More kao metafizika u objektivu

0

Umjetnost kao i sve važni stvari u životu koje imaju transcedentnu dimenziju, nemoguće je objasniti i definisati upravo zato što transcendiraju svaku definiciju. Umjetničko djelo,a u ovom slučaju umjetnička fotografija, nije samo reprodukcija stvarnosti bez obzora na to što one prikazuju. Nisu to samo pokušaji da „zaustavimo vrijeme“ i prikažemo neki događaj. Umjetnička djela su prozor prema jednom posebnom prostoru u kome pokušavamo da izađemo iz ograničenja prostora i vremena kakve poznajemo i da se otvorimo prema transcedentnom i metafizičkom. Ove fotografije svakako imaju tu dimenziju.“- kazao je sinoć ambasador Crne Gore u Italiji, prof.dr Antun Sbutega, otvarajući u Tivtu izložbu umjetničkih forografija „3K“, autora Aleksandra Saše Kordića, Stevana Kordića i Miška Kordića.          

Postavlja se pitanje kako to i zašto u jednoj porodici u isto vrijeme rađaju se neki talenti, ljudi sa umjetničkim i drugim sklonostima. Da li je to rezultat neke čudne i misteriozne kombinacije gena ili se u nekim porodicama stvara neka posebna kulturološka atmosfera koaj stimuliše razvoj talenata. Vjerovatno su oba razloga važna. U svakom slučaju, talenat je dar koji je neko dobio i za to nije zaslužan. Ali je u obavezi da taj talenat da rezultate. Za to je potreban veliki trud, vrijeme i energiju. Kordići su uložili taj veliki trud i uz umjetnički dar dobili smo ovu izložbu”- kazao je Sbutega ističući da, osim zajedničkog porijekla jer su svi potomci grbaljske familije Kordić, trojicu autora, povezuje i more kao glavna inspiracija.

„Mi smo svi odvje vitalno, oduvijek, od početka naše istorije, vezani za more. Upućeni smo na more, ali more nama nije samo izvor našeg blagostanja i ne samo da nas povezuje sa  cijelim svijetom, već ono ima i neke druge dimenzije. Od početka istorije, more ima mitološke, simboličke, metaforične i metafitičke dimenzije, i ove fotografije nas uvode upravo u te aspekte mora, dalekih obala i gradova i svega što je za more vezano.“- kazao je Sbutega dodajući da tri autora u svemu kao polazište za svoju umjetnost nose Boku Kotorsku i svoj zavičaj koji im je vječna inspiracija.

Na dvadesetak fotografija velikog formata Kordići su ovjekovječili brojne prepoznatljive bokeljske motive poput ovdašnjih crkava i pjesaža, a tu su i fotografije sa „debelog mora“ iz navigacije tradicionalnim starim jedrenjakom i drugim modernim brodovima, te pejsaži dalekih obala i gradova širom svijeta, kao nekoliko impresivnih noćnih fotografija neba iznad Boke.

Izložba fotografija Kordići
Izložba fotografija Kordići

„Iza cijele ove postavke stoji more – nekad ćete ga vidjeti direktno, nekad će ono biti prisutno indirektno jer more samo po sebi, indukuje putovanje. Mi krećemo iz jedne konkretne tačke u prostoru koju zovemo Boka Kotoraka, morem idemo i negdje stignemo, te to što smo na putu vidjeli, na fotografski način pokušavamo prenijeti ovdje u naš zavičaj“- istakao je jedan od autora izložbe, Stevan Kordić.

Turistička sezona u Tivtu u zenitu

0

U svim vidovima smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno se odmara ukupno 7.438 zvanično prijhavljenih gostiju što je 27 odsto više nego u isto doba prošle godine – saopštila je danas Turistička organizacija Tivat.

Od ukupnog broja posjetilaca, njih samo 62 su iz Crne Gore, dok su svi ostali iz inostranstva.

U hotelima boravi 1.029 gostiju, u privatnom smještaju ljetuju 6.192 turista, u odmaralištima je 129, dok u kampovima boravi 88 turista.

