Prevezli skoro 27 hiljada putnika iz Britanije

0
Britanski loukoBritanski loukoster  „Easy Jet“  u Tivtu
Britanski loukoBritanski loukoster „Easy Jet“ u Tivtu

Na aerodromu Tivat u četvrtak 27.oktobra, će biti obavljene posljednje ovogodišnje rotacije aviona najveće britanske lou-kost aviokompanije „EasyJet“ koja je ove sezone premijerno letjela između Velike Britanije i Crne Gore.

Uz irski „Ryanair“ i mađarski „Wizz Air“ koji lete iz Podgorice za pet destinacija u Velikoj Britaniji, Italiji i Njemačkoj, „EasyJet“ je treći veliki niskobudžetni avioprevoznik koji je uspostavio saobraćaj sa Crnom Gorom, ali preko aerodroma Tivat. Prema riječima komercijalne direktorice „EasyJeta“ za Veliku Britaniju Eli Gejvord, veoma su zadovoljni postignutim u svojoj prvoj godini poslovanja sa Crnom Gorom.

„Na liniji London- Tivat imali smo  ukupno nešto oko 10.500 putnika, dok smo na liniji Mančester – Tivat prevezli skoro 16 hiljada putnika.“- kazala je Gejvord „Vijestima“ podsjećajući da je sezonska linija iz Mančestera za Tivat počela da saobraća 27.marta, dok je linija za London krenula tek 16.juna.

Prema njenim riječima, prosječan loud faktor (popunjenost putničke kabine aviona) na linijama za Tivat im je bio visokih 89 odsto, a obje linije saobraćale su dva puta nedjeljno, avionima tipa „airbus A-319“ i „airbus „A-320“.

Što se planova za narednu godinu tiče, Gejvord nam je potvrdila da će „EasyJet“ i dogodine sezonski letjeti iz Londona i Mančestera dva puta nedjeljno za Tivat.

Britanski loukoster  „Easy Jet“  u Tivtu
Britanski loukoster „Easy Jet“ u Tivtu

„Linija između londondskog aerodroma Getvik i Tivta počeće ranije nego ove godine, već 27.marta, a saobraćaće dva puta nedjeljno, ponedjeljkom i četvrtkom. Linija iz Mančestera kreće 26.marta, a avioni će iz tog grada za Tivat letjeti srijedom i nedjeljom. Obje linije saobraćaće do kraja okrobra naredne godine.“- kazala nam je komercijalna direktorica „EasyJeta“ Eli Gejvord. Ona je dodala da su u toj kompaniji veoma zadovoljni uslugama koje im je pružao tivatski aerodrom i saradnjom sa menadžmentom tivatske vazdušne luke. Naime, „EasyJet“ kao i većina loukostera, traži veoma kratak period za opsluživanje aviona, iskrcaj i ukrcaj putnika i prtljaga i snabdijevanje aviona gorivom- sve zajedno za samo pola sata, što je u uslovima velikih ljetnjih gužvi na tivatskom aerodromu veliki izazov za aerodromsku operativu.

„Imamo veoma dobre odnose sa timom na tivatskom aerodromu i sa njima      blisko sarađujemo da se naše operacije na tom aerodromu efektno obavljaju, kako bi našim putnicima putovanje učinili što lakšim i prijatnijim.“- zaključila je Gejvord.

Pikaso u Herceg-Novom – Posveta slobodi

1
Pikaso u Herceg-Novom
Pikaso u Herceg-Novom

Izložba španskog slikara Pabla Pikasa, koji je obilježio 20. vijek, otvorena je sinoć u dvorani Park, u Herceg-Novom – na dan rođenja čuvenog umjetnika. Ekskluzivna postavka prvi put je u Crnoj Gori, u okviru programa obilježavanja Dana opštine Herceg-Novi.

„Kada bi rekli da smo namjerno planirali da izložba jednog od najvećih umjetnika epohe, u čast oslobođenja Herceg-Novog bude baš na dan njegovog rodjenja, lagali bi. Dogodilo se. Slučajnost. Ali, kao što je rekao Džon La Kare, veliki majstor špijunskih romana „Kad vam se učini da je događaj u domenu apsurdne slučajnosti budite sigurni da je to više nego namjerno, nema stvari na svijetu koje nemaju tačno odredjeni razlog, skriveni ili javni“, kazao je otvarajući izložbu Stevan Koprivica, direktor Javne ustanove kulture „Herceg Fest“.

