Tivat – uručeni ključevi novoizgrađenih stanova solidarnosti

0

Gradonačelnica Tivta prof.dr. Snežana Matijević i direktor Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju (CFSSI) Danilo Popović svečano su danas presjekli vrpcu na ulazu u novoizgrađeni stambeni blok na Seljanovu i uručili ključeve za 140 stanara koji su ovdje dobili sopstveni krov nad glavom.

Na opštinskom placu na mjestu nekadašnjih tzv. švedskih baraka, podgorička kompanija „Montas Engineering“ izgradila je dvije nove petospratnice, ukupne korisne površine 8.700 kvadrata. U njima je ukupno 140 stanova – od  garsonjera površine 28 kvadrata, do dvosobnih stanova površine 74 kvadratna metra. Stanove su ovdje  dobili zapoleni u organima lokalne uprave, javnim preduzećima i ustanovama Opštine Tivat i MUP-u, kao i stanari bivših švedskih baraka, dok je jedan broj stanova pripao CFSSI i njih će dobiti radnici tivatskih preduzeća koji su do sada ulagali u taj fond.

„Uviđajući značaj riješavanja velikog problema svojih zaposlenih, a stambeno svakako spada u red značajnih životnih pitanja, Oština Tivat je u cijeli projekat uložila katastarske parcele na Seljanovu na lokaciji nekadašnjih švedskih baraka ukupne površine 5.570 kvadrata čija tržišna vrijednost iznosi 1.671.000 eura. Takođe, Opština je projekat podržala time što je objekte oslobodila obaveze plaćanja komunalija u vrijednosti od 657.447 eura.“-kazala je na svečanosti gradonačelnica Matijević dodajući da se „iskreno nada da će stanarima novih zgrada danas dobijeni ključ otvoriti vrata jednog ljepšeg i spokojnijeg života u koje nema neizvjesnoti, privremenih riješenja i problema“.

Direktor CFSSI Danilo Popović kazao je da će taj fond ove godine predati korisnicima oko 560 novih stanova širom Crne Gore.

„Jedan od najboljih naših projekat je ovaj u Tivtu gdje smo imali odličnu saradnju sa lokalnom upravom. Ukupna investicija ovdje je bila oko 6,5 miliona eura, cijena prodajna prema našim korisnicima je oko 7 miliona, a prava tržišna cijena ovih stanova je oko 13 miliona eura, što znači da su svi oni koji su se danas ovdje uselli, u odnosu na tržište „zaradili“ preko 6 miliona eura. Nije to mala cifra i nije to mala pomoć i to govori o razmijevanju prije svega Opštine, prema svojim zaposlenima i građanima.“- kazao je Popović.

Cijena kvadrata stana u ovim zgradama je 790 eura, a zaposleni u Opštini i lokalnim JP i JU koji su ih dobili po tako povlašćenim uslovima, po ugovoru su u obavezi da ih ne smiju preprodati u prvih deset godina korišćenja.

Vujović: Hitno definisati način finansiranja bolnice Meljine

0

Bolnica Meljine
Bolnica Meljine

Vlada je odlukom da Opštu bolnicu ,,Meljine“ privremeno uključi u sistem javnog zdravstva potvrdila da javni interes nije sporan. Međutim, ostaje pitanje na koji način će taj sistem biti održiv i šta znači privremeno uključivanje , ocijenila je pomoćnica ministra zdravlja Tamara Vujović. Po njenim riječima, ostaje nejasno da li će to važiti do okončanja najavljenog sudskog spora između Vlade i konzorcijuma Atlas grupa, koji će potrajati, do završetka turističke sezone, do izbora ili zauvijek?

U planovima, strategijama razvoja zdravstva, nigdje nema bolnice u Meljinama, u smislu racionalizacije bolničkog sektora, nema nigdje pomena o dodatnim bolničkim kapacitetima. Kako pronaći mjeru brige o javnom interesu, zdravstvenoj zaštiti stanovništva i finansijskoj održivosti  sistema. Pitanje  privremenosti u ovom rješenju i finansiranje ostaju nejasni “ kazala je Vujović koja je zamjenica ministra zdravlja po specijalnim ovlašćenjima, odnosno kontrolor u ime opozicije. Ona podsjeća da je za funkcionisanje bolnice u Meljinama potrebno pet miliona eura godišnje, kao i da je nakon njene prodaje Atlas grupi  2,6 miliona dobijano iz Fonda, a 1,5 milion iz sopstvenih  sredstava.

