Kordići se predstavljaju izložbom fotografija „3K“

0

 

3k
3k

Izložba fotografija „3K“, Aleksandra Saše Kordića, Stevana Kordića i Miška Kordića biće otvorena u četvrtak, 4. avgusta 2016. godine u 21:30 sati u galeriji ljetnikovca Buća – Luković u Tivtu. Izložbu će otvoriti Njegova ekselencija Antun Sbutega, ambasador Crne Gore u Republici Italiji.

„Fotografska izložba “3K” je izložba koja u svojem imenu sugeriše da njena 3 autora pripadaju familiji Kordić, koja potiče iz sela Šišići u Gornjem Grblju. U Boku Kotorsku smo se doselili iz Hercegovine, nakon Kandijskih (1645-1669) i Morejskih ratova (1714-1718), vođenih između Venecije i Osmanskog carstva, prvo u Risan (1720), a potom u Grbalj. Trenutno, naši brojni srodnici žive u Grblju, Kotoru, Tivtu, Prčanju i drugim mjestima Boke Kotorske.

Zajedničko porijeklo nije jedino što nas povezuje. Svo troje smo fotografi, koji smo već duže vremena prisutni na fotografskoj sceni Crne Gore u raznim oblicima. U prvom redu kroz fotografije Boke Kotorske: njenih pejzaža, kulturne baštine i ljudi. Ono što je nam je takođe zajedničko je povezanost sa morem: Aleksandar Saša je pomorski kapetan, koji aktivno plovi, Miško je po obrazovanju pomorac, koji je ranije plovio, a Stevan radi na Pomorskom fakultetu Kotor. More skoro uvijek podrazumijeva putovanje, što su još dva motiva ove izložbe. Baš kao i živote brojnih pomorca našeg kraja, ovu izložbu karakterišu: Boka, more i putovanje. Ta tri motiva potakla su nas da priredimo zajedničku izložbu, koju čine 21 kolorna fotografija formata 100×70 cm. Fotografije su nastale širom svijeta, u dužem vremenskom periodu, od kojih se neke po privi put ovom izložbom prikazuju publici“.

Izložba se može pogledati od 4. do 12. avgusta

Javnoj upravi i NVO sektoru predstavljen projekat “Herceg Novi – Evropska prestonica kulture”

0
"Herceg Novi - Evropska prestonica kulture"
“Herceg Novi – Evropska prestonica kulture”

Projekat “Herceg Novi – Evropska prestonica kulture” u utorak je predstavljen predstavnicima tivatskog NVO sektora i Javne uprave opštine Tivat u multimedijalnoj sali opštine.

O projektu su govorili članovi ekspertskog tima: Nataša Martić savjetnica za turizam i kulturu u kabinetu predsjednice opštine Herceg Novi i koordinatorka projekta “Evropska prestonica kulture”, Aleksandar Peković, direktor projekta “Herceg Novi 20/21”, Marko Maršićević, direktor projekta komunikacija Herceg Novi 20/21 i Darko Brlek, direktor Ljubljana festivala i predsjednik Evropske asocjacije festivala.

Herceg Novi je krajem prošle godine, zajedno sa Novim Sadom, ušao u drugi, finalni, krug takmičenja za titulu Evropske prestonice kulture 2021. godine. Odluku o tome koji će od ova dva grada imati privilegiju da bude titular, Evropska komisija će donijeti polovinom oktobra.

Predstavljajući projekat članovi tima istakli su da će 8.septembra Evropskoj komisiji u Briselu predati drugu knjigu za kandidaturu. Na sastanku zaposleni u Javnoj upravi kao i predstavnici NVO sektora detaljnije su upoznati šta to znači za Tivat, Boku Kotorsku i Crnu Goru, koji bi to mogli biti benefiti te kakao bi Grad mogao valorizovati neke originalne i autentične vrijednosti kroz projekat. Inače, Tivat je već  u prvoj fazi prepoznao vrijednosti ovog projekta i zvanično dostavio podršku aplikacije Herceg Novog za Evropsku prestonicu kulture.

Boris Pean: Boka kao regija ima zajedničko ime i more, i ništa više. Evo prilike i u tom smislu…

“Kandidujemo se za 2021.godinu, imamo pet godina pripremnih, a sama realizacija traje godinu dana, tako da je projekat veoma kompleksan. Biti Evropska prestonica kulture znači veliki preporod na socijalnom, ekonomskom i kulturnom planu. Ovo je regionalni projekat, u koji su se uključili, osim Herceg-Novog, gradovi Boke, Cetinje, Budva, Crna Gora i predstavlja mogućnost da se predstavimo cijeloj Evropi, ostvarimo benefite… “ – kazao je između ostalog predstavljajući projekat Aleksandar Peković direktor projekta “Herceg Novi 20/21”.

