Jedriličari JK “Delfin” takmiče se na Europa Cup-u u Donjem Milanovcu u Srbiji.
Takmičenje je počelo juče, jedri se do nedjelje, a učestvuje više od 60 takmičara iz 10 zemalja svijeta.
Ovo je jedna iz serije takmičenja EurILCA (Medjunarodni savez za Laser klasu – Evropa) koje se organizuju u Evropi.
U petak su jedrene dvije regate. Igor Les je prvi u klasi Laser Standard, u cilj je ušao prvi i drugi.
Ilija Marković, Laser 4.7 prvu regatu zavrsio je na prvom a drugu na 15. mjestu, ukupno je 6.
Irina Kusovac u olimpijskoj klasi za žene Laser Radial ukupno je 9., nakon što je dva jedrenja bila 5. i 10. Igor Nikolić, Laser 4.7 ukupno je 17., u dva jedrenja 16. i 17.
12. Njeguška trpeza biće održana u subotu 20.avgusta na Njegušima sa početkom u 12 sati. Manifestaciju tradicionalno obilježava bogat asortiman njeguških specijaliteta i dobra zabava.
Pored bogate njeguške trpeze, biće upriličen sadržajan kulturno-zabavni program, te će posjetioci uživati uz tradicionalne instrumente guslara i diplara Stevana Čavora, nastupa ženske klape Maris iz Kotora, a kao centralni događaj muzičkog dijela programa planiran je koncert sastava Trio Gušt.
Gost Udruženja proizvođača njeguških specijaliteta za 12. Njegušku trpezu je firma d.o.o Monstate.
Njeguška trpeza
NVO „Slikarski uranak“ će dodijeliti desetak umjetničkih fotografija mjesnoj zajednici Njeguši, dok će će se šesti put za redom dodijeliti plaketa za najuređenije dvorište.
Organizatori manifestacije “Njeguška trpeza” su MZ Njeguši, Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta, a podrška događaju su Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija Prijestonice Cetinje i Fondacije Petrović-Njegoš.
Prvo predstavljanje zbornika radova “Prirodni resursi Paštrovića u kontekstu Crnogorskog primorja”, će se održati u subotu, 20. avgusta, u 18 sati u Institutu za biologiju mora u Kotoru.
Ova jedinstvena publikacija, koju je prošle godine objavila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (Odjeljenje prirodnih nauka), rezultat je rada istoimenog međunarodnog naučnog skupa po pozivu održanog 12. i 13. oktobra 2013. godine u Petrovcu na Moru.
Zbornik sadrži naučne i stručne radove koje su recenzirali akad. Vladimir Stevanović (SANU) i akad. Perko Vukotić (CANU). Zbornik radova ima 154 stranica formata B5, uokviren je mekim povezom i štampan u tiražu od 150 primjeraka.
Učesnici promocije su referentni naučnici i eksperti: akad. Radomir V. Ivanović (urednik), akad. Slobodan Milosavljević, akad. Branislav Mitrović, prof. dr Pavle R. Anđus (urednik), prof. dr Nebojša Menković, prof. dr Snježana Hrnčić i dr Mirko Đurović.
Ovaj događaj organizuje Institut za biologiju mora u Kotoru, uz podršku Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu “Drobni pijesak” i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a podržan je od strane Opštine Budva i JP Vodovod i kanalizacije Budve.
Film NovlljaninaIvana Marinovića “Igla ispod praga” sinoć je imao premijeru na 22. Sarajevo film festivalu.
Marinovićev prvi dugometražni igrani film prikazan je u takmičarskoj selekciji i tako na Sarajevskom festivalu dospio u centar pažnje filmske javnosti. Premijeri u Narodnom pozorištu su prisustvovali, pored reditelja i scenariste, članovi ekipe koja je radila na filmu, porodica, prijatelji i brojna publika. Gosti su bili i ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović, sekretarka za kulturu Opštine Herceg-Novi Tamara Lepetić i Zoran Živković, izvršni direktor Fimskog festivala Herceg-Novi – Montenegro film festivala.
Sudeći prema reakcijama ispunjenog gledališta, najnoviji crnogorski dugometražni igrani film naišao je na odličan prijem.