“ Dakle i tada, uz podršku države i uz sopstveni napor kroz dovođenje konsultanata, sistem nije bio održiv. Ali, tada je kupac bio u milosti države, pa se plaćalo i više usluga nego što se obavljalo, a i obavljano je više usluga nego što je indikovano. Nije bilo pomena o gradnji novih sadržaja i ispunjenja ostalih elemenata ugovora “, – kazala je Vujović.

“Španjola 016”

0
Španjola
Španjola

Projekat “Španjola 016” koji kombinuje vizuelnu umjetnost, arhitektonska predavanja, muziku i volonterizam održava se na tvrđavi do 13. avgusta. Cilj je obogaćivanje ovog prostora sadržajima, što će doprinijeti većoj zainteresovanosti za posjetu najvećem novskom utvrđenju, i iznošenje mogućih solucija za upotrebu tokom godine.

Ovaj program realizuje nevladina organiizacija “Sinergija” i on spada u praktični dio izrade Studije za Stari grad Herceg-Novi, kroz saradnju sa Fondacijom Petrović Njegoš, a uz podršku, između ostalih, i Opštine Herceg-Novi.

“Španjola 016” na pravi način valorizuje i stavlja u upotrebu savemeni kontekst tvrđave.

Prva dva dana manifestacije podrazumijevaju volontersko čišćenje tvrđave i pripreme za niz izložbi, radionica, stručnih diskusija i koncerata.

Juče je održana izložba Žarka Glavatovića, a posjetioci su imali priliku da vide privremene instalacije umjetnika i diplomski rad Milene Mišeljić, na temu “Pejzažna arhitektura Španjole”. Istog dana održana je i diskusija o mogućoj taksaciji zelenila, uređenju pejzaža i trenutnom stanju tvrđave. U večernjim satima prikazan je film “Noć vještica”.

Program Španjola
Program Španjola

Danas slijedi slikarska radionica za djecu sa temom “Španjola – naša kuća”, a potom diskusija na temu: “Šta Španjola može da bude”.

Memorijalna izložba ”Arhitekti koji su stvarali novljansko građevinsko nasljeđe” obuhvata istraživački rad više arhitekata koji su radili snimak postojećeg stanja Španjole. Fotografije rekonstrukcije grada i stare mape za izložbu su, iz svojih privatnih zbirki, ustupili arhitekti Boris Ilijanić i Snežana Dulović.

U diskusijama će učestvovati stručnjaci iz regiona koji imaju iskustva u rekonstrukciji, konzervaciji i ovakvim vrstama radionica: profesor Ilija Lalošević, arhitekta konzervator Boris Ilijanić, pejzažni arhitekta Milica Berberović, NVO “Expeditio”, Rašo Pavićević, arhitekta konzervator Zorica Čubrović i drugi.

Španjola
Španjola

Petog dana, 12. avgusta, biće priređen čas joge u prirodi.

Manifestaciju će zatvoriti zvuci elektronske muzike na tvrđavi – nastupiće DJ-evi: LAG, 2Beat, Budo S i Sharlo. Kako je planirano, sredstva prikupljena na žurci kroz prodaju pića i ulaznica biće uložena u uteđenje prostora Španjole. Ovo je plan u okviru kojeg tvrđava sama sebi finansira oporavak zajedničkim zalaganjem društva i volonterskim radom pojedinaca.

Košarkaši turnir za Međunarodni dan mladih

0
Herceg -Novi -foto TO HN
Herceg -Novi -foto TO HN

Povodom Međunarodnog dana mladih, Crnogorsko društvo za borbu protiv  raka (CDPR) u saradnji sa KK AS iz Herceg Novog organizuje košarkaški  turnir za kadete. Učesnici košarkaškog turnira biće ekipe iz Herceg Novog, Tivta,  Trebinja i Nikšića. Na turniru koji će se odigrati 12. avgusta na terenu OŠ  „Milan Vuković” na Savini u Herceg Novom, takmičiti će se igrači rođeni 2003.godine i  mlađi.

Generalna skupština UN usvojila je 1999. godine Rezoluciju 54/120,  kojom se prihvata preporuka Svjetske Konferencije ministara zaduženih  za omladinu i proglasila 12.avgust Međunarodnim danom mladih.

Dan mladih je zamišljen kao dan kada je pažnja usmjerena na probleme  mladih širom svijeta i kada se ukazuje na promjene koje mladi čine u  životu svoje zajednice.

Tokom ovog dana države, institucije, organizacije i aktivisti širom  svijeta skreću pažnju na problem, kulturna i pravna pitanja koja  utiču na položaj omladine, učenika i studenata u društvu.