"Herceg Novi - Evropska prestonica kulture"
“Herceg Novi – Evropska prestonica kulture”

Prezentaciji je prisustvovala predsjednica Opštine, dr Snežana Matijević, predsjednik Skupštine, Ivan Novosel, kao i potpredsjednici opštine, Maslovar i Janović.

Projekat Evropska prijestonica kulture (EPK) je najvažniji kulturni evropski projekat. Započet je 1985. godine na inicijativu Meline Merkuri i Žaka Langa, tadašnjih ministara za kulturu Grčke i Francuske. Do danas, preko 50 gradova Evrope bili su nosioci ove titule.

Dobijanje titule Evropske prijestonice kulture vremenom postaje stvar prestiža i privilegije onih gradova koji su ovaj projekat shvatili kao sredstvo za ubrzan razvoj kulturnog života grada i predstavljanje bogatog kulturnog nasleđa. Ideja projekta zasniva se na pretpostavci o postojanju mnoštva različitih kultura koje treba ojačati, povezati i na taj način uspostaviti uzajamnu koheziju i osjećaj pripadnosti jednom, evropskom,  narodu. S tim u vezi, kultura se posmatra kao pokretač za unapređenje znanja, kreativnosti, a sam projekat kao izuzetna prilika da se grad i regija obnove, da se unaprijedi njihov imidž, da postanu poznati i upečatljivi na evropskoj mapi.

Smanjuju kapitalne izdatke radi većih plata administraciji

0
Tivat,riva,Pine,pogled na Porto Montenegro
Tivat – foto Boka News

Opština Tivat pokrenula je postupak javne rasprave o nacrtu odluke o rebalansu budžeta za 2016. a koja će se naći pred odbornicima na predstojećoj sjednici SO 19.avgusta.

Tako su juče čelnici lokalne uprave održali sastanke sa rukovodiovma organa uprave i lokalnih javnih preduzeća i ustanova, danas su na rasporedu sastanci sa odbornicima i predstavnicima NVO sektora, dok će u četvrtak biti održani okrugli stolovi sa predstavnicima sportskih udruženja, Mjesnih zajednica i sa građanima.

U predlogu odluke o rebalansu ne mijenja se ukupan iznos sredstava koje će lokalna uprava prihodovati u 2016. godini od 18,28 miliona eura, ali se vrši njegova preraspodjela u smislu trošenja, na način da se sredstva opredijeljena za kapitalne izdatke, smanjuju prvenstvo zbog povećanih troškova za plate lokalne administracije. Kapitalni izdaci se sa 11,5 smanjuju na 10, 8 miliona eura, ali će zato porasti toškovi za bruto zarade i doprinose zapoleniima u lokalnoj upravi koji će iznositi 2,12 umjesto prvobitno planiranih 1,8 miliona eura, rashodi za materijal iznosiće 522 hiljade, umjesto 499.500 eura, dok se za preko 40 hiljada eura uvećava se i stavka „rashodi za usluge“.

Više nego duplo u odnosu na prvobitni plan porasli su izdaci za kamate po kreditima koje je Opština preko Vlade uzela za riješavanje otpadnih voda, pa će trošak po tom osnovu ove godine iznositi 250 hiljada eura. Za preko 50 hiljada eura posasli su i izdaci za „transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru“ za što će se potrošiti ukupno 674 hiljade eura. Sa 946 hiljada, na ukupno 1,16 miliona eura povećani su i izdaci za „ostale transfere“, pri čemu je uvedena potpuno nova stavka- dotacija za rad novoizgrađenog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, u iznosu od 207 hiljada eura.

Pohvalno je što je administracija gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS) potpuno odustala od namjere koju je usvajajući prvobitni budžet za 2016. iskazao njen prethodnik, bivši gradonačelnik Ivan Novosel (DPS), da se iz opštinske kase podijeli čak 150 hiljada eura „pozajmica i kredita“ radnicima lokalne uprave koji uskoro treba da se usele u novoizgrađene stanove solidarnosti na Seljanovu.

