Bijela – radnici traže otpremnine, moguća obustava remonta doka

0
Bijela - JBB foto Boka News
Bijela – JBB foto Boka News

Radnici Jadranskog brodogradilišta Bijela u stečaju jutros su se okupili na kapiji kompanije u znak protesta što im još uvijek nisu isplaćene otpremnine.

Predsjednik Sindikata Mladen Krivokapić ističe da je od novca dobijenog prodajom velikog doka ,  isplaćen dio   potraživanja  192 radnika i 64 penzionera. Oni su dobili dvije i po zaostale plate, ali im se duguju otpremnine i uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje  za dvije godine. Radnicima se za otpremnine duguju četiri miliona, oko 14 hiljada eura po radniku, a za doprinose oko milion eura.

Podsjećamo da je litvanska kompanija  AB Vakaru laivu gamykla početkom jula uplatila 11 miliona za veliki dok Brodogradilišta.

Zahtjev za isplatu dugovanja  brodograditelji su uputili ministrima finansija Rašku Konjeviću i pomorstva i saobraćaja Ivanu Brajoviću.

Narednih dana odlučiće o vidu protesta, a moguće je da ne prihvate rad na remontu velikog doka, koji je potrebno završiti,  kako bi mogao biti otegljen iz Bijele. Radnici su još ranije izjavili da su voljni da budu angažovani na remontu velikog doka  na kome, prema njihovim procjenama ima posla do maja naredne godine.

Krivokapić navodi da prema informacijama koje imaju isplatu radničkih potraživanja ne dozvoljava ministar finansija Raško Konjević, dok se ne uradi rebalans budžeta.

“Naše isplate nisu planirane budžetom, nego novac smo trebali dobiti od prodaje naše imovine. Tražimo samo ono što je naše i što nam je obećano”, ističe Krivokapić.

Problem isplate otpremnina radnicima Brodogradilišta traje duže od godinu. Iz Ministarstva finansija juče su saopštili da problem nije do njih već do Ministarstva saobraća i pomorstva. Vlada je u septembru prošle godine zadužila Ministarstva saobraćaja da isplati otpremnine u skladu sa spiskovima koje im dostavi stečajni upravnik. To se nije desilo pa je Vlada opet u julu ove godine donijela odluku da isto ministarstvo isplati otpremnine. Brajovićevo ministarstvo tada je zaduženo da pripremi predlog odluke o isplati otpremnina i preda je Ministarstvu finansija, što još nije urađeno. Nakon toga Ministarstvo finansija treba da pripremi izmjenu budžeta kako bi se unijela stavka od četiri miliona potrebna za ovu namjenu. Nakon toga Skupština bi trebalo da glasa o predloženim izmjenama.

Bivši radnici Brodogradilišta su, ističu da su u teškim finansijskim problemima, jer od 190 eura mjesečne nagrade koje primaju kao stečajci, ne mogu živjeti. Mnogi su i kreditno opterećeni, a bliži se i početak školske godine , kada treba opremiti đake i studente .

U Brodogradilištu u toku su samo radovi na školskom brodu Jadran na kome je angažovano 30 tak radnika.

Podsjećamo da je stečaj u Brodogradilištu uveden  na zahtjev Poreske uprave 30 juna prošle godine, zbog duga od šest miliona eura, a nakon četiri neuspjela tendera.

U Boki Kotorskoj svetim misama obilježava se Velika Gospa

0

Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela svetim misama, u prisustvu velikog broja mještana, hodočasnika i turista.

Jutarnju misu predvodio je don Ivo Ćorić, dok je centralnu misu, služio kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić.

„Na ovaj dan podjednako i pravoslavci i katolici dolaze na Gospu od Škrpjela, zajednički slaveći  Bogorodicu, majku Kristovu i svih Kršćana, koja nas ujedinjuje i povezuje. Velika Gospa posebno se slavi ovdje na otoku, zato što je to biser Boke Kotorske, „ploveća“, jedinstvena pinakoteka na Jadranu koja šalje jednu divnu poruku.

Naime, braća Martešići još 1452. godine, su na hridi našli sliku Bogorodice. Dvjesto godina se na tom mjestu potapaju brodovi, kamenje. Koliko je bilo potrebno vjere, truda, nade, i to je poruka nama, ljudima da se „isplati sijati… ako mi ne požanjemo, neko će žeti”. Dakle, naši preci su imali čvrstu nadu da će na tom njihovom trudu, na nasutom otočiću nakon dvjesto godina izrasti jedna predivna crkva koja će povezivati i ujediniti ljude iz svih krajeva svijeta, a posebno povezati, kroz suživot, katolike i pravoslavne vjernike na prostoru Boke Kotorske, Crne Gore “ – kazao je za Boka News upravitelj Gospe od Škrpjela don Srećko Majić.