Pikaso u Herceg-Novom
Pikaso u Herceg-Novom

Nesvakidašnju priliku da vidi Pikasova djela publika ima zahvaljujući odličnoj saradnji „Herceg Festa“ i ugledne ljubljanske galerije „Visconti Fine Art“ čiji su vlasnici Živa Škodlar Vujić i Lazar Vujić. u dvorani Park postavljena je zbirka od 42 grafička rada, faksimila crteža, litografija i pojedinačnih gravura nastalih od 1932. do 1969. godine.

Pikaso u Herceg-Novom
Pikaso u Herceg-Novom

Koprivica je istakao da je Pikaso genije čija se sloboda stvaralaštva i duha ne daju ukalupiti u definiciju. Lijepe žene, društveni prevrati, življenje života punim plućima, hedonizam i angažovanost nisu omele umjetnika da napravi 13.500 slika, 100.000 grafika, 34.000 ilustracija za knjige, 300 skulptura. Ne trpeći partijnost ni dogmu, ponajmanje zločine, ostao je doslijedni antifašista.

Pikaso u Herceg-Novom
Pikaso u Herceg-Novom

„Pablo Pikaso svoju privrženost antifašizmu pokazuje i radeći plakat za film Bitka na Neretvi Veljka Bulajića, odajući priznanje i dajući poetski pečat narodnooslobodilačkoj borbi naroda Jugoslavije. Izložba Pabla Pikasa, 2016. godine u Herceg-Novom organizuje se u čast slobode koju su 28. oktobra 1944. godine osvojile partizanske jedinice na prilazima i ulicama našeg grada. Kao što je rečeno na početku, nema slučajnosti. Posveta slobodi. Neka ta posveta bude povod za otvaranje izložbe velikog Pabla Pikasa u gradu koji teži ljepoti i slobodi“, poručio je Koprivica.

U žiži zbirke predstavljene u Herceg-Novom nalaze se kompleti originalnih grafikakoji predstavljaju danas već prilično rijetko viđene i dostupne radove, svrstani u tri mape: „Dupla flauta“, „Fauna i flora sa Antiba“ i „Pikasovi crteži – Pol Elijar“.

Pikaso u Herceg-Novom
Pikaso u Herceg-Novom

Povodom izložbe u Herceg-Novom Živa Škodlar Vujić je zapisala: „Pablo Pikaso stvorio je jedan od najobimnijih grafičkih opusa, kojem možda nema premca među stvaraocima dvadesetog veka. U pojedinim periodima njegovog života, grafički zapisi u ploči ili litografski kamen nailaze gotovo u dnevničkom redosledu. Poznato je, da je kao nezaustavljiv stvaralac i kreator voleo da u danu menja I prelazi sa jedne tehnike na drugu – sa crtanja na slikanje, sa grafike ka oblikovanju predmeta I skulptura. Zna se da njegove ruke nikada nisu bile u mirovanju, čak je u društvu prijatelja, uz ručak ili večeru, igrajući, gotovo nesvesno, od slučajno nađenih predmeta ili papira, stvarao iznenađujuće male umetničke tvorevine. Umetnici takvog potenciala i originalnosti rijetko se rađaju; stoga ne čudi, da su Pablo Pikaso i njegov opus, stvaralaštvo, kao i njegov životni put još uvek predmet proučavanja istorčara umetnosti, pisaca i psihoanalitičara, te da izložbe njegovih radova privlače izuzetnu pažnju publike. Jednostavno – njegovi radovi još uvek uveseljavaju ljudsko oko i zrače energijom životne radosti“.

Pikaso u Herceg-Novom
Pikaso u Herceg-Novom

Izložba Pikasovih djela u našem gradu trajaće do 25. novembra. Pokrovitelj je Opština Herceg-Novi, a izvršni producent i inicijator Javna ustanova kulture „Herceg Fest“.

 

Tradicionalno plovilo bracera dobija svoj “muzej” na obali …

0
Bracera
Bracera

Radeći na etapnom realizovanju ambiciozno osmišljenog plana urbanističko-arhitektonskog oblikovanja obalnog dijela središta Malinske, čelništvo te otočne lokalne jedinice ovih dana priprema niz novih koraka na tom putu.