Aćimović u posjeti KUD-u “Sloga” – Čestitke i podrška u daljem radu

0
Aćimović u posjeti KUD-u “Sloga”
Aćimović u posjeti KUD-u “Sloga”

Predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović i sekretarka za kulturu Tamara Lepetić posjetile su danas KUD „Sloga“ u Đenovićima, gdje su članovima i rukovodstvu tog kulturno umjetničkog društva čestitale na osvojenom drugom mjestu na poznatom Međunarodnom festivalu folklora “Kantonigros” u Kataloniji u Španiji.

Današnja posjeta predsjednice je bila i prilika za temeljnijim upoznavanjem sa radom „Sloge“ i uslovima u kojima stvaraju, ali i pružanjem podrške u svim daljim koracima tog kulturno umjetničkog društva.

Presjednici je bilo posebno drago zbog broja mladih folkloraša koji čine „Slogu“, a koji su, naoružani osmijesima i dobrim raspoloženjem, dočekali predstavnike opštine.

Aćimović u posjeti KUD-u “Sloga”
Aćimović u posjeti KUD-u “Sloga”

Neumoran rad, a potom i uspjesi, predstavljaju jedan od najljepših načina da se predstavi svoj grad i država, ma gdje god bili, poručila je Aćimović, uz želju da svi članovi društva nastave sa radom u skladu sa imenom koje nose – složno.

Predsjednica KUD-a „Sloga“ Ankica Vujinović istakla je da poslednjih godina društvo bilježi konstantan uspon, zbog velikog rada djece i umjetničkih rukovodilaca Željke i Marija Moskova, kao i Bora Miljanića. Vujinović se pohvalila i odličnom saradnjom sa sa Mjesnom muzikom Đenovići i Mjesnom zajednicom.

Aćimović u posjeti KUD-u “Sloga”
Aćimović u posjeti KUD-u “Sloga”

Ona je napomenula da će sledeće godine biti 80 godina od osnivanja „Sloge“, društva kojeg su osnovali mještani Kumbora, Đenovića i Baošića. “Sloga” je prije 31 godinu na istom festivalu postala prvak svijeta u amaterskom folkloru, u konkurenciji 54 društva iz 24 zemlje.

Namjera osnvača društva je bila da se kroz njegovanje kulturne baštine sačuva nasljeđe ovog kraja, ali i da se, prije svega mladi, edukuju, druže i zabave. Danas je aktivno između 120 i 150 članova.

KUD „Sloga“ je nagrađena Oktobarskom nagradom Herceg Novog, poveljom Turističkog saveza Jugoslavije, Poveljom folklora Crne Gore 1975. godine, Ordenom zasluga za narod sa srebrnim mačevima kojim ih je odlikovao tadašnji predsjednik SFRJ Josip Broz Tito, a dobitnici su i mnogih drugih priznanja izloženih u prostorijama društva.

                                                                      

Problemi sa napuštenom stokom i dalje aktuelni – koze na groblju u Gradiošnici

0
Koze na groblju u Gradiošnici
Koze na groblju u Gradiošnici

Iako je prošle sedmice zbog toga došlo do incidenta koji se završio tučom i povređivanjem nekolicine starijih ljudi, nadležni u državi i lokalnoj upravi Tivta, ništa u međuvremenu nisu učinili da riješe problem nenadgeldane lutajuće stoke na području Gradiošnice a koja upada na imanja građana, ali mjesno groblje.         To potvrđuju i najnoviji snimci koza koje su upale na mjesno groblje u Gradiošnici a koje su nam ogorčeni mještani danas dostavili.

Potpredsjednik Opštine Tivat Ilija Janović kazao na je da uprkos njegovim zalaganjima, u proteklim danima ništa konkretno nije urađeno na riješavanju problema oko kojeg mnoge instuticije na državnom i lokalnom nivou međusobno prebacuju odgovornost. Janović je danas trebao da ima sastanak sa glavnom državnom veterinarskom inspektorkom Višnjom Orban, ali do njega nije došlo.

Koze na groblju u Gradiošnici
Koze na groblju u Gradiošnici

„Opština je namjerna da ljudima iz Gradiošnice, Mrčevca i Gornje Lastve koji već godinama trpe štetu na svojim imanjima nadoknadi makar dio nje, ali to nije i ne može biti sistemsko riješenje ovog zaista velikog problema.“- kazao je Janovič još jednom pozivajući državu da napokon adekvatno reaguje jer je zaista neprimjereno da u 21. vijeku lutajuća stoka upada na groblje, osrknavljuje vječna počivališta ljudi ili da nanosi štete baštama, vrtovima i maslinjacima mještana.

