Opština Tivat u skladu sa Odlukom o nagrađivanju učenika osnovnih i srednjih škola i studenata postdiplomskih studija za 2016/17. godinu, raspisala je danas javni konkurs za dodjelu studentske nagrade kao izraza priznanja za izuzetan uspjeh u studiranju.
Pravo da konkurišu za nagradu koju dodjeluje Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti, imaju studenti- crnogorski državljani sa prebivalištem u Tivtu, kao i lica sa statusom stranca koji imaju prebivalište u toj opštini.
U konkurenciju za nagrađivanje dolaze studenti sa prosječnom ocjenom od najmanje 9,50 a koji su ostvarili 240, 300 ili 360 ECTS kredita zavisno od dužine trajanja studija na fakultetu ili akademiji, te koji nisu izgubili nijednu godinu tokom studiranja. Rok za prijavu na ovaj konkurs ističe 18.decembra.
Ambasada Crne Gore u Republici Sloveniji je 3. decembra 2017. godine učestvovala na jednom od najvećih humanitarnih događaja u Sloveniji, 24. Međunarodnom dobrotvornom bazaru koji se održavao u Hotelu “Union” u Ljubljani.
Ambasada je svoj štand organizovala uz pomoć Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, lokalnih turističkih organizacija Kotora, Bara, Budve i Podgorice, Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević” Igalo, Kompanije „13. jul – Plantaže”, Mesne industrija „Goranović”, Kompanije „Voli”, Pošte Crne Gore i Udruženja maslinara iz Bara.
Na Bazaru je učestvovalo 36 zemalja čiji su predstavnici na svojim štandovima imali prodajne izložbe nacionalnih i drugih proizvoda široke potrošnje.
Kompletan prihod sa Bazara namijenjen je nevladinim organizacijama (Društvo za pomoć djeci sa autizmom «Školjka», Institut za autizam i srodne smetnje, Društvo za pomoć žrtvama krivičnih djela «Bijeli prsten», Institut za zaštitu djece «Mjesečeva vila») za unapređenje uslova života najranjivijih grupa ozbiljno oboljele i ugrožene djece.
Bazar je posjetio veliki broj posjetilaca iz Slovenije, ali i iz drugih zemalja. Mogle su se vidjeti i istaknute ličnosti iz javnog, političkog, kulturnog i diplomatskog života Slovenije. Crnogorski štand je, između ostalih, posjetio i Borut Pahor, predsjednik Republike Slovenije. Kako je čitav događaj sa posebnom pažnjom pratiio veliki broj medija, bila je prilika da se uz ovaj, prije svega humanitarni događaj, promovišu i nacionalni i turistički proizvod. Pored promotivnog materijala i suvenira, na štandu su se našli crnogorska pršuta, pečenica, njeguški sir, domaći med, suve smokve, maslinovo ulje, mandarine i nar. U nagradnoj igri dodijeljen je vaučer za sedmodnevni boravak u Institutu “Dr Simo Milosevic” u Igalu.
Imoćani su zabrinuti, štoviše čak i prestrašeni. Razlog je zanimljiv – nikada do sada nije zabilježen niži vodostaj u Crvenom jezeru, a za nekoliko dana navršit će se i tri mjeseca otkako je presušilo Modro jezero. I to se ne pamti! U nedjelju kada su izvršena precizna mjerenja, dubina vodenog stupa u Crvenom jezeru bila je 232 metra, čak za dva metra niža od dosadašnjega najnižega zabilježenog u prosincu 2012. godine, te za čak 85 metara niža od poznatog maksimuma iz 2013. godine, kada je izmjereno 311 metara.
Znajući da je dno jezera 6 metara ispod razine mora, to znači da je visina vodenog stupa tada bila 317 metara. Nizak vodostaj jezera čest je u ovom dijelu godine, ali ovako nisku razinu ne pamte ni najstariji Imoćani.
