Otpočela zaštita i prezentacija dva mozaika na Rimskim mozaicima u Risnu

0
Mozaici Risan – restauracija

Tokom arheoloških radova koji su u toku 2004. godine izvođeni u Vili Hipnos od strane Centra za arheološka istraživanja, pri Varšavskom Univerzitetu ( Poljska) kao i stručnjaka iz tadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kukture Kotor, došlo se do značajnih novih otkrića u Risnu. Pomenuti radovi pružili su nove informacije o antičkim građevinama, njihovim funkcijama i hronologiji. Otkrivene su dvije prostorije, kao i dva crno-bijela mozaika od kojih je jedan bio posebno ukrašen sa centralnim predmetom romba okružen bogatom geometrijskom dekoracijom.

Novootkiveni mozaici su istraženi, dokumentovani a zatim, u cilju njihove zaštite i deponovani u prostoru Doma kulture u Risnu. Tokom 2008.godine, Turistčka organizacija opštine Kotor pripremila je podloge za vraćanje novootkivenih mozaika, i nedugo zatim inicirali prenošenje mozaika na odgovarajuće mjesto na lokalitetu Rimski mozaici, budući da je prostor gdje mozaici bivaju neposredno poslije otkivanja deponovani, nije bio pogodan za njihovo dalje čuvanje zbog prodora atmosferskih voda, otvora na zidovima i bušotinama na betonskoj ploči iznad prostorije u kojoj su se nalazili.

Tada su, od strane Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, područne jedinice Kotor, a na inicijativu TO Kotor kao institucije koja upravlja ovim lokalitetom, mozaici očišćeni, podignuti iz vode u kojoj su se nalazili, prenešeni na novu drvenu podlogu, odvojeni i označeni u kasetama ispod nastrešnice na Rimskim mozaicima u Risnu.

Svjesni činjenice da mozaičke podove , radi prezentacije, valorizacije i dostupnosti za širu javnost, moramo vratiti u izvorni položaj, u proteklih par godina smo značajno radili na pripremi dokumentacije i finansijskih sredstava da ovaj jedinstveni arheološki lokalitet obogatimo sa još dva mozaika i time značajno doprinesemo daljoj prezentaciji i valorizaciji kulturne baštine kako Risna kao i cijele opštine.

Na inicijativu tadašnjeg direktora Turističke organizacije opštine Kotor, Mirze Krcića, koordinatora za kulturne projekte i lokalitete, Emilije Radulović i specijalizovanog vodiča Rimskih mozaika, Bosiljke Vuković kao  i a u saradnji sa g-dina Janušem Reclavom ispred Istraživačkog Centra antike Jugostočne Evrope Varšavskog Univerziteta pokrenuta je ideja da novootkiveni mozaici budu vraćeni na originalna mjesta u vili gdje zapravo i pripadaju.

Mozaici Risan – restauracija

Početkom 2017. godine TO Kotor, nakon dobijanja konzervatorskih uslova od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, angažovala je Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore za izradu konzervatorskog projekta zaštite i prezentacije arheološkog lokaliteta „Ostaci antičke Vile sa mozaicima u Risnu“ koji je dobio potrebnu saglasnost.

Nakon obezbijeđivanja značajnih finansisjkih sredstava od strane Turisitičke organizacije opštine Kotor i Istraživačkog Centra antičke jugoistične Evrope Varšavskog Univerziteta koji su i investitori ovog projekta, otpočelo se sa radovima na konzervaciji i restauraciji mozaika 30. okotobra ove godine.

TO Kotor je angažovala Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, za sprovođenje konzervatorkih mjera, i kao rukovodilac radova imenovana je Jasminka Grgurević, konzervatorska savjetnica i restauratorka, Slavica Lompar, likovni tehničar kao i  Dragutin Radimir, slikar-konzervator. Pomenuti istraživački centar angažovao je konzevratore i magistre umjetnosti, Adama Macijewskog kao i Annu Paulinu Pszonku, koji zajedno sa crnogorski konzervatorima sprovode konvervatorkse mjere na projektu zaštite i prezentacije dijela arheološkog lokaliteta Rimski mozaici u Risnu.