Film “Igla ispod praga”
“Film je sjajan i svi navijamo za njega. Ponosna sam što je debitantsko igrani film našeg sugrađanina snimljen upravo u Boki. “Igla ispod praga” zaslužila je premijeru na velikom festivalu kakav je Sarajevski i ovo je uspjeh za crnogorsku kinematografiju. Ne sumnjam u odličnu budućnost ostvarenja i samog autora”, kazala je sekretarka Tamara Lepetić.
Film “Igla ispod praga”
Film “Igla ispod praga” sniman je na hercegnovskom poluostvu Luštica i u Boki Kotorskoj. Reditelj i scenarista Ivan Marinović, koji je na Luštici proveo djetinjstvo i uz more odrastao, istakao je da se trudio da napravi častan film o mjestu sa kojeg potiče i ljudima sa primorja Crne Gore koji nose poseban, mediteranski duh.
Film “Igla ispod praga”
„Igla ispod praga“ je priča o stanovnicima malog sela na poluostrvu koji su na pragu da prodaju veliku zemlju i time riješe sve svoje probleme. Jedina prepreka na njihovom putu je tvrdoglavi pop Petar koji odbija da proda svoj dio. Pored lukavih seljana koji mu svakodnevno zagorčavaju život, Petar mora da se suoči i sa demencijom svoje majke, zaljubljenošću opsjednute Mare, buntovništvom sina tinejdžera i konstantnim preispitivanjem sopstvene vjere. Nakon što se Petru konačno smuči da i dalje “okreće drugi obraz” nastaje nadrealni haos poslije kojeg niko u selu neće ostati isti.
Film “Igla ispod praga”
Glumačku ekipu ove crne komedije čine: Nikola Ristanovski, Jelisaveta Seka Sablić, Ljubomir Bandović, Bogdan Diklić, Leon Lučev, Mirko Vlahović, Kristina Stevović, Tihana Ćulafić, Dejan Đonović i drugi.
Marinovićev scenario do sada je osvojio dvije nagrade, na Jerusalem Film Lab radionici i Cinelink programu Sarajevo Film Festivala. Ocijenjen je kao originalan, poetičan, projekat koji obiluje humorom i apsurdom.
Producent filma je “Adriatic Western EED/Productions”. Realizaciju su pomogli Ministarstvo kulture Crne Gore, Turistička organizacija Herceg-Novi, Filmski centar Srbije i kompanija “Luštica Bay”.
U planu je i crnogorska premijera – i to upravo u Herceg-Novom, koja se sa nestrpljenjem očekuje.
Koordinatorka kontrolora u Opštini Kotor Ljiljana Popović – Moškov saopštila je danas da su sva četiri kadra sa liste Građanskog pokreta URA podnijeli ostavku na funkcije, slijedeći odluku Centralnog odbora URA da napusti prelaznu vladu zbog kršenja Sporazuma o slobodnim izborima od strane DPS-a.
“Iako smo u kontroli bili samo dva mjeseca, mislim da smo ukazali na niz nedostataka u upravljanju javnim dobrima u opštini Kotor. Pokazali smo ličnim primjerom da se može mnogo više, mnogo bolje i mnogo profesionalnije. Iako smo podnijeli ostavke, sve predmete koje smo zaokružili i sve nalaze koje smo proslijedili nadležnim organima pratićemo u narednom periodu i obavještavati javnost što se sa njima dešava”, kazala je Popović – Moškov na konferenciji za novinare u Kotoru.
“Umjesto da se racionalno ponašaju prema zapošljavanju i smanjuju broj zaposlenih (na što ih obavezuje i Strategija reforme javne uprave i Odluka Vlade RCG), sekretarijati i stručne službe trenutnu upošljavaju 211 ljudi. Poređenja radi, 2005 god. imali su 113 zaposlenih, 2011 godine 156, a 2014 godine 198. Pored pretjerenog zapošljavanja, protivno Zakonu o radu zapošljavaju se ljudi na Ugovor o djelu, ljudi koji nemaju odgovarajuću stručnu spremu i položen stručni ispit. Sve ovo je konstatovala i Upravna inspekcija. Vjerovali ili ne, Opština Kotor još uvijek nema popis imovine ni u naznakama. Utvrdili smo da ima dosta uzurpiranih objekata koji jesu imovinski čisti i koji se nalaze u vlasništvu Opštine Kotor. Tako se u starom gradu nalazi čak 1225m2 bespravno koristi, a da nadležni ne preduzimaju nikakve radnje”, rekla je Popović – Moškov.
