Promovisan „Morski dnevnik” kapetana Mihaila R. Ognjenovića

0

„Morski dnevnik” naziv je knjige kapetana Mihila R. Ognjenovića iz Risna koja je u subotu promovisana na ostrvu Gospe od Škrpijela. Kako bi skrenuo pažnju javnosti da se ne zaboravi i više nikada ne dogodi, kapetan Ognjenović je za promociju knjige odabrao 6.avgust, dan kada je prije sedamdesetjednu godinu bačena atomska bomba na Hirošimu.

U znak sjećanja na stradale na Gospi od Škrpjela upaljene su svijeće.

„Neki od doživljaja koji ćete naći među stranicama ove knjige su dramatični, drugi romantični, negdje vlada spokoj, gotovo poetski mir pri opisu pogleda na kakav impresivni pejzaž sa dalekih obala ili druženja sa ljudima koje je kapetan tamo sretao, a drugdje ćete osjetititi, strah, hladnoću i tjeskobu, dok Ognjenović opisuje nevere požare na moru. Esencija života pomorca, svega onog i lijepog i ružnog nalazi se u ovoj knjižici. U njoj će svaki Bokelj prepoznati ogromnu ljubav, nostalgiju autorovu za zavičajem, Risnom nekog drugog vremena i nekog drugog sistema” – kazao je novinar i publicista Siniša Luković predstavljajući knjigu.

Bibliotekar Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Slavko Dabinović, istako je da knjiga ,,Morski dnevnik” za razliku od službenih brodskih dnevnika predstavlja svojevrsnu priču potkrijepljenu ličnim sjećanjima, koji na veoma slikovit i produhovljen način vodi nas putovanjima svjetskim morima.

„Polazna tačka ovog dnevnika svakako je Risan, rodno mjesto kapetana Ognjenovića, najstarije mjesto u Boki Kotorskoj koje je u proteklim stoljećima dalo puno uglednika, diplomata, trgovaca i pomoraca. Nije slučajno da se ova promocija dešava na otoku Gospa od Škrpjela, jer ovaj školj podsjeća u svemu na brod koji stoljećima plovi kroz orkane bure i nevere skorašnjih i prošlih nevremena, ispisujući stranice dramatičnih dnevnika naših prethodnika. Hiljde stranica brodskih dnevnika ispisane su na srebrnim zavjetnim pločicama i slikama koje čuva ovo svetište stoljećima…”- kazao je Dabinović.

Promocija Morskog dnevnika
Promocija Morskog dnevnika

U ime domaćina, Kotorske biskupije prisutne je pozdravio don Robert Tonsati, koji je u svom nadahnutom izlaganju napravio poveznicu između naslova knjige i mjesta održavanja promocije.

„Iz svake riječi u ovoj knjizi mi isčitavamo piščevu ljubav prema moru. Ploveći tim morem puno dalje od granica Boke i Mediterana, prelazeći preko nepreglednih oceanskih pučina i luka koje pulsiraju životom, pisac spoznaje da su sva ta njegova putovanja, plovidbe i sve što je proživio, zapravo ono što ga je oblikovalo na poseban način.

Doista je posebno mjesto koje je kapetan Ognjenović odabrao da bi svoj „Morski dnevnik“ predstavio javnosti, otok Gospe od Škrijepla, zavjetno svetište Boke i Bokeljskih pomoraca.

Kompleksna paleta osjećaja susreta i događaja je ono što Morski dnevnik čini puno važnijim, širim, puno dubljim od bilo kakve šture kronike. Zahvaljujući njemu imamo uvid u intimu kapetana Ognjenovića, ali i u neke povjesne događaje kojima izravno i aktivno sudjeluje. Nije samo puki posmatrač već akter“ – kazao je između ostalog don Robert Tonsati.

Novinar, publicista i recenzent knjige Igor Perić kazo je da je njegova prva impresija  „Morskog dnevnika“ ustvari siže za filmski scenarij.

