Aktuelni američki predsjednik Joe Biden objavio je da se povukao iz utrke za predsjednika na izborima 5. novembra.
Biden je na društvenim mrežama objavio poruku kojom je zvanično potvrdio da se povlači iz predsjedničke utrke.
Naglasio je da je u najboljem interesu Demokratske stranke da se povuče iz utrke te da se fokusira isključivo na ispunjavanje dužnosti predsjednika do kraja mandata.
“Ovo je bila najveća čast mog života, služiti kao vaš predsjednik. Dok se spremam obratiti naciji kasnije ove sedmice i detaljnije objasniti moju odluku, želim izraziti najdublju zahvalnost svima koji su radili naporno da ponovo budem izabran. Želim zahvaliti potpredsjednici Kamali Harris na tome što je bila izvanredna saradnica u ovom radu. Želim izraziti iskrenu zahvalnost američkom narodu za vjeru i povjerenje koje ste mi ukazali”, rekao je 81-godišnji Biden.
Biden se posljednjih sedmica suočavao sa sve većim pozivima da se povuče zbog zabrinutosti zbog njegovih godina, zdravlja i sposobnosti da vodi državu.
Tradicionalno donatorsko krstarenje Bokom “Rotary Boka Cruise” u organizaciji Rotari kluba Kotor, održano je po šesti put u subotu, 20. jula na turističkom brodu ”Katica”.
Cilj ovogodišnje akcije bilo je prikupljanje sredstava za obnovu Baletsko – plesne sale za djecu i mlade u Kulturnom centru “Nikola Đurković” Kotor. Za ovu svrhu, putem sponzorstava, donacija i učešća u humanitarnoj lutriji, prikupljen je iznos od 4.800 eura.
Predsjednica Rotari kluba Kotor Radmila Beća Radulović, obraćajući se prisutnima, napravila je osvrt na dosadašnji rad kluba i predstavila akcije koje su u toku. Ona je ovom prilikom istakla: “U protekloj godini, stekli smo nove prijatelje i partnere od Italije do Indije i Šri Lanke i dva pobratimska kluba RC Skadar i RC Bari.
Rotari klub Kotor
S ponosom vas obavještavamo da je akcija “Zajedno do Pariza 2024”, koju smo sproveli u partnerstvu sa Crnogorskim olimpijskim komitetom, uspješno sprovedena a njen cilj je bio da se za sve sportske saveze u Crnoj Gori obezbijedi savremena mobilna oprema za rehabilitaciju sportista tokom takmičenja. Za ovu svrhu prikupili smo 22.000 eura. RC Kotor je u protekloj rotarijanskoj godini imao brojna postignuća, uključujući Global Grant “Rotari za preciznu medicinu u Crnoj Gori” u vrijednosti od 41.042 eura, sproveden u partnerstvu sa RC Bari i Medicinskim fakultetom Unverziteta Crne Gore, a već ove godine je u toku priprema prijedloga za 2 nova Global Grant projekta. Na putu smo da ostvarimo našu ambiciju da postanemo 100% Paul Harris Fellow klub a nadamo se da ćemo to ove godine i postići. Prošlu rotarijansku godinu smo završili sa 24 člana a samim početkom ove godine naš klub je postao bogatiji za još jednog člana.Odlučili smo da ovu godinu u većoj mjeri posvetimo kulturi pa smo u tom pravcu današnje humanitarno krstarenje usmjerili ka oživljavanju objekta kulture u našem gradu u kojem su generacije Kotorana savladavale prve plesne korake i i uvježbavale umjetničke tačke, od naših roditelja, nas samih do, nadamo se, budućih generacija”- kazala je Radulović.
Ovom prilikom, pored sponzora, prijatelja i članova porodica, podršku su pružili i Rotari klubovi: Bar, Beograd Skadarlija, Budva, Dubrovnik, Hjuston, Nikola Tesla, Novi Sad, Pljevlja, Podgorica i Ulcinj.
