Istraživanje u okviru MEDITS programa

0

Institut za biologiju mora u okviru MEDITS programa je i ove godine odradio istraživanja i procjenu biomase demerzalnih vrsta riba, rakova i glavonožaca, kao i sastav bentosnih zajednica i količine otpada u okviru teritorijalnog mora Crne Gore i epikontinentalnog pojasa na ukupnoj povrsini od oko 5000 km2.

Istraživanje je obavljeno u period od 31. 07. do 02.08.2016. godine sa ribarskim brodom “Pasquale e Cristina”,  koristeći specijalno dizajniranu pridnenu mrežu, koju koriste sve zemlje na Mediteranu u okviru MEDITS programa.

Cilj je da se jedinstvenom metodologijom i načinom izlova dođe do realne procjene resursa ribe u svim zemljama radi lakšeg upravljanja i kako bi se održivim ribolovom sačuvali resursi od prelova.

Prvi utisci govore da je nažalost i ove godine smanjena biomasa, lovila se izuzetno sitna riba, a takođe je prisutna veća količina otpada na morskom dnu (što se može vidjeti na slikama). Detaljnije analize će biti dostupne i prezentovane krajem novembra na radnim grupama u okviru projekta ADRIAMED i na sastancima Generalne komisije za ribarstvo na Mediteranu – GFCM.

IBM – obratiti pažnju na kornjače i delfine u zalivu

0
Kornjača
Kornjača

 

Nakon informacije o povrjeđivanju morske velika glavata kornjača (Caretta caretta),  proteklih dana kod peraških ostrva, iz Instituta za biologiju mora su apelovali na učesnike saobraćaja u zalivskim vodama da posebno povedu računa o ovoj vrsti organizama koji, kao i delfini, određeno vrijeme moraju provesti na morskoj površini kako bi udahnuli vazduh.

Molimo sve vlasnike plovila da smanje brzinu i dodatnu pažnju usmjere na kornjače i delfine u zalivu, a sve Vas da nam javite ukoliko primijetite ovu kornjaču, kako bismo pokušali da joj pomognemo, poručuju iz Instituta za biologiju mora, tel.: +382 (0)32 334 570 e-mail: ibmk@ibmk.org

Kornjača
Kornjača

„Ukoliko nautičari nisu pažljivi tada može doći bukvalno do sudara plovila i ovih organizma što za njih može biti kobno. Kornjača je vjerovatno povrijeđena u gustom saobraćaju koji se tih dana odvijao oko ostrva. Međutim, mi nažalost nismo u mogućnosti da zbrinemo tu ili neku drugu morsku životinju koja je povrijeđena i apelujemo na nautičare da ne diraju takve organizme. Eventualno, ukoliko su upali u ribarske mreže ili se zakačili na udice, da ih oslobode od ribarskih alata, ali da ih dalje ne diraju jer će se sami skloniti i oporaviti”, kazala je za Radio Kotor naučna saradnica Instituta dr Vesna Mačić.

Vesna Mačić
dr Vesna Mačić

Ona podsjeća da su prema našem nacionalnom zakonu morska kornjače zaštićene životinje.

„Takođe su zaštićene i prema mađunarodnim konvencijama kojih je Crna Gora potpisnica (Barselonska konvencija, Bernska konvencija). Sve to je razlog više da o tim organizmima povedemo više računa i da svojim nemarom na moru ne ugrožavamo njihove živote”, kazala je Mačić.

“Jazz u noći punog mjeseca”

0

JAZZ u noci punog mjeseca
JAZZ u noci punog mjeseca

Kulturno zavičajno društvo “Napredak” iz Gornje Lastve, NVO “Expreditio” iz Kotora i Turistička organizacija Tivat večeras će u atraltivnom ambijentu starog bokeljskog sela Gornja Lastva na obrncima Vrmca iznad Tivta, prirediti nesvakidašnju muzičku manifestaciju nazvanu “Jazz u noći punog mjeseca”.