Radovi će trajati do 31/12/2017 godine i planirano je da se pripremljeni fragmenti direktno postave na podnu podlogu, na niveletu na kojoj su izvorno postavljeni, uz upotrebu originalnog veziva na osnovu probi koje će se izvesti tokom samih radova, na više karakterističnih mjesta. Za sve radove predviđa se upotreba prirodnih materijala uskladu sa originalnim rješenjem.

Ovo možemo smatrati prvom fazom projekta a ono što bi tokom iduće godine uslijedilo jeste rastauracija nedostajućih djelova mozaika važnih za sagledavanje optički čitljive cjeline i za njihovu valorizaciju.

Druga faza biće tretirana novim projektom.

Budva spremna za novogodišnje goste

0
Budva – foto Boka News

Program dočeka Nove godine na Trgu ispred Starog grada u Budvi i ove godine biće veoma bogat, izjavio je danas direktor Turističke organizacije opštine Budva Mladen Franović.

“Već su napravljeni planovi, ugovori su već potpisani, mislim da će to biti baš veličanstven doček”, rekao je Franović agenciji Beta.

Program će početi 29. decembra koncertima grupa “Hladno pivo” i “S.A.R.S.”, nastavlja se 30. decembra nastupom Bajage i instruktora. U Novogodišnjoj noći će prisustne zabavljati “Queen Simphony”, a zvijezda večeri biće “Bijelo dugme”, rekao je Franović.

Program se nastavlja 1. januara kada će ljubitelji klasične muzike moći da uživaju u svečanom popodnevnom koncertu orkestra Radio televizije Crne Gore, pod dirigentskom palicom Radovana Papovića. Biće tu i umjetnici iz okruženja.

Prema riječima Franovića, u sklopu večernjeg programa 1. januara nastupaće grupe “Elemental” i “Dubioza kolektiv”. Sastavni dio Novogodišnjeg programa činiće i nastupi lokalnih, crnogorskih muzičara.

“Očekujem da posjeta Budvi za Novu godinu bude značajna. U ta čeitiri dana, događaće se mnogo toga, biće veoma dinamično, i ako nas vrijeme posluži, Budva će stvaro biti hit. Ne doći i ne uživati, bio bi propust”, rekao je Franović.

Pored koncerata, TO Budva će zajedno sa Udruženjem ugostitelja organizovati bazar koji će trajati od Božića do Božića.

TO Budva namjerava da zajedno sa Nacionalnom tustičkom organizacijom i ostalim lokalnim crnogorskim turističkim organizacijama napravi promociju Novogodišnjeg programa u Delta Sitiju u Beogradu 17. i 18. novembra.

Franović je rekao i da TO Budva, zajedno sa Budvanskom rivijerom i kompleksom Montenegro Stars, odnosno Hotelom Splendid organizuje promociju dočeka Nove godine, jer će u Hotelu Palas u Petrovcu gostovati Lepa Brena, a u Splendidu Severina i Haris Džinović, što će, kako je ocijenio Franović, takođe biti interesantno.

Najavio da će TO Budva imati promocije dočeka Nove godine i na sajmovima u Kragujevcu i u Banjaluci, gdje će biti prezentovana ukupna ponuda Budve oko Nove Godine.

“U svakom slučaju, kampanja će biti organizovana kako treba, i svi naši gosti, turisti će tačno znati gdje, kada, šta i kako i moći će da odaberu kad im je najzgodinije da dođu. Spremni smo”, rekao je Franović.

Dešifriran 3200 godine star natpis o invaziji misterioznih pomoraca

0
Hijeroglifi

Tim švicarskih i nizozemskih arheologa koji su dešifrirali natpis na kamenoj ploči staroj 3200 godina, smatra da je riješio „jednu od najvećih arheoloških zagonetki Mediterana“, piše Independent.

29 metara dug kameni natpis, koji je 1878. godine pronađen na teritoriju današnje Turske, najduži je hijeroglif na svijetu iz brončanog doba.

Riječ je o natpisu na luvijskom jeziku koji je znanstvenicima pružio uvid u uzrok neobičnog propadanja tadašnjih snažnih i naprednih civilizacija.