Speleološki odsjek Hrvatskoga planinarskog društva Imotski u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima Splitsko-dalmatinske županije i Fakultetom građevinarstva arhitekture i geodezije u Splitu, zadnjih petnaestak godina redovito vrše monitoring stanja i mjerenja vodostaja. Jedna od najvećih zanimljivosti jezera je baš oscilacija vodostaja, a interesantno je da su najviši i najniži vodostaj izmjereni u periodu kraćem od godinu dana.
Međutim, današnja mjerenja dala su nove rekordne podatke o vodostaju, a obavili su ih speleolozi Ante Škeva i Branimir Jukić u suradnji s Ivanom Gabelicom, ravnateljem Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Splitsko-dalmatinske županije. Što se, pak, tiče Modrog jezera i ono je, zbog iznimno sušnog razdoblja, skoro tri mjeseca bez vode.
Presušilo je 18. rujna, a 8. listopada (također nikada ranije) na njegovu dnu odigrana je spektakularna nogometna utakmica “Vilenjaka” i “Vukodlaka”. Isto tako, obilnije kiše u kontinuitetu od nekoliko dana u Imotskoj krajini nije bilo od svibnja ove godine. Također, po prvi put nakon 35 godina presušilo je i Knezovića jezero u općini Lokvičići.
“Bokeška Beleca“ naziv je zbirke pjesama o Boki koja je u ponedjeljak promovisana u galeriji Buća-Luković u organizaciji NVO“Bokeški forum“.
Na konkurs Bokeškog foruma pristiglo je 75 pjesama. Žiri u sastavu prof. Katica Čavor, prof. Neven Staničić i Dragan Popadić odabrao je najbolje koje su ušle u zbirku, a crteže u knjizi radila su djeca sa poteškoćama u razvoju.
Pobjedničku pjesmu napisala je Ivana Kružić iz Tivta, drugo mjesto podjelili su Mašo Čekić iz Kotora i Nikola Marković iz Niša.
„Ovo je prvo izdanje Bokeške Belece. Idemo dalje. Imamo svoju misiju, svoj cilj. Naredne godine drugi konkurs. Biće neka druga tema. Nećemo stati. Sljedeći konkurs Bokeškog dforuma biće na nivou bivše Jugoslavije. Članovima žirija pridruižiće se pobjednici sa ovog konkursa. Nadam se da će se i Dragan predomisliti i biti član žirija. Zajedno smo jači“ – kazao je dr Andrija Petković, predsjednik NVO Bokeški forum.
Cjelokupni prihod od prodaje knjige ide djeci sa poteškoćama u razvoju.
U muzičkom dijelu programa nastupio je duet Mia i Sofija.
Priznanje Plava vrpca Vjesnika 2017. za poduhvate spašavanja ljudi i imovine na moru svečano je uručena u ponedjeljak navečer trećem oficiru palube na tankeru “STI Beryl” Luki Perošu iz Zadra, koji je spasio četvoricu ribara, i posadi LNG tankera “Soyo” pod zapovjedništvom Riječanina Andreja Vlašimskog, koja je spašavala brodolomce s potonulog tankera.
Dobitnik Plave vrpce Vjesnika u pojedinačnoj konkurenciji, 29-godišnji Luka Peroš primio je priznanje koje se sastoji se od zlatnog prstena i svilenog plamenca, a u ime dobitnika u momčadskoj konkurenciji, posade LNG tankera “Soyo”, srebrnu plaketu i svileni plamenac primio je na svečanosti u opatijskom Hotelu Royal zapovjednik broda 41-godišnji Andrej Vlašimsky.
Luka Peroš je lani u decembru spasio četvoricu ribara s ribarice, koja je tonula na oko 250 milja od Singapura. Zatražio je od zapovjednika da ga posada spusti među valove u čamcu za spašavanje, s 21 metra visine, kako bi spasio brodolomce. Zbog opasnosti od prevrtanja čamca, Peroš je spašavao po dvojicu ribara.