Rotari klub Kotor
Humanitarno krstarenje podržali su sledeći donatori i sponzori: preduzeće “ALL ING” d.o.o Kotor, advokatska kancelarija Radmila Muck Radičević, “FIZIO CENTAR’’ Tivat, ginekološka ordinacija “FILIA“ Tivat, “Koložunj d.o.o“, “Školjke Boke”, Restoran “Bonaca”, Restoranu “AS’’, Restobaru “Teraca’’, Hemijska čistionica “Limili”, poslastičarnica “Catarissimo”, konoba “Ćatovića Mlini’’, “Beauty room” – hotel “Alkima’’, “Burger House” – Poslovni Centar “Vukšić’’, restoran L&M Budva, Meridian DMC/ “El Gusto International Beer Garden” Bečići, Aromaterapeut Sanja Batuta, frizerski salon “Olja’’, salon ‘‘Nađa’’, butici “Lisca CG”, “Menda kids’’ shop Kotor, restoran “Al Posto Giusto” – Porto Montenegro, Nađa Miranović, Nikša Miljanić, Uzgajivačnica školjki “Profesional Medic” te Rotari klubovi Bar, Budva, Pljevlja i Ulcinj.
Ovo krstarenje je bila svečana prilika za uručenje Rotari značke novom članu RC Kotor, Vladanu Baroviću.
Za muzički program i dobru atmosferu pobrinuli su se članovi klape “Castel Nuovo” dok su violinistkinja Jelena Jovović i čelistkinja Teodora Uskoković, nastupile za goste humanitarnog krstarenja na ostrvu Gospa od Škrpjela.
Saobraćajne gužve predzadnjeg julskog vikenda gotovo su paralizirale pogranična naselja Konavala, potvrđuju nam vozači koji su svjedočili nepreglednim kolonama vozila duž Jadranske magistrale.
Prema zvaničnim informacijama HAK-a na graničnom prelazu Karasović na izlaz iz Hrvatske prema Crnoj Gori čeka se četiri sata. Kilometarske kolone su i na GP Vitaljina – Kobila za izlazak iz Hrvatske.
Na ulaz u RH iz CG čeka se dva sata.
– Još od jučer oko podne istočni dio Konavala gotovo je pa blokiran vozilima, najčešće albanskih registracija. Čak je i Gruda u nekoliko navrata bila skroz neprohodna – kažu nam svjedoci koji su jučer primijetili kako se u adventskoj kućici u Vitaljini iscrpljenim putnicima dijelila voda, javlja Dubrovački vjesnik.
Koncertom „Veče kamerne muzike” sinoć su svečano zatvoreni 41. Dani muzike u Herceg Novom. Pijanista Boris Kraljević, violinista Vujadin Krivokapić, violončelista Filip Tomić i sopranistkinja Milica Zdravković biranim djelima Betovena i Šuberta pobrali su gromoglasne aplauze publike u dvorani Park i na najljepši način zaokružili desetodnevni program u čast umjetničke muzike.
Umjetnički direktor festivala, pijanista Boris Kraljević istakao je da je završni koncert Dana muzike predstavio ono što je esencijalno austrijsko-njemačka, bečka kamerna muzika.
„To je bio vrlo reprezentativan program koji je naša publika ocjenila odličnim i srećan sam zbog toga. Na Danima muzike predstavio sam se i kao solista sa simfonijskim i kamernim orkestrom, u resitalima, najrazličitijim kamernim formacijama, ali mislim da je Veče kamerne muzike bilo interesantno, negdje i potrebno jer predstavlja ultimativni kvalitet kada je muzika u pitanju”, kazao je prof. Kraljević.
Nije krio zadovoljstvo zbog novog susreta sa hercegnovskom publikom ističući da istu emociju dijele i gosti festivala.
„To dobro znam, jer oni vole Dane muzike, još više Herceg Novi i rado mu se vraćaju, a ja najradosnije”, istakao je prof. Kraljević.
Uz zahvalnost pokroviteljima i nadu da se saradnja nastavlja, otkrio je da su pripreme programa za 42. Dane muzike već počele.
