Turistička organizacija Herceg Novi, u saradnji sa mjesnim zajednicama, nastavlja realizaciju mnogobrojnih manifestacija duž hercegnovske rivijere. Nakon uspješne premijere u Baošićima, Toploj i Meljinama ovog vikenda ljetnje fešte se nastavljaju i u ostalim mjestima. MZ Igalo u petak 8. jula u 20 sati otvoriće „Igalsko ljeto“ u Omladinskom parku, dok će MZ Kamenari u subotu 9. jula u 19 sati realizovati svoju prvu manifestaciju pod nazivom „Ljeto u Kamenarima“. MZ Baošići realizovaće drugu „Baošićku turističku feštu“ u nedjelju 10. jula u 20 sati.
Sve manifestacije zamišljene su tako da program uključuje lokalne običaje i kulturu, počevši od tradicionalnih melodija muzike iz Boke i čuvenih hercegnovskih mažoretki, do raznovrsne gastonomske ponude, koja posjetioce ne ostavlja ravnodušnima. Svaka mjesna zajednica turistima predstavlja svoje programske aktivnosti, nastojeći da približi duh lokalne tradicije i kulture.
Zabavno-kulturni program prve manifestacije u MZ Igalo uključuje nastup klape „Stari Kapetan“ i klape „Castel Nuovo“ uz prepoznatljive zvuke sa ovih prostora, kao i defile Gradske muzike i mažoretki. Događaj će dodatno biti atraktivan turistima, jer će se besplatno služiti prigana riba i točiti pivo.
Prva fešta MZ Kamenari počeće uz pjesmu i balanje (ples), tokom koje će prisutni imati priliku da uživaju u muzičkom izvođenju ženske vokalne grupe „Lira“ i grupe „Exodusi“. Kao što je i običaj, ni ovog puta neće izostati gastronomska ponuda, uz služenje tradicionalnih „šporkih makarula“.
Nakon uspješne premijere, MZ Baošići će po drugi put iznenaditi svoje goste feštom od ribe i vina. Na platou ispred Kulturno-sportskog centra „Baošići“ gostima će prirediti različite zabavne sadržaje, dodatno obogaćene pozorišnim predstavama.
Fešta od mimoze, ribe i vina 2016.
Pozivamo sve građane i turiste da predstojeća tri dana posjete navedene lokacije i uživaju u kulturnom ljetu na hercegnovskoj rivijeri – poručuju iz TO Herceg-Novi.
Rezultati analize sanitarnog kvaliteta morske vode na 90 javnih kupališta duž crnogorskog primorja koje su obavljene 4. i 5. jula pokazali su da je na 92,2% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, na 5,6% kupališta, K2 klase, dok je kvalitet na 2,2% bio van kategorije kupalište u Kumboru i kupalište u Donjoj Lastvi, Tivat.
Radi utvrđivanja da li se radi o prolaznoj promjeni ili prisustvu zagađenja morske vode na ovim lokacijama, Institut za biologiju mora izvršio je ponovno uzorkovanje, a rezultate ovih analiza očekuju se za dva dana.
Od ukupno 14 kupališta u Ulcinju, na 13 kvalitet je bio K1, a na 1 kupalištu K2 klase. U Baru, kvalitet morske vode je bio K1 klase na svih 10 kupališta. U Budvi, 23 kupališta su imala kvalitet morske vode K1 klase, a 1 K2 klase. Na području opštine Kotor, morska voda je bila K1 klase na svih 14 kupališta. U Tivtu, kvalitet morske vode bio je K1 klase na 9 kupališta, dok je na jednom bio van kategorije. U Herceg Novom od 24 kupališta uključena u program monitoringa, 16 kupališta je imalo kvalitet morske vode K1 klase, 3 kupališta K2 klase dok je na jednom kupalištu kvalitet bio van kategorije.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.
Podgorička galerija “Galatea” i Centar za kulturu Tivat priređuju izložbu ikona pod nazivom „Najljepše bokeške ikone”. Postavku u kapelici Svetog Mihovila, koja se nalazi u kompleksu srednjevjekovnog ljetnikovca Buća-Luković u Tivtu, u nedjelju 10.jula u 21.30 sati otvoriće gradonačelnica Tivta prof.dr. Snežana Matijević.