Pored proslave i obilježavanja Dana mladih, ovo takođe predstavlja  jedan od načina na koji se borimo da djeca uz zdrave stilove života i  sport budu zdrava i aktivna, a ne misle na pušenje i ostale bolesti zavisnosti. Stoga košarkaški  turnir predstavlja samo jednu od naših stalnih aktivnost u borbi protiv  pušenja, kao jednog od glavnih uzroka nastanka kancera.

Dani umjetnika Budve

0
Dani umjetnika Budve
Dani umjetnika Budve

Muzički dio programa manifestacije “Dani umjetnika Budve”, nastavlja se u četvrtak, 11. avgusta, nastupom pjevačkog društva “Grbalj”. Koncert će se održati na Trgu pjesnika sa početkom u 21 sat.

Njihovim nastupom završava se muzički dio programa.

Književni program trajaće od 15. do 19. avgusta, takođe će se održavati na Trgu pjesnika u Starom gradu, a govoriće se o muzici primorja, jubileju Gradske muzike Budve, istoriji budvanske kinematografije i počecima Budve kao Grada teatra.

Likovni program podrazumijevaće izložbu mozaika vjerskih motiva umjetnika sa Svetog Stefana, Jovana Pake Kentere.

Veliko zadovoljstvo i svojevrstan ponos osjećamo kada istaknute umjetnike iz Budve predstavljamo široj javnosti, a sudeći po odzivu publike, i oni su više nego zadovoljni onim što imaju prilike da čuju i vide.

Književni program – od 15. do 19. avgusta – Trg pjesnika, Stari grad, od 21h

15. avgust – Muzika primorja – O muzičkom zborniku
Gost: Ana Zečević, muzikolog
Moderator: Dušan Medin, arheolog
*Uz nastup glumice Jovane Todorović

16. avgust – Gradska muzika Budve
Gosti: Jero Dragičević i Marko Marković, muzičari
Moderator: Nina Smailagić, profesorica književnosti

17. avgust – Paštrovska nevjesta
Gost: Mila Medigović Stefanović, književnica
Moderator: Dušan Medin, arheolog
*Uz nastup dramaturga Miloša Borete

18. avgust Istorija budvanske kinematografije – O Zeta filmu
Gost: Momir Matović, režiser
Moderator: Božena Jelušić, profesorica književnosti

19. avgust Počeci Budve kao Grada teatra
Gost: Velibor Zolak, bivši direktor Festivala
Moderator: Jelena Jelušić, teoretičarka kulture

Likovni program – od 29. avgusta do 05. septembra u “Santa Maria”
Tema: Izložba mozaika vjerskih motiva Jovana Pake Kentere

Ston: Počela berba soli u najstarijoj solani u Evropi

0

Godišnje se u solani proizvede oko 2.000 tona soli

Solana Ston - foto Denis Jerković Cropix
Solana Ston – foto Denis Jerković Cropix

Stonska solana je jedna od najstarijh i najbolje sačuvanih starih solana na Mediteranu, u kojoj se koriste tehnike iz vremena Dubrovačke Republike.

Nastala je nakon što je Dubrovačka republika 1333. kupila Ston i 1360. opasala ga obrambenim zidom.

Solana Ston - foto Denis Jerković Cropix
Solana Ston – foto Denis Jerković Cropix

Jedna je od tri solane u Hrvatskoj, a sol se skuplja između jula i septembra. Iz jednog bazena izvadi se oko 30 -100 tona soli, a ručno ga skupljaju lokalni stanovnici i volonteri.

Solana Ston - foto Denis Jerković Cropix
Solana Ston – foto Denis Jerković Cropix

Godišnje solana proizvede oko 2.000 tona soli. Izgled i način proizvodnje dosad nije mijenjala.

Solana Ston - foto Denis Jerković Cropix
Solana Ston – foto Denis Jerković Cropix

Sunce, more, vjetar i čovjek udružili su snage kako bi proizveli izvanrednu ekološku sol. Podijeljena je na bazene od kojih je svaki osim Munda (za narod), nazvan po nekom kršćanskom svecu, Sv. Frano, Sv.Petar i Pavao, Sv.Vlaho, Sv.Nikola. 

 

Gospa od Škrpjela – izložba “Život”

0

Galatea Gallery iz Podgorice i Župni ured u Perastu, organizuju izložbu crteža u kombinovanoj tehnici pod nazivom „Život“ Marije Kapisode profesorice sa Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju.