Jedna od planiranih aktivnosti je i prezentacija tog zasad još uvijek idejnog rješenja koje su, u sklopu lani provedenog natječajnog postupka stručno vođenog od predstavnika Društva arhitekata Rijeka, iznjedrili arhitekti zagrebačke tvrtke NFO, piše Novi list.

U sklopu sveobuhvatnog projekta koji, prema procjenama teži gotovo 11 milijuna eura i koji će se, što zbog cijene cjelokupne vizije urbanističko-arhitektonskog preoblikovanja malinskarske obale, što zbog zahtjevnosti samih rješenja, odvijati u fazama i kroz dulje vrijeme, iskristalizirao se i cijeli niz ponešto manjih, ali ne i manje važnih pratećih zahvata i projektnih rješenja kojima bi ukupna slika i ponuda Malinske trebale dobiti nove sadržaje i kvalitetu.

Jedna od takvih zamisli jest i ona vezana uz ustroj, oblikovanje i uređenje interpretacijskog centra »Bracerom prema zapadu« – svojevrsnog suvremenog muzeja posvećenog tradicijskom plovilu, ali i cjelokupnoj maritimnoj i brodograditeljskoj baštini žitelja tog dijela otoka Krka. Vodeći se nastojanjem da se, osim skladnijeg i funkcionalnijeg uređenja obalnog pojasa tog vrlo posjećenog otočnog turističkog središta, ono obogati i kvalitetnim turističko-promocijskim, kulturnim i zabavnim sadržajima, malinskarska je lokalna uprava zadatak kreiranja idejnog rješenja tog interpretacijskog centra povjerila predstavnicama renomirane domaće tvrtke Muze, specijalizirane za kulturni turizam i kreiranje uspješnih baštinskih atrakcija.

Polivalentni kompleks

– Interpretacijski centar »Bracerom prema zapadu« koji se upravo idealno i logično nastavlja na već pokrenute aktivnosti usmjerene ambijenatalnom preobražaju mjesne obale, slijedom inicijativa samih mještana trebao bi svoj dom naći unutar ponešto većeg, polivalentnog kompleksa koji će se s vremenom graditi na samoj obali, u zoni Lastavice, odnosno na mjestu na kojem će se mjesta naći i za gradnju i uređenje sjedišta našeg jedriličarskog kluba te lokalnog sportsko-ribolovnog društva – naglasio je, predstavljajući polazišne točke tog zanimljivog projekta, općinski načelnik Robert Anton Kraljić.

Naglašavajući da bi postav interpretacijskog centra trebao biti na tragu niza sličnih, uspješnih projekata, poput rovinjskog Ekomuzeja batane ili pak Muzeja betinske drvene brodogradnje, Kraljić je napomenuo da je uvjeren da će, kad jednog dana bude realiziran, i malinskarski muzejsko-interpretacijski centar posvećen »njihovoj« braceri također izrasti u jednu od većih i značajnijih atrakcija Malinske-Dubašnice i cijelog otoka Krka.

Kuća dubašljanske baštine

Javnost će se tako, sa svim detaljima cjelokupnog urbanističko-arhitektonskog rješenja obalnog centra naselja Malinska, kao i s dosad već odrađenim razradama spomenutog interpretacijskog centra, imati priliku upoznati na javnom izlaganju koje će, u prostoru velike vijećnice Opštine Malinska-Dubašnica biti održano u petak, 28. loktobra, s početkom od 17 sati.

Skupu će se, najavili su malinskarski opštinari, nazočiti i izrađivači spomenutih dvaju projekata, odnosno predstavnici tvrtki NFO i Muze, koji će zainteresiranim žiteljima detaljno predstaviti i razložiti sve detalje tih dvaju važnih, vrijednih i umnogome posebnih projekata. Istom prigodom bit će govora i o još jednom, s prethodno spomenutima također srodnom projektu – Kući dubašljanske baštine, koji se također razvija i čiji će izrađivači iz tvrtke »Mjesto pod suncem«, također nazočiti javnom skupu.

www.novilist.hr

Budva – Izložba Luke Dedića u Modernoj galeriji

0
Izložba Luke Dedića u Modernoj galeriji
Izložba Luke Dedića u Modernoj galeriji

U Modernoj galeriji u Starom gradu – Budva, u srijedu 26. oktobra u 19 sati biće otvorena izložba akademskog slikara Luke Dedića.

Umjetnik će se budvanskoj publici predstaviti sa 25 radova rađenih u tehnici ulje na platnu i crteži.