Kruzeri su prilikom odlaska sirenama pozdravili Gospu od Škrpjela koja je te večeri bila u znaku promocije knjige i sjećanja na stradale    

„I pored činjenice da ima formu „krokija“ na nevjerovatno dubok način dotiče bitne životne istine i sa lakoćom ih približava  čitaocima neosjetno, ali veoma efektno. Mihajlov „Morski dnevnik“ je osim putopisne i dekomunetrane dimenzije svojevrsna kopča koja na poseban način povezuje more i kopno, a svijet pomoraca čini razumljivijim i bližim, ujedno promoviše univrzalne vrijednosti jednako važene na svakoj tački zemljine kugle, na vodi ili kontinentu. U tome je posebna vrijednost ove knjige“ – kazao je Perić.

Promocija Morskog dnevnika
Promocija Morskog dnevnika

Kapetan u penziji Mihailo R. Ognjenović u svojoj knjizi opisuje:

Od svih „bitaka“ koje čovjek vodi na otvorenom moru mnogo teže od nevremena i grubog mora padaju one koje vodite sami sa sobom“, koja ga prožima do današnjih dana.

“Imao sam priliku da Hirošimu posjetim 1964. godine. Od tada, preko moje plovidbe pa sve do današnjeg dana u meni je urezano ono što sam tamo vidio. Te strahote muzeja, te slike nikada ne mogu zaboraviti. Osjećao sam dužnost da se tim žrtvama odužim na način da promociju svoje knjige, održim na godišnjicu ovog nemilog događaja” – kazao je kapetan Mihailo R. Ognjenović.

On je u svom obraćanju kazao da je u toku dana Kotor posjetilo pet kruzera, čijim kapetanima i bibliotekama je poklonio „Morski dnevnik“, koji je dvojezično štampan (crnogorski i engleski). Kruzeri su prilikom odlaska sirenama pozdravili Gospu od Škrpjela koja je te večeri bila u znaku promocije knjige i sjećanja na stradale.

Nakon promocije autor je svim prisutnima poklonio knjigu. U muzičkom dijelu programa za klavirom je nastupila profesorica Andreea Orlando.

Fešta u Kumboru – foto

0

U Kumboru sinoć prvi put održana fešta „Avgustovska noć“. Brojni posjetioci su uz piće degustirali brodet sa palentom koji su pripremili vrijedni domaćini, organizatori MZ Kumbor. Uz muziku i ples posjetioci su uživali u lijepom ambijentu.

Ispred osnovne škole obnovljene  su  i dvije boćarske staze tako da je ugođaj bio potpun. Iako je grmilo i sjevalo uz slabu buru veselje se nastavilo do duboko u noć.

Fešta u Kumboru 2016.
Kumbor – drvena barka Zvonka Antunovića

Našeg reportera Zorana Nikolića na ovu feštu pozvao je veliki ljubitelj drvenih barki Zvonko Antunović, čovjek pun energije i planova za budućnost.

„Pokazao nam je i njihovu porodičnu barku koju je renovirao i koja uskoro treba da zaplovi. Za iduću godinu planira da je ojedri latinskim jedrom i obećao da će jedriti na našim regatama, na kojima promovišemo drvene barke “ – kazo je Nikolić, inače, jedan od pokretača ideje očuvanja drvenih barki u Boki.

Dobar kvalitet morske vode na kupalištima

0
Tivat foto Boka News
Tivat foto Boka News

Na većini crnogorskih kupališta morska voda je sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, pokazuju analize Morskog dobra.

Kako su saopštili, rezultati analize kvaliteta morske vode za 91 javno kupalište koje je Institut za biologiju mora sproveo od 1. do 4. avgusta pokazali su da je na 92,3 posto kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, a na 7,7 posto kupališta  K2 klase.

“Od ukupno 14 kupališta u Ulcinju, na 13 kvalitet je bio K1, a na 1 kupalištu K2 klase. Kvalitet morske vode K1 klase bio je na svih 10 kupališta u Baru i svih 23 kupališta u Budvi. U opštini Kotor od  ukupno 14 kupališta, na 12 kvalitet je bio K1, a na 2 K2 klase. U Tivtu, od 9 kupališta uključenih u program monitoringa na 6 je kvalitet bio K1 klase, a na 3 K2 klase. Kvalitet morske vode na svih 24 kupališta  u Herceg Novom bio je K1 klase. Ponovljenim analizama uzoraka morske vode na Maloj plaži u Ulcinju i kupalištu kod „Vile Perla“ u Herceg Novom nije utvrđeno prisustvo mikrobiološkog zagađenja”, navodi se u saopštenju.

Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu  za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.