Posada LNG tankera “Soyo” brodara Teekay je u lipnju ove godine u Adenskom zaljevu spašavala 14 brodolomaca s potonulog tankera „Rama 2“. Vlašimsky je po olujnom nevremenu, uz valove od pet metara, rukovodio složenom akcijom spašavanja brodolomaca, od kojih je 13 preživjelo. U spašavanje je bilo uključeno nekoliko brodova te zrakoplov i helikopter.
Izaslanica premijera Andreja Plenkovića, državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac čestitala je nagrađenima.
Plava vrpca – foto Hina
Rekla je kako se na europskim morima ili na brodovima koji viju europske zastave samo ove godine dogodilo se oko 16.000 ozbiljnih pomorskih nesreća, a oko 600 ljudi izgubilo živote. Na hrvatskom dijelu Jadrana bilo je 1000 pomorskih nezgoda, u većini manjeg obujma, a u 346 slučajeva bilo je potrebe za spašavanjem ljudksih života, spašeno je više od 700 ljudi, rekla je.
Govoreći o zakonodavnoj reformi u pomorskom sektoru, rekla je da je izrađen nacrt prijedloga zakona o lučkim kapatanijama, te da je u “dobroj fazi izrade” izmjena Pomorskog zakonika, koji će, rekla je, “biti posebno važan za pomorce u dijelu nastavljanja socijalne reforme i povoljnijih poreznih uvjeta.”
Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Nevan Melvan istaknuo je da je Plava vrpca Vjesnika priznanje kvaliteti čovjeka i nagrada pomorcima od pomoraca. Izazovi pomoračke profesije, rekao je, sada su drugačiji, moderno društvo i tehnologija nisu donijeli olakšanje, nego stvaraju dodatni pritisak: minimaliziranije broj članova posada, stalno usavršavanje, zahtjevi za brzinom radi ostvarenja profita, nesigurnost zaposlenja. Unatoč tome pomorci i dalje poštuju kodeks ljudskosti, časti i hrabrosti i zato zaslužuju ovakvu nagradu, istaknuo je.
Za Plavu vrpcu vjesnika ove godine je bilo nominirano 6 poduhvata, 3 u pojedinačnoj i 3 u momčadskoj konkurenciji. O dobitnicima je odlučio deseteročlani Odbor za dodjelu Plave vrpce Vjesnika na čijem je čelu bio ravnatelj Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru Edo Šarunić.
U pojedinačnoj konkurenciji još su bili zapovjednik nizozemskog broda “EEMS Sky” Nino Palman iz Senja i dozapovjednik na kruzeru “Cristal Esprit” Damir Rikanović iz Kraljevice. Palman je spasio 52 migranta, na 40 milja od Gibraltara, koji su plutali na valovima u gumenoj brodici. Rikanović je spasio osmero francuskih nautičara, od kojih troje djece, s katamarana nasukanog na koraljni greben na Sejšelima.
U konkurenciji za momčadsko priznanje bili su još posada posada broda “Pomer” Uljanik plovidbe iz Pule i posada jahte “Follow me V” pod zapovjedništvom Andree Hubičke iz Mošćeničke Drage. Posada „Pomera“ je pod zapovjedništvom Jasmina Ganibegovića s Raba kod Galapagosa spasila četvoricu ribara, koji su 10 dana plutali u ribarici bez pogona, a na moru ih je uočio 3. časnik palube Marko Haramija s Grobnika. Posada jahte “Follow me V” je tijekom olujnog nevremena pronašla havariranu talijansku jedrilicu “Alexa” spasivši svih 8 članova posade.
Plavu vrpcu Vjesnika utemeljio je 1966. novinar i pjesnik Ratko Zvrko, tadašnji urednik pomorstva u Vjesniku. Nakon gašenja Vjesnika, pokroviteljstvo nad jedinstvenim priznanjem za hrabrost i požrtvovnost pomoraca i ljudi koji žive s morem preuzeo je Sindikat pomoraca Hrvatske.
Biskupski ordinarijat Kotor obavještavaju o proslavi povodom Svetog Nikole – zaštitnika pomoraca.