Izložba će trajati do 15. novembra 2016. godine.

Luka Dedić je rođen u Beogradu 12.12.1973. godine. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti na Cetinju, 2001. godine u klasi profesora Jakova Đuričića. Magistrirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, 2007. godine u klasi profesora Mila Grozdanića.

Tivat u duhu Noći Vještica

0

Turistička organizacija Tivat u saradnji sa Organizacijom žena Tivta i upravama ovdašnjih škola, priredila je juče akciju ukrašavanja gradske rive Pine u duhu prestojećeg praznika Haloween (Noći Vještica), koji se u svijetu obilježava 31.oktobra.

Uz pomoć sponzora, firme “Pert”, TO Tivat je obezbjedila veću količnu velikih tikava koje su juče rezbarili učlenici OŠ “Drago Milović”, Srednje škole “Mladost” i članovi Omladinskog kluba Tivat. Maštovito izrezbarene tikve koje će tokom noći biti osvijetljene, postavljene su na javnim površinama duž rive i šetališta Pine, gdje će one ostati do same Noći vještica, posljedjeg dana oktobra.

“Željeli smo da u duhu Haloween-a uredimo i oplemenimo Pine i prenesemo dio te atmosfere i u naš grad. Na Pinama će 31.oktobra performeri iz Zabavnog centra „Bajka“ raditi facepainting za najmlađe naše sugrađane.”- kazala je portparolka TO Tivat Tamara Krstović.

Učesnici jučerašnje akcije rezbarenja tikava kao i brojni građani i turisti bili su u prilici da probaju i brojna jela od budeva koje su spremile članice Organizacije žena Tivta. Maštovite kao i uvijek, one su pripremile klasičnu čorbu od tikava i brojne slatke i slane delicije sa bundevom kao osnovom.

 Pine u duhu prestojećeg praznika Haloween (Noći Vještica)
Pine u duhu prestojećeg praznika Haloween (Noći Vještica)

Ovo je inače bilo prvo obilježavanje Haloween-a u Tivtu, van kompleksa Porto Montenegra gdje se taj praznik karakterističan za anglso-saksonsku kulturu, redovno proslavljao poslednjih godina. Nova direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić (DPS) nedavno je na tu funkciju došla upravo iz Porto Montenegra.

Noć vještica je noć 31.oktobra, uoči blagana Svih svetih po gregorijanskom kalendaru. Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Portoriku, Australiji i Novom Zelandu.

Noć vještica - Porto Montenegro
Noć vještica – Porto Montenegro

Stari Kelti su 1.novembar slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti (Samhainu). Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije Dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću susreta sa mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku. Dolaskom Rimljana na britanska ostrva, Noć mrtvih dobiva stalni datum. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cvekle ili krompir sa upaljenom svijećom, kako bi grešne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16.vijeku postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.

 

Čeka se potpis SNP Kotor

0
Kotor - Foto Klaudio Katelan
Kotor – Foto Klaudio Katelan

Nakon proglašenja konačnih rezultata za lokalne izbore u Opštini Kotor, opozicioni politički subjekti koji su osvojili 17 mandata (Demokrate 5 mandata, Demokratski Front 5 mandata SNP 3 mandata, SDP 3 mandata, URA 1 mandat)  te na taj način imaju potrebnu većinu za formiranje vlasti, u ponedjeljak su potisali politički dogovor da neće sarađivati sa Demokatskom partijom socijalista o formiranju nove vlasti u Opštini Kotor.

Među potpisanima za sada nisu predstavnici Socijalističke narodne partije.

Opozicionari očekuju da će im se pridružiti kolege iz SNP-a te da će uskoro početi intenzivniji pregovori o konstituisanju nove vlasti.

Kotorski parlament broji 33 odbornička mjesta, a za većinu je potrebno 17mandata.

Turistička organizacija Tivat priprema se za prve sajamske nastupe za novu sezonu

0
Tivat - Pine
Tivat – Pine

Turistička organizacja Tivat ovih se dana se uveliko priprema prve sajamske nastupe pred novu sezonu – berze turizma u Kragujevcu i u Varšavi, a koje se održavaju krajem narednog mjeseca.

Iz TO kažu da, sudeći prema narastajućem broju turista iz tog grada koji ljetuju na Tivatskoj rivijeri, nastup u Kragujevcu postaje značajniji nego ranijih godina.