Velika Gospa - Gospa od Škrpjela
Velika Gospa – Gospa od Škrpjela

Zvona sa brojnih crkava u Boki Kotorskoj, još u jutarnjim satima, najavila su  blagdan Velike Gospe, koji se slavi svetim misama na otoku Isusovaca Gospe od Milosti, u tivatskom zalivu i u Baru, u benediktinskom samostanu Gospe Ratačke.

XIV Međunardona radionica za duvačke instrumente

0
Flauta
Flauta

U organizaciji NVO „Ars praesentia Boke Kotorske”, a u saradnji sa Muzičkom školom, u Tivtu je juče počela XIV Međunardona radionica za duvačke instrumente. 

Radionica se ove godine održava u tri dijela. Prvi dio traje od 14 – 21 avgusta- drveni duvači, drugi od 17 – 25 avgusta- limeni duvači i treći od 01.- 08.septembra – saksofon.

Profesori koji će raditi na ovogodišnjoj radionici su:

Marina Nenadović i Aleksandar Burkert (flauta), Bojan Pešić (oboa), Ognjen Popović, Veljko Klenkovski i Sofija Miolčanova (klarinet), Mladen Đorđević (truba), Nenad Vasić (horna), Aleksandar Benčić (trombon), Bojan Vukelić (saksofon).
Za ovogodišnju radionicu prijavilo se oko 60-tak polaznika, učenici osnovnih i srednje škole, kao i studenti akademije, koji dolaze iz Hrvatske, BiH, Srbije , Makedonije i Crne Gore.

U okviru radionice, kao i ranijih godina, planirano je nekoliko koncerata, od kojih izdvajamo:

” Klasiku, molim!”- 19.08.2016.g. – galerija ljetnjikovca Buća – Tivat, i

” Za avanTuriste” – 22.08.2016.g. – galerija ljetnjikovca Buća – Tivat.

Donatori ovogodišnje Radionice su: Porto Montenegro i Opština Tivat.

U Boki – za 16 % smanjen broj slobodnih radnih mjesta

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Da sa strateškim pravcima aktuelne ekonomske  politike Vlade Crne Gore nešto nije u redu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje – Područne jedinice Herceg Novi koja je nadležna za biroe rada u tri bokeljske opštine. Prema izvještaju o radu te PJ za prošlu godinu, najjača regionalna ekonomija Crne Gore – ona u Boki Kotorskoj gdje je skoncentrisano preko 90 odsto velikih stranih investicija, uopšte ne generiše osnovnu korist koja bi od njih moralo imati lokalno stanovništvo – povećan broj radnih mjesta i mogućnosti za zapošljavanje.

Naime, prema podacima ZZP-PJ Herceg Novi, poslodavci su u tri bokeljske opštine lani oglasili ukupno 8.126 slobodnih radnih mjesta što je za čak 15,6 odsto manje nego godinu ranije. Sve to dogodilo se u vrijeme kada po Vladi Crne Gore, strateški strani investicioni projekti u Boki – Porto Montenegro i Luštica Bay u Tivtu i Portonovi u Herceg Novom, napreduju odličnom dinamikom i donose velike koristi crnogorskoj ekonomiji.

„U posmatranom periodu zaposleno je 2.819 nezaposlenih lica sa evidencije ZZP, što je 17 odsto manje nego prethodne godine. Od navedenog broja na sezonskim poslovima u ugostiteljstvu, turizmu i trgovini, angažovano je 1.998 zaposlenih lica.“- stoji u izvještaju. To u praksi znači da je preko 60 odsto onih koji su lani imali sreću da nađu posao preko ZZP u Boki,  bilo angažovano samo sezonski – na po par mjeseci i to najčešće na najlošije plaćenim i radnim mjestima sa najtežim uslovima u trgovini i turizmu.

Prema podacima ZZP, stopa nezaposlenosti u Boki Kotorskoj na dan 31.decembar prošle godine, iznosila je 11,92 odsto. Na birou rada u Herceg Novom posao je tražilo 1.519, u Kotoru  786, a u Tivtu 739 građana. Po gradovima, stopa nezaposlenost iznosi 11,92 odsto u Herceg Novom, 8,6 posto u Kotoru i ogromnih 13 odsto u „crnogorskom Monte Karlu“ – Tivtu.