Na izložbi će biti predstavljeno 30 najljepših ikona iz katočličkih crkava u Boki Kotorskoj, a koje su vjerodostojno uradili prema originalnima, vrijedni kopisti. Tema na ikonama je stoljetna tema najvećeg broja slikara – ikonopisaca, a to je Bogorodica sa Isusom Hristom.
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
1 od 18
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Novoizgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Tivat i Kotor, otvoreno je danas na lokaciji Klačina u Krtolima kod Tivta.
Kapaciteta je 72 hiljade ekvivalent-stanovnika, a za 16 mjeseci od polaganja kamena temeljca, izgradile su ga njemačka kompanija „WTE“ i njen lokalni podizvođač „Bemax“. Izgradnja se finansirala kreditom njemačke KfW banke koga će u omjeru 52:48 posto vraćati opštine Tivat, odnosno Kotor.
Dvije opštine uskoro će formirati zajedničku firmu za upravljanje sa PPOV koja će zapošljavati devet radnika. Preko ovog PPOV najsavremenjom tzv. SBR tehnologijom, tretiraće se sve otpadne vode sakupljene u kanalizacionim sistemima Tivta i Kotora, prije nego što prečišćene, budu ispuštene u more u Traštama.
Na svečanosti kojoj su prisustvovale brojne zvanice i predstavnici ambasade Njemačke u Crnoj Gori, crvenu vrpcu čime je PPOV simbolično pušteno u rad, presjekli su ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević, gradonačelnik Kotora dr Aleksandar Stjepčević i generalni direktor kompanije WTE Franc Mitermajer.
Podsjećajući na brojne u proteklih deset godina preduzete aktivnosti na unapređenju vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na primorju, Gvozdenović je kazao da je do sada za to utrošeno oko 128 miliona eura kredita i 17 miliona eura donacija njemačke KfW banke. Najavio je i novi kredit od 31,5 miliona eura za gradnju PPOV u Podgorici.
„Izgrađeno je skoro 170 kilometara nove kanalizacione i vodovodne mreže i PPOV u Herceg Novom, Kotoru i Tivtu koje će već ove godine imati u funkciji ta najsavremenija postrojenja, dok će Bar i Ulcinj ovo pitanje uskori riječiti. Na ovaj način Crna Gora će biti jedan od rijetkih država koja će imati potpuno riješeno pitanje otpadnih voda na svom primorju, što povećava našu konkurentnost i stvara pretpostavke za dalji razvoj naše visokokvalitetne turističke destinacije.“- kazao je Gvozdenović, ne pomenuvši međutim, činjenicu da država nije riješila pitanje tretmana i odlaganja kanalizacionog mulja koji je nusprodukt rada PPOV.
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Sa problemom mulja već par godina nose se Budvani koji su takođe napravili PPOV i koji sada izdvajaju ogroman novac da taj otpad izvoze u Albaniju jer ga u Crnoj Gori nemaju gdje legalno odložiti. Novo tivatsko i kotorsko PPOV na Klačini, kako se nezanično saopštava, sa neriješavanjem problema deponovanja mulja, može funkcionisati najduže oko pola godine.
Na problem ekološki prihvatljivog načina odlaganja kanalizacionog mulja, u svom obraćanju ukazao je i Roland Siler, član UO KfW banke, naglašavajući da treba što prije riješavati to i pitanje pokrivanja operativnih troškova sistema PPOV, te problem tehničkih operatera tih sistema.
Sada će se u more ispuštati samo prečišćena otpadna voda, a što je od izuzetnog značaja za očuvanje zdravlja ljudi, biodiverziteta mora i dalji razvoj turizma u Boki – kazala je Matijević
Na pitanje našeg novinara zbog čega država ne radi svoj posao obezbjeđujući na vrijeme način ekološki prohvatljivog riješavanja pitanja kanalizacionog mulja iz savremenih PPOV koja se otvaraju na primorju, ministar Gvozdenović nije konkretno odgovorio, ponavljajući veći dio prehodnog svog protokolarnog govora sa ceremonije otvaranja.
“KfW je uradio posebnu studiju koja je vezana za određeni način sa staklenicima i određenim stvarima i takav projekat je ponuđen opštinama koje će to analizirati i riješiti.“- kazao je Gvozdenović dodajući da je za mulj iz PPOV u Budvi „država jasno predložila određena kratkoročna i dugoročna riješenja“- kazao je ministar, iako su Tivćani i Kotorani već prije pola godine i zvanično odustali od gradnje 6 miliona eura vrijednih staklenika za isušivanje mulja jer ni oni ne daju konačno riješenje gdje na kraju odložiti i tako isušenu otpadnu masu.