Da je sezona u zenitu, pokazuju i velike gužve na plažama, u trgovinama i na saobraćajnicama. U gradu je posebno uveče kada Turistička organizacija i Centar za kulturu priređuju brojne kulturne i zabavne programe, bukvalno nemoguće pronaći slobodno parking mjesto. Gužvama i povremenim zastojima u saobraćaju na Jadranskoj magistrali kroz Tivat doprinosi i ogroman tranzitni saobraćaj ljudi iz Zapadne Evrope koji automobilima preko Debelog brijega i trajekta u Lepetanima, putuju dalje na jug prema Albaniji i Kosovu.

Gužva je i na moru jer je akvatorijum Tivatskog zaliva bukvalno načičkan brojnim više manje nelegalno usidrenim jahtama, čije posade u putnici ne ulaze u zvaničnu statistiku o posjećenosti grada.

Besplatno sidriste ispred Tivta
Besplatno sidrište ispred Tivta

Prava rijeka ljudi probijala se sinoć šetalištem i gradskom rivom Pine gdje je Turistička organizacija u saradnji sa Maslinarskim društvom „Boka“ priredila drugu ovosezonsku manifestaciju „Bokeška maslina“.

Sa Bokeške masline
Sa Bokeške masline

Na petnaestak štandova svoje proizvode od maslina izložili su brojni proizvođači iz Boke, Bara i Ulcinja, a pored maslima, ulja, te kozmetike i suvenira na bazi masline, tu su bili i pršut, sir, rakija, vino, med, prerađevine od voća, suve smokve slično što je izazvalo veliko interesovanje posjetilaca koje je zabavljao i muzički sastav „Škuribanda“.

Maškarada Tivat
Maškarada Tivat

Turiste i domaće sinoć je iznenadilo i Udruženje „Maškarada“ iz Tivta čiji su maskirani članovi u pratnji Gradske muzike i mažoretki, prošetakli gradom i na Pinima se ispod kule sa satom, obratili puku proglasom u kome su najavili održavanje nove turističko zabavne manifestacije – Ljetnjeg karnevala u Tivtu, krajem juna naredne godine.

Kod Rosa pronađen nastradali ronilac

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Tim ronilaca Reginalnog centra iz Bijele (RCUD) jutros je oko devet sati pronašao je tijelo stradalog ronioca na dah Vlada Kujovića.

Ronioci Regionalnog centra su angažovani sinoć oko ponoći na zahtjev porodice Kujović da tragaju za njihovim nestalim sinom Vladom.

“Traganje za roniocem koji je juče u popodnevnim satima ronio na dah u blizini Rosa ronioci Centra su počeli oko ponoći i nastavili jutros kada su ga pronašli na dubini od 28 metara u blizini obale samih Rosa. Bila je angažovana kompletna ronilačka jedinica Regionalnog centra sa logistikom”, navodi se u saopštenju RCUD.

 

„Ribarsko veče” u Bigovi

0
Bigova
Bigova – foto Boka News

Tradicionalna manifestacija „Ribarsko veče” biće održana večeras, petak, 5.avgusta u Bigovi od 21 sat..

„Pripremili smo oko 250 kilograma ribe i 200 litara vina, koje će se dijeliti besplatno. U zabavnom programu, učestvovaće KUD „Boka” Tivat, Đole Bogdanović poznatiji kao Bata Đoša i humorista Dragan Sklender Pele”, saopštio je u ime organizatora Stanko Lazarević.

„Po prvi put ove godine, tokom dana organizovaćemo i sportske igre u odbojci, plivanju na sto metara, ronjenju na dah i trčanju u džakovima, a za pobjednike su obezbijeđene nagrade. Uz brojne nagradne igre i vatromet, nadam se da će posjetioci uživati” – kazao je Lazarević.

Ikarski barkajoli potopiti će 2000 boca vina

0
Vino i vruja
Vino i vruja

Nova manifestacija “Vino i vruja” koju organizuje Udruga Ikarski barkajoli u saradnji s vrhunskim hrvatskim vinarima održat će se ovog petka i subote, 5. i 6. avgusta, u Iki, piše Novi list.

Cilj manifestacije, u sklopu koje će se u posebnim žičanim kavezima uroniti 2.000 boca vina Prelec, Ilovački podrumi, Petrač, Kabola, Andrija i Vinarije Miklaužić, je povezati pomorsku tradiciju Ike, hrvatska vina i njihovo potapanje u prirodni kraški fenomen – ikarske vruje.

