Splitska Gradska luka i dalje je po broju putnika i vozila treća luka na Mediteranu, a ovogodišnju sezonu kruzera koja će se okončati sredinom idućeg mjeseca, Lučka uprava Split zaključit će s rekordnih 286 putničkih krstaša i 280 tisuća putnika, piše Radio Split.
I drugi vanjski vez koji će moći primiti i najveće putničke brodove bit će završen koncem godine, rekao je u našem programu rukovoditelj lučkog operativnog centra kapetan Vjekoslav Grgić, ističući da je već za 2017.-tu godinu najavljen dolazak 220 kruzera…
„Ostavština porodice Visković u Perastu” naziv je monografije autorice mr Marije Mihaliček koja je predstavljena brojnoj publici u Muzeju grada Perasta, povodom Dana grada Kotora i desetogodišnjice nezavisnosti Crne Gore.
Autorica mr Marija Mihaliček o monografiji, pogledajte u video zapisu.
Na Facebook stranici “Uživo sa dubrovačkih ulica” postavljena je fotografija divljih svinja, snimljenih tokom noći i to na magistrali poviše grada, tačno kraj znaka Dubrovnik.
Divlje svinje nisu čudna pojava u našim krajevima, no da baš šetaju magistralom poviše Grada, nije baš uobičajeno.
U svakom slučaju budite oprezni u vožnji, jer su divlje svinje, očito došle bliže Gradu, javlja portal dubrovniknet.
Muzička škola Tivat obilježava 52 rođendan rođendanskim koncertom na kojem će nastupiti učenici i nastavnici Škole predstavit će se Dječjim mjuziklom pod nazivom
„Svoj djeci što muziku vole, vrata su otvorena od muzičke škole“.
U mjuziklu sudjeluju učenici I., II. i IV. razreda škole, koje je pripremila nastavnica Anđela Homen.
Ostali učesnici su solisti: Jovana Klakor – flauta, Petrović Pavla i Kovač Lazar – violina, a pripremile su ih nastavnice Dunja Nikolić, Maja Dobrović i Nevila Klakor.
Članove ansambla: Francesković Romana – klavijature, Franeta Ksenija – flauta, Čelanović Iva – horna, Knezović Ozana – oboa, Rovčanin Danijel – klarinet i trijangl Aleksandra Lazinica, kao i aranžmane za mjuzikl, pripremila je nastavnica Martina Vuksanović.
Da ova dječja čarolija bude originalna potrudile su se majke učenika koji sudjeluju, izrađujući kostime i maske. Scenu su uradili Zoran Kruta i Vučko Dubak.
Mjuzikl će biti održan večeras u Koncertnoj dvorani Škole, s početkom u 19 sati.
Promocija monografije „Ostavština porodice Visković u Perastu
1 od 10
Promocija monografije “Ostavština porodice Visković u Perastu”
Promocija monografije “Ostavština porodice Visković u Perastu”
Prčanjski karneval 2019.
Nematerijalna kulturna baština Paštrovića
SPD Jedinstvo koncert januar 2019.
Proslava jubileja Casa del Mare
Promocija monografije “Ostavština porodice Visković u Perastu”
Promocija monografije “Ostavština porodice Visković u Perastu”
Promocija monografije “Ostavština porodice Visković u Perastu”
Granični prelaz Kobila (CG - HR) foto Boka News
„Ostavština porodice Visković u Perastu” naziv je monografije autorice mr Marije Mihaliček koja je sinoć predstavljena brojnoj publici u Muzeju grada Perasta, povodom Dana grada Kotora i desetogodišnjice nezavisnosti Crne Gore.
„Djelo koje večeras promovišemo rezultat je dugogodišnjeg istrživanja i proučavanja bogate građe kojom se bavila istoričarka umjetnosti i muzejski savjetnik, Marija Mihaliček, provodeći svoj radni vijek u Muzeju grada Perasta. Prepoznajući vrijednost i potrebu za što boljim prezentovanjem ovakovog kulturnog miljea na mapi kulturno turističke ponude, autorica je monogrfski predstavila ne samo značaj i ostavštinu porodice Visković već i mogućnost plasmana kotorske kulturne baštine, koja nam je dato u nasleđe. Muzej grada Perasta je od 1979.godine preuzeo brigu nad predmetim koji će ubrzo biti valorizovani kao pokretna materijalna dobra u Registru kulturnih dobara Crne Gore, kao i palata Viskovića kao nepokretno materijalno kulturno dobro. Sa našim zalaganjem vjerujem da ćemo ostvariti i povratiti prvobitnu namjenu ostavštine porodice Visković kakva se poruka i provlači kroz djelo koje je pred vama“ – kazao je Andro Radulović direktor OJU „Muzeji Kotor“
Monografija “Ostavština porodice Visković u Perastu” predstavlja magistarski rad autorice Marije Mihaliček, koju su predstavili prof.dr Darko Antović i mr Lucija Đurašković.