Ona je dodala da je objekat u Prčnju posebna priča. “Kameno zdanje od 1000 m2, poznato kao Stara škola, na obali zaliva zadužbina čuvene porodice Verona, bespravno je uzurpirano i devastirano. Izmijenjena je fasada, kamen prekrečen crvenom bojom, unutrašnjost uređena u superluksuzne stanove i apartmane, koji se rentiraju preko čitave godine, ljeti iznajmljuju kao apartmani pa čak i preprodaju. Ovo su konstatovali još 2011. godine načelnik kotorske komunalne inspekcije i načelnica sekretarijata za ubanizam. A mi smo se uvjerili čitajući Riješenja za iseljenje iz 2012 godine. I od tada traje borba da se ta lica isele. Očigledno da imaju nečiju jaku zaštitu. Da se ne radi o socijalnim slučajevima potvrdjuju i mještani. Neki su ljekari iz Beograda, drugi pomorci, treći rade i vlasnici su prodavnica. Prošle godine ponovo su donijeta Riješenja o iseljenju i to izvršna, koje nikakva tužba ne može odložiti. Ovo je avgust 2016. a nije se postupilo po rjješenjima. Čitav predmet smo proslijedili Vladi koja je sada na potezu”, naglasila je Popović – Moškov.
Ona je saopštila da je Vladi proslijeđen i predmet vezan za stadion FK Bokelj, koji iz pravno potpuno irelevantnih razloga nije sa fudbalskog kluba prešao u opštinsko vlasništvo. “Naša je napomena bila da se ovaj slučaj što prije okonča, kako ne bi FK Bokelj stavio hipoteku na ovaj stadion pri “eventualnom” uzimanju kredita kod neke banke, pa po već oprobanom receptu opština ostala i bez ove imovine. Pored toga, Opština nema podataka koliko je komunalija prispjelo na naplatu, a nije naplaćeno. Na slučajnom uzorku od 7 ugovora smo vidjeli da se nakon uplate obaveznog učešća, mjesečne obaveze po ratama ne uplaćuju. Samo na tih nekoliko ugovora prispjelo, a nenaplaćeno, je više od pola miliona eura”, kazala je Popović – Moškov.
Popović Moškov je tražila odgovor zašto nije podignuta tužba protiv Reginalnog vodovoda, koji samo za period 2008-2011. duguje opštini Kotor 188.000 eura na ime neuplaćenog dijela po osnovu izdatih građevinskih dozvola. “Čeka li se zastara? Zašto ne podignu Tužbu protiv Vlade CG koja samo za period do 2013. godine duguje našoj opštini 809.000 eura na osnovu Zakona o državnoj imovini CG i čl.64 po kojoj opštini pripada 30% realizovane vrijednosti od imovine koja se nalazi na njenoj teritoriji”, rekla je Popović – Moškov.
Finansije su bile u centru pažnje maratonske sjednice SO Tivat koja je danas trajala više od osam sati zato što predsjednik parlamenta Ivan Novosel (DPS) nije želio da odustane od namjere da za jedan dan po svaku cijenu, završi mamutski dnevni red od 40 tačaka.
Vladajuća DPS-SD-HGI većina izglasala je rebalans budžeta za ovu godinu u iznosu od 18,27 miliona eura, a u kome su na teret umanjenja sredstva za kapitalne izdatke, povećana izdvajanja za plate i troškove lokalne administracije. To, kombinovano sa činjenicom da je nova lokalna vlast formirala čak 19 sekretarijata, direkcija i službi i imenovala tri potpredsjednika Opštine umjesto dosadašnjeg ni jednog, bila je motiv odbornicima opozicije iz Tivatske akcije, Bokeškog foruma i Arsenala za Tivat da žestoko napadnu vlast.
„Ov je političko zapošljavanje podobnih, a ne sposobnih i to se ciljano radi pred oktobarske izbore. Ovaj rebalans je uradila Podgorica i oktobarski izbori, a ne Vi.“- kazao je gradonačelnici Snežani Matijević (DPS) Andrija Petković (BF), pitajuću što su građanima „pojela“ tri potpredsjendika i novozaposleni u narasloj lokalnoj administraciji – „trotoar u Gradiošnicim, sređivanje rive u Lastvi, put u Krašićima“. Ivan Starčević iz NVO Matica Boke kazao je da je prilikom izrade rebalansa prekršena procedura jer su zaobiđenje mjesne zajednice, dok je Mirko Kovačević (TA) poručio da je suština rebalansa „povećavanje izdataka iz budžeta za partijsko zapošpljavanje“.