„Kretanje na tržištu rada u 2015. godini, kao i u nekoliko predhodnih, najopštije gledano, pokazuju da je ono i dalje izloženo uticaju posljedica globalne ekonomske krize.Osnovne karakteristike kretanja i stanja na tržištu rada mogle bi se svesti na sledeće: visoka dugoročna nezaposlenost; visoka nezaposlenost mladih; izražene disproporcije između ponude ponude, tražnje i zapošljavanja; sezonski karakter zapošljavanja, znatan rast broja nezaposlenih visokoškolaca; relativno veliki broj zapošljavanja strane radne snage i veliki broj nezaposlenih lica koja se smatraju teže zapošljivim.«- stoji u izvještaju o radu za 2015  ZZP-PJ Herceg Novi, a o kome će se u petak izjašnjavati i odbornici u SO Tivat.

Iako u izvještaju piše da je broj nezapolsnih u Boki na dan 31. decembar 2015 bio za 2 odsto manji nego na isti dan prethodne godine, ovo valja uzeti sa velikom rezervom jer ZZP koristi bukvalno svaku administrativnu priliku da sa svoje evidencije briše ljude koji traže posao, kako bi statistika »ljepše izgledala«. Proječna nezaposlenost na nivou cijele godine, u sve tri bokeljske opštine, iznosila je 2.693 lica, a više od pola, odnosno 54 odsto broja nezaposlenih su žene.

Kotor - foto Boka News
Kotor – foto Boka News

Posla ima samo za konobare, sobarice i prodavačice

Preko ZZP, lani je posao u Herceg Novom našlo 1.689 ljudi, u Kotoru se zaposlilo 467, a u Tivtu 663 građana.        Pri tome je njih čak preko pola sa najmanjim, I ili II stepenom stručnosti, a 37 odsto otpada na one sa srednješkolskim obrazovanjem. Zbog uništavanja gotovo svih bokeljskih proizvodnih preduzeća od kojih je lani najveće bilo Jadransko brodogradilište Bijela gdje je Vlada uvela stečaj, te maksimalnog forsiranja turizma i nekretninskih aktivnosti, u Boki gotovo da više nema radnih mjesta za visokostručnu ili visokoobrazovanu radnu snagu.

»Prema kvalifikacionoj strukturi najviše je oglašeno potreba za pomoćnim radnicima I i II stepena stručnosti – 3.829 ili 47%, a zatim za radnicima sa srednjoškolskim obrazovanjem III, IV i V stepena stručnosti – ukupno 3.422 ili 42%. U izvještajnom periodu poslodavci su takođe iskazali potrebu za zapošljavanjem 875 radnika (11%) sa višim ili visokim obrazovanjem.«- stoji u izvještaju ZZP za 2015, uz napomenu da se čak 75 odsto oglašenih slobodnih radnih mjesta u Boki, lani odnosilo na rad na određeno vrijeme.

Bokovci sa flotom drvenih barki na proslavi 2400 godina od osnivanja Starog Grada na Hvaru

0
Mala regata - drvene barke
Kalafatska radionica Bokovac

Kalafatska radionica Petra i Nenada Bokovca iz Bara, od 8 do 11. septembra, učestvovati će na proslavi 2400 godina od osnivanja Starog Grada na Hvaru,. U sklopu proslave ovog velikog jubileja održati će se maritimni festival „Dani u vali“, koji organizuje udruga „Cronaves“ koja se bavi promicanjem hrvatske maritimne baštine.

„Poštovani ljubitelji mora, pozivamo Vas da sa svojim brodovima i posadama sudjelujete u ovom zajedničkom velikom i jedinstvenom jubileju! Osim posebno osmišljenoga programa plovidbe revijskog i natjecateljskog karaktera, znanstvenih skupova i kulturnih događanja, zabavnih programa i predstavljanja hrvatske maritimne kulture, Stari Grad će tijekom Festivala biti u središtu pozornosti hrvatskih i europskih maritimnih stručnjaka i zaljubljenika u more i brodove“ – stoji u pozivu gradonačelnika Starog Grada, Vinka Maroevića.

Mala regata - drvene barke
Mala regata – drvene barke

Bokovci ne kriju zadovoljstvo jer poziv stiže iz Hrvatske u kojoj je renesansa drvene brodogradnje veoma uspješna a njihove udruge predano rade na oživljavanju tradicionalne brodogradnje u drvetu.

Ovaj poziv je velika stvar ne samo za našu radionicu već za cijelo društvo, jer se njime priznaje da u maloj pomorskoj zemlji, Crnoj Gori, živi mala brodogradnja kao tradicija koja postoji od postanka čovječanstva – poručuju Bokovci.