“Osim same promocije grada i njegove ponude za naredno ljeto, u Kragujevcu ćemo imati promociju dočeka Nove godine u Tivtu. Kontaktirali smo hotele da, u koliko imaju neku ponudu ili organizuju doček, da nam daju cijene zajedno sa informacijom o dočeku. Ako pak nemaju organizovani doček, da svoju ponudu smještaja vežu uz  doček koji Opština I TO Tivat priređuju na otvorenom na Pinima, tako da bi imali neke male paket aranžmane.”- kazala je portparolka TO Tivat Tamara Krstović.

Ona je dodala da se priprema i nastup tivatskih turističkih poslenika na najznačajnijem sajmu turizma u Poljskoj, koji se održava od 23. do 27 novembra u Varšavi.

“Tu smo takođe pripremili bogat izbor propagandnog materijala, a obavijestili smo hotelijere i druge agencije u gradu da mogu da nam se priključe i pošalju svoj materijal. Većina je to i učinila pa je i to rezultat dobre pripreme za dva sajma koja se odvijaju istovremeno u Kragujevcu i Varšavi.”- kazala je Krstović.

Poljski turisti posljednjih godina sve više posjećuju Crnu Goru. Prema podacima MONSTAT-a, za prvih devet mjeseci ove godine Crnu Goru je posjetilo oko 50.000 gostiju iz Poljske, koji su ostvarili oko 260.000 noćenja, što je 15 % više u odnosu na godinu ranije.

Najezda ‘južne’ grabežljivice: strijelka krade ulov, kida mreže i sakati ribe

0
strijelka
strijelka

Jadranskim morem caruje grabežljivica – strijelka! Sve je više zabrinutih ribara jer im ova agresivna vrsta uništava ulov, ali gunđaju i ribolovci-rekreativci, koji se upravo zbog strijelke ne mogu pohvaliti bogatim ulovom liganja.
Što se to događa u moru i koje su to promjene u hranidbenom lancu, upitali smo prof. dr. sc. Jakova Dulčića, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru i voditelja Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

– Strijelka je u Jadranu dosta česta i brojna, poglavito posljednjih godina. Radi se o autohtonoj vrsti koja je ranije imala svoj areal, područje rasprostranjenosti uglavnom samo u južnom dijelu. No, posljednjih nekoliko godina nalazimo je na znatno širem području, te se ujedno i povećala njezina brojnost uzduž istočne obale Jadranskog mora. Ovdje treba spomenuti iznenađujući ulov strijelke (poznatije i kao strijelka skakuša, odnosno strijelko) u prosincu 2003. godine u Tarskoj vali kod Novigrada u Istri, u količini od 1,5 tona. Ova vrsta u tom području nije nikada bila zabilježena pa i ne čudi činjenica kako je ribarima bila potpuno nepoznata. Ovaj ulov zapravo predstavlja i najsjeverniji nalaz ove vrste u Jadranu, čak i na Mediteranu.

Premda se radi o vrlo ukusnoj ribi za ljudsku prehranu, taj konzumentski epitet nekako je zaobišao strijelku iz jednostavnog razloga što je puno poznatija među ribarima kao štetočina. Predator koji uništava sve pred sobom! Kada uleti u jato njoj omiljenih srdela, inćuna, cipala, liganja, ona ne utažuje samo glad već nastavlja svoj lov. Pa makar samo zagrizla neku od žrtava i ostavila je tako ozlijeđenu, jednostavno mora što više riba ugristi.

Sve zbog klimatskih promjena

– Strijelki eventualni prirodni neprijatelji mogu biti dupini, morski psi, te moguće tuna i veće raže. Povećanje brojnosti ove vrste može biti uzrokovana utjecajem klimatskih promjena na hidrografiju mora i oceana, ali i nestankom ili smanjenjem brojnosti onih vrsta koje se hrane strijelkom, odnosno klasičnim poremećajem u hranidbenom lancu, a populacije ove vrste su vrlo sklone oscilacijama svakih desetak godina.

Strijelka se na širem području ušća Neretve hrani uglavnom ciplom batašom, koji je na ovom području činio najvažniji segment ribarstva, navodi naš sugovornik. Posljedica toga je i bio pad ulova cipla bataša prije nekoliko godina. Zanimljivo je da ribari na tom području ovu vrstu smatraju pravom napasti te često spominju kako im uništava mreže u namjeri da se domogne njihove lovine.