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Na naše pitanje da li je razumio Gvoztdenovića gdje će na kraju odlagati mulj iz Klačine, gradonačelnik Kotora Aleksandar Stjepćević je kazao da jeste i da će se to činiti na sanitarnoj deponiji za komunalni otpad Možura u Baru. Ta deponije, građena za komunalni otpad iz Bara i Ulcinja, već funkcioniše mimo plana jer prima i smeće iz Tivta i Kotora kojem će se sada pridružiti i kanalizacioni mulj. Stjepčević je kazao da je takvo riješenje po zakonu i da će odlaganje mulja iz Klačine na Možuru početi već na jesen.
Bacaćemo ga na deponiju dok država ne napravi spalionicu – istakao je Stjepčević.
Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević naglasila je da je PPOV na Klačini dobro svjedočanstvo saradnje lokalnih uprava, Vlade i stranih kompanija i banaka i da njegovo otvaranje predstavlja krunu velikih napora koje je Tivat proteklih godina ulagao u unapređenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture.
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
„Za proteklih 10 godina investirali smo preko 30 miliona eura u ove projekte, a sa PPOV smo zaokružili taj veliki investicioni ciklus i sada će se u more ispuštati samo prečišćena otpadna voda, a što je od izuzetnog značaja za očuvanje zdravlja ljudi, biodiverziteta mora i dalji razvoj turizma u Boki.“- kazala je Matijević dodajući da Tivtu predstoje i dodatna ulaganja od oko 10 miliona eura u gradnju kanalizacione infrastrukture u još nekim djelovima opštine.
U cilju što veće međunarodne PR podrške lokalnim talentima, Jahting klub Porto Montenegra otpočeo je saradnju sa jedriličarem Milivojem Dukićem iz JK Jugole Grakalić, crnogorskim predstavnikom na Olimpijskim igrama 2016 u Rio de Ženeiru.
Partnerstvo podrazumijeva podršku PMYC-a prema mladom jedriličaru, od PR i finansijske podrške pri realizaciji programa priprema za Olimpijske igre i dalji nastavak njegove karijere, do organizacije zajedničkih sesija jedrenja za klijente Kluba, koje će voditi crnogorski olimpijac. Tokom ljetnjih dana, svakog četvrtka na PMYC bazenu biće organizovan Golden hour – svi ljubitelji plivanja i koktela će od 19 do 21h uživati na bazenskom kompleksu i biti u prilici da doniraju sredstva za podršku mladom olimpijcu. Prihodi sa svakog Golden hour-a će biti usmjerena na podršku Dukićevim jedriličarskim programima.
Milivoj Dukić
PMYC podržava mlade lokalne jedriličare – osim saradnje sa JK Delfin, želimo da širimo jedriličarsku mrežu, a JK Jugole Grakalić je najbolji bokeški tim za to. Inostranoj nautičkoj i jedriličarskoj klijenteli biće zadovoljstvo da sarađuje sa mladim profesionalcima u ovom sportu, istakao je Generalni menadžer PMYC-a, Billy Canellas.
Dukić je prvi sportista iz naše zemlje koji je došao do vize za Rio de Žaneiro – i to prošle godine na Svjetskom prvenstvu u u kanadskom Kingstonu, u klasi laser standard. Dukić je poslije tri dana kvalifikacija osvojio 37. poziciju među 159 najboljih svjetskih jedriličara. On je i prije čeiri godine bio učesnik Olimpijskih igara u Londonu.
Milivoj Dukić je prethodnu kalendarsku godinu završio sjajni plasmanom na Gran Canaria Olimpic Sailing Week-u u Las Palmasu gdje je osvojio prvo mjesto, a Svjetski Kup u Majamiju, Evropsko prvenstvo na Kanarskim ostrvima, Eurostaf kup u Palma de Majorci i Svjetsko prvenstvo u Nuovo Vallarti u Meksiku. Sjajni plasmni bili su samo „vjetar u jedra“ Dukiću za pripremu za Olimpijske igre.
Na Trgu Magnolija u petak 8. jula sa početkom u 18 sati Turistička organizacija Tivat sa partnerom kompanijom “Đoković” organizuje Sajam vina.