„Za preostala 4 mjeseca ove gidine, povećavate fond plata za 270 hiljada eura. To znači da će dogodine trošak za plate administracije, čak i da ne bude novih zapošljavanja mimo ovih koje ste već napravili, iznositi 810 hiljada eura, a za 4 godine mandata to je bacanje 3,2 miliona eura novca građana. Mi nemamo prostora za ovako ponašanje jer moramo vraćati 2,5 miliona eura godišnje na kredite i kamate koje ste već uzeli. I sve to se čini da mnogo više kod nas svojih ljudi zapošljava Tarzan Milošević, nego vi iz tivatskog DPS.“- kazao je Kovačević. On i Miomir Abović (TA) kritikovali su i podatke iz izvještaja o ostvarenju budžeta za pola godine, iz kojih su zaključili daje realan prihod Opštine, ako se odbiju višemilionska sredstva prenešena iz prošlogodišnjeg budžeta, do 30.juna bio samo oko 3,5 miliona eura. Kovačević i Abović zatražili su i objašnjenje lošeg ostvarivanja prihoda od komunalija, i pokrenuli pitanje zašto nije bilo naplate poreza na promet nepokretnosti prilikom nedavne prodaje Porto Montenegra koji je od Pitare Manka, preuzeo ICD iz Dubaia.
Sa sjednice SO Tivat
„Ta transakcija vrijedna nekoliko stotina miliona eura a u kojoj je suštinski, promijenjen vlasnik nad nekretninskim kompleksom koji se zove Porto Montenegro, prošla je bez uplate i centa poreza u državni i opštinksi budžet. Ako je pravno lice vlasnik nekretnina, a onda se proda udio u vlansištvu nad tom firmom, to je recept za izvjegavanje plaćanja poreza na promet nepokretnosti. Ovo je vrlo ozbiljno pitanje.“- kazao je Kovačević dodajuči da je Tivat, da je u slučaju prodaje Porto Montenegra taj porez naplaćen, od toga moga izgraditi bulevar kroz cijeli grad.
„Riječ je o prodaji osnivačkog uloga u firmi koja razvija Porto Montenegro a u taj ulog nisu ušle nekretnine, pa stoga nije bilo ni prostora za naplatu ovog poreza.“- objasnio je potpredsjednik Opštine Siniša Kusovac (DPS) koji je branio i novu glomaznu lokalnu administraciju objašnjavajući da se to uradilo radi povećanja efikasbosti i brzine rada lokalne uprave.
„Rebalans nije rađen mimo mene i ne budite već sada toliko oštri u kritikama – pustite nas da sprovedemo ovu novu organizaciju, poboljšamo efikasnost rada Opštine i rezultati koje očekujemo već do kraja godine, pokazaće da smo u pravu.“- uzvratila je opoziciji gradonačelnica Matijević.
Glasovima DPS.-SD i HGI SO je usvojila i odluke o novim kreditnim zaduženjima od šest miliona eura za nastavak izgradnje kanalizacije i vodovoda.
Sa sjednice SO Tivat
Kontrolor opozicije hvali vlast
Kontrolor opozicije po Lex specialisu za Tivat Radoš Gospić (SDP) pohvalio je način na koji se upravlja lokalnim finansijama, istakavši da je do juče ostvareno 12,5 miliona eura prihoda.
„Ostvareno je već 70 odsto budžeta i do kraja godine on će sigurno biti čak i premašen u odnosu na plan. Smeta mi što niko neće ništa afirmativno da kaže o rebalansu.“- kazao je Gospić na što ga je Abović (TA) upitao „da li je siguran da je on nije možda iz SD, a ne iz SDP“.
„Jako sam zabrinut Gospićevim izvještajima i ne mogu vjerovati hvalospjevima koje on piše o lokalnoj vlasti. Biti za ovakav rebalans je nemoguće jer on predviđa bacanje novca građana za plate politički napumpane lokalne administracije. Gospić priča o uštedi, a ovamo se baca 3,2 miliona eura za 4 godine.“- istakao je Dejan Risančić (DSS).