„Vjerujem da će koncept Dana muzike osmišljen prošle godine povodom jubileja postati tradicija, da će publika uživati u programima koje predlažemo na više lokacija, što je takođe tradicija festivala i nadam se da će koncerti na Kanli kula, koja je uvijek fantastično posjećena, postati tradicija. Odlično su bili posjećeni i ostali koncerti u dvorani Park i Muzičkoj školi i to me raduje. Pripreme za 42. Dane muzike su počele, a uz razumijevanje i podršku pokrovitelja, nadam se da će to biti na radost mnogobrojne festivalske publike”, zaključio je prof. Kraljević.
Deset dana slavljena je umjetnička muzika u Herceg Novom, a publika uživala u umjeću svjetskih i novskih umjetnika, kazao je na zatvaranju Dana muzike predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović.
„Odabir programa koji je i ovog puta znalački uradio pijanista, Novljanin Boris Kraljević, umjetnički direktor Dana muzike, donijeli su pravi omjer svjetskog i novskog. Imali smo spektakl uz maestra Bojana Suđića na Kanli kuli, pa nevjerovatnu priliku da čujemo jednog od najvećih kamernih pijanista današnjice, Konstantina Bogina i sopranistkinju Mimomiru Vitas iz klase Novljanke Brune Špiler. Uz to, Herceg Novi je pokazao da ima nevjerovatnu snagu u umjetnicima koji tu žive i rade, što je potvrđeno kroz koncert profesora novske muzičke škole i talente na Podijumu mladih. Upravo se u tom spletu iskustva onih koji vladaju svjetskim koncertnim scenama i onih koji će tek zakoračiti na njih, pronalazi posebno bogatstvo Dana muzike”, kazao je Otović.
U ime Opštine Herceg Novi zahvalio je organizatorima, producentima i umjetničkom direktoru Kraljeviću za još jedne veoma uspješne Dane muzike.
„Hvala za upornost i istrajnost, zalaganje i entuzijazam. U to ime i našu jasnu misiju da razvijamo kulturu na svim nivoima i svim segmentima umjetnosti, Opština Herceg Novi biće i dalje podrška festivalu i temelj njegovog postojanja. Trajati duže od četiri decenije dovoljan je dokaz da se kvalitetna manifestacija održava na pravom mjestu, a na svima nama je da Dane muzike razvijamo i učinimo još boljim i popularnijim. Uz veče kamerne muzike završavamo niz od sedam veličanstvenih koncerata za deset dana! Do novog izdanja naredne godine, muzika neka nas spaja i raduje”, kazao je Otović.
Pokrovitelji Dana muzike su Opština Herceg Novi i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, izvršni producent JUK Herceg fest, a tradicionalni sponzori su Turistička organizacija HN, hotel Sun Resort, Institut „Dr Simo Milošević“.
Potres magnitude 5,3 po Richteru pogodio je zapadni dio turističkog otoka Krete, objavio je Institut za geodinamiku u Ateni u nedjelju.
Potres se dogodio u 7:02 sati po lokalnom vremenu u blizini lučkog gradića Palaiochora, a epicentar mu je bio 18 kilometara ispod morskog dna.
Ovom većem potresu prethodili su brojni manji u regiji. Grčka agencija za civilnu obranu nije imala informacija o žrtvama ili oštećenim zgradama, a upozorenje na tsunami nije izdano.
– Promatramo fenomen i još ne možemo reći je li ovo bio glavni potres, rekao je seizmolog Gerasimos Chouliaras za grčki javni radio ERT.
Mnoge ljude je potres probudio. Osjetio se u velikim dijelovima Krete, izvijestila je televizijska kuća.
Afrička i europska ploča susreću se ispod morskog dna južno od Krete, što uzrokuje snažne potrese.
Ovako kako ga održavamo, on radi perfektno i mogao bi još 300 godina raditi, ako se bude održavao kako treba, kaže Ljubomir Homen, Meštar od Sata kotorskoga
Zgradu Sat-kule na Trgu od oružja u Starom gradu Kotoru nagrizlo je vrijeme – zbog oštećenih fuga koje ne povezuju dobro kamenu građu, voda ulazi unutra i dovodi u opasnost očuvanje vrijednog mehanizma Sata, koji neumorno otkucava vrijeme već tri vijeka. Sat neumorno kuca zbog toga što u u Kuli već 300 godina ima vjerne čuvare- “meštre od ure”, koji mu svojim posvećenim radom ulivaju dah života.