Koze na groblju u Gradiošnici
Koze na groblju u Gradiošnici

Zbog fizičkog napada na trojicu starijih mještana koji su sa groblja Sveti Petar u Bogdašićima pokušali tjerari koze, policija je 28.jula podnijela krivičnu prijavu protiv braće Ratka i Dejana Lukovića koji se dovode u vezu sa puštanjem nenadgledane krupne i sitne stoke da luta obroncima Vrmca iznad Tivta. Na problem sa govedima i u novije vrijeme kozama koji bez ikakvog nadzora slobodno pušteni lutaju Vrmcem i upadaju na imanja ljudi u Gornjoj Lastvi, Gradiošnici i Kavču na teritoriji kotorske opštine, već godinama ukazuju mještani od kojih su neki završili i u policiji, odnosno pred tužiocem kada su “uzeli stvari u svoje ruke” i na svojim imanjima ubili nekoliko grla stoke.

Koze na groblju u Gradiošnici
Koze na groblju u Gradiošnici

Sa druge strane “farmeri” koji ovako puštaju svoju obilježenu, ali i stoku bez ušnih markica koja im zvanično “ne pripada”, do sada su se uvijek izvlačili više-manje nekažnjeno, pa je problem narastao do te mjere da se sumnja da su na Vrmac kod tih “farmera” kojima plaćaju simboličnu nadoknadu, stoku počeli dovoditi i ljudi iz drugih krajeva Crne Gore kojima je ovakav vid njenog neodgovornog držanja, jeftiniji od klasičnog uzgoja na farmama. O problem je u nekoliko navrata bilo riječi i među političarima na lokalnom i državnom nivou, a najviše je tome pridala pažnje poslanica HGI u Skupštini Crne Gore Ljerka Dragičević koja je na te teme čak postavljala i poslaničko pitanje premijeru Milu Đukanoviću.

Emir Hadžihafizbegović: Vrećo je seoska varalica …

1
Koštana novi plakat
Koštana novi plakat

Srbijanska glumica mađarskog porijekla Emina Elor iz Novog Sada, zamijeniće u naslovnoj ulozi, kontroverznog bosanskohercegovačkog umjetnika Boža Vreća u pozorišnoj predstavi „Koštana“ koja će premijertu imati u petak, 5.avgusta. Potvrdili su to zvanično juče producenti ove dugo očekivane regionalne pozorišne koprodukcije koju „potpisuju“ Centar za kulturu Tivat, Srpsko narodno pozorište i Studentski kulturni centar iz Novog Sada.

Vrećo je u nedjelju veče iznenada, pravdajući se navodnim zdravstvenim problemima, napustio Tivat i predstavu „Koštana“, autorski projekat reditelja Kokana Mladenovića, u sred završnih proba za premijeru zakazanu za 5.avgust. Kako „Vijesti“ nezvanično saznaju, Vrećo je prethodno uredno pokupio honorar koji su mu producenti uplatili da odigra ulogu Koštane u projektu koji je baš zbog njegovog odabira za naslovnu ulogu, od početka pratila velika kontroverza.

Nakon njegovog odlaska, glumački ansamb predtsve pored Emine Elor, čine Emir Hadžihafizbegovic, Nebojša Dugalić, Emir Ćatović, Milan Kovačević, Radoje Ćupić, Gordana Đurđevic Dimić, Aleksandra Pleskonjić, Danica Grubacki, Nina Rukavina, Jelena Marković I Andreja Kulešević.

Preducenti ne kruju ogorčenje postupkom Vreća kojemu su svi pojedinačno, uključujući I reditelja Mladenovića, najavili tužbe sa pozamašnim zahtjevima za novčanu odštetu. Posebno kivan na kolegu iz Sarajeva je čuveni bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović koji je Vreća nazvao “seoskom varalicom”.