„U srijedu 6. decembra, Crkva proslavlja jednog od najpoznatijih svetaca kako na Istoku tako i na Zapadu – Sv. Nikolu biskupa. Višestoljetna tradicija ovoga sveca na poseban način vezana je uz more i djecu, pa ga Crkva časti kao zaštitnika pomoraca i djece.
Za njegov blagdan u kotorskoj katedrali biće svečana sveta misa za sve žive i pokojne pomorce s početkom u 18 sati.
Nakon svete mise vjeroučenici će prirediti prigodan program. Pjeva dječji zbor kotorske katedrale, a učestvuje i mandolinski orkestar Tripo Tomas HGD-a Kotor” – poručuju iz Kotorske biskupije.
Obustava saobraćaja na putu prema Budvi, prema nezvaničnim informacijama, mogla bi potrajati do vikenda. Kako je Radiju Cetinje saopšteno na licu mjesta, ugradnja ankera i spajder mreža, koje služe da spriječe dalje odrone, počeće sjutra i trajaće nekoliko dana.
Ranije tokom dana, direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača kazao je za Radio Cetinje kako put neće biti u funkciji dok ne bude otklonjena i najmanja opasnost.
Očekujemo dolazak ekipa koje će ugraditi ankere i spajder mreže, to je posao koji traje nekoliko dana, a saobraćaj ne smijemo pustiti sve dok postoji i najmanja opasnost daljeg obrušavanja – kazao je Parača.
Kako se može uočiti na licu mjesta, kolovoz je uglavnom ocišćen, ali i dalje postoji opasnost da se sa kosine u blizini “malog tunela” obruši nestabilni dio kamenja.
U čast obilježavanja uspješne godine, u penthausu novog krila Aqua u hotelu Regent Porto Montenegro u Tivtu, organizovana je dodjela nagrada na kojoj su prisustvovali poslovni partneri i prijatelji tog najluksuznijeg hotela u Boki Kotorskoj.
Tokom prazničnog programa partnerima koji su dali najveći doprinos uspješnom poslovanju hotela dodijeljena su “Best of the Best 2017” priznanja i to u šest kategorija. Za Korporativnog partnera godine nagrađena je Erste banka, za Government partner godine – Ministarstvu evropskih poslova u Vladi CG, dok je u kategoriji MICE (sastanci, konferencje, događaji) partner godine, priznanje dodijeljeno kompaniji “Talas M”
Za tur-operator partnera godine priznanje je dobila kompanija “Discover Montenegro” za Partnera godine u kategoriji elektronskih medija proglašena je Televizija Vijesti dok je Partner godine kod štampanih medija časopis The Luxury Collection.
Posebna zahvalnica za izuzetan doprinos i podršku dodijeljena je Opštini Tivat. Zahvalnicu je preuzela predsjednica Opštine, dr Snežana Matijević.
Prilikom uručenja priznanja prisutnima se obratio direktor prodaje i marketinga hotela Regent Porto Montenegro Roko Palmić, istakavši da svi pokazatelji upućuju na to da je 2017. bila izuzetno uspješna godina:
“Ponosni smo da naše brojke pokazuju rast od 5 % kada je u pitanju popunjenost hotela. 5% možda zvuči malo, međutim kada u obzir uzmemo nove smjestajne kapacitete, dolazimo do zaključka da je to rast od tačno 2.379 noćenja. Zabilježili smo i konstantan rast naših tradicionalnih tržišta kao što su: Velika Britanija – 13 %; Amerika – 34 %; Belgija – 53 %; Francuska – 47 %; Izrael 30%. Lijepo je vidjet i razvoj našeg novog fokusiranog tržita zemalja Persijskog zaliva sa sljedecim brojkama: Ujedinjeni Arapski Emirati – 55%; Kuvajt 9 %; Saudijska Arabia – 78%. Ove godine dobili smo i 5 značajnih međunarodnih priznanja: Certificate of Excellence – Trip Advisor, One of the Best Honeymoon Destinations in 2017 – Flight Network, Best Resort Meeting Hotels – Meeting Star Award, The World’s Most Instagrammable Hotels in 2017 – About Time Magazine, Luxury Travel Guide Award Winner – European Awards”- kazao je Palmić.