Sa moćnom izvedbom pjesme “Omiška stina” klape Pasika iz Kostanja, započelo je 10. izdanje ove godine jubilarne Omiške gusarske večeri. Uprizorenje, unikatna rekonstrukcija pomorske bitke iz 13. stoljeća kada su Omišani na predaju prisilili mletačku flotu, privukla je mnogobrojnu publiku. “Načičkali” su se oko gradskog porta grada na ušću Cetine i stranci i domaći, s pažnjom prateći događanja na moru gdje je “kočoperno” uplovio u valu jedrenjak Romanca venecijanskog bogataša Akoncija.
Htio je on pokoriti mještane podno omiške “stine”, no nije računao na hrabrost omiških gusara. Pa se uz zvuke kubura, topova te zveket sablji sa leđa mu iz mrklog maraka, sa pučine, prikrao jedrenjak Junior sa kojega su ga hrabri gusari kneza Malduka Kačića prisilili na predaju. A u pomoć im je priskočila i “mala” flota gusara na leutima, parancama, pasarama…
Svi su hrabro obranili svoj dom i puk od mletačkih osvajača, te im je Akoncije morao svoju slobodu platiti u zlatu, škrinjom punom blaga otkupio je svoj život, a nakon ove strašne bitke u kojoj su omiški gusari izvojevali pobjedu, svi brodovi pri prolazu Bračkim kanalom, su im plaćali – carinu!
To je koncizan bio povratak u prošlost, u bitku koja je i obilježila Omiš, budući su njihovi gusari već postali i brand, a sada uživanje u ovom atraktivnom uprizorenju prave pomorske bitke, samo je pobralo pohvalu od mnogobrojne publike. Među kojima smo “sinjali” i gradonačelnika Omiša Ivana Kovačića, pa dogradonačelnika Ivu Tomasovića, te goste im Predraga Stipanovića zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, pa saborskog zastupnika Mira Bulja, Ivu Bašića iz ministarstva turizma, kao i Stipu Čogelju županijskog pročelnika SDŽ, kao i legendarnog generala Damira Krstičevića, izaslanika hrvatskog Sabora, koji nam je kazao:
– Oduševljen sam što njegujemo tradiciju, a itekako se imamo čime podičiti!
Koliko je bilo uopće teško organizirati cijelu večer, pravu pomorsku bitku “dovesti” u gradsku luku upitali smo i idejnog začetnika cijele ove priče Joška Stellu, direktora Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, koja je uz samu županiju SDŽ, te Grad Omiš i Turističku zajednicu Omiša, organizator evo već desete gusarske bitke.
– Izazovno, no raduje što smo stvorili prepoznatljivu priču, koju iz godine u godinu oplemenjujemo. Tako za naše desetljeće, imamo tri dana programa. Prvi je bio Dan malih gusara, gdje su djeca svih uzrasta odjeveni u gusarske odore imali svoju potragu za blagom. Večeras smo imali pomorsku gusarsku bitku, a sutra premijerno prikazivanje dokumentarno-igranog filma “Omiški gusari” gdje su povjesničari i sa talijanske i naše obale, predstavili gusarstvo kroz stoljeća – istaknuo je čelnik TZ SDŽ.
Radnici d.o.o “Čistoća” su u saradnji sa NVO “Plavi Crne Gore” očistili ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula.
Uključeno je bilo šest radnika koji su očistili objekat od otpada i kosili unutrašnjosti tvrđave.
Ukupno je prikupljeno i odveženo cca 600 kg otpada, uz obrađene sve unutrašnje površine objekta.
Aktivnost na čišćenju i košenju planirana je i krajem augusta, s obzirom na potrebe
održavanja ovog objekta i prisustva većeg broja turista i građana svakodnevno na lokalitetu ostrva Lastavica.
Tradicionalna manifestacija Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, biće održana u Kotoru u subotu, 20. avgusta 2016.godine, sa početkom u 21 sat.
Zajedno sa jedrilicama Jedriličarskog kluba „Lahor“, 45 barki će se sa 9 vučnih brodova predstaviti u tri kruga.
Tokom trećeg đira, stučni žiri, u sastavu prof.dr Milenko Pasinović, predsjednik žirija i članovi Vlasta Mandić i Slavko Ivanović, proglasiće najbolje kreacije, nakon ćega će uslijediti veliki vatromet.