– Budući da ribari još uvijek nemaju odgovarajuće alate za uspješan ulov strijelke skakuše, tradicionalno ribarstvo cipla bataša danas se nalazi na rubu propasti, a potencijalna ekonomska prednost izlova strijelke još uvijek nije ostvarena. Poznato je da ova vrsta dobro podnosi akvarijske uvjete, te kao takva predstavlja potencijalnog kandidata za uzgoj.

Naime, strijelkino meso je odlične kvalitete, prodaje se svježa i konzervirana, a kako je danas već potpuno uobičajena vrsta uzduž cijele hrvatske obale, lovi se i u sjevernom dijelu Jadrana.

Golema riba

Strijelka ili Pomatomus saltatrix, engleski naziv: Bluefish. Može narasti do 130 cm ukupne dužine i mase do 14,4 kg, obično je duga 20-60 cm.

Ljeti se približava obali. Aktivna je danju, vrlo je brza. Mrijesti se tijekom proljeća i ljeta. Može doseći starost od devet godina.

Cirkumglobalna vrsta, u tropskim i suptropskim morima (osim istočnog Pacifika), u čitavom Mediteranu i Jadranu. U Jadranu je dosta česta i brojna, poglavito posljednjih godina.

U Boku stiže 670 hodočasnika Krčke biskupije

0
Gospa od Škrpjela foto S. Luković
Gospa od Škrpjela foto S. Luković

Krčka biskupija u Godini Milosrđa organizuje veliko biskupijsko hodočašće pod nazivom “Putovima hrvatskih svetaca”, u periodu od 28 – 30 oktobra.

Osim Šibenika i Dubrovnika, 670 hodočasnika na čelu sa svojim biskupom mons. Ivicom Petanjkom, posjetiti Herceg Novi, Kotor, Perast i Muo i Dobrotu, gdje će hodočastiti Svetom Leopoldu, Svetom Tripunu, Blaženoj Ozani, Blaženom Graciji, Gospi od Škrpjela, i Svetom Eustahiju.

Katedrala Svetog Tripuna - foto Boka News
Katedrala Svetog Tripuna – foto Boka News

– Uspjeh ovog hodočašća povjeravamo moćnom zagovoru Blažene Djevice Marije i naših svetaca, kao i molitvama svih vjernika Kotorske biskupije koja s radošću očekuje ovo povijesno hodočašće, poručuju iz Kotorske biskupije.

Do kraja septembra prihodovali preko 14 miliona eura

0
Tivat
Tivat

U gradsku kasu Tivta u periodu od 1.januara do 30.septembra slilo se ukupno 14.150.186 eura, što je 77,4 % od ukupno za 2016 godinu u budžetu očekivanih 18,27 miliona eura . To piše u informaciji o prihodima i rashodima Opštine Tivat za tri klvartala ove godine, a koja će se naći pred odbornicima na sjednici Skupštine Opštine 29.oktobra. Od ukupnog prihoda tačno polovina, odnosno 7,08 miliona eura su neutrošena sredstva iz prošle godine, a koja su prenešena u budžet za 2016.

Od raznih poreza opština je do kraja septembra prohodovala 4,08 miliona eura, od čega najviše – 3,16 miliona od poreza na imovinu. Prihodi od taksi iznosili su nepunih 392 hiljade eura, dok se od raznih naknada u gradsku kasu slilo 1,78 miliona eura. Zabrinjava podatak da je do kraja trećeg kvartala od naknade za uređivanje i izgradnju građevinskog zemljišta – popularnih komunalija, prihodovano samo 1,42 miliona eura, što je samo 46 odsto od ukupno za cijelu 2016. očekivanih 3,08 miliona eura po tom osnovu.

Do kraja septembra Opština je potrošila ukupno 6,59 miliona eura što je 9,39 odsto manje nego u isto vrijeme lani. Ukupni rashodi za devet mjeseci samo su 36 % od ukupno planiranih za 2016, a opet se ponavlja hronična boljka iz prethodnih godina – loša relalizacija kapitalnog d budžeta jer je ostvarenje kapitalnih izdataka iznosilo samo 17,36 odsto godišnjeg plana. Naime, od ukupno za 2016. planiranog kapitalnog budžeta od 10,74 miliona eura, za devet mjeseci potrošeno je samo 1,87 miliona eura.