– Ikarska uvala bogata je vrujama, a da se prirodni fenomeni mogu fantastično iskoristiti u turističke svrhe dosjetila se Udruga Ikarski barkajoli. Zahvaljujući njima Opatija će dobiti još jedno atraktivno događanje – rekla je direktorica Turističke zajednice Opatije Suzi Petričić u najavi događanja u sklopu kojeg će se iz dubine izvući 360 butelja vina Prelac koje su prošle godine položene u ikarsku vruju.

U petak u 14 sati ronioci JVP i DVD Opatija u posebnim će žičanim kavezima spustiti 2.000 butelja, a tvrtka »3t cabel« omogućit će prijenos uživo iz podmorja. Potapanje će se moći pratiti na portalu WEBCO i putem ekrana na obali.

Tristo i šezdeset butelja Malvazije Prelec, nakon što je punih godinu dana odležalo u savršenim uvjetima na dnu ikarske uvale, izvlačit će se iz morskih dubina (19 sati, petak), a potom i degustirati, napomenuo je Vjekoslav Zahej, predsjednik Udruge Ikarski barkajoli i ispričao kako su došli na ideju da organiziraju ovu manifestaciju.

– Naša udruga u suradnji s roniocima iz JVP i DVD Opatija organizira svake godine čišćenje podmorja ikarske vale. Vala je bogata vrujama koje se nalaze na 30-tak metara od obale, a razne anegdote ronioca o stvarima koje nalaze na morskom dnu potakle su nas na razmišljanje da na platforme vruja postavimo vina hrvatskih vinara koja će tu dozrijevati. Rezultat svega je ova prva, a zasigurno i tradicionalna manifestacija koja će privući ljubitelje vinske kapljice – rekao je Zahej.

Osim degustacije i potapanja vina, Kulinarska akademija »Kul In« iz Siska ponudit će kulinarske delicije. U 18.30 sati otvorit će se izložba fotografija »Kvarner va slike« u organizaciji Fotokluba Color iz Rijeke i Mjesnog odbora Ika. Od 20 sati slijedi bogat zabavni program uz klapu Nevera, Trio bajs i goste iznenađenja.

Manifestacija će se zaključiti u subotu regatom tradicijskih barki »Ive Sipa«. Okupljanje će započeti od 17 sati, a start regate u 19 sati.

Budva – od jeseni novi projekti na uređenju grada

1

„Već u septembru biće organizovana javna prezentacija idejnog projekta glavnog gradskog šetališta – promenade, na potezu od budvanskog Starog grada do Zavale. U pitanju je prioritetan kapitalni projekat, kojim se najavljuje kreiranje novog vizuelnog identiteta teritorije opštine Budva“ – kazao je juče na pressu Nikola Divanović, sekretar Sekretarijata za gradsku infrastrukturu i ambijent Opštine Budva.

Divanović je na konferenciji za novinare govorio o aktivnostima realizovanim u proteklom periodu, aktuelnim projektima ovog Sekretarijata, kao i o nekoliko važnijih projekta čijoj će se realizaciji pristupiti po završetku glavne turističke sezone.

Među najavljenim infrastrukturnim projektima u Budvi, izdvojio je izgradnju kružnog toka na raskrsnici ispred glavne pošte, informišući novinare da je idejeni projekat u potpunosti završen i da će uskoro ovaj dio grada dobiti novi funkcinalan i estetski sardžaj i zonu limitiranog saobraćaja.

Divanović je najavio je i raspisvanje međunarodnog tendera za izradu projektnog rješenja za postavljanje trajne iluminacije i osvjetljenja Starog grada.

Omaž Anđelku – Čovjeku, fotografskom i filmskom umjetniku, dokumentaristi…

1

„Niko od nas nije večeras došao zbog toga što je Anđelko bio predsjednik Opštine Tivat, niti je došao zato što je Anđelko bio predsjednik Komiteta, došli smo zbog jednog drugog Anđelka… Sjetite se još nekoga, ne u Tivtu, nego bilo gdje, predsjednika opštine kojem će doći ljudi ne zato što je bio predsjednik, nego zato što je bio imenom i prezimenom onaj koji jeste. I to je veličina Anđelka Stjepčevića.“ – kazao je prof. Neven Staničić, otvarajući „Omaž Anđelku“  ispred prepunog Doma kulture u Gonjoj Lastvi.