Ponuda vina će biti sa prostora Crne Gore, a biće prisutne i vinarije iz okruženja ( Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonijaa, Bugarska itd…).
Turistička organizacija Tivat pripremila je i zabavni program u kome će učestvovati naše vesele, raspjevane Grlice i Svetlana Raičković, zatim KUD „Boka“, kao i Dragan Sklender Pele.
Dodjite i uživajte sa nama, petak, 08.jul, Trg Magnolija od 18-24 sata poručuju iz TO Tivat.
Ako želite da degustirate bokeljske specijalitete, pozivamo Vas da budete naši gosti i dođete na prezentaciju bokeljske kužine koju smo planirali za 8.jul ( petak) od 20,30 sati na Pjaci od Muzeja. U prigodan muzički program moći ćete uživati u bokeljskim specijalitetima koji će prirediti čuvari gastro kulture –ugostitelji Kotora a svakako će se bokeljski specijaliteti naći u njihovoj ponudi i tokom trajanja sezone” poručili su organizatori TO Kotor.
Gastronomski indentitet Boke Kotorske stvarao se od recepata najrazličitijeg porijekla, kroz kontakte sa različitim narodima, koji su dolazili, odlazili, ostajali i asimilirali se sa domaćim stanovništvom. Gastronomija, kao važan simbol kulture življenja, se razvija pod uticajem različitih društveno- ekonomskih, socijalnih i istorijskih prilika.
U tom procesu primajući sve pobrojane uticaje ona se prožima sa domačim umjećima, iskustvima i idejama. Kao takva, bogata i raznovrsna, nastala je i bokeška kužina, a kakvog je ukusa, kako se sprema, gdje se može degustirati, je bio ozbiljan zadatak Turističke Organizacije u posljednjih pola godine. Svo to umijeće i gastronomsku ponudu objedinili smo u novo izdanje gastro kataloga, značajno ga unaprijedivši u dizajnu, kvalitetu i sadržaju. Na 103 strane ove publikacije, opisali smo nastanak i razvoj bokeljske kužine, tradicionalne specijalitete, način pripreme bokeljskih jela, predstavili ugostiteljske objekte u kojima se ova jela mogu degustirati, kao i ukupnu ponudu restorana u Kotoru.
Jedinstven doprinos cijelom projektu dali su: Vlasta Mandić, autorka knjige „ Bokeška kužina“ . koja nam, pored logističke podrške, ustupila i neke od tradicionalnih recepata koje su prepoznatljivi za Kotor i Boku i time upotpunila kvalitet gastro kataloga., zatim , ugostitelji Kotora koju su prepoznali svoj značaj u ovom projektu. Posebno ističemo restorane: „ Luna Rossa i Madrevida“, „ Cesare“, restoran u sklopu hotela Galia, „ Baron Gautsch“, „ Pasha“, „ Bastion1“, restorani u sklopu hotela Cattaro „ Royal „ i „ As“, konobe: „ Roma“, „ Ombra“, „ Cesarica“, „ Trpeza“, caffe restoran „ San Giovani“, kao i snack bar „ Bokun“.
Gastro
Tursitička Organizacija Kotor je pomenutim ugostiteljima dodijelila naziv ČUVARI GASTRO KULTURE, koji na vidnim mjesitma imaju istaknut logo čuvara gastro kulture, kao znak da se u tim ugostiteljskim objektima mogu degustirati bokeljski specijaliteti koji su prezentirani u gasto katalogu.
Takođe smo u sklopu ovog projekta odradili i mapu čuvara gastro kulture koja će se besplatno dijeliti na info punktovima TO Kotora.
Grupa građana/ki okupljenih oko projekta “Pozorište o Kotoru”, nakon višemjesečnog rada na predstavi KoTo(R) o KOTORU, pripremila je i APEL ZA UNAPREĐENJE ŽIVOTA U GRADU KOTORU.
APEL je upućen prvenstveno donosiocima odluka/gradskim vlastima koje finansiraju građani/ke Kotora i biće im svima dostavljen.
Grupa građana/ki okupljenih oko projekta “Pozorište o Kotoru” od oktobra 2015. do juna 2016. radila je na pripremi dokumentarne pozorišne predstave o gradu Kotoru. U procesu pripreme je učestvovalo oko 60 građana/ki, koji su tokom više od 50 radionica, zajedno sa rediteljem Petrom Pejakovićem, razgovarali o raznim problemima koji se tiču njihovog života u gradu.