Na koncertu koji počinje u 23 sata, nastupiće jazz-bend u sastavu Sanja Raičković-vokal, Šule Jovović-gitara, Milivoje Pičurić-kontrabas i Blažo Tatar-bubnjevi. Za sve zainteresovane  obezbjeđen je besplatni prevoz do Gornje Lastve kombijem koji kreće ispred glavne Pošte u Tivtu u 22.40 sati.

AccuWeather – veoma topla i pretežno suha jesen

0
AccuWeather - prognoza
AccuWeather – prognoza

Iznadprosječno topla jesen zahvatit će veći dio Evrope, prognoziraju meteorolozi svjetski popularnog servisa AccuWeather.

U posljednjoj dugoročnoj prognozi objavili su da će stanovnici južne Evrope uživati u toploj i pretežno suhoj jeseni s obzirom na razvoj anticiklone preko Sredozemnog mora. Područje visokog pritiska zadržavat će oluju sjevernije i ograničiti padavine u cijeloj regiji.

Toplotni udari iz Afrike i Mediterana tokom jeseni bit će česti na južnim dijelovima Balkana, Španije i Italije i donositi temperature zraka iznad uobičajenih za to doba godine.

Vrućina će više oscilirati na području sjevernog Balkana, a neuobičajeno toplo vrijeme očekuje se sve do sredine oktobra, objavio je AccuWeather.

Boka Kotorska - foto Zoran Nikolić
Boka Kotorska – foto Zoran Nikolić

Što se tiče padavina, bit će ih manje nego što se očekuje u toku jeseni, ali će se i dalje s vremena na vrijeme pojavljivati oluje. Iako nas ne bi trebale brinuti poplave na širem području, one lokalne mogle bi pogoditi dijelove sjevernog Balkana.

U međuvremenu, suše u južnoj Italiji i južnom Balkanu će se nastaviti, pa i pogoršati, a postoji velika opasnost od požara u Portugalu, Španiji i južnoj Francuskoj.

Količina padavina će se povećati tokom novembra.

Toplija prva polovina jeseni zahvatit će i prostor od Francuske, preko Švicarske do Slovačke i Poljske, dok bi krajem oktobra i u novembru Belgiju, Holandiju, Dansku i sjever Njemačke mogli pogađati jaki vjetrovi.

Južni dijelovi Engleske, Norveške i Švedske imat će olujnu i kišovitu jesen, dok prostor od Poljske do baltičkih zemalja može očekivati talase hladnijeg zraka, a posebno od druge polovine novembra.

Oglašen crveni alarm u Trstu zbog morskog psa

0
Trst
Trst
Visoko uzdignutom crvenom zastavicom i povicima da odmah izađu iz mora, spasioci na trščanskoj plaži dali su do znanja brojnim kupačima da im prijeti opasnost iz dubina.

Na tršćanskim plažama oglašen je crveni alarm zbog morskog psa.

Morskog psa uočio je ribar Alessandro Cralli (44) dok je plivao u moru. Nešto kasnije, bliski susret sa psinom imali su i supružnici Esposito.

–  Bilo je gotovo 13 sati kada smo ugledali da se površina mora nekako čudno mreška. Supruga i ja smo se tada sunčali i hvala bogu nismo bili u moru. Najprije smo ugledali crnu siluetu vrlo blizu površine, a tada i peraju kako izranja te donji dio leđa morskog psa. Izronio je na udaljenosti manjoj od dvadeset metara od plaže, a prema našim procjenama bio je dužine metar i pol do dva metra – ispričali su za ‘Il piccolo’ supružnici Ezio Di Francesco i Nella Esposito, koji su na godišnjem odmoru u Trstu.

Visoko uzdignutom crvenom zastavicom i povicima da odmah izađu iz mora spasioci su dali do znanja brojnim kupačima da im prijeti opasnost iz dubina.

Alarmirane su i sve interventne službe, od Lučke kapetanije do Obalne straže, koje su se bacile u potragu za neželjenim gostom.

Dani umjetnika Budve 2016.