Organizatori, Kulturno-zavičajno društvo „Napredak“ i “Foto kino i video klub „Mladost“ iz Gornje i Donje Lastve, priredili su izložbu njegovih umjetničkih fotografija, od kojih su neke prvi put javno izložene i projekciju dva Stjepčevićeva dokumentarca, koji su višestruko nagrađivani („Do posljednje kapi“ i „Mora“).

„Anđelkovi filmovi nas podsjećaju na vrijeme kada se radilo u korist drugih, a ne sebe. Moraćemo se sjećati ovakvih Tivćana koji su podigli ovaj Grad i učinili da uživamo u onome što naše današnje vrijeme jeste“ – kazao je između ostalog Staničić.

O onom drugom Anđelku, fotografskom i filmskom umjetniku, dokumentaristi, čovjeku koji je osnovao Foto kino klub, direktoru INDOK centra Tivat, osnivaču Društva prijatelja Gornja Lastva, jednom od osnivača boćarskog kluba „Palma“, turističkog društva Lastva, Aero kluba „Boka“, govorio je Anton – Gula Marković, predsjednik Foto kino i video kluba „Mladost“ iz Donje Lastve.

“Od samih početaka Anđelko je radio na osposobljavanju novih foto amatera. Tako je putem kurseva osposobio preko 100 foto amatera. Kada se klub ,,Mladost”počeo baviti i filmskim stvaralaštvom, osposobio je više od četrdeset kino amatera.

Omaž Anđelku 2016.
Omaž Anđelku 2016.

Kao izlagač učestvovao je na 44 izložbe fotografija. Imao je dvije samostalne i četiri kolektivne izložbe, na kojima je osvojio preko dvadeset nagrada i priznanja. Kao kino amater snimio je sedam autorskih filmova sa kojim je osvojio pet nagrada. Najuspješniji film „Do posljednje kapi” osvojio je tri nagrade na festivalu „Žisel”. Najveći doprinos kao kino amater, Anđelko je dao snimajući dokumentarne filmove iz života Gonje i Donje Lastve, Tivta i šire okoline. Snimio je kilometre filmske trake.

Obavljao je dužnost predsjednika Foto saveza Jugoslavije i Foto kino saveza Crne Gore. Bio je učesnik na Kongresu organizacije fotografa Evrope u Kopenhagenu. Za ogroman rad, kao društveni radnik, dobitnik je mnogih diploma i priznanja između kojih izdvajamo, Zlatnu plaketu „Boris Kidrič” najveće priznanje, Narodne tehnike Jugoslavije.

Omaž Anđelku 2016.
Omaž Anđelku 2016.

“Povodom 50-godišnjice rada Foto i kino kluba (1961 – 2011), Anđelko je za štampu pripremio knjigu o radu Foto kino kluba „Mladost”  koja zbog neostatka finasijskih sredstava još nije objavljena” – kazao je Marković.

„U ljetima koja dolaze potrudićemo se da jedan dio ostavimo za našeg Anđelka, da „Omaž Anđelku“ postane tradicija u sklopu Lastovske fešte, da kroz film i fotografiju pokažemo i prikažemo što je on zabilježio“ – istakao je Zoran Nikolić, predsjednik Kulturno – zavičajnog društva „Napredak“ Gornja Lastva.

Osim članova porodice, kolega, poštovalaca njegovog imena i dijella i brojnih sugrađana, omažu je prisustvovala gradonačelnica Tivta, dr Snežana Matijević sa saradnicima.

U muzičkom dijelu programa nastupili su profesori Bruna Matijević – flauta i Goran Ševaljević – harmonika.

Anđelko Stjepčević
Anđelko Stjepčević

Anđelko Stjepčević (1. novembar 1941 – 9. april 2016) bio je jedan od najplodnijih umjetničkih i dokumentarističkih fotografa u Boki. Snimio je sedam dokumentarnih filmova za koje je dobio pet nagrada. Iza njega je ostalo više kilometara filmske trake i nekoliko desetina hiljada fotografija, kojima je bilježio mnoge trenutke značajne za Gornju Lastvu i Tivat. Produkt njegovog kolekcionarskog i istraživačkog rada je i njegova knjiga „Stoljeće kulture u Gornjoj Lastvi“. Naučio nas je kako da čuvamo selo i svoje korijene, a svoju kuću u Gornjoj Lastvi pretvorio je u pravi mali etnografski muzej koji je od velikog značaja za ukupnu kulturu ovog kraja.