„Koštana“ možda i previše pomjerila granice

1
Koštana
Koštana

Dugo očekivana regionalna pozorišna produkcija „Koštana“ u čitanju reditelja Kokana Mladenovića, što je premijerno izvedena u petak veče u Tivtu u sklopu Festivala mediteranskog teatra „Purgatorije“, nije iznevjerila očekivanja onih koji su, znajući da Mladenović ovaj projekat „gradi“ oko bosansko-hercegovačkog transgender pjevača Boža Vreća, pretpostavili da će renomirani srbijanski reditelj, postaviti provokativnu i u najmanju ruku, kontroverznu predstavu.

Iako je Vrećo iznenada napustio projekat samo pet dana pred njegovu premijeru, „Koštana“ u čijoj je naslovnoj ulici sarajevskog sevdah-umjetnika vrlo hrabro naslijedila sjajna Emina Elor je ostala ista – predstava koja ima za cilj da pomjeri granice što ih „ispravna većina“ ima prema drugačijima od sebe. Provokativna, surova i jaka, ovakva „Koštana“ možda je otišla i isuviše daleko u tome da bude „omaž“ drugačijima, pa ovaj komad na momente ima čak i mizogine dimenzije, da ne pominjem incest i lažni moral po kojima  je (iako mu to naravno, nikada nije primarni fokus) poznat opus Bore Stankovića.

Ovakva predstava gledaocu jednostavno „legne“ ili „ne legne“, a ja moram priznati da sam u ovoj drugoj grupi… Predaleko je ova Kokanova „Koštana“ od Borine, jer žal za mladošću, propadanje gospoštine i „zabranjena ljubav“ kao glavni motivi  iz originala, ovdje su supstituisani nekim sasvim drugačijim potkama, pa je kontrast jednostavno prejak, taman kao i „sukob“ između originalne stare južnosrbijanske muzike vranjanskog kraja koju pjeva Koštana, sa rock-punk muzičkim numerama kojima predstavu boji sastav „Vroom“ i kompozitor Marko Grubić.

Koštana
Koštana

Nije to na kraju uopšte toliko „priča o talentu i slobodi“ kako su je najavljivali reditelj i producenti iz Centra za kulturu Tivat, Srpskog narodnog pozorišta i Studentskog kulturnog centra u Novom Sadu, koliko je ova „Koštana“ zapravo preslikano generalno stanje današnjeg društva na Balkanu, beznadežno podijeljenog između tradicionalizma sa povremenim fundamentalističkim eskapadama i nečega što je nerijetko klasična konzumeristička zloupotreba priče o ljudskim pravima i slobodama.

Koliko god mu metodi i motivi bili kontroverzni, a njihova interpretacija na sceni čak povremeno i šokantna, Mladenović je uspio da sa ovom svojom predstavom  napravi sjajan prikaz surovosti vremena u kome živimo i u kome ništa nije sveto – ni „tradicionalne vrijednosti“ porodice, braka, odgoja djece, ali ni to koliko se daleko može ići u navodnoj „odbrani prava da se bude drugačiji“. Taj rat svih protiv sviju, najbolji je opis onoga što se preko 2 sata događa na sceni kojom dominira 11 velikih žičanih kaveza napunjenih kamenjem – scenografija Marije Kalabić koja efektno simbolizuje zatvorenost palanačkog razmišljanja, okamenjenost osjećanja i težinu života. Glumački ansamb zanatski maksimalno dobro odradio je svoj dio posla, a neki, poput Gordane Đurić-Dimić u ulozi nesrećne supruge i majke Kate, bili su sjajni. Njena uloga, pogotovo scena u kojoj majka proklinje sina, a potom odmah moli Boga da sve to zaboravi i da joj sinu ni vlas sa glave ne zahvali, a sve to tukući sebe kamenjem koje baca na glavu, impresivno je moćna i jaka. Emir Hadžihafizbegović u ulozi Hadži Tome je dobar, iako mu je činjenica da mu je pred premijeru „pukao glas“ sigurno veoma otežala igranje i učinila da njegov Hadži Toma, barem na ovom prvom izvođenju, ne dostigne svoj maksimum. Impresivan je Nebojša Dugalić kao razočarani u život Mitke, a veoma dobar u ulozi sina Stojana, mladi crnogorski glumac Emir Ćatović. Isto se može reći i za Aleksandru Peskonjić u ulozi Koštanine majke, Ciganke Salče i odličnu Danicu Grubački u emotivno vrlo teškoj ulozi Stojanove sestre Stane.