Tokom osmomjesečnog rada, sakupljeno je dosta materijala koji je oblikovan u vidu pozorišne predstave pod nazivom KoTo(R) o KOTORU. Predstava je premijerno prikazana 20. juna 2016. u prepunoj sali KC “Nikola Đurković” i vidno je podržana od strane publike. Nakon premijere, publika je kontaktirana putem upitnika u kome su pitani da navedu 3 najvažnije teme od značaja za Kotor. Na upitnik je odgovorilo oko 60 građana/ki.
Promišljanja građana/ki okupljenih oko projekta “Pozorište o Kotoru”, kao i dio sakupljenog materijala (koje nam je publika dostavila nakon predstave) formulisani su u vidu APELA ZA UNAPREĐENJE ŽIVOTA U GRADU KOTORU koji se nalazi pred vama. APEL je upućen prvenstveno donosiocima odluka/gradskim vlastima koje finansiraju građani/ke Kotora.
APEL za unapređenje života u gradu Kotoru
Kotor – foto Boka News
ŽELIMO POSVEĆENU, STRUČNU I NEKORUMPIRANU GRADSKU VLAST KOJA SE RUKOVODI JAVNIM INTERESOM* I POTREBAMA GRAĐANA/KI KOTORA.
*Javni, državni ili opšti interes su pojmovi koji se koriste kad se žele označiti koristi ili prednosti zajednice kao cjeline za razliku od privatnih ili ličnih interesa.
Tražimo od gradskih vlasti, koju finansiraju građani/ke, sljedeće:
DEPOLITIZOVATI lokalnu samoupravu;
Uspostaviti EFIKASNU I STRUČNU LOKALNU SAMOUPRAVU zasnovanu na profesionalnosti i posvećenosti kadrova;
Riješiti problem KORUPCIJE i staviti JAVNI INTERES ispred partijskih i privatnih;
Revidirati postojeću STRATEGIJU RAZVOJA GRADA KOTORA uz postignuti konsenzus oko razvojnih ciljeva, tako da ona bude istinski RAZVOJNI dokument, i odgovorno se posvetiti njenoj implementaciji;
Posvetiti se aktivnostima koje doprinose da Kotor postane mjesto DOBROG POSLOVNOG AMBIJENTA koji podstiče razvoj preduzetništva, inovativnost i kreativnost;
TRAŽIMO POSVEĆENOST LOKALNE SAMOUPRAVE RJEŠAVANJU ZABRINJAVAJUĆEG TRENDA ISELJAVANJA STANOVNIŠTVA IZ STAROG GRADA KOTORA.
Uslovi stanovanja za veliki broj stanovnika Starog grada Kotora nijesu adekvatni niti usklađeni s minimumom kvaliteta savremenog stanovanja. Buka od kafića, nedostatak osnovnih gradskih sadržaja za život, blokadajavnih prostora terasama kafića, visoke cijene parkinga za lokalno stanovništvo, nepostojanje stimulativnih uslova i podsticaja za razvoj preduzetništva i malog biznisa – neki su od razloga trenda ISELJAVANJA STANOVNIKA koji je evidentan, naročito u Starom gradu Kotoru;
Život stanovnika koji žive u jednoj sredini od ključne je važnosti za očuvanje karaktera svakog grada. Ukoliko se nastavi trend iseljavanja, Kotor će za par godina postati prazna kulisa, grad duhova i mjesto u koje će turisti doći samo jednom i više nikada neće poželjeti da se vrate – jer u njemu nema STANOVNIKA KOJI GRAD ČINE ŽIVIM I AUTENTIČNIM i drugačijim od ostalih;
Tražimo od lokalnih vlasti da PROBLEM ISELJAVANJA STANOVNIŠTVA PROGLASI URGENTNIM I PRIORITETNIM ZA RJEŠAVANJE. Kotor nije jedini mediteranski grad koji se suočava s ovom pojavom. Postoje modeli u drugim UNESCO-vim gradovima koji su se suočavali ili se suočavaju sa sličnim problemima; trebalo bi ispitati njihova iskustva i prilagoditi najbolja rješenja našim uslovima.
