Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor

1 od 18

Novoizgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Tivat i Kotor, otvoreno je danas na lokaciji Klačina u Krtolima kod Tivta.

Kapaciteta je  72 hiljade ekvivalent-stanovnika, a za 16 mjeseci od polaganja kamena temeljca, izgradile su ga njemačka kompanija „WTE“ i njen lokalni podizvođač „Bemax“. Izgradnja se finansirala kreditom njemačke KfW banke koga će u omjeru 52:48 posto vraćati opštine Tivat, odnosno Kotor.

Dvije opštine uskoro će formirati zajedničku firmu za upravljanje sa PPOV koja će zapošljavati devet radnika. Preko ovog PPOV najsavremenjom tzv. SBR tehnologijom, tretiraće se sve otpadne vode sakupljene u kanalizacionim sistemima Tivta i Kotora, prije nego što prečišćene, budu ispuštene u more u Traštama.

Na svečanosti kojoj su prisustvovale brojne zvanice i predstavnici ambasade Njemačke u Crnoj Gori, crvenu vrpcu čime je PPOV simbolično pušteno u rad, presjekli su ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević, gradonačelnik Kotora dr Aleksandar Stjepčević i generalni direktor kompanije WTE Franc Mitermajer.

Podsjećajući na brojne u proteklih deset godina preduzete aktivnosti na unapređenju vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na primorju, Gvozdenović je kazao da je do sada za to utrošeno oko 128 miliona eura kredita i 17 miliona eura donacija njemačke KfW banke. Najavio je i novi kredit od 31,5 miliona eura za gradnju PPOV u Podgorici.

„Izgrađeno je skoro 170 kilometara nove kanalizacione i vodovodne mreže i PPOV u Herceg Novom, Kotoru i Tivtu koje će već ove godine imati u funkciji ta najsavremenija postrojenja, dok će Bar i Ulcinj ovo pitanje uskori riječiti. Na ovaj način Crna Gora će biti jedan od rijetkih država koja će imati potpuno riješeno pitanje otpadnih voda na svom primorju, što povećava našu konkurentnost i stvara pretpostavke za dalji razvoj naše visokokvalitetne turističke destinacije.“- kazao je Gvozdenović, ne pomenuvši međutim, činjenicu da država nije riješila pitanje tretmana i odlaganja kanalizacionog mulja koji je nusprodukt rada PPOV.

Sa problemom mulja već par godina nose se Budvani koji su takođe napravili PPOV i koji sada izdvajaju ogroman novac da taj otpad izvoze u Albaniju jer ga u Crnoj Gori nemaju gdje legalno odložiti. Novo tivatsko i kotorsko PPOV na Klačini, kako se nezanično saopštava, sa neriješavanjem problema deponovanja mulja, može funkcionisati najduže oko pola godine.

Na problem ekološki prihvatljivog načina odlaganja kanalizacionog mulja, u svom obraćanju ukazao je i Roland Siler, član UO KfW banke, naglašavajući da treba što prije riješavati to i pitanje pokrivanja operativnih troškova sistema PPOV, te problem tehničkih operatera tih sistema.

Sada će se u more ispuštati samo prečišćena otpadna voda, a što je od izuzetnog značaja za očuvanje zdravlja ljudi, biodiverziteta mora i dalji razvoj turizma u Boki  – kazala je Matijević

Na pitanje našeg novinara zbog čega država ne radi svoj posao obezbjeđujući na vrijeme način ekološki prohvatljivog riješavanja pitanja kanalizacionog mulja iz savremenih PPOV koja se otvaraju na primorju, ministar Gvozdenović nije konkretno odgovorio, ponavljajući veći dio prehodnog svog protokolarnog govora sa ceremonije otvaranja.

“KfW je uradio posebnu studiju koja je vezana za  određeni način sa staklenicima       i određenim stvarima i takav projekat je ponuđen opštinama koje će to analizirati i riješiti.“- kazao je Gvozdenović dodajući da je za mulj iz PPOV u Budvi „država jasno predložila određena kratkoročna i dugoročna riješenja“- kazao je ministar, iako su Tivćani i Kotorani već prije pola godine i zvanično odustali od gradnje 6 miliona eura vrijednih staklenika za isušivanje mulja jer ni oni ne daju konačno riješenje gdje na kraju odložiti i tako isušenu otpadnu masu.

Na naše pitanje da li je razumio Gvoztdenovića gdje će na kraju odlagati mulj iz Klačine, gradonačelnik Kotora Aleksandar Stjepćević je kazao da jeste i da će se to činiti na sanitarnoj deponiji za komunalni otpad Možura u Baru. Ta deponije, građena za komunalni otpad iz Bara i Ulcinja, već funkcioniše mimo plana jer prima i smeće iz Tivta i Kotora kojem će se sada pridružiti i kanalizacioni mulj. Stjepčević je kazao da je takvo riješenje po zakonu i da će odlaganje mulja iz Klačine na Možuru početi već na jesen.

Bacaćemo ga na deponiju dok država ne napravi spalionicu – istakao je Stjepčević.

Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević naglasila je da je PPOV na Klačini dobro svjedočanstvo saradnje lokalnih uprava, Vlade i stranih kompanija i banaka i da njegovo otvaranje predstavlja krunu velikih napora koje je Tivat proteklih godina ulagao u unapređenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture.

„Za proteklih 10 godina investirali smo preko 30 miliona eura u ove projekte, a sa PPOV smo zaokružili taj veliki investicioni ciklus i sada će se u more ispuštati samo prečišćena otpadna voda, a što je od izuzetnog značaja za očuvanje zdravlja ljudi, biodiverziteta mora i dalji razvoj turizma u Boki.“- kazala je Matijević dodajući da Tivtu predstoje i dodatna ulaganja od oko 10 miliona eura u gradnju kanalizacione infrastrukture u još nekim djelovima opštine.