Koštana
Koštana

Sve u svemu, ovakva „Koštana“ definitivno jeste „prešla liniju“ kako glasi oficijelni moto ovogodišnjeg festivala „Purgatorije“. Trgnula je publiku, postavila mnoga višeznačna pitanja i ljudima prepustila da razmišljaju i traže prave odgovore, a to i jeste suština teatarske umjetnosti – dopala vam se konkretna predstava ili ne.

Veliko interesovanje za predstojeći „MYBA Pop Up Superyacht Show“

0
Porto Montenegro - marina
Porto Montenegro – marina

Mjesec dana prije početka druge edicije ekskluzivnog nautičkog događaja „MYBA Pop-Up Superyacht Show“ u tivatskom nautičkom naselju Porto Montenegro, koji će se održati od 2. do 4. septembra, vlasnici i kapetani superjahti iz čitave Evrope, ali i brojni brokeri i agenti, uveliko potvrđuju svoj dolazak, a objavljen je i zanimljiv program društvenih događaja i prezentacija MYBA brokera, zastupnika i predstavnika jahting industrije.

„Mjesec dana pred događaj za događaj se prijavio 91 broker i agent, te je broj prošlogodišnjih učesnika već premašen. Broj plovila se iz dana u dan povećava, a trenutno je za sajam prijavljeno 16 superjahti.“- saošteno je juče iz Porto Montenegra.

Na listi prijavljenih jahti nalaze se i Lord of the Seas (58m), JoyMe (49,91m), Reve D’Or (46m), Daima (42,5m), a pridružuju im se i neka od najznačajnijih imena svjetske jahting i čarter industrije, poput kompanija Fraser, Burgess, Ocean Independence, Northrop & Johnson, CharterWorld, Camper & Nicholson, YCO, IYC, Bluewater, CSO Yachts i Edmiston.

Predstavnici Porto Montenegra i prestižne globalne jahting asocijacije MYBA od kraja prošle godine radili su na organizaciji ovogodišnjeg događaja, jedinog superjaht šoua u regionu. Tokom poslednjih godina, marina Porto Montenegro postala je vodeća matična luka za superjahte i najluksuznije nautičko naselje na Mediteranu, sa kapacitetom od 450 vezova, od čega 127 za superjahte.

„Povratne informacije naših brokera i agenata od prošle godine su zaista sjajne, otkrili su odlične prednosti koji su im glavni argument za dolazak u Crnu Goru i ove godine. Kapaciteti i usluga u marini Porto Montenegro, Regent hotel, PMYC bazenski kompleks, gastro iskustvo i šoping sadržaji u vašem nautičkom naselju, samo su neki od razloga zašto ste, bez sumnje, jedna od omiljenih čarter destinacija“-  ističe Fiona Maureso, predjednica asocijacije MYBA.

Porto Montenegro
Porto Montenegro

„Brokeri su ključni igrači u jahting industriji, namjera nam je da im predstavimo izvanredne kapacitete naše matične luke, ali i uslugu svjetske klase u Porto Montenegru.“- kazao je je direktor marine Porto Montenegro Toni Braun.

Osim samih poslovnih kontakata i razgledanja jahti-učesnica, u dinamičnoj agendi ovogodišnje MYBA-e svrstani su i društveni događaji, zabave u bazenskom kompleksu Porto Montenegra,  što tu manifestaciju čini idealnom prilikom za umrežavanje nautičkih predstavnika, ali i prezentaciju Tivta i Crne Gore kao atraktivne jahting destinacije.

Lompar: Brzina plovila i približavanje skutera obali najveći su broj prekršaja

0
Skuteri kroz Boku - foto Boka News
Skuteri kroz Boku – foto Boka News

Bezbjednost plovidbe u Bokokotorskom zalivu i ovog ljeta je na visokom nivou, saopštio je inspektor sigurnosti pomorske plovidbe Lučke kapetanije Željko Lompar za Radio Kotor.

Prema njegovim riječima, tokom posljednje tri godine u Boki Kotorskoj nije bilo pomorskih nesreća.