Fond nagrada je 4.000,00 eura. Nagrada za prvu barku iznosi 1.500,00, za drugu 1.000,00 za treću 500,00 eura, a preostalih 1.000,00 eura planirano je za specijalne nagrade žirija.
Nakon završetka nastupa na akva pozornici, fešta će se nastaviti na Rivi, na glavnom gradskom parkingu, koncertom popularnog pjevača Petra Graša.
Na dan održavanja „Bokeljske noći“ gradski parking na rivi neće biti u funkciji.
S obzirom da se očekuje nekoliko desetina hiljada posjetilaca,a u cilju smanjenje gužvi apelujemo na vozače da vozila parkiraju do 20 sati. Takođe, skrećemo pažnju na ograničenje brzine vožnje u akvatorijumu, jer će plovna jedinica policije kažnjavati sve nesavjesne vozače, koji mogu da oštete ukrašene barke-učesnice povorke.
Organizator je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, suorganizator lokalna Turistička organizacija, a. pokrovitelj Opština Kotor. Bokeljku noć su pomogli Ministarstvo kulture i Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore.
Bokeljska noć 2015.
Bokeljska noć – tradicija, duga dva vijeka…
Kotorska manifestacija datira s kraja 19. vijeka. Tada je počela da se organizuje kao Venecijanska noć, po uzoru na venecijansku feštu.
Kasnije, početkom 20. vijeka, preimenovana je u Bokeljsku noć, i uz prekide za vrijeme ratova, održava se sve do danas.
Fešta se sastoji od konvoja maštovito i originalno ukrašenih barki, koje defiluju duž kotorske rive. Tokom defilea, ukrašene barke ocjenjuje žiri, a proglašenje najboljih se kruniše velikim vatrometom. I tu nije kraj, jer fešta se nastavlja u Starom gradu gdje se obično mladi zabavljaju do ranih jutarnjih sati u brojnim kafeima, po trgovima i pjacama.
Kotoranima ne fali entuzijazma, maštovitosti i kreativnosti u ukrašavanju barki.
Bokeljska noć postala je dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore.
Bokeljska noć 2015.
Kralj Edvard i Tito
Nekoliko Bokeljskih noći je ostalo i ostaće upamćeno. Jedna od njih je, prema kazivanju starijih Kotorana, ona iz 1938. godine kojoj je prisustvovao engleski kralj Edvard. Tada se dobar dio engleske flote preselio u kotorski akvatorijum.
Kažu da je ta noć bila neviđena, da su okolna brda “gorjela” od reflektora sa brodova engleske flote.
Druga i je ona iz 1959. godine, koja je organizovana specijalno za predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.
To je i jedina Bokeljska noć koja je održana dva puta, pošto je ponovljena u septembru specijalno za maršala. Stari Kotorani se prisjećaju da je tada u zalivu bila skoro cjelokupna flota Jugoslovenske ratne mornarice. Sa okolnih brda bila je iluminacija i smatra se da je to najblistavija Bokeljska noć do sada održana.
Tito je ovu kotorsku feštu posmatrao ispred tadašnjeg čuvenog hotela “Slavija” koji se nalazio na mjestu sadašnje ruševine hotela “Fjord”.
Institut za biologiju mora u okviru MEDITS programa je i ove godine odradio istraživanja i procjenu biomase demerzalnih vrsta riba, rakova i glavonožaca, kao i sastav bentosnih zajednica i količine otpada u okviru teritorijalnog mora Crne Gore i epikontinentalnog pojasa na ukupnoj povrsini od oko 5000 km2.
Istraživanje je obavljeno u period od 31. 07. do 02.08.2016. godine sa ribarskim brodom “Pasquale e Cristina”, koristeći specijalno dizajniranu pridnenu mrežu, koju koriste sve zemlje na Mediteranu u okviru MEDITS programa.
Cilj je da se jedinstvenom metodologijom i načinom izlova dođe do realne procjene resursa ribe u svim zemljama radi lakšeg upravljanja i kako bi se održivim ribolovom sačuvali resursi od prelova.
Prvi utisci govore da je nažalost i ove godine smanjena biomasa, lovila se izuzetno sitna riba, a takođe je prisutna veća količina otpada na morskom dnu (što se može vidjeti na slikama). Detaljnije analize će biti dostupne i prezentovane krajem novembra na radnim grupama u okviru projekta ADRIAMED i na sastancima Generalne komisije za ribarstvo na Mediteranu – GFCM.