SADAŠNJA PREKOMJERNA URBANIZACIJA („APARTMANIZACIJA“) DEVASTIRA NAJVRIJEDNIJE PROSTORNE RESURSE BOKE. TRAŽIMO DA SE ZAUSTAVE ODLUKE KOJE DOPRINOSE GRADITELJSKOM NASILJU NAD UNESCO-vim PODRUČJEM.
Svjedoci smo da se zelene i slobodne površine širom zaliva, koje predstavljaju i jednu od značajnih karakteristika Područja Svjetske baštine,UBRZANO I NEPOVRATNO URBANIZUJU, najčešće za potrebe izgradnje apartmana koji kapacitetima ZNAČAJNO PREVAZILAZE POTREBE, a cijenom platežne mogućnosti lokalnog stanovnišva. Ovi apartmani se, uglavom, koriste svega nekoliko nedjelja godišnje i u vlasništvu su ljudi koji ne žive u Kotoru;
Sve ove transformacije se realizuju na osnovu NEKVALITETNIH PLANOVA koji su usvojeni za skoro sva naselja i zone Boke;
Najkvalitetniji prostorni resursi stavljaju se u funkciju od INTERESA POJEDINACA/KI,u isto vrijeme trajno devastirajući UNESCO-v pejzaž Boke. Neki od primjera su “Pentagon” iznad naselja Kukuriku, Dobrota Palazi (Kamp), apartmani u Kostanjici, aktuelna gradnja “privremenog” (?) objekta na Verigama, a slijedi Turističko naselje Glavati…;
Dok se zelene površine i prazni prostori zauzimaju novogradnjom, ZAPUŠTENI RESURSI GODINAMA OPSTAJU KAO RUGLO GRADA – prostor Autoboke, Livnica, Rivijera, Gumara, industrijska zona, Fjord, URC, itd.
Tražimo da se trend HIPERURBANIZACIJE zaustavi, da se obustavi primjena nekvalitetinih planova, da se građani/ke uključe u donošenje odluka o korišćenju javnih resursa i da lokalna samouprava i nadležne državne institucije stručnije i odgovornije planiraju prostor Boke koji ima izuzetnu univerzalnu vrijednost.
STRAH OD JAVNOG IZNOŠENJA MIŠLJENJA GUŠI GRAĐANSKI AKTIVIZAM. TRAŽIMO POSVEĆENOST STVARANJU AMBIJENTA U KOME ĆE SE SVAKI GRAĐANIN/KA OSJEĆATI KAO SLOBODNI/A POJEDINAC/KA.
Uprkos nezadovoljstvu, zbog brojnih negativnih iskustava pri pokušaju promjene društvenog okruženja, među građanima/kama postoji osjećaj NEMANJA IZBORA i BEZIZLAZNOSTI iz sadašnje situacije. Rezultat toga je njihova pasivnost i inertnost, zatvorenost, strah i autocenzura kada je u pitanju bilo koji oblik javnog djelovanja i javnog iznošenja mišljenja;
„NEPOSLUŠNE“ I „NEPODOBNE“ ELEMENTE (ZVIŽDAČE) političke elite mahom teže da izbrišu sa scene, ili barem unutar nje marginalizuju, tako da se njihov uticaj svede na najmanju moguću mjeru. Ovo je u skladu sa činjenicom da, prema svim dostupnim pokazateljima, politizovana nekompetentnost suvereno vlada svim područjima društvenog i javnog života u Crnoj Gori.
Tražimo usvajanje jasno određenih i transparentnih procedura odlučivanja, nasuprot polutajnih puteva ličnih interesa i naklonosti. Tražimo posvećenost stvaranju ambijenta u kome će se svaki građanin/ka osjećati kao slobodni/a pojedinac/ka.
HOĆEMO DA ŽIVIMO U KOTORU BEZ STRAHA OD KRIMINALA I MAFIJAŠKIH KLANOVA.
Građani/ke Kotora žive u strahu od RASTUĆEG KRIMINALITETA.
Tražimo od državne i gradske vlasti da se trajno riješi problem kriminala u Kotoru.
Kotor
DECENIJSKA BUKA OD KAFIĆA OZBILJNO UGROŽAVA ZDRAVLJE STANOVNIKA ČIJE JE PRISUSTVO KLJUČNO ZA ŽIVOT, KARAKTER I DUH STAROG GRADA KOTORA. TRAŽIMO DA SE POŠTUJE ZAKONSKA REGULATIVA KOJA SE ODNOSI NA REGULISANJE NIVOA BUKE.