„Autorica navodi da je pošla od činjenice da su porodične zaostavštine kao materijalni oblik kulturne baštine nedovoljno valorizovane nedovoljno zaštićene a uz to i zanemarene kao kulturno turistički resurs. U središte istraživanja ovog djela je jedina kompletno očuvana porodična zaostavština u Boki Kotorskoj koja se ne nalazi u privatnom vlasnišništvu, zaostavština porodice Visković. Od 1970 – 1979. godine pokretni inventar ostavštine Visković prezentirao se čuvajući auentični izgled sa početka XX vijeka, kada su tamo još živjeli Viskovići i nazavan je Memorijalni muzej obitelji Visković a djelovao pri Muzeju grada Perasta. Nažalost posljedice zemljotrsa 1979. godine palatu su ostavile bez njene namjene i bez baštine koja je premještena u Muzej grada Perasta, palata Bujović “ – kazao je prof.dr Darko Antović.
Kniga se sa sastoji od šest poglavlja koje Mihaliček izdvajau posebne cjeline: zbirke slika – portreta i marinističkih prikaza, zbirke starog oružja, kartografije, priznanja i diploma i ordena za razne pomorske i diplomatske zasluge, kolekcije starih porodičnih fotografija, stilskog namještaja, upotrebnih predmeta i egzotičnih suvenira, uz porodični arhiv i biblioteku, preko kojih se omogućava iščitavanje više od pet vjekova života jedne od najstarijih i najzaslužnijih porodica Perasta.
Promocija monografije “Ostavština porodice Visković u Perastu”
Marija Mihaliček ovim radom u prvom planu interesovanja ističe jedinstveno nasleđe porodice Visković, pokretna i nepokretna baština, neophodnost njene rehabilitacije, muzeološke prezentacije čime bi se vratila memorijalna namjena. Na ovaj način muzej u Perastu bi se pozicionirao kao nezamjenjivi resurs u turizmu, Perast dobio originalni turistički proizvod.
„Autorka u knjizi metodološki precizno sabira, empirijski istražuje, te iznosi konstruktivne prijedloge i zaključke koji se tiču jednog od najznačajnijih segmenata kulturne baštine grada Perasta, a samim tim i Kotora, kao zaštićenog i svjetski uvaženog centra prebogate kulturne zaostavštine” – kazala je između ostalog istoričarka umjetnosti mr Lucija Đurašković.
U svom obraćanju autorica Mihaliček je kazala da je bila motivisana spoznajom o istorijskim, umjetničkim, kulturološkim, kulturno-turističkim potencijalima ove jedine kompletno sačuvane porodične ostavštine, te željom i potrebom da ublaži nepravdu prema jednom od najljepših primjera filantropije u Crnoj Gori.
„Iako je ova ostavština zbrinuta u palati Bujović, uskraćeno joj je pravo na postojanje da po uslovima po kojima je postala javno dobro, bude neodvojivi dio palate Visković. Na zaštiti arhivske građe Viskovića od 2012-2016. godine urađeno više nego za sve vrijeme od kada Muzej grada Perasta brine o ovim muzealijama. Ohrabruje činjenica da je opštinski Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine nedavno pokrenuo postupak za izradu glavnog projekta rekonstrukcije odnosno konzervatorskog projekta palate Visković za memorijalni muzej ove porodice” – kazala je autorica Marija Mihaliček.
Štampanje monografije realizovano je sredstvima Ministarstva kulture Crne Gore po programu zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2016. godinu, izdavač je OJU „Muzeji Kotor.
U muzičkom dijelu programa nastupile su učenica Muzičke škole „Vida Matjan“ Anastasija Barović u pratnji Ljljane Tomčić.