Crtež Marija Kapisoda
Crtež Marija Kapisoda

Izložbu u Pomirdbenoj dvorani na Svetištu Gospe od Škrpjela u nedjelju 14. avgusta u 20 i 30 sati otvoriće prim. dr Ivan Ilić, direktor JZU OB Kotor.

Isto veče nakon otvaranja izložbe u 21 sat, uoči Velike Gospe, Peraštani priređuju tradicionalnu luminaciju na Otoku. Prevoz brodićem do ostrva je planiran neposredno prije otvaranja izložbe – na obali ispred Crkve Svetog Nikole u Perastu.

Velika Gospa - Perast 2015.-foto Boka News
Velika Gospa – Perast 2015.-foto Boka News

“Marijine grafike i crteži predstavljaju zaokruženo estetsko – likovno tkivo, saobraženo elementima karakterističnim za izražajne reference ovih specifičnih likovnih disciplina. Dok je na crtežima, koji predstavljaju grafičke predloške ili samostalna likovna djela, notirala neposredne utiske, na grafikama je postupnim kreativnim procesom uobličila svoja likovna promišljanja. Kao projekcija neposredne impresije, spontanosti i senzibiliteta crteži pokazuju skladan odnos između doživljaja prirode i unutrašnje vizije”, zapisala je o izožbi Ljiljana Zeković, istoričarka umjetnosti.

Šetalište pretvoreno u antireklamu grada i turizma

0
Budva šetalište
Budva šetalište

Od Hitlerovog „Majn Kampfa“ i četničkih obilježja, do kineske i robe sa buvljih pijaca – to je ponuda na šetalištu kojim se može stići od budvanskog Starog grada do Miločera, sve uz pjenu od mora. I umjesto da je to jedinstveno šetalište pretvoreno u turistički brend, Slovenska obala je najveća antireklama i grada i turizma.

Nekada najljepše lungo mare na rivijeri, Slovenska obala, danas je odraz sveopšte degradacije Budve. Priznaju to i oni koje građani plaćaju da poboljšavaju, a ne srozavaju gradski ambijent.

Planova za popravke uništenog ima najviše svake četiri godine, u predizbornim obećanjima. Tako iz Opštine najavljuju rekonstrukciju Slovenske obale.

“Prethodnih decenija smo imali praksu predimenzioniranog, ekspanzivnog planiranja. Pokušali smo da kroz urbanizaciju da servisiramo ekspanziju preduzetništva. Za posljedicu danas imamo mješavinu stilova na relativno malom prostoru, I nešto što je neprepoznatljivo”, –  kaže Nikola Divanović iz Sekretarijata nadležnog za gradsku infrastrukturu i ambijent.

Kroz vašarsku ponudu, ovdje se uz slike Budve prodaje ‚“Majn Kampf“ Adolfa Hitlera, majice koje propagiraju Dražu Mihajlovića i četnike, ima bedževa o nepriznavanju Kosova, a značenje pojedinih parola sa likom ruskog predsjednika Vladimira Putina, nepoznanica su i za prodavce.

“Ako dođe neka Ruskinja, pitaćemo da nam prevede”, kaže prodavačica na naše pitanje što znače natpisi na majicama sa likom ruskog predsjednika.

Pop donio brojanice

Među improvizovanim štandovima najbrojniji su oni za prodaju crkvenih suvenira. Najskuplji imaju brend “osvještano”.

“To znači da su suveniri osvještani u Ostrogu. To je skuplja roba od ostalih suvenira, a cijene svih su od 1 do 400 eura”, objašnjavaju nam na privremenom štandu prekrivenom crkvenim obilježjima.

Ni na jednom od štandova duž Slovenske obale nećete dobiti račun za kupljeno. Iako su na pojedinim istaknuti natpisi da je to obavezno, te da im se gotovim novcem može platiti i preko žiro računa, prodavci se prave nevješti.

“A valjda može i tako da se plati, ne znam bogami. Ja sam tu samo da otvorim, nema gazdarice. Roba je iz manastira, pop je donio brojanice. A one su skuplje po manastirima, ovđe su po četiri eura, tamo je po sedam, osam”.

I frižideri za sladolede su pretvoreni u štandove za svakojaku robu – od saksijskog cvijeća, melema za opekotine, do parfema.

“Maslinovo ulje je domaće, a parfemi su po 15, 20 eura, slobodno testirajte”, ljubazan je prodavac sladoleda.

Ove slike ponavljaju se u Budvi godinama, kao i izjave nadležnih o gradskom ruglu, kojima se obećava da će uređenje šetališta biti “prioritet u razvojnoj agendi”.