“On je valjda očekivao koncert Bože Vreće. Mogu da shvatim da se on ne razmijući teatar, ne razumijući proces rada u teatru nije se snašao, ali način na koji je otišao, pobjegavši iz hotela ne javivši se producentu, glumcima, govori o tome da se radi o jednoj seoskoj varalici i tako sam rekao za sarajevske medije. Seoska varalica napravi nešto u trenutku i misli da je profitirao.”- kazao je Hadžihafizbegović. Legenda ex YU glumišta je poručila Vreću da “iako je buo njegov poštovalac, više ne želi da ga sretne u životu”. Hadžihafizbegović je dodao da lično ne vjeruje u navodne zdravstvene probleme Vreća “jer tako naprasno se razboljeti u samo dva sata je nešto što je konstrukcija” i  dodao da će producenti  “zbog nanijete štete cjelokupnoj produkciji, tražiti zaštitu autorskih i srodnih prava svih angažovanih pojedinaca”.

“To što će pravno da ga slijedi će biti vrlo traumatično za njega. Mi smo pravili predstavu koja je podrška njemu, njegovoj nekoj transeksualnosti, nečemu što je generalno planetarna predrasuda prema ljudima koji se drugačije osjećaju.” – kazao je Hadžihafizbegović naglašavajući da je stoga posebno razočaran postupkom Boža Vreća.

Omaž Anđelku Stjepčeviću

0
Anđelko Stjepčević
Anđelko Stjepčević

Kulturno zavičajno društvo „Napredak“ i Foto,kino i video klub „Mladost“ iz Gornje i Donje Lastve, u četvrtak sa početkom u 21 sat u Gornjoj Lastvi kod Tivta, prirediće omaž Anđelku Stjepčeviću, poznatom tivatskom fotografskom i filmskom umjetniku i jednom od utemeljivača oba ta društva.

Stjepčević koji je preminuo u aprilu ove godine, bio je jedan od najplodnijih umjetničkih i dokumentarističkih fotografa u Boki, a snimio je sedam dokumentarnih filmova za koje je dobio pet nagrada, među kojima i nagradu „Boris Kidrič“- najveće priznanje koje se kino-amaterima dodjeljivalo u bivšoj SFRJ.

Tim povodm sutra veče će u Gornjoj Lastvi biti priređena izložba dijela njegovih umjetničkih fotografija i projekcija nekoliko Stjepčevićevih nagradama ovjenčanih dokumentaraca.

Demokrate Tivta: Glasači iz južnog dijela grada guše se u zadahu kanalizacionog sistema

0
Đuraševići
Đuraševići

Opštinski odbor Demokrtske stranke iz Tivta oglasio se zvaničnim saopštenjem, koje integralno prenosimo:

„Tivat je dobio novu, apsolutnu vlast, kažu, izborom građana koji u njemu žive. Demokrate su mjesecima prije toga ukazivale da će tvorba apsolutizma biti siguran ishod na tim izborima, jer je neko na to uticao. Potvrđeno je, glasovi građana postali su bitni samo za dvomjesečnu upotrebu. I dok sebe ubjeđuju da su potrošili samo 16000 eura za apsolutizam, mi smo sačekali da se stvari slegnu, kako bi nam svima bilo jasno šta se tu zapravo desilo.

Danas njihovi glasači sami pričaju šta je u stvari istina – ko je dobio obećanje, ko je bio za koga zadužen u prevaspitavanju, a saznaje se ko je čime bio i uslovljen. A novca je potošeno bar dvadeset puta više nego što oni kažu. I sada polako počinje “glodanje”. Previše se obećalo, malo se ostvaruje. Oni pametniji, zagrizli su odmah i sebe situirali. Ovi drugi, neznanci, moraju da čekaju na ponuđene mamce, ali i na apetite koalicionih partnera. Tako da su svi sada ljuti. Imaju apsolutnu vlast, a ništa nisu još ušićarili. Kažu da lokalna uprava glumi “široku”demokratiju pred svijetom, a njih je ostavila negdje po ćoškovima.

Glasači iz južnog dijela grada guše se u zadahu kanalizacionog sistema, napajaju vodom sumnjivog kvaliteta i svakodnevno voze najgorom putnom infrastrukturom. Za koji dan, više neće imati ni gdje da se okupaju. To im je ova vlast dala. I to im je hvala za ovakav izborni rezultat. Možda se pred oktobarske izbore predomisle. Neki sigurno neće, ni tad!

Novo rukovodstvo teško se nosi sa starim kadrovima. Očekivane su, sa razlogom, sistemske i temljne promjene u načinima upravljanja gradom. Za sada ih nema. Najavljivana “sječa knezova”  još uvijek se krčka. Nedostaju kadrovi.  Pripravnička politika nikad smješnija, jer su  pripravnici ljudi sa navršenih 50 godina života. Ali glas je glas, i to ne jedan, nego bar 36! Rebalans budžeta neminovan. Na pomolu ponovo neki novac koji će se trošiti mimo zakona i bespotrebno, a koji se, kroz kolektivizam Skupštine, da bi se izbjegla indidvidualna odgovornost, dijeli određenim pojedincima. Interna revizorka je na redu, da vidimo šta ona savjetuje! Nezgodni su ti interni dokumenti, posebno ako moraju da budu transparentni.“ – kaže se u saopštenju.