Spominje se invazija flote Ujedinjenog Kraljevstva iz Male Azije, koja je izvršena na gradove istočne obale Sredozemnog mora. Prema najnovijim shvaćanjima znanstvenika, ova „pljačkaška pomorska konfederacija“ najvjerovatnije je bila uzrok propadanja nacija brončanog doba.

Istraživači vjeruju da je natpis nastao 1190. godine prije nove ere, i da ga je naručio Kupanta Kurunta, kralj države Mira. On je u savezu sa drugim anatolijskim državama izvršio invaziju na stari Egipat i druge države u oblasti Sredozemnog mora, tijekom i krajem brončanog doba.

Znanstvenici su i ranije pretpostavljali da su osvajači bili ti koji su doveli do kraha dominantnih civilizacija u tom periodu, ali identitet uzurpatora nikada nije otkriven.

Arheolozi su osvajače nazvali „trojanski pomorci“.

Stiže južina …

1
Vrijeme Boka Kotorska - oblačno sa kišom 17.novembar 2014
Vrijeme Boka Kotorska

Nakon stabilnih i suvih dana koji su obilježili kraj oktobra i početak novembra, početak nove sedmice donosi izraženiju promjenu vremena. Nju donosi ciklona koja se u nedjelju počela razvijati i jača nad Đenovskim zalivom.  I upravo je, prema  podacima o oborinama u Evropi dostupnima  u nedjelju navečer, grad Đenova „kišna metropola“ Evrope. U zadnja 24 sata (do 20 sati) izmjerene su 134 litre kiše na kvadratni metar.  To je više od mjesečnog prosjeka za Đenovu koji iznosi 109 litara kiše, piše www.crometeo.hr.

A kad se u meteorološkim izvještajima nađe rečenica „ u Đenovskom se zalivu formira ciklona“, kao što to piše u nedjeljnom izvještaju Pomorskog meteorološkog centra Split DHMZ-a, onda to znači da se i u našim krajevima očekuju vrlo dinamične  vremenske prilike.

Klasična đenovska ciklona našim krajevima, posebno na Jadranu i krajevima uz Jadran donosi vrlo vjetrovito vrijeme te često i velike količine oborina. Institut za meteorologiju iz Berlina, koji imenuje i ciklone i anticiklone nad Evropom, ciklonu je na svojim meteorološkim kartama nazvao Karl.

U Crnoj Gori će u ponedjeljak u južnim predjelima biti oblačno, povremeno sa kišom, na primorju već u jutarnjim satima. Više padavina očekuje se tokom noći, a ponegdje su mogući i pljuskovi sa grmljavinom.

Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla, tokom dana promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo, a tokom noći kiša, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Vjetar će biti umjeren do jak, južni i istočni. Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 12, najviša dnevna od 9 do 19 stepeni.

 

Herceg Novi – vandali zapalili dvije palme

0
Zapaljene palme foto Opština HN

Proteklog vikenda tokom noći na šetalištu Pet Danica, u blizini vile „Swisslion”, zasad nepoznati vandali zapalili su dvije palme.

Nakon prijave građana, koju su dobili putem kol–cen­tra, pri­pad­ni­ci Ko­mu­nal­ne po­li­ci­je i Slu­žbe za­šti­te i spa­sav­nja od­mah su iza­šli na te­ren i kon­sta­to­va­li da je jed­na pal­ma pot­pu­no uni­štena, a dru­ga dje­li­mič­no.

Vr­ši­lac du­žno­sti na­čel­ni­ka Ko­mu­nal­ne po­li­ci­je Ma­ri­ja An­drić ka­že da je uža­snu­ta ovim vandalskim či­nom i da joj je pot­pu­no ne­shva­lji­vo da se ne­ko na ovaj na­čin od­no­si pre­ma za­štit­nom zna­ku Her­ceg No­vog.

Zapaljene palme – foto Opština HN

– Sum­nja­mo da je ovo dje­lo van­da­la i ova­kav akt je za sva­ku osu­du u mo­men­tu ka­da bi­je­mo bit­ku sa pal­mi­nim sur­la­šem. Iz ne­shva­tlji­vih raz­lo­ga ne­ko uni­šta­va pal­mu pa­lje­njem. Uža­snu­ta sam ovom sli­kom i či­nje­ni­com da je ne­ko spre­man na ova­kav čin – na­gla­si­la je Ma­ri­ja An­drić.