0

“Dana umjetnika Budve 2016”, u organizaciji Turističke organizacije Budve.

Veliko zadovoljstvo i svojevrstan ponos osjećamo kada istaknute umjetnike iz Budve predstavljamo široj javnosti, a sudeći po odzivu publike, i oni su više nego zadovoljni onim što imaju prilike da čuju i vide, kazali su iz Turističke organizacije opštine Budva.

Više u izjavi Tijane Kotarac.

  • 18. avgust Istorija budvanske kinematografije – O Zeta filmu
    Gost: Momir Matović, režiser
    Moderator: Božena Jelušić, profesorica književnosti
  • 19. avgust Počeci Budve kao Grada teatra
    Gost: Velibor Zolak, bivši direktor Festivala
    Moderator: Jelena Jelušić, teoretičarka kulture
  • Likovni program – od 29. avgusta do 05. septembra u “Santa Maria”
    Tema: Izložba mozaika vjerskih motiva Jovana Pake Kentere

Risan – Katurić prekinula štrajk glađu

0
Risan štrajk - foto Radio Kotor
Risan štrajk – foto Radio Kotor

Ljubica Katurić koja je devet dana štrajkovala glađu zbog, kako je prethodno objasnila, brojnih dugogodišnjih problema u Risnu, sinoć je prekinula štrajk.

“Vjerujem da će nadležni ispuniti sve što su obećali, posebno kada je u pitanju komunalna slika grada, da će se, između ostalog, poštovati pijačni red, te da će Risan konačno izgledati onako kako to i zaslužuje”, kazala je Katurić, za Radio Kotor.

Ona se zahvalila svima koji su joj dali podršku. Prikupila je 1.100 potpisa podrške sugrađana i turista. Kazala je da su pojedini problemi počeli da se rješavaju.

Katurić je juče posjetio direktor Komunalnog Kotor Zoran Mrdak. On je obećao bolju i efikasniju saradnju sa Katurićkom koja već dugi niz godina volontira u Risnu, sadi cvijeće i oplemenjuje parkovski prostor.

Deseto izdanje Hercegnovskog strip festivala od 2. do 7.septembra

0
Simpson
Simpson

Festival posvećen devetoj umjetnosti u Crnoj Gori, Hercegnovski Strip Festival (HSF), slavi deseto izdanje. Organizatori najavljuju spektakl od 2. do 7. septembra.

 „Spektakl za sve ljubitelje stripa, ali i za one koji strip nijesu posmatrali baš onako ozbiljno koliko ta vrsta umjetnosti zaslužuje. A zaslužuje strip itekako da se na njega gleda veoma ozbiljno. Pokazuju to, između ostalog, posljednjih par decenija i filmska i televizijska produkcija, koje su potrošile (ali i zaradile) ogromne budžete adaptirajući stripove ili angažujući strip-autore za spektakle koje produciraju i snimaju. Tako je jedan od najspektakularnijih projekata, planetarno najpopularnija TV serija Igra prijestola (Game of thrones) upravo među strip umjetnicima tražila i našla čovjeka koji će da osmisli vizuelni identitet scenarija adaptiranog po knjizi Pjesma leda i vatre američkog pisca Džordža Martina“, saopštili su organizatori.

Riječ je legendarnom „storyboarderu“ iz Belfasta, Vilu Simpsonu koji je prva zvijezda ovogodišnjeg, desetog, izdanja Hercegnovskog Strip Festivala.

Vil je rad na stripu počeo u „British comicsu“, crtajući za „Warrior“ i „2000 AD“, da bi 1988. godine počeo da radi sa Alanom Grantom, a potom i sa Džonom Vagnerom, na projektu „Sudija Dred“ (Judge Dredd ) kojeg je crtao do 2010. godine.

Paralelno s tim je devedesetih godina prošlog vijeka radio i za Marvela i to crtajući „The Punisher 2099“, a od aprila do jula 1995. godine bio je autor mini serijala od četiri sveske „Indiana Jones and The Spear of Destiny“ u izdanju „Dark Horse Comicsa“.