Prisustvo stanovnika koji žive u jednoj sredini od ključne je važnosti za očuvanje karaktera svakog grada. Međutim,kvalitet života i zdravlje stanovnika Starog grada godinama je ugroženo zbog buke koja nastaje od glasne muzike u pojedinim kafićima. Mediteranski gradovi karaktera sličnog Kotoru (poput Dubrovnika, Venecije…) svjedoče da je moguće i poželjno razvijati turističke potencijale gradova bez glasne muzike u večernjim satima, tj. ne ugrožavajući pravo na zdrav život građana/ki koji u tim sredinama žive.
Tražimo od lokalne vlasti da STAVI TAČKU NA IGNORISANJE PROBLEMA BUKE IZ UGOSTITELJSKIH OBJEKATA koja dovodi stanovništvo Starog grada do stanja bezizlaznosti i očajanja. Ne postoji uporište u postojećim zakonima da se ugostiteljskim objektima odobri da obavljaju djelatnost na način kako je oni sprovode u praksi, čime je očigledno i to da ne postoje adekvatni kapaciteti lokalnih izvršnih organa da zakonsku regulativu sprovedu u djelo. Tražimo da se ovo stanje promijeni.
ŽELIMO DA KOTOR BUDE OTVOREN GRAD KOJI ZADRŽAVA I PRIVLAČI KREATIVNE LJUDE.
Uprkos tradiciji multikulturalnosti i otvorenosti, sve češće se uočava da u Kotoru raste negativan odnos prema “došljacima”. Treba biti svijestan da ovaj trend u gradu postoji i tražiti načine da se ne dozvoli nijedan oblik diskriminacije (rodna, nacionalna, seksualna…), te da se podstiče otvorenost za RAZLIČITOST KAO GRAĐANSKU I CIVILIZACIJSKU VRIJEDNOST;
Otvorenost za uticaje „izvana“ predstavlja ključnu karakteristiku kreativnih gradova. Učiniti Kotor kreativnijim – da bi privlačio kreativne ljude.
TRAŽIMO RJEŠENJE SAOBRAĆAJNIH PROBLEMA I PODSTICANJE ODRŽIVIH VIDOVA TRANSPORTA – BICIKLIZAM, JAVNI PREVOZ, VODENI SAOBRAĆAJ…
Svjedoci smo razlih oblika SAOBRAĆAJNIH PROBLEMA – gužve i kolapsi, problem parkinga, neefikasnost javnog prevoza i nepostojanje vodenog saobraćaja, nepostojanje biciklističkih staza…Želimo posvećenost lokalnih vlasti rješavanju ovih problema;
Uraditi STUDIJU ODRŽIVOG TRANSPORTA, kao i STUDIJU RAZVOJA KRUZING TURIZMA i STRATEGIJU RAZVOJA TURIZMA, koja će dati pokazatelje za dalji razvoj ovog oblika turizma (primjer Hrvatske);
KULTURNE AKTIVNOSTI I MANIFESTACIJE ČINE GRADOVE DINAMIČNIJIM I POŽELJNIJIM MJESTIMA ZA ŽIVOT. TRAŽIMO SADRŽAJNIJI KULTURNI ŽIVOT TOKOM CIJELE GODINE.
Dosljedno i temeljno sprovoditi Program razvoja kulture opštine Kotor 2013-2017. godine, a po njegovom isteku, po istoj metodologiji donijeti plan za sljedeće višegodišnje razdoblje;
Osim trajanja ljetnjih festivala, Kotor uglavnom djeluje kao beživotna kulisa iz koje su isisani životnost i urbani duh. Građani/ke Kotora zaslužuje da u gradu TOKOM CIJELE GODINE postoji bogat i raznovrstan kulturni život;
Obezbijediti da se kulturnim životom grada bavi STRUČAN I POSVEĆEN kadar;
Apel potpisuju akteri predstave KoTo(R) o KOTORU, građani/ke Kotora.
Proteklog vikenda u Kotoru je održano prvo triatlon takmičenje u sportskoj istoriji Crne Gore u polu distanci.
Triatlonci su plivali 1.9km, vozili biciklo 90km i trčali 20km u jedinstvenom ambijentu grada Kotora i Boke Kotorske.