Govorećii o uspješno uspostavljenom, novosagrađenom krilu Aqua, Palmić je najavio i nove projekte:
“Locirano pored Regent Pool Rezidencija, Aqua krila, najnovije hotelsko krilo nazvano Baia biće uspostavljeno i funkcionalno ljeta 2019. 70 savremenih soba, apartmana i rezidencija u krilu Baia pružaće inspirativne poglede ka bokokotorskom zalivu i crnogorskim, planinskim vijencima. Arhitektura novog krila nastavlja tradiciju italijanske rivijere obrađene kroz savremeni stil”- zaključio je on.
Putarina na saobraćajnici Meljine Petijevići za mještane pograničnih opština Herceg Novi u Crnoj Gori i Trebinje u Republici Srpskoj trebalo bi da bude jedan euro, izjavio je potpredsjednik opštine Herceg Novi Miloš Konjević. On je kazao da je o tome razgovarao sa predstavnicima Trebinja i da predstoji razgovor sa koncesionarom puta Univerzal Monte o modelima kako to postići.
A predsjednik Opštine Stevan Katić nedavno je kazao da su voljni i da Opština Herceg Novi otkupi postojeći ugovor, odnosno da država, umjesto gradnje novog graničnog prelaza sa BiH, postojeće objekte na naplatnoj rampi adaptira za te potrebe.
Podsjećamo dionica puta Herceg Novi-Trebinje, od Meljina do Petijevića u dužini od 12,5 kilometara izgrađena je polovinom 2008. godine. Put koji je do tada imao lokalni karakter, dobio je medjunarodni značaj i standard magistralnog puta, ali to crnogorsko ministarstvo saobraćaja nije i službeno verifikovalo. Zato su mnogi i naplatu putarine smatrali nezakonitom. Izgradjen je kao javno i privatno partnerstvo, po BOT sistemu izmedju opštine Herceg Novi i beogradske firme Univerzal Holdingu čiji je vlasnik srpski biznismen Vuk Hamović, odnosno preduzeća Univerzal Monte iz Herceg Novog.
Cijela investicija je koštala 20 miliona eura, ali je u tadašnjoj lokalnoj opoziciji, ali i dijelu stručne javnosti, ocjenjivano da je cijeli aranžman po opštinu bio izuzetno nepovoljan. Put je na osnovu ugovora, ustupljen investitoru na 20 godina , nakon čega prelazi u vlasništvo opštine. Uz to, opština je Univerzal holdingu dala 107 000 kvadrata zemljišta na lokaciji Kotobilj, na kome je zabranjena sječa šume koja je zaštićeni park prirode. Ugovor predviđa da sa obje strane puta u pojasu od 100 metara, pravo gradnje ima isključivo koncesinar. On je najavljivao izgradnju dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, ali ništa nije realizovao.Uslovi ugovora su nekoliko puta mijenjani.
“Da su se odmah po raspisivanju tendera znali svi uslovi, javilo bi se najmanje još deset firmi”, kaže jedan od tadašnjih opozicionih odbornika, podsjećajući da se za posao interesovao i njemački Strabarg.
Prema nekim procjenama koncesinar je do danas od naplate putarine zaradio više od 10 miliona eura, jer je rema nezvaničnim podacima od 2008 godine granicu izmedju dvije države prešlo preko 1,7 miliona vozila.
Cijena putarine je od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Za putničke automobile je tri eura, a ukoliko se plaćanje obavlja elektronskim putem pomoću specijalnog uređaja, cijena za ovu kategoriju vozila iznosi 1, 5 euro.
Koncesionar je tu isplativu investiciju ipak bio voljan da proda. Prije dvije godine predstavnik tadašnje lokalne vlasti , je kazao da je postignut “dogovor sa Vukom Hamovićem”. Tražili su pet miliona eura da Opštini Herceg Novi ustupe koncesiju koja tada nije imala novac. Ali bila je voljna da umjesto novca ustupi dio zemljiša na Luštici. Promjenom vlasti u junu ove godine, razgovori nisu nastavljeni.
