da bude baziran na instalacijama, koje ja poštujem, ali one su za nešto drugo” – objasnio je Đuro Prijić, direktor galerije, kako je trasirana koncepcija za naredne godine Salona.
Od 1968. godine i prikaza tadašnje hercegnovske scene, stasale u legendarnoj Lubardinoj Umjetničkoj školi, preko izdanja koja su okupljala umjetnike cijele Jugoslavije, kroz neminovne koncepcijske promjene, Hercegnovski zimski salon prati presjek likovnog života ovdašnjih prostora, ali mu daje i pravac i zamajac.
,,Biti odabran u selekciji, izlagati na Salonu, biti nagađen, bila je, osim lične satisfakcije i značajna referenca za napredovanje u karijeri i profesionalnom sazrijevanju, ne samo umjetnika, već i likovnih kritičara, istoričara umjetnosti/selektora Salona. Hercegnovski zimski likovni salon uvijek su realozovali, podržavali i otvarali najistaknutiji umjetnici, stručnjaci, intelektualci svoga vremena, ovdašnjeg i bivšeg jugoslovenskog prostora, počev od prvog Salona, davne 1968. godine kojeg je otvorio tadašnji predsjednik Udruženja likovnih umjetnika SR Crne Gore, umjetnik Aleksandar –Aco Prijić, kroz plejadu istaknutih koji su uslijedili – umjetnici koji su izlagali na Salonu, istoričari umjetnosti – selektori/članovi žirija, književnici (Mihailo Lalić, Blaže Koneski, Zuko Džumhur…), i društveni radnici (ministri kulture i predsjednici Opštine Herceg Novi“, napisala je u pratećem katalogu istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Anastazija Miranović. Ona je za Hercegnovski Salon kazala da je to u stvari „Luča mikrokozma koja će (sa)čuvati sliku (skulpturu, crtež…), kao neugasivu iskru esencije umjetničkog stvaranja“.
Miranović je podsjetila da Hercegnovski zimski salon obilježava zlatni jubilej u godini proslave 110 godina od rođenja velikog crnogorskog umejtnika Petra Lubarde i da su ta dva jubileja, kako je rekla, sudbinskim usudom vezana.
,,Upravo je Lubarda zaslužan za osnivanje čuvene Umjetničke škole, prvo na Cetinju, a potom, 1948. za njeno izmještanje u Herceg Novi. U hercegnovska praskozorja i velike žute narandže u njegovim đardinima, kako je govorio još jedan od velikana – Dado Đurić. Tu je škola dostigla svoje edukativno-stvaralačke vrhunce…Ostalo je istorija…Lubarda, Milunović, Prijić, Stanić, Dado, Tošković… U slavljenju slike i slikarstva (čitaj likovnih umjetnosti), u zemlji koja slovi za zemlju slikara, Herceg Novom, pored Cetinja i Nikšića, nedvojbeno pripada zasluga sticanja tog epiteta“, napisala je Miranović uz konstataciju da se potpuno podrazumijevajućim činilo baš u Herceg Novom, osnivanje Salona posvećenog likovnim umjetnostima. Salon je u svojim počecima bio usko povezan za lokalni kulturološki ambijent, međutim vrlo brzo je prerastao hercegnvoski i crnogorski kontekst okupljajući umjetnike i selektore sa prostora bivše SFRJ i šireg regiona. ,,U zavisnosti od društveno-političkog konteksta, finansijskih mogućnosti i sličnog, Salon je imao diferentne koncepcijske realizacije – nekada je imao isključivo crnogorsku selekciju, nekada međunarodnu, a bilo je i izdanja Salona bez crnogorskih predstavnika. U širokoj amplitudi raznorodnih društveno-političkih gibanja, koja neminovno reflektuju duh vremena u umjetničkim djelima, svega nekoliko Salona slične profilacije omogućavaju kontinuirani slijed, analizu, kritički osvrt na stanje ovdašnje likovne scene”, zaključila je Miranović.
Pedeseti Hercegnovski zimski salon će u četvrtak, 2. februara 2017. godine u 19 sati svečano otvoriti ministar kulture, Janko Ljumović.
Baletskom predstavom “Uspavana ljepotica”, Petra Iliča Čajkovskog, našoj publici će 1. februara sa početkom u 18h, predstaviti trupa Ser Metjua Borna. Vodeći umjetnici ove trupe pokretom će dočarati priču o uspavanoj princezi koju hrabri princ budi svojim poljupcem.
Priča počinje 1890. godine, kada je i prvi put balet izveden, krštenjem princeze Aurore. Mnogo godina kasnije, Aurora se budi iz svog vjekovnog sna u vremenu modernog doba koje je misterioznije i zanimlјivije od bilo koje bajke! “Uspavana ljepotica” Metjua Borna je gotska lјubavna priča koja će se dopasti lјubitelјima umjetničke igre svih generacija.
Značajno djelo klasičnog repertoara i jedan od najpopularnijih i najomiljenijih baleta, zatvoriće sezonu baleta “Plesni dijalozi”.
Delegacija Opštinske organizacije Crvenog krsta Tivat posjetila je danas Specijalnu bolnicu „Vaso Ćuković“ u Risnu i tom prilikom u ime građana Tivta, toj medicinskoj ustanovi uručila prigodnu donaciju.
Kako je saopšteno iz tivatskog Crvenog krsta, predsjednica te organizacije Snežana Kršikapa i sekretar Duško Božović, bolnici u Risnu predali su donaciju koja se sastoji od
sredstva za higijenu prostora i ljudi, sitnog inventara za kuhinju koji je poklon hotela “Regent”, polovne posteljine, peškira i podloški. Sve to poklonili su građani Tivta i nekoliko ovdašnjih firmi.
Iz OO Crvenog krsta Tivat građanima je upućen javni poziv da toj humanitarnoj organizaciji doniraju invalidska pomagala, kako bi ona i dalje bila na usluzi onima kojima su najpotrebnija.
Podsjetili su da je tivatski Crveni krst do sada uspio da prikupi i ljudima u stanju potrebe na području tog grada i Kotora, ustupi ukupno 38 invalidskih kolica.