„Od 1. juna patroliramo u dvije smjene. Pokrivamo cio zaliv i potez od ulaska u Boku do plaže Jaz. Na moru smo dva puta dnevno po osam sati, a nakon toga imamo dežurstva. Akcije sprovodimo uz pomoć službenih plovila, a najveći broj prekršaja odnosi se na prekoračenje dozvoljene brzine plovila i približavanje skutera obali”, pojašnjava Lompar. Ipak, kako navodi, situacija u pogledu sigurnosti i bezbjednosti na moru je bolja nego lani.

Skuteri kroz Boku - foto Boka News
Skuteri kroz Boku – foto Boka News

„Skuteri su nam još uvijek u fokusu. Njihov broj je ovog ljeta manji u odnosu na prošlu godinu i manje se divlja. Nažalost, ljudi su prilično neobaviješteni o pravilima ponašanja na moru. Postoje i oni koji ne znaju baš ništa o plovidbi i često su u prekršaju. Mišljenja sam da je takvih skutera, glisera i ostalih plovila u zalivu gotovo 70%”, kazao je Lompar.
Sidrenje u Boki, podsjeća, nije svuda dozvoljeno.

Dežurni broj telefona inspektora 069 633 136

“Postoje ljetnja sidrišta. Vlasnici koji žele da se sidre blizu obale su u obavezi da kontaktiraju sa lučkim kapetanom, ali to rijetko čine. Recimo, ispred Stoliva se opasnije sidriti se nego kod Bajove kule ili Orahovca. Međutim, često upravo na ovoj lokaciji izričemo veliki broj opomena”, kaže Lompar i ističe dobru saradnju sa građanima.

Željko Lompar
Željko Lompar – foto Boka News

U cilju održavanja povoljnog stanja sigurnosti na moru i zaštite svih učesnika u pomorskom saobraćaju, a posebno kupača, inspektori će samostalno i u saradnji sa Upravom policije u Kotoru nastaviti sa sličnim akcijama do kraja ljetnje turističke sezone.

Skuteri kroz Boku - foto Boka News
Skuteri kroz Boku – foto Boka News

Građanima je na raspolaganju dežurni broj telefona inspektora Željka Lompara 069 633 136, kao i  e-mail inspekcijaplovidbe@gmail.com.

Promocija – „Morski dnevnik” autora Mihaila Ognjenovića

0
MORSKI DNEVNIK
MORSKI DNEVNIK

Knjiga „Morski dnevnik” autora Mihaila Ognjenovića iz Risna biće promovisana večeras s početkom u 20.30 na ostrvu Gospa od Škrpjela.

Prevoz brodićem do ostrva planiran je sa obale ispred crkve Svetog Nikole u Perastu.

Na promociji će, kako je planirano, povodom sedamdestprve godine od bombardovanja Hirošime biti upaljene svijeće u znak sjećanja na poginule.

Kotor – Karnevalska noć

0
Ljetnji-karneval-2016.
Ljetnji-karneval-2016.

XV Internacionalni ljetnji kotorski karneval biće završen večeras kada će u 21 sat glavnom gradskom saobraćajnicom proći karnevalska povorka, nakon čega će se fešta Karnevalska noć, nastaviti na glavnom gradskom trgu uz muziku bendova Tri kvarta i Boka bend.

Povorka će krenuti od otvorenog plivačkog bazena, glavnom saobraćajnicom do južnih gradskih vrata, Gurdića gdje će ući u Stari grad.

Saobraćajnica će biti zatvorena od 20 sati i 45 minuta do prolaska karnevalske povorke.

Podsjetimo, sinoć su organizovani veliki abrum, predstavljanje karnevalskih grupa, a na Trgu od oružja je priređen veliki maskembal.

Učesnici trke “Europ Raid 2016” u Budvi

0
Budva"Europ Raid 2016"
Budva”Europ Raid 2016″

Grupa od 200 učesnika evropske automobilske trke “Europ Raid 2016”, sa oko 70 automobila, danas oko 20 sati, stići će na Jazu gdje će boraviti do 7. avgusta kada nastavljaju svoj put po Evropi.

Europ Raid je prva evropska automobilska trka na preko 10.000 kilometara kroz 20 evropskih zemalja za samo 23 dana. Od 30. jula do 21. avgusta 2016. godine, 200 učesnika, većina studenata u dobi od 18-30 godina učestvuje u trećem izdanju Europ Raid.