Katić: Na naplatnoj rampi otvoriti granični prelaz
Katić je nedavno kazao da su predstavnicima države predložili da ona preuzme naplatnu rampu na putu Meljine Petijevići i da tu otvori novi granični prelaz između Crne Gore i BiH . Prema njihovoj ocjeni objekti na naplatnoj rampi imaju više uslova da budu granični prelaz od onog na Sitnici.
“Imamo ekipu pravnika koji sagledavaju postojeći koncesioni ugovor, obaveze i potraživanja obje strane. Preispitaćemo zbog čega koncesionar nije napravio tržne centre, dvije benzinske pumpe, restoran – na toj dionici puta. Takođe ćemo utvrditi iznos koji bi mogli da kompenzujemo”, kazao je Katić.
Grupa mještana Donje Lastve protestovala je zbog kako kažu, nepodnošljive situacije u koju su dovedeni zvog radova na izgradnji primarnog kanalizacionog kolektora u dijelu toga naselja. Naime žitelji dvije veće stambene zgrade koje se nalaze neposredno uz trasu kolektora ispod lokaliteta Perušine, već skoro mjesec dana gotovo da ne mogu prići svojim stanovima jer je u blizini zgrade iskopan veliki rov u koji ni do danas nisu položene kanalizacione cijevi.
„Ovo je prevršilo svaku mjeru – iskopali su nam prilaz domovima, napravili rupu duboku nekoliko metara, na sve strane je blato i zemlja, a već danima se niko od radnika ni jne pojavljuje na gradilištu. Bukvalno smo odsječeni od svijeta, ne daj Bože da nekome zatreba intervencija hitne pomoći – ne znam kako bi oni ovdje uopšte mogli da priđu ambulatnim kolima.“- kazala nam je jedna od nezadovoljnih mještanki Donje Lastve apelujući na Opštinu Tivat koja je investitor radova na izgradnji kanalizacionog sistema u tom naselju, da nešto preduzme i „pritisne“ izvođača da ubrza posao.
Izgradnju primarnog kolektora u Donjoj Lastvi vrijednu oko 160 hiljada eura Opština Tivat započela je krajem oktobra. Posao obavlja podgorička firma Civil Engineer koja na trasi od Cacova do Gornjeg Seljanova iznad Šponig centra, treba da sagradi 1.300 metara dugi primarni kolektor sa 40 šahti. Tada je najavljivano da će radovi, ukoliko vrijeme posluži graditelje, biti završeni do kraja novembra, ali se to nije desilo.
Direktor Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat Peđa Obradović, nam je danas kazao da na dijelu trase imaju velikih problema zbog lošeg sastava terena i pojave podzemnih voda.
„Konkretno, na dijelu ispred zgrade čiji se stanari žale, rov za polaganje cijevi po projektu je dubok čak 6,5 metara i do sada je u njega u dva navrata provaljivala podzemna voda, obrušavala zemlju i poplavljivala ga. Čak je prije neki dan obrušena zemlja zatrpala jednog od radnika do pojasa, ali na sreću on nije povrijeđen. Radimo sve što možemo, čak smo dopremili i pumpu za vodu kapaciteta 1.000 litara u minuti, ali se ni ona ne može izboriti sa podzemnim vodana nakon što su ih posebno intenzivirale velike kiše proteklih dana“- objasnio je Obradović. Istakao je da je svjestan problema na tom dijelu gradilišta gdje je iza prekopanog prilaza zgradi, zarobljeno ostalo čak i šest automobila, pa je završetak ovog poteza „prioritet svih prioriteta“.
„Čim vremenske prilike omoguće da se voda malo povuče , nastojaćemo da pod hitno završimo taj potez i odmah izlijemo planiranu šahtu na tom mjestu. Činimo što možemo, ali na žalost, ne zavisi sve od nas“- istakao je Obradović.