H. Novi – otvoren 30. FFHN Montenegro film festival

0
Filmski festival HN
Filmski festival HN

30. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival otvoren je sinoć na prepunoj tvrđavi Kanli Kula.

Uz podsjećanje na istoriju festivala, omaž trojici preminulih filmskih velikana Bati Živojinoviću, Miloradu Mandiću i Draganu Nikoliću, Festival je otvorio glumac Mustafa Nadarević.

HN FF2016
HN FF2016

„Cijelog sam života govorio tuđe tekstove, a sada kad treba govoriti nešto svoje, jednostavno sam blokiran. Prije 30 godina Goran Marković je odnio prvu nagradu sa filmom “Već viđeno”, a ja sam igrao mušku glavnu ulogu. I evo me poslije 30 godina sa nagradom koja mi puno znači – kazao je između ostalog Nadarević, koji je i dobitnik nagrade Direkcije Filmskog festivala Herceg Novi Montenego film, “Milan Žmukić“, za izuzetan doprinos afirmaciji festivala. Nagradu mu je uručio direktor  festivala, Zoran Živković.

Filmski festival HN
Filmski festival HN

Učesnike i publiku pozdravila je predsjednica opštine, Nataša Aćimović, koja je istakla da je Herceg Novi grad koji generiše filmsku umjetnost i koji ima filmski identitet koji uveliko prevazilazi lokalne okvire.

Filmski festival HN
Filmski festival HN

Filmske večeri biće održane na Kanli kuli, Forte Mare, Trgu Mića Pavlovića i bašti kuće Iva Andrića.

Filmski festival HN
Filmski festival HN

Očuvanje tradicije Boke Kotorske – „Orjensko sedlo 2016“

0
Drugo revijalno bucarsko prvenstvo Orjensko sedlo 2016.
Drugo revijalno bucarsko prvenstvo Orjensko sedlo 2016.

Drugo revijalno prvenstvo u bućanju „Orjensko sedlo 2016“ biće održano iduće nedjelje, sedmog avgusta. Kao i prošle godine, mjesto održavanja je bućarski zog na prevoju Orjensko sedlo, kod planinarskog doma (1600m nadmorske visine). To je najviša lokacija u Crnoj Gori namjenski pravljena za bućanje i jedna od najviših u istočnojadranskom planinskom zaleđu.

Izuzetne klimatske prilike omogućavaju ugodnu temperaturu za aktivnosti na otvorenom i u najtoplijem dijelu godine (prošle godine zabilježeno 16 stepeni). Prijave ekipa su u toku, a kako je saopšteno iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, dobrodošli su i svi oni bez takmičarskih ambicija, a koji bi rado obišli zanimljivosti u okolini, vrhove, speleološke lokalitete, istorijska mjesta, ili jednostavno, da guštaju na Sedlu, prateći sportsko dešavanje. I za jedne i za druge obezbjeđen je domaćinski alamaka ručak u planinarskom domu „Orjen sedlo“.

Orjen
Orjen

Na prošlogodišnjem prvenstvu učestvovale su četiri bokeška bućarska kluba: “Val” i “Meljine” iz Herceg-Novog, “Palma” iz Tivta i “Jadran” iz Perasta. Najbolji je bio BK “Val”, drugoplasirani BK “Meljine”, dok je treće mjesto zauzelo BK “Jadran”.

Orjen
Orjen

Ove godine se očekuje rast broja učesnika, ali kako napominju iz Agencije, ne toliko zbog postizanja sportskih rezultata, koliko zbog opšte pozitivne atmosfere druženja u neobičnom planinskom ambijentu. Bućanje na Orjenskom sedlu vide kao očuvanje, ali i produbljenje tradicije svojstvene Boki Kotorskoj, u kojoj gotovo da nije bilo ni sela bez svog zoga i bez svog nedjeljnog okupljanja „da se baci po jedna na buće“.

Organizatori drugog revijalnog prvenstvna u bućanju su Planinarski klub „Subra“, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i novski bućari.