U Vilovom bogatom stvaralačkom radu, u posljednjoj deceniji dvadesetog vijeka, važno je istaći angažman u „DC Comics“ za koje je nacrtao dvadesetak svesaka „Hellblazera“, ali i četiri godine (1991-93 i februar –april 1997. godine) rada na „Batman: Legends of the Dark Knight“ sa Gartom Enisom. Vil je već ove godine u februaru bio gost HSF na prvom Zimskom strip vikendu „Winter is coming“, kada je svih pet dana boravka u Herceg Novom ponavljao „I love this country“.

Upravo pomenuti prvi Zimski strip vikend je dio obilježavanja desetogodišnjice postojanja HSF-a, kao i prvi nagradni konkurs za kratki strip „COMIC ATELIER“.

Konkurs je pod pokroviteljstvom dugogodišnjih saradnika i prijatelja HSF-a, kafane-picerije „Atelier“ iz Herceg Novog, a tema je kafana ili boemski život. Na taj način HSF postaje prvi strip festival u regionu koji ima nagradni konkurs sa sve tri novčane nagrade. Konkurs je otvoren do samog početka festivala, a nagrade su 250 eura za prvoplasirani rad, 150 eura za drugoplasirani i 75 eura za trećeplasirani rad.

O nagradama će odlučivati petočlani žiri u sastavu: Umjetnik i direktor HSF-a, Nikola Ćurčin; muzičar, Rambo Amadeus; muzičar, Noyz WhooSee; novinar, Brano Mandić; umjetnik Ilija Nikčević.

Osim Vila Simpsona, gosti Desetog HSF-a su: Majk Kolins (Mike Collins(, Igor Kordej, Milorad Vicanović Maza, Giljermo Ortego (Guillermo Ortego), Volter Trono, Jana Adamović, Pavle Zelić, Yacine Elghorri, Dragana Kuprešanin, Ilija Nikčević.

Operosa Montenegro – Opera Festival 2016.

0

Operosa Montenegro – Opera Festival 2016. otvoren je sinoć na tvrđavi Forte Mare.

Prisutne je pozdravila osnivač i umetnički direktor Festivala Katherine Haataja, nakon čega je nastupio ansambl “Talasi Nila” iz Egipta sa čelistom Vladimirom Drobnjakom iz Crne Gore.

Nastup egipatskih talentovanih umetnika podržala je Luštica Development i Samih Saviris.

Danas je drugi dan Festivala i od 20 sati u starom gradu Herceg Novi očekuje Vas operski performans ansambla “Vox2Feel”.

U Bijeloj počela prva integrisana obuka za obnovu znanja crnogorskih pomoraca

2

Napuštanje broda koji tone, savladavanje požara, prolaženje kroz zapaljene prostorije pune dima, spašavanje povrijeđenih i pružanje prve medicinske pomoći stvari su koje nijedan pomorac ne želi da doživi u svojoj profesionalnoj karijeri. Sve to međutim, ovih dana u Bijeloj punih pet dana prolazi ekipa od 24 crnogorska pomorca – polaznika prve integrisane obuke za obnovu znanja koja se priređuje u našoj državi, u skladu sa zahtjevima tzv. Manila amandmana  iz 2010 na STCW konvencije Međunarodne pomorske organizacije IMO. Ti zahtjevi čiji je jedan dio i obavezna integrisana obuka za obnovu osnovnih zvanja i ovlašćenja u domenu spašavanja, gašenja požara i pružanja prve medicinske pomoći na moru, inkorporirani su u novi crnogorski Pravilnik o sticanju zvanja i ovlašćenja pomoraca koji je nedavno stupio na snagu, a Pomorski trening centar „Azalea“ u Bijeloj premijerno je organizovao takvu kompleksnu obuku u našoj državi.