Da se bokeljski pomorci i dana u vrijeme moderne tehnologije i maksimalno ubrzane svjetske pomorske industrije, drže drevnih tradicija i običaja, pokazuje primjer sa megakontejneraša „UASC Zamzam“ koji vije zastavu Singapura, a čiji je zapovjednik kapetan Ivica Fažo iz Tivta.
Brod koji se trenutno nalazi na južnom Atlantiku na putu iz američke luke Čarlston za malezijsklu luku Port Kelang, prije dva dana je presjekao ekvator.
Po drevnom običaju, kapetan Fažo je tom prilikom organizovao tradicionalno krštenje dva naša mlada pomorska početnika- kadeta Aleksandra Nikčevića i Miloša Milačića,kojima je to bio prvi prelazak polutara u životu.
Ekvator je u svijetu pomoraca inače, svojevrsna „magična crta“ koja mlade početnike dijeli od iskusnih pomoraca koji su ga prešli i bili „sa one strane Zemlje“. Prema drevnoj tradiciji, prelazak ekvatora posebno se obilježava krštenjem svakoga ko prvi put brodi preko polutara.
„Krštenje“ obavlja sam bog mora Posejdon, u liku prigodno maskiranog nekog starijeg i iskusnijeg pomorca koji mladim kolegama daje dozvolu „za prelaz na drugu stranu svijeta“, dodjeluje im diplome sa posebnim imenima i zaliva ih morskom vodom, na taj način im simbolično poželjevši dobrodošlicu u svijet prekaljenih „ljudi od mora“ .
Kadeti početnici sa Posejdonom
Takvu je ceremoniju na 300 metara dugom kontejnerašu „UASC Zamzam“ koji plovi pod singapurskom zastavom, kapetan Ivica Fažo priredio prije dva dana za svoja dva mlada kadeta.
Kako je Fažo obavijestio kolege iz Udruženja kapetana trgovačke mornarice Crne Gore iz Kotora i našeg portala, Posejdon je kadetu Nikčeviću nadjenuo ime Lobster ( Jastog), dok je Milačič kršten imenom White Shark (Bijela ajkula).
Ceremoniju su radosno popratili svi članovi multinacionalne posade velikog kontejnerskog broda koji pripada kompaniji „United Arab Shipping“ , a kapetan Fažo je potom i prigodno počastio sve svoje pomorce.
Nakon višemjesečne pauze u Jadranskom brodogradilištu Bijela u kojem je u toku stečajni postupak, konačno je dokovan jedan brod.
Naime, na mali dok danas je iz mora podignut školski brod Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“ čime je praktično otpočela završna faza dugotrajnog i sveobuhvatnog generalnog remonta tog broda. Dokovanje će trajati 20-tak dana tokom kojih će na podvodnom dijelu trupa „Jadrana“ biti obavljeni svi nepohodni radovi, uključujući i antikorozivnu zaštitu i ponovno farbanje kompletnog brodskog korita. Očekuje se da se stari i veoma vrijedni jedrenjak, na svoj stalni vez u matičnoj luci Tivat, vrati do kraja godine, gdje će posada broda završiti i posljednje detalje na „Jadranu“ prije nego što se on oficijelno ponovno vrati u operativnu upotrebu Mornarice VCG, krajem prvog kvartala 2017.
Inače, generalni remont „Jadran“ vrijedan oko 1,7 miliona eura, u Bijeloj je započet još u septembru 2013. Tokom tri godine jedrenjak je u bukvalno rastavljen do golog trupa i detaljno obnovljen. Uz ugradnju novog pogonskog i pomoćnih motora, brod star 83 godine je dobio novu glavnu elektro-razvodnu ploču sa elektro-instalacijama, nove instalacije morske i slatke vode, centralni klimatizacioni sistem, moderno opremljenu kuhinju, desalinizator, obnovljene sanitarne čvorove i novi namještaj u mornarskim prostorijama, dio nove navigacione i opreme za spašavanje, opravljena je drvena obloga glavne palube a ugrađeni su i novi drveni elementi snasti jedrenjaka.
Prema prvobitnom planu, remont je trebao da bude završen do ljeta 2014, ali se to nije desilo, prvenstveno zbog problema u Jadranskom brodogradilištu u kome je u međuvremenu pokrenut stečajni postupak, ali i zbog širenja obima posla na “Jadranu”, što je podrazumijevalo da se u hodu mijenjaju i projektna riješenja i obavljaju tehničko-tehnološka prilagođavanja.