Start trke je bio sa gradske plaže i nakon dva kruga plivanja po 950m triatlonci su plivački dio trke završili u Parku Slobode. Slijedio je biciklistički segment koji se vozio od Kotora do Kamenara, gdje su se vozila dva kruga na potezu Kamenari- Perast, i povratak je ponovo bio u Parku Slobode. Kako je saobraćaj na djelu magistrale Perast- Kamenari bio zatvoren, takmičari su u potpunosti mogli uživati u prelijepom ambijentu koji čine more i planine. Trčanje se odvijalo na donjem putu u Dobroti, a takmičare je bodrio veliki broj stanovnika.
Triatlon takmičenje je dio Ocean Lava serije trka koje se organizuju u 8 država Evrope, a ovo je prvi put da se trka ovog renomea organizuje u ovom regionu. Organizator trke TK Multisport Akademija Mayer i Triatlon Savez Crne Gore pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i Turističke Organizacije Kotor.
Na startu trke se pojavilo 44 takmičara u pojedinačnoj i tri štafete sa po tri takmičara u ekipnoj konkurenciji, iz 10 država Evrope i na najbolji mogući način su pokazali potencijal ove trke.
Prvi pobjednik trke postao je Andrej Vištica iz Hrvatske u vremenu 3:50:58 h ispred Petra Vabrouseka iz Češke i svog zemljaka Dalibora Vujevića. Kod žena, prva je kroz cilj prošla Maja Bonačić iz Hrvatske, ispred Anete Arifi iz Srbije i domaće takmičarke Lidije Vukić.
Triatlon
Prvi šampion Crne Gore u ovoj discipline postao je Dušan Milošević iz TK X Herceg Novi i Dragan Jovanović iz TK Kotor. Lidija Vukić, članica TK X Herceg Novi postala je državna šampionka u polu distanci.
Triatlon
Za uspješno organizovanje ovakve trke bio je potreban angažman velikog broja volontera, a kotorani su još jednom pokazali da su izvrsni domaćini i da imaju sluha za novitete na našim prostorima.
Svi takmičari su saglasni da ova trka ima svijetlu budućnost i da je samo potrebno održati ovaj kvalitet organizacije.
Od novca dobijenog prodajom velikog doka , isplaćena su potraživanja 202 radnika i 64 penzionera. Oni su dobili dvije i po zaostale plate, naknade za zimnicu i podstanarstvo, a povezan im je i radni staž za pet godina
Bijela – JBB foto Boka News
Iz litvanska kompanija AB Vakaru laivu gamykla koja je kupila veliki dok Jadranskog brodogradilišta Bijela još nisu saopštili da li planiraju veći remont na tom objektu, a nije napravljen ni plan njegovog tegljenja. Iz bjelske kompanije ističu da bi najdalje za mjesec ipo DOK trebalo da napusti Brodogradilište, jer zbog vremenskih (ne)prilika nakon toga to neće biti moguće. Za njegov transport biće potrebno oko dva mjeseca.
Početkom juna AB Vakaru laivu gamykla kupila veliki dok za 11 miliona eura, nakon što je estonska kompanija Baltik art zbog ,kako su naveli , skupog transporta i pripreme za tegljenje, odustala od kupovine . Na tender za prodaju imovine Jadranskog brodogradilišta Bijela bilo je stiglo šest ponuda, a najveća je bila estonske firme koja je za kupovinu velikog doka sa pripadajućom opremom i alatima ponudila 13,21 milion eura.
Veliki dok je izgrađen je prije 40 godine i bio je najveći plutajući dok u bivšoj Jugoslaviji, sa kapacitetom dizanja od 33.000 tona. Njegova vrijednost bila je 44 miliona njemačkih maraka.
Od novca dobijenog prodajom velikog doka, isplaćena su potraživanja 202 radnika i 64 penzionera. Oni su dobili dvije i po zaostale plate, naknade za zimnicu i podstanarstvo, a povezan im je i radni staž za pet godina.
Predsjednik sindikata Mladen Krivokapić se nada da će, ako se novi vlasnici odluče za veći remont velikog doka, radnici u Brodogradilištu biti angažovani do maja naredne godine.
Podsjećamo da je stečaj u Brodogradilištu uveden na zahtjev Poreske uprave 30 juna prošle godine, zbog duga od šest miliona eura, a nakon četiri neuspjela tendera.