„Polaznici obuke su naši pomorci ranga od mehaničara do zapovjednika broda a koji, shodno pravilima Manila amandmana STCW konvencije, jednom u pet godina moraju proći ovu tzv. Integrisanu obuku za osvježavanje znanja. Zahtjevano trajanje obuke je 40 sati, odnosno pet radnih dana i sastoji se od 25 odsto terorijske obuke i 75 odsto praktičnog rada, korišćenjem tzv. žive opreme i simulatora kojima se vjerno oponašaju realne situacije koje se mogu dogoditi na brodu.“- kazao nam je trening menadžer u „Azalei“ Srećko Tripović, dodajući da sa polaznicima podijeljenim u dvije grupe po 12, radi šest sertifikovanih instruktora, četiri demonstratora i dva doktora medicine.

Integrisanu petodnevnu obuku obnove znanja čini nekoliko modula – preživljavanje na moru, upotreba ličnih i kolektivnih sredstava za spašavanje, rukovanje čamcem za spasavanje i brzim spasilačkim čamcem, prevencija požara i protivpožarna zaštita, upravljanje gašenjem požara, pružanje prve medicinske pomoći i vođenje medicinske brige.

Instruktori i polaznici obuke, koriste ukupno više od pola miliona eura vrijednu pravu opremu kakva se nalazi na brodovima i koja ispunjava sve standarde SOLAS konvencije – pravi zatvoreni čamac za spasavanje i spasilački čamac, specijalna tzv.survival suit odijela, opremu za simulaciju helikopterskog spašavanje iz mora, splavove za spašavanje za 6, 12 i 20 osoba, brzi spasilački čamac, protivpožarnu opremu sa izolacionim aparatima za disanje sa integrisanom opremom za komunikaciju, različite tipove prenosnih i fiksnih protivpožarnih aparata za odgovarajuće tipove požara, poligon-zgradu na dva sprata u kojoj se simuliraju požari u zatvorenom prostoru i sl.

„Sve procedure davanja hitne medicinske pomoći povrijeđenom, prenos povrijeđenog upotrebom priručnih sredstava kao i Neil-Robertson Stretcher-a, polaznici obuke savladavaju upotrebom, između ostalog, simulatora/lutke „Resusci Anne“ koja vjerno simulira različite vrste povreda, otvorenih i zatvorenih preloma, krvarenja i slično, te na primjer, signalizuje kada polaznik na pravilan, a kada na nepravilan način na lutki obavlja proceduru reanimacije.“- kaže Tripović dodajući da je takva lutka, jako rijedak dio opreme čak i na Medicinskim fakultetima u regionu. Polaznici obuke drugim dvijema specijalnim lutkama davaće elektro šokove pravim defibrilatorima koji su standardni dio opreme na brodovima, administrirati intravenoznu terapiju, dok će davanje injekcija i šivenje otvorenih rana vježbati na svježem svinjskom mesu koje je svojom konzistencijom, najsličnije ljudskom.

Juče, drugog dana obuke, polaznici su cijelo jutro proveli u moru, plivajući u posebnim izolacionim odijelima za prezivljavanje na moru, pri čemu svaki kandidat ima svoj komplet opreme. Vježbali su pravilne procedure pojedinačnog i plivanja u grupi, aktiviranja i upotrebe automatskih pneumatskih splavova za spašavanje, ulaska u splav za spasavanje iz mora, rad sa čamcem za spašavanje i spasilačkim čamcem, evakuacije helikopterom i dr.

„Ova vrsta obuke izuzetno je bitna za očuvanje sigurnosti ljudskih života na moru ali paradoksalno, najveći dio ovih aktivnosti koje im u vanrednim okolnostima mogu spasiti glavu, pomorci zbog visokih troškova za brodara i nedostatka vremena, u praksi tokom plovidbe na brodovima rijetko ili uopšte ne obavljaju. Stoga je značaj ovog kursa i obaveznost njegovog adekvatnog sprovođenja na pravoj opremi koja mora biti SOLAS Approved, što je uvedeno u dopunjeni crnogorski Pravilnik gdje je po prvi put detaljno specificirano koja se oprema mora koristiti pri izvodjenju ove obuke, još i veći.“- zaključio je Tripović.