 

Sunčano i veoma toplo

0
Boka Kotorska - foto Boka News
Boka Kotorska – foto Boka News

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Vjetar slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 25, najviša dnevna od 26 do 37 stepeni.

Subota 6.avgust:

Na jugu malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, u sjevernim predjelima promjenljivo oblačno, uglavnom u drugom dijelu dana i tokom noći mjestimično se očekuje kiša ili pljusak i grmljavina, prvenstveno na sjeveru zemlje.

Vjetar krajem dana i tokom noći sjeverni i sjeveroistočni, povremeno umjeren do jak.

Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 24, najviša dnevna od 23 do 37 stepeni.

„Koštana“ – posveta talentu i slobodi

0
Sa pressa
Sa pressa

Dugo očekivana regionalna pozorišna koprodukcija „Koštana“, autorski projekat reditelja Kokana Mladenovića, premijerno će biti izvedena u petak 5.avgusta u 21.30 sati na ljetnjoj pozornici u Tivtu, u okviru međunarodnog Festivala mediteranog teatra „Purgatorije“.

Predstava koja se temelji na motivima istoimenog teksta Borislava Stankovića, urađena u koprodukciji Centra za kultru Tivat, Srpskog narodnog pozorišta i Studentskog kulturnog centra iz Novog Sada. Glumački ansambl „Koštane“ pored Emine Elor u naslovnoj ulozi,  čine Emir Hadžihafizbegović, Nebojša Dugalić, Emir Ćatović, Milan Kovačević, Radoje Ćupić, Gordana Đurđevic Dimić, Aleksandra Pleskonjić, Danica Grubacki, Nina Rukavina, Jelena Marković i Andreja Kulešević.

Sa glumcima je u ovoj predstavi na sceni i muzički sastav “Vroom”  koga čine Marko Grubić, Andrijana Belović i Jamal Al Kiswani.

Ističući da već dugo želi da na scenu postavi ovakvo svoje autorsko viđenje “Koštane” reitelj Mladenović je kazao da je to “priča o nekom posebnom, priča o slobodi, priča o pravu da se drugačije voli, da se drugačije misli i doživljava svijet oko sebe.”

“Koštana je priča o nekome ko razobličava mračni okvir palanke u kojoj živi i sa kojim se palanka, nenaviknuta na drugo i drugačije, surovo obračunava.” – istakao je Mladenović dodajući da je čitav anasambl naporno radio u odličnim uslovima koje su im obezbjedili producenti i da smatraju da su napravili dobru predstavu koja će dugo živjeti na “daskama koje život znače”. Neizbježna tema na press konferenciji bilo je i iznenadni odlazak kontroverznog bosanskohercegovačkog umjetnika Boža Vreća koji je trebalo da igra ulogu Koštane, a koji je projekat napustio samo pet dana pred premijeru, pa je u tu rolu “uskočila” Emina Elor koja se inače, već okitila Sterijinom nagradom za ulogu Koštane u predstavi Andraša Urbana.

Reditelj Mladenović smatra da to neće uticati na osnovnu poruku predstave –  priču o borbi za individulanu slobodu i prepoznavanje talenta i drugačijeg, te da će zbog izostanka transgender pjevača iz Bosne samo “erotska provokacija i dualizam postati periferni”.

“Ovo nije nikakva surogat-varijanta, već prava i iskonska Koštana na kojoj se radilo mjesecima. Predstava je kao građevina – možete zamijeniti ili maknuti neki od stubova u njoj, ali zgrada ostaje.”- istakao je Mladenović dodajući da “čovjek nikada nije dovoljnos star da se prestane razočaravati u ljude, ali se nikada ne možete razočarati u taetar”.

“Teatar je mnogo veći od svih nas pojedinačno – radije ćemo propasti sa nekom smjelom idejom, nego kalkulisati sa nekim sigurnim rezultatom.”- objasnio je Mladenović svoje viđenje “Koštane” koju je prethodno namjerno želio provokativno postaviti sa Vrećom.