I dok lokalna administracija najavljuje idejne projekte, strategije, ambijentalne brendove, stvarnost oslikava jedan od naših sagovornika – prodavaca:

“Kako kažu: u Budvu je pravilo da nema pravila!”

Jasna Vukićević

RFE

„Crnogorski roman“

0
CZK Tivat
CZK Tivat

Promocija knjige “Crnogorski roman” autora Đura Radosavovića, biće održana u četvrtak 11.avgusta u 21 sat u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu, u sklopu 11. Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije”.

Radosavović rođen je 1986. u Titogradu, odrastao u Podgorici, živi u Beogradu. Studirao engleski i francuski jezik na Institutu za strane jezike u Podgorici. Dobitnik je nagrade Francuskog kulturnog centra za kratkometražni film prikazan na 61. filmskom festivalu u Kanu 2008. godine.

Objavio roman “Budva, bagra i blu” (2011.), a već četiri godine za podgoričke “Vijesti” piše satiričnu kolumnu “Kosmos ispod sača”. Preveo je, između ostalih, knjige Antonija Negrija i Majkla Harda, kao i nekoliko bajki za djecu. Objavio mnogo kratkih priča, eseja i književnih kritika. Priče su mu prevođene na francuski, engleski i ruski jezik. Tekstove objavljuje u nedjeljnicima “Vreme” i “Newsweek”. Prošle godine objavio je “Crnogorski roman”.

 

Bar: Kontrolisali balastne vode iz brodova

0
 BALMAS IPA
BALMAS IPA

U okviru BALMAS IPA projekta u Luci Bar je krajem jula održana praktična obuka uzimanja i obrade uzoraka vode iz tankova na brodovima, a prve analize su pokazale da ne postoji opasnost za ispuštanje balasta, saopšteno je iz kotorskog Instituta za biologiju mora.

Obuku je organizovala Uprava pomorske sigurnosti uz pomoć i saradnju Lučkih kapetanija Bar i Kotor i Univerziteta Crne Gore – Instituta za biologiju mora.

BALMAS (Sistem upravljanja balastnim vodama) projekat se bavi problemom balastnih voda, koje su sa jedne strane neophodne za sigurnu plovidbu brodova, ali koje sa druge strane mogu da budu stedstvo za prenos štetnih vodenih organizama i patogena (HAOP) izvan njihovih prirodnih granica.

Istraživanja se rade u 12 luka na Jadranu, među kojim je i Luka Bar.

“Naime, u okviru BALMAS projekta nabavljena je oprema za indikativno i detaljno uzorkovanje vode iz balastnih tankova. Kada Konvencija o balastnim vodama stupi na snagu ove vrste uzorkovanja biće dio redovne inspekcijske kontrole pa je od izuzetne važnosti da one institucije koji će biti uključene u cijeli proces steknu potrebnu praksu u rukovanju ovom opremom”, navodi se u saopštenju.

BALMASObuku koja je trajala dva dana i tokom kojih su uzimani uzorci sa brodova koji su bili na vezu u barskoj luci, održao je Jernej Uhan iz Marinske postaje u Piranu, a gost na obuci bio je i Mladen Kustura sa Građevinskog fakulteta u Mostaru.

“Na brodu je urađena indikativna, brza analiza koja je pokazala nisak rizik (Low Risk), što ukazuje da ne postoji opasnost za ispuštanje balasta. U laboratorijama Instituta za biologiju mora i u laboratoriji Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici su urađene detaljne analize bioloških parametara, odnosno određivanje brojnosti i vrsta organizama. Analize su bile u skladu sa indikativnim analizama i pokazale su malu brojnost organizama i malu raznovrsnost vrsta”, pojašnjavaju u Institutu.

Kada Konvencija o balastnim vodama stupi na snagu, kako ističu stručnjaci, ukoliko se putem indikativnog uzorkovanja pokaže nizak rizik , detaljne analize se neće raditi.

“Za vrijeme trajanja radionice detaljne analize su rađene kao dio obuke, da bi se obuhvatile obje analize. Ukoliko rizik bude visok, rade se detaljnije analize da se utvrdi tačna brojnost i prisustvo vrsta”, navodi se u saopštenju.

Projekat BALMAS  (Sistem upravljanja balastnim vodama za zaštitu Jadranskog mora), počeo je da se sprovodi u novembru 2013, a ovim uzorkovanjima u Luci Bar projekat  je završen.

Realizovalo ga 16 partnera i sedam pridruženih partnera iz šest država na nivou Jadranskog mora. Nosilac projekta je Institut za vode Republike Slovenije.