Mala regata - drvene barke
Mala regata – drvene barke

Na Festival idemo sa flotom od pet drvenih barki „Arsenalki“, koje planiramo transportovati do Splita a potom morskim putem do Starog Grada na Hvaru.

Na put će krenuti posada brodova, fotoreporter, kao i organizatori iz Kalafatske radionice Bokovac što bi činilo posadu od 20 do 24 osobe.

„Camellia Trophy“ 2015.
„Camellia Trophy“ 2015.

Bokovci poručuju da je ovo veliki i skup projekat, te pozivaju državne institucije i donatore da finasiski pomognu njihov odlazaka na Hvar.

Kako bi svijetu pokazali pomorsku tradicionalnu brodogradnju koja i danas živi u Crnoj Gori, pozivamo sve ljubitelje mora, pomorstva i prijatelje kalafatske radionice Bokovac da pomognu projekat.

Kontakt, telefon 067 228 012 Lala Bokovac ili na e-mail jadranka.b@t-com.me

Crna Gora zatražila pomoć HGSS-a u potrazi za nestalim Francuzom

2
HGSS u potrazi za nestalim Francuzom
HGSS u potrazi za nestalim Francuzom

U toku je međunarodna akcija traganja za francuskim državljaninom na području Kotora javio je u nedjelju HGSS.

Putem Državne uprave za zaštitu i spašavanje HGSS je zaprimio zahtjev iz Podgorice za međunarodnu pomoć u potrazi za nestalim francuskim državljaninom rođenim 1955. koji se još 5. avgusta tokom planinarenja  izdvojio iz skupine iznad Starog grada Kotora.

HGSS u potrazi za nestalim Francuzom
HGSS u potrazi za nestalim Francuzom

Po zaprimljenom zahtjevu u subotu su u Crnu Goru upućena tri tima HGSS-a, sa zapovjednim vozilom i voditeljem potrage.

Odmah se započelo s pretragom terena koja je trajala do kasnih noćnih sati, tako da je već prvog dana pretraženo tridesetak hektara, kaže HGSS.

HGSS u potrazi za nestalim Francuzom
HGSS u potrazi za nestalim Francuzom

U pretraženom području nije pronađen nestali Francuz.

U saradnji s MUP-om Crne Gore i profesionalnom vatrogasnom službom grada Kotora napravljen je plan daljnjih aktivnosti i angažovanja dodatnih resursa  te nastavak potrage, dodaje HGSS.

Zalutali jedrenjak na morskom platnu – foto

0

Nedavno je Bokokotorski zaliv uljepšao otmeni, bijeli jedrenjak. Krećući se punim jedrima, od Perasta ka uskom prolazu Verige, na trenutak je spojio dvije strane obale, povezao neka davna vremena sa sadašnjim.

Obigravajući oko crkava  Gospe od Anđela i Gospe od Snijega, uz dobar vjetar, nastavio je svoju plovidbu ka pučini…

Pogledajte fotografije!

“Pogled s mosta” na “Purgatorijama”

0
Purgatorije
Purgatorije

U takmičarskoj konkurenciji za nagrade 11. Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije” u Tivtu, u ponedjeljak 15 avgusta u 21 sat na sceni u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković, biti izvedena predstava “Pogled s mosta” u produkciji Gradskog pozorišta Podgorica.

Po tekstu Arthura Millera, i prevodu Đorđa Krivokapića, ovaj komad je režirao Milan Karadžić, a u predstavi Mladen Nelević, Marija Đurić, Ivana Mrvaljević, Emir Ćatović, Vule Marković, Željko Radunović i Boro Stjepanović.

Za MYBA-u se prijavilo preko 90 agenata, brokera i 17 megajahti

Sajam superjahti
Sajam superjahti

Za drugi po redu „MYBA“ sajam superjahti i čarter industrije koji će se početkom septembra održati u luksuznom nautičkom naselju i marini Porto Montenegro u Tivtu, do sada se prijavilo 17 megajahti i 92 brokera, agenta i predstavnika firmi koje se bave pružanjem usluga u jahtingu iz cijelog svijeta.

Sajam čiji je osnovni cilj da se po završetku špica glavne nautičke sezone sretnu brokeri, agenti i ostali učesnici u lancu industrije iznajmljivanja i prodaje mega i super jahti, kao i predstave i obiđu neka od plovila koja se nude u čarter, organizije se u saradnji Porto Montenegra i prestižne međunarodne asocijacvije brokera MYBA, a svoje premijeru imao je lani.