Oni kreću od zapadne i idu do istočne Evrope noseći preko 6 tona edukativnog materijala za 10 evropskih lokalnih škola.

Europ Raid se organizuje svake godine u avgustu, a ova avantura okuplja sve više i više učesnika iz cijele Evrope. Ovaj projekat je nominovan za više evropskih nagrada i podržan je od strane mnogih kompanija i institucija.

Europ Raid ima široku medijsku pokrivenost sa više od 300 članaka za samo dvije godine, ali i skoro 100.000 pratilaca ne društvenim mrežama.

“Budva je partner trećeg izdanja Europ Raid te će dočekom 65 timova i 200 učesnika pokazati svoju međunarodnu solidarnost i velikodušnost. Veoma smo nestrpljivi da upoznamo Budvu i građane Budve”, kazali su organizatori ove trke.

H.Novi – sjećanje na prvog olimpijca Momčila Tapavicu

0
Ivica Zuber i Aćimović
Ivica Zuber i Aćimović

U znak sjećanja na prvog olimijskog putnika sa naših prostora i osvajača medalje Momčila Tapavicu, a uoči početka Olimpijskih igara na koje je otputovao 21 Novljanin, predsjednica Opštine Nataša Aćimović, potpredsjednik Dragan Janković i profesor Ivica Zuber položili su juče vijenac na spomen ploču u Njegoševoj ulici.

Predsjednica Opštine Nataša Aćimović istakla je da su sportisti uvijek bili i ostali pravi ambasadori našeg grada širom svjeta.

Legendarni plivački trener i jedan od utemeljivača plivačkog sporta na prostorima bivše SFRJ Ivica Zuber je sa prisutnima podijelio uspomene na prijateljsku porodicu Tapavica.

 “Momčilo Tapavica bio je jedan od ljubitelja Herceg Novog. Smatrao se našim građaninom i ostao tako i zapamćen ne samo kao arhitekta, već i po dobročinstivima i svemu što je uradio ovdje. Služio je za primjer drugim sportistima i učestvovao u razvoju sporta”, kazao je Zuber.

Momčilo Tapavica
Momčilo Tapavica

On je podsjetio da smo na 31. Ljetnje olimpijske igre u Rio de Žaneiro ispratili 21 predstavnika grada, kao članove delegacije Crne Gore.

 “Želim ovom prilikom da pošaljem poruku do naših predstavnika na ovogodišnjoj Olimpijadi, da nas što bolje reprezentuju tamo gdje su i da pokažu da imamo kapacitete i mogućnosti, sad još i više nego u prošlosti“, kazao je Zuber.

Ivica Zuber i Aćimović
Ivica Zuber i Aćimović

Momčilo Tapavica (1872– 1949)  rođen je u Novom Sadu, a dobar dio života proveo je u Herceg Novom. Bio je arhitekta, svestrani sportista, jedini Južni Sloven koji je učestvovao na Prvim modernim Olimpijskim igrama 1896. u Atini i osvojio treće mjesto u tenisu.

Kao arhitekta je radio u Budimpešti, Novom Sadu, a potom došao u Crnu Goru na poziv kralja Nikole  I.

Tapavica je u našoj zemlji projektovao i gradio više zgrada – Njemačku ambasadu i Državnu banku Crne Gore na Cetinju, a u Herceg Novom hotel „Boka“, kao i porodičnu kuću u Bijeloj, sada hotel “Jadranska straža” koji pripada Dječijem domu “Mladost”.

Iako je Tapavica bronzu u tenisu osvojio za reprezentaciju Mađarske, kako vodi Međunarodni olimpijski komitet, Međunarodna teniska federacija ga vodi kao jugoslovenskog tenisera osvajača bronzane olimpijske medalje.

Spomen ploča
Spomen ploča

Članovi porodice Momčila Tapavice ostavili su trag u sportu Herceg Novog. Sin Mirko je bio golman vaterpolo kluba „Jadran“, a kćerka Jasna jedna od prvih teniserki u našem gradu.

Povodom stogodišnjice od osvajanja olimpijske medalje, 1996. godine je na kuću u kojoj je Tapavica živio u Herceg Novom postavljena spomen ploča.