Knjižara SO primljena u Udruženje izdavača i knjižara Srbije

1
Udruzenje izdavaca i knjizara Srbije, 2017.

Hercegnovska Knjižara „So“, koja baštini tradiciju od čak 119 godina starog obalnog knjižarstva Jova Sekulovića, primljena je u Udruženje izdavača i knjižara Srbije.

Pisac Nikola Malović, PR knjižare „So“, kaže da su u ovom Udruženju u njenom specifičnom formatu izdavanja knjiga sa morskom, bokeljskom i pomorskom tematikom, prepoznali potrebu za očuvanjem zajedničkih interesa.

– Prepoznata kao jedan od barometara kulture grada Herceg Novog i Boke, Knjižara „So“ izdavač je knjiga od kapitalnog značaja, kao na primjer: „Istorija bokeljskog pomorstva“ Predraga V. Kovačevića, „Vita Kotoranin, neimar Dečena“ (nagrada za izdavački poduhvat godine 2016. na hercegnovskom sajmu knjiga), „Gorski vijenac – bokeljsko izdanje“ Petra II Petrovića Njegoša, i mnogih drugih. Iz Udruženja izdavača i knjižara Srbije ocijenjeno je da je Knjižara „So“ tokom 13 i po godina postojanja ugostila nebrojene pisce, te vlasnike mnogih izdavačkih kuća upoznala sa svojim specifičnim formatom: da izdaje knjige sa morskom, bokeljskom i pomorskom tematikom. Budući da taj format ne njeguje niko drugi, prepoznata je potreba za očuvanjem zajedničkih interesa i potreba Udruženja u oblasti izdavačke djelatnosti.

Malović ističe da je velika čast što je jedna mala knjižarska i izdavačka kuća jedina iz Crne Gore postala član Udruženja izdavača i knjižara Srbije.

– Počastvovani smo činjenicom da smo prepoznati kao dostojni članovi Udruženja, sa mnogim pravima, po principu jedan član – jedan glas. Slikovita je slučajnost po kojoj je Knjižara „So“ Ugovor o članstvu dobila u koverti frankiranoj jubilarnom PTT markom: 150 godina od predaje ključeva grada Beograda knezu Mihailu Obrenoviću. Naša knjiga „Istorija bokeljskog pomorstva“ bilježi podatak da je prvim ratnim brodom moderne Srbije, „Deligradom“, čiji je prvi kapetan bio upravo Novljanin Aleksandar Poznanović, odvedena 1867. niz Dunav posljednja turska posada beogradske tvrđave. Sve što je povezano – uvezuje se, te otud i jedna zalivska knjižara postade član Udruženja izdavača i knjižara Srbije, zaključio je Malović.

Zašto se boca šampanjca razbija o novi brod?

0
Zašto se boca šampanjca razbija o novi brod?

Pomorci svijeta kažu „da je brod kao čovjek”. Kao i dolazak djeteta na svijet i porinuće broda potrebno je svečano proslaviti.

Običaj da se pri porinuću novog broda ili prilikom odlasaka na prvu plovidbu razbije boca šampanjca u njegov trup postoji dugi niz godina, no zapravo je obilježavanje tog svečanog trenutka poznat još od davnina, a povezan je uz prizivanje sreće. Naime, postoji priča da je prije 5000 godina jedan brodograditelj iz Babilona rekao: „Za sretnu i sigurno plovidbu bogovima žrtvujem vola“.

Drevni Grci, Rimljani i Egipćani također su tražili od svojih bogova da njihovim brodovima podare sreću i da štite njegovu posadu od loših uvjeta na dalekim morima. Tako su stari Grci tijekom svečanosti isplovljavanja nosili vijence maslinovih grana oko glave, pili vino u čast boga Posejdona i brod polijevali vodom što se smatralo blagoslivljanjem. U starom Rimu su o pramac broda razbijali posudu s crnim vinom koje je simboliziralo krv i to je trebalo udobrovoljiti Neptuna, boga mora. Drugi su narodi, poput Babilonaca, prinosili volove, Turci su žrtvovali ovcu, a Vikinzi i Tahićani nudili su bogovima ljudsku krv, prenosi Pomorac.net

Religijski aspekti „krštenja“ broda opstali su do suvremenog doba, naročito u zemljama u kojima su stanovnici većinom rimokatolici. Poznat je slučaj kada se Malteški vitezovi u 17. stoljeću krstili brod, a tom su prigodom dva fratra molila na novom ratnom brodu i prskala svetu vodicu po njemu. Prije vjerskih vođa taj su zadatak obavljali članovi monarhije ili vojni dužnosnici.