Jadran – foto arhiv S.Luković
Daleko najveći dio tereta oko remonta “Jadrana” podnijela je sama 32-člana posada broda koja je u veoma teškim uslovima, vrijedno i sa ljubavlju radila na starom jedrenjaku koga oni doživljavaju svojim drugim domom. Ogroman doprinos uspješnom okončanju komplikovanih radova, dala je i komanda Mornarice VCG na čelu sa komandantom, kapetanom bojnog broda Darkom Vukovićem koji je i sam lično često obilazio “Jadran” u Bijeloj i nadgledao radove.
Kako nezvaničlno saznajemo, nakon završetka posla na „Jadranu“, u Bijeloj će na mali dok biti podignuti i pučinski remorker PR-41 „Orada“ i topovnjača 405 Mornarice VCG na kojoj su u poodmakloj fazi radovi na rekonstrukciji tog plovila u patrolni brod, a što obavlja firma „Arsenal Rem“ iz Kraljeva. Da se stanje u Mornarici VCG ubrzano popravlja u odnosu na raniji period, pokazuje i podatak što su nakon dužeg vremena, juče na moru istovremeno bila oba njena velika patrolna broda klase „Kotor“ koja su isplovila iz baze u Baru na zajedničku vožnju i vježbu.
Knjiga „Boka u tragovima iščezlih vremena“ Novljanina Vladimira Roganovića biće predstavljena u petak, 25. novembra od 19 sati u galeriji „Novi to sam ja“.
Predmet ove knjige je književna, kulturna i istorijska prošlost u naučnom časopisu „Boka“(1969–2005), a to je u suštini bogata duhovna hronika nekoliko vjekova Herceg Novog i Boke Kotorske.
Metodološkim postupkom analize priloga „Boke“ koju je 1969. pokrenula grupa naučnih i kulturnih radnika vezanih za Zavičajni muzej u Herceg Novom, dokazana je i istaknuta važnost tog zbornika i dat sintetički prikaz najznačajnijih etapa u kulturnom i istorijskom razvoju Grada i Zaliva od najdavnijih vremena do početka XXI vijeka.
Knjiga je i sažeti akribični „vodič“ kroz kulturnu istoriju grada i Boke Kotorske u kojem su istaknute ličnosti koje su presudno oblikovale istoriju, kulturu i umjetnost: od kralja Tvrtka I, preko čitavog niza naših i evropski značajnih ličnosti, do velikana koji su živjeli i stvarali u Herceg Novom, poput nobelovca Iva Andrića.
U nastojanju da argumentuje svoju hipotezu da „Boka“ istraživačima naše prošlosti i čitaocima omogućava uvid u tako bogat korpus stručno obrađenih tema da često pruža zamjenu za dosad nenapisanu Istoriju kulture Boke Kotorske, Roganović klasifikuje i analizira priloge iz časopisa koji ne bi trebalo da budu zaobiđeni jednom kada se ta Istorija bude pisala.
Izdavač je Filološki fakultet iz Beograda (Biblioteka Posebna izdanja, 2016. god.), a knjigu je štampao Biro konto.
Stari Herceg – Novi
Dr Vladimir Roganović (Dubrovnik, 1975), književni istoričar, kulturolog i leksikograf, osnovnu školu i gimnaziju završio je u Herceg Novom. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Filološkom fakultetu u Beogradu. Urednik je i redaktor u Leksikografskoj redakciji „Službenog glasnika“ iz Beograda i naučni saradnik Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti. Studije, priloge, recenzije i prikaze objavljuje u vodećim naučnim časopisima nacionalnog značaja i istaknutim međunarodnim časopisima.
Naučno djelovanje dr Roganovića odvija se u nekoliko tematskih krugova. Pored književnoteorijskih proučavanja uticaja koje su strane književnosti i kulture, posebno njemačka, ostvarile na naše književnosti, kulturu i naučnu misao u periodu između dva svetska rata, Roganović u kulturnoistorijskim istraživanjima tumači književnu, kulturnu i istorijsku prošlost Herceg Novog i Boke Kotorske.