Nautičku manifestaciju koja će svoje drugo izdanje ove godine u Tivtu imati od 2. do 5. septembra, Yachtingpages.com uvrstio je na listu top-pet novih jahting sajmova u svijetu, stavljajući ga iz bok sa Singapore Yach Show sajmom u Singapuru, China Internationa Boat Show u Šangaju, Sanctuary Cove Internatuional Boat Show u istoimenom prestižnom nautičkom centru južno od Brizbejna u Australiji i Qatar International Boat Show sajmom u Dohi.

MUBA Pop Up Superyacht Show u Tivtu
MUBA Pop Up Superyacht Show u Tivtu

U odnosu na 76 prošlogodišnjih učesnika, ovogodišnja do sada prijavljena 92 agenta i brokera pokazuju da tivatski sajam ima svoje stabilno mjesto među profesionalcima koji rade u izuzetno brzo rastućem biznisu čarterovanja mega i super jahti na Jadranu i u regionu istočnog Mediterana. Tako su i ove godine među učesnicima sajma neka od najjačih imena te industrije poput kompanija Fraser, Burgess, Ocean Independence, Northrop & Johnson, Camper & Nicholson, Y.CO, IYC i Blue Water. Među 17 do sada prijavljenih jahti najmanja je 24 metra duga jedrilica “Kirke”,  a  najveća je 58-metarska motorna jahta “Lord of the Seas”. Učesnici sajma su i neki brodovi koji se unazad par godina redovno pojavljuju u Crnoj Gori odakle najčešće i poćinju svoje čartere po Jadranu i Egeju, poput 33-metarske “Lady Sunshine”, 41 metra duge “Riane” ili 50 metara duge jahte “Joy Me”.

Brokeri koji su bili na lanjskom, ili će učestvovati na ovogodipnjem izdanju “MYBA Pop Up Superyacht Show-a” u Tivtu, u izjavama specijalizovanim medijima, slažu se da je riječ o jednom od najbolje organizovanih specijalizovanih “biznis sreće biznis” događaja u ovom dijelu Evrope i da, imajući u vidu atraktivnost jadranske obale za krstarenje te povoljnosti koje jahting industrija uživa u CrnojGori, ovaj sajam ima veliki značaj.

Do sada najveca prijavljena jahta LORD OF THE SEAS
Do sada najveca prijavljena jahta LORD OF THE SEAS

“Na ovom sajmu imate prilike da lično pogledate jahte koje kao broker, obično i ne vidite u praksi a iznajmljujete ih drugima.Drugi vrlo važan aspekt  je to što imate priliku da obiđete najbolju marinu u regionu i vidite dio prirodnih i kultunih ljepota koje ovdje dovode naše klijente. Sve više naših čarter-putovanja za Hrvatsku ili Grčku, kreće upravo iz Crne Gore jer ovdje nema naplate PDV-a na iznajmljivanje jahti.”-kaže Tove Džonson iz kompanije Fraser Yachts.

“Crna Gora i Hrvatska ove su godine zabilježile značajan porast obima posla na tržištu čartera jahti jer klijenti koji dolaze na Istočni Mediteran preferiraju ove dvije države, u odnosu na Tursku zbog nastabilnosti u toj zemlji. Te okolnosti čine Crnu Goru idealnim mjestom za predstavljanje jahti koje se ovdje nude u čarter, a sve više takvih brodova ovdje uzima svoju stalnu bazu. Flota koju mi nudimo u čarter, već se ovdje duplirala, tako da je veoma logično da na sajam dolazi i sve više brokera koji žele bolje upoznati te brodve, lokalne prilike i samu destinaciju.”- kaže Adelhajd Čirko, direktor čartera u kompaniji Ocean Independence.

“Prirodno i kulturno istorijski region Kotora”

0

“Prirodno i kulturno istorijski region Kotora naziv je filma u režiji Dušana Vulekovića, koji je realizovan kao dio projekta, Unapređenje potencijala UNESCO-vih područija na Jadranu EX.PO AUS – (Extension of Potentiality of Adriatic UNESCO Sites).

Projekat realizuje Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.

Ekipa koja je realizovala  film:

Tekst i koordinacija projekta: Jasminka Grgurević, Aleksandra Kapetanović
Producent: Blažo Tatar
Kamera iz vazduha: Danilo Pendo
Naratorka: Paula Petričević
Muzika: Božidar Martinović
Montaža: Dušan Vuleković
Kamera: Dušan Vuleković, Blažo Tatar
Režija: Dušan Vuleković