Prije Malteških vitezova, 1610. godine, princ od Walesa bio je prisutan prilikom porinuća broda „Prince Royal“ i tada je iz vrlo dragocjenog pehara od plemenitog metala otpio gutljaj crnog vina pa ga zajedno s peharom bacio preko palube – za sreću.

Kako je to ipak bilo preskupo i nije bilo praktično, umjesto bacanja pehara u more brod se ispraćao razbijanjem boce vina. U 19. stoljeću vino je zamijenjeno šampanjcem, budući da je to piće bilo popularnije među aristokracijom i zato se smatralo najboljim izborom za krštenje broda. Ta se praksa održala do danas, a u nekim se arapskim zemljama, umjesto šamšpanjca, za sretnu i sigurnu plovidbu broda razbije boca devinog mlijeka uz čitanje molitve iz Kurana.

Zašto kasni odluka o izvođaču radova na Pelješkom mostu?

0
Peljeski most
Suprotno nedavnoj najavi ministra Olega Butkovića, Hrvatske ceste do kraja oktobra nisu donijele odluku o odabiru izvođača radova na Pelješkome mostu.
Ponude su poslali talijanski “Astaldi” i turski “IC Ictas”, koji bi most sagradili za 2,5 milijardi kuna, austrijski “Strabag” ponudio je 2,6 milijardi kuna, a kineski konzorcij predvođen tvrtkom “China Road and Bridge Corporation” dao je najjeftiniju ponudu – dvije milijarde kuna.
Ako bude žalbi na odabir, što je vrlo izgledno, realno je očekivati da bi se ugovor za gradnju mosta mogao potpisati početkom 2018. godine, nakon što Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) odluči o mogućim žalbama.
Spora je procedura (HC ima 120 dana za odluku i rok im zapravo istječe tek sredinom siječnja 2018.), a postoji i veliki, usputni problem – natječaj za nadzor nad izgradnjom pelješkog mosta, posao procijenjen na 53,5 milijuna kuna.
Taj je konkurs objavljen 29. septembra i rok za dostavu ponuda je bio 30. oktobar, no postupak odabira nadzornika je zaustavljen jer su na natječajnu dokumentaciju 11. listopada stigle dvije žalbe, tvrtke “Eptisa Adria”, hrvatske podružnice španjolske “Eptise” te španjolske tvrtke IDP. “Eptisa Adria” odustala je od žalbe, ali IDP na njoj ustraje, piše Slobodna Dalmacija.
Budući da DKOM o žalbama sporo odlučuje, taj se natječaj neće nastaviti prije kraja godine. Potom slijedi odluka o odabiru i vjerojatno nove žalbe. Sva je prilika da se posao neće dovršiti prije veljače ili ožujka sljedeće godine. Kašnjenje u odabiru nadzornika važno je jer se radovi ne mogu pokrenuti bez ugovorenog nadzora.
Nad pelješkim mostom nadvila se i druga opasnost. Novac. I to onih 15 posto, naš dio investicije, koji ne pokriva novac iz EU-a. Naime, procijenjena vrijednost radova od strane naručitelja Hrvatskih cesta iznosila je 1,756 milijardi kuna bez PDV-a, a pristigle ponude uvelike su premašile procijenjenu vrijednost: najbolja ponuda kineskog CRBC za gotovo 400 milijuna kuna bez PDV-a.
Ponuđene cijene bez PDV-a nalažu uvjeti natječaja Hrvatskih cesta, odnosno Europske komisije koja financira investiciju s 85 posto. Kada se doda PDV, cijene koje su ponudili “Strabag” i “Astaldi” idu iznad tri milijarde kuna, dok je kineska ponuda 2,6 milijardi kuna.