U tim istraživanjima naročita važnost je data naučnim periodičnim časopisima koji nisu shvaćeni jedino kao kao dragocjeni arhivski i dokumentarni izvori, već su i sami predmet temeljitih istraživanja. Naučno interesovanje za periodiku izraz je dobilo i u kontinuiranom interesovanju za analizu sadržaja i vrijednosti savremene naučne periodike. U Roganovićevim naučnim interesovanjima je i poezija Boke Kotorske od XVI do XVIII vijeka, kao i počeci njenog obimnijeg stvaranja na narodnom jeziku.
Kotorska pijaca nekada – Photo Pomorski muzej
Značajan tematski krug naučnog rada dr Roganovića čini djelovanje u oblastima leksikografije i enciklopedistike. Na teorijskom polju ono je orijentisano ka analizi sadržaja, koncepcije i vrijednosti savremenih leksikografskih djela, a na praktičnom aktivnostima na koncipiranju, uređivanju i izradi leksikona.
Na polju leksikografske prakse, njegov rad ogleda se u uredničkom, redaktorskom i autorskom delovanju u okviru Leksikografske redakcije Službenog glasnika, gde je koncipirao, uredio i redigovao više leksikografskih djela vodećeg nacionalnog značaja.
Kulturno zavičajno društvo „Napredak“ iz Gornje Lastve kod Tivta, prirediće u nedjelju 27.novembra sa početkom u 16 sati u gornjolastovskom Domu kulture „Ilija Marković“, posebnu manifestaciju nazvanu „Sve od šipka – sve o šipku“.
Gastro-turistička manifestacija posvećena je pitomom i divljem naru, voću koje je jedno od obilježja ovog podneblja.
Slatke i slane delicije od šipka prezentiraće tivatski novinar i gastronom Mašo Čekić, a mali koncert održaće kamerni duo Bruna Matijević (flauta) i Nevila Klakor (violina).
Šipak-Nar
Organizatori su obezbjedili i besplatni prevoz od centra grada do 4 kilometra udaljene Gornje Lastve na obroncima Vrmca, a kombi polazi u 15.30 časova ispred zgrade Pošte u Tivtu.
Kratki video spot “Piva – u potrazi za stećcima“, snimljen je za potrebe promocije skrivenih ljepota naše zemlje, u okviru projekta “Eko i kulturni turizam južnih Dinarida II“, kojeg je Centar za zaštitu i proučavanje ptica realizovao sa Ekonomskim fakultetom u Sarajevu, opštinom Plužine i Eko Bokom. Projekat je podržan od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, dok je ovaj spot kao i prethodni “Crkvice – u zagrljaju prirode” autorski rad Ilije Perića (helivideo.me).
Foto Ilija Perić
Dakle pored Orjena i tajnovitih Crkvica, fokus rada CZIP-a bila je i Piva ili kako mi volimo da je nazivamo: kraljevstvo stećaka. Naime, na teritoriji ovog parka prirode na 35 lokacija nalazi se 787 stećaka od kojih su dva ove godine i zvanično upisana na listu UNESCO kulturne baštine, zajedno sa stećcima na Žabljaku i 25 drugih lokacija u pograničnom pojasu Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Kosova. Ovi srednjovjekovni nadgrobni spomenici zbog svoje mističnosti i pozicioniranja ka suncu, oduvjek su bili predmet pažnje onih koji tragaju.
Upravo iz tog razloga naša priča o stećcima Pive je i dobila naziv Potraga jer je nadograđena na lokalno znanje i kreativnost Guesthouse Zvona u Plužinama, čija mapa će vas odvesti na neke od najljepših kutaka naše zemlje, dok ćete smjernice za stećke u Rudinicama dobiti u Etno selu Izlazak.
Tomaž Mihelic – planinski djetlić
Ono što je postala potraga za stećcima, kroz rad na terenu, ispostavilo se zapravo i kao potraga za djetlićima. Nevjerovatan zvuk brzog udaranja u koru stabla šumaraka u čijoj blizini se stećci obično i nalaze, pokazala se kao odlična prilika da se na putu otkrivanja srednjovjekovnih kreacija pronalazi čak svih 10 evropskih vrsta djetlića, koje mi inače nazivamo ptičijim astronautima. Ovo iz razloga jer je sila kojom djelitć udara u koru drveta, u potrazi za insketima, 1.200 puta jača od sile gravitacije, što je 250 puta više nego što osjete astronauti tokom lansiranja u svemir.