Emina Eleor je naglasila da se posljednjih dana pred premijeru puno toga izdešavalo i da je ona lično fokusirana “da sastavim sve što treba za ovu ulogu i da to strpam u glavu i u dušu”.

“Želim da pozorište živi bez obzira na okolnosti. Bez obzira na to kako se jedan process odvija, mislim da se predstave moraju roditi i meni je najbitnije da smo u tome uspjeli i da će se ova predstava roditi.”- istakla je Elor dok je Emir Hadžihafizbegović dodao da je “slučaj sa Vrećom za sve nas passé”.

Sa pressa
Sa pressa

“Radujem se da sam dio jedne predstave koja ima onu teatarsku zadaću od antičke Grke pa do savremene drame, a to je da otvara probleme i popravlja ljude. To je zadaća teatra vjekovima i kada predstava otvori problem ona je već uspjela, a kao i popravi ljude, e onda je to pravi trijumf.”- kazao je poznati sarajevski glumac kome će “Koštana” biti 40-ta pozorišna prmeijera u karijeri. Hadžihafizbegović je uvjeren da autorski i glumački tim “Koštane” “ima jednu zlatnu polugu pod miškom”.

“Sitnice čine savršenstvo, a  savršenstvo nije sitnica – ovo je kolektivna pobjeda jer smo u trenutku kada se stvar zaljuljala, uspjeli uzeti taj paraglajder koji se zove Emina Elor i sa njime smo još i više poletjeli.”- istakao je Hadžihafizbegović.

Gordana Đurđević-Dimić je naglasila da je raduje što njeno matično Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, nakon puno godina, ponovno u koprodukciji postavlja na scenu “Kpštanu” koja će biti drugačija od do sada viđenih varijanti tog komada.

“Napravili smo lijepu predstavu. Za razliku od ranijih magično-realističkih varijanti, ovo će biti jedna baš surova predstava, primjerena vremenu u kome živimo. U ovom komadu ratuju svi protiv sviju – žena protiv muža, brat protiv sestre, ovdje ratuju polovi i to je ono što uznemirava. Predstava je i u vizuelnom, glumačkom, muzičkom  i svakom drugom smislu i u rediteljskoj koncepciji, primjerena surovosti vremena u kojem živimo.”- istakla je novosadska glumica. Njen kolega iz Beograda Nebojša Dugalić kazao je da se radeći na “Koštani” u svim neuobičajenim okolnostima što su taj rad pratile, uvjerio da “pozorišni ljudi pod pritiskom rađaju  značajne plodove.”

“Pozorište je mogue održati živim i u nemogućim uslovima, i to se vidjelo ovdje. Još više sam stoga zaljubljen u nemoguće.”- poručio je Dugalić.

Bokeljska noć 20. avgusta

0
Bokeljska noć 2015.
Bokeljska noć 2015.

Tradicionalna manifestacija Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, biće održana u subotu, 20. avgusta 2016.godine, sa početkom u 21 sat.

Selekcijom stručno – tehničke komisije,  kriterijume konkursnih uslova ispunile su 43 barke,  koje će svoj defile izvesti u akvatoriju kotorskog zaliva. Zajedno sa jedrilicama Jedriličarskog kluba  „Lahor“  barke će se  predstaviti u tri kruga.

Tokom trećeg đira, stučni žiri će proglasiti najbolje kreacije, nakon ćega će uslijediti veliki muzički vatromet sa mora, koji je prvi put izveden tokom prošlogodišnje Bokeljske noći.

Ukupan fond nagrada je 4.000 eura. Nagrada za prvu barku iznosi 1.500,00, za drugu 1.000  za  treću 500 eura, a preostalih  1.000 eura planiranoje za specijalne nagrade žirija.

Bokeljska noć 2015.
Bokeljska noć 2015.

Nakon završetka nastupa na akva pozornici, fešta će se nastaviti na Rivi, na glavnom gradskom parkingu, koncertom popularnog pjevača Petra Graša.

Organizator je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, a suorganizator lokalna Turistička organizacija. Pokrovitelj je Opština Kotor. Bokeljku noć su pomogli Ministarstvo kulture i Ministarstvo održivog razvoja iturizma  Crne