Dakle, u odnosu na procijenjenu vrijednost, zasad najbolji ponuđač, računajući PDV, traži gotovo milijardu kuna više. Pri tome ne treba zanemariti ni činjenicu da cijena nije jedini ni glavni kriterij ocjenjivanja ponuda.

Toliki novac, barem prema službenim najavama, nije predviđen u državnom proračunu pa će, očito, kad gradnja mosta postane aktualna, morati doći do novog zaduživanja. O tome se za sada službeno šuti i uporno se javnosti šalju poruke da je novac osiguran.

Novac za taj projekt planiran u državnom proračunu za ovu godinu iznosio je 261,8 milijuna kuna, za 2018. se planiralo 885,39 milijuna kuna, a 2019. godinu 815,9 milijuna kuna, dakle ukupno 1,96 milijardi kuna. Premalo.

Od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova koji su planirani u državnom proračunu, Hrvatska je očekivala i dobila sufinanciranje od strane Europske komisije u vrijednosti do 85 posto ili 357,2 milijuna euranepovratno za projekt s rokom 2017. – 2021. godina.

Turistička sezona u Budvi bila rekordna

0
Budva pixfoto

Ovogodišnja turistička sezona u Budvi je bila odlična a moglo bi se reći i najbolja do sada, izjavio je danas direktor Turističke organizacije opštine Budva Mladen Franović.

“Možemo reći da je ova sezona bila rekordna, bilježimo odlične rezultate, kako u finansijskom smislu, tako i po broju posjetilaca”, naveo je Franović.

Rekao je da postoji čak i dobar trend i u postsezoni.

“Momentalno boravi 50 odsto gostiju više nego prošle godine. To je par hiljada posjetilaca, ali to ipak puno znači jer smo već u novembru”, naveo je Franović.

Gradske vlasti Budve su prošlog mjeseca saopštile da je prihod od sezone iznosio oko tri miliona eura.

“Osamdeset odsto tih prihoda pripada nama, to jest TO organizaciji Budva, a obzirom da očekujemo goste i za Novu godinu, očekujemo priliv oko tri miliona eura za ovu godinu, što je vrlo ohrabrujuće. To je izvanredan budžet i to je ono što je i de fakto pola turizma Crne Gore”, naveo je Franović.

On je kazao da je došlo do izvjesne promjene strukture gostiju, ali da to “nije značajno”.

Budva

“Kada pričamo o strukturi uvek naglašavamo da su nam gosti iz Sovjetskog Saveza primarna kategorija, jer na naše tržište uglavnom dolaze Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci, kao i gosti iz azijskog dijela bivšeg Sovjetskog saveza. Naravno, nama su najdraži gosti iz okruženja, iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije. Stavljamo akcent i na goste iz Srednje Evrope Poljaci, Mađari, Česi a imamo i Francuze, Njemce i Engleze, koji su vrlo interesantna ciljna grupa. Vidim da pojačavaju ovdje svoje prisustvo i vidimo da će izgleda ući u onu ‘prvu ligu'”, rekao je Franović.

On je najavio da je u toku faza pripreme planova za novu sezonu.

“Sve ono što je dobro zadržaćemo, ubacićemo još manifestacija, napravićemo neke zaokrete u propagiranju i promociji, trudićemo se da sredstva kanališemo kako treba, uvešćemo novine, neke nove manifestacije”, kazao je Franović.

Prema njegovim riječima, TO Budva pokušače da uvede inovacije i na menadžmentu destinacije, i a pokušaće i da zajedno sa nacionalnom TO uradi turistički plan za cijelu Crnu Goru.

Izložba starih brodskih dnevnika i dokumenata

0
Pomorski muzej Kotor

U Pomorskom muzej u u Kotoru u utorak 7. novembra  sa početkom u 19 sati biće otvorena izložba “Brodske knjige – dokumenta pomorske baštine” iz fundusa te ustanove.

Izložbu će otvoriti kapetan duge plovidbe Neđeljko Radulović,a govoriće i direktor Pomorskog muzeja Andro Radulovuć i bibliotekar Slavko Dabinović.

U muzičkom dijelu programa nastupiće sastav “Škuribanda”.