Otac i sin, Ljubomir i Mirko Homen, dolaze svakoga dana sa Mula da otvore urarsku radnju u Sat-kuli, da naviju satni mehanizam, očuvan u izvornom obliku iz XIX vijeka. Usput objasne radoznalim turistima koji se interesuju za ovaj spomenik kulture da nije bezbjedno da se penju kroz kulu, gore, te im ukratko ispričaju istoriju Sata, koja je u stvari hronika familije Homen. To je ono zbog čega bi i urarski zanat Homena trebalo da ima poseban status kao nematerijalno dobro od značaja za Grad, poput Gradske muzike Kotor, osnovane 1842. godine i SPD “Jedinstvo” 1839 Kotor.
Zapravo, Kotorski Sat kuca od 1602. godine, kada je postavljen na kamenu kulu, a kada je nakon dugo vremena stao 1865. godine, iz Austrije je po naredbi cara Franja Josipa stigao meštar Franjo F. Homen (1841-1915), Ljubomirov pradjed, koji je opravio sat i učinio da on i dalje otkucava vrijeme kotorsko. To su u narednim vjekovima činili i njegov sin Robert i potom unuk Mirko, a danas to naslijeđe održava osamdesetogodišnji Ljubomir Homen, koji uz pomoć sina Mirka Homena ne dozvoljava vremenskim i društvenim neprilikama da naude ovom vrijednom spomeniku kulture, značajnom ne samo za Grad, nego i za familiju Homen.
Franjo, Robert i Mirko Homen
Pravi raritet je to što Sat radi na stari mehanizam, konstruisan prije tri stoljeća. Nije zamijenjen elektronikom, kao na većini satova na spomenicima kulture u regionu i svijetu. Građani/ke Kotora bi trebalo da budu ponosni na to, a da „gradski oci“ nagrade ljude koji su doprinijeli očuvanju ovog naslijeđa.
Kapetan duge plovidbe Mirko Homen, koji je ime dobio po svom djedu, takođe kotorskom uraru, svakodnevno oko osam ura ujutru, prije no što pođe na posao, navija satni mehanizam umjesto oca, kome u devetoj deceniji života nije lako penjati se uza skale do vrha kule, gdje je „ušuškano“ srce Staroga sata. Ljubomir, pak, koji je sat održavao i navijao ga 70 godina, od kako je krenuo na zanat, redovno podmazuje zupčanike i brine o Satu sa ljubavlju koja mu je ugrađena odmalena, a koja mu je „s koljena na koljeno“ prenešena od prađeda, đeda i oca. Brine on o satu koji je opšte materijalno dobro zajednice, a istovremeno ga osjeća kao poveznicu sa precima. Sat je „živ“ zahvaljujući zanatu, te su i samo znanje, vještina i umijeće sajdžije/urara sami po sebi takođe nematerijalna vrijednost, i to vrlo rijetka danas.
Kamena kula na koju je sat postavljen 1602. godine, zaštićeni je arhitektonski i istorijski spomenik kulture, najprepoznatljiviji motiv u Starom gradu Kotoru, prvi koji još sa Vrata od Mora ugleda svaki čovjek čim kroči na glavni gradski trg srednjovjekovnog grada pod zaštitom UNESCO-a. Ali, zanat sajdžije nije zaštićen i on polako nestaje pod uticajem digitalne tehnologije. Vrlo malo ljudi donosi svoje časovnike na popravku, sve je manje takvih „intervencija“, kaže Ljubomir i dodaje da uvijek radi „neke sitnice“ – promijeni bateriju, opravi poneki stari zidni sat, ali to je rijetko.
Zanimljiva je postavka starih satova okačenih na zidu, svaki je ispravan i radi – najstariji sačuvan je od prije 250 godina, „mlađi“ imaju 100-150 godina. Tu je uredno raspoređeni minijaturni alat postavljen na radom pultu, velika lupa sa debelim staklom za uveličavanje sitnih satnih mehanizama prikačena sa strane, uramljene fotografije predaka koji su utkali svoje živote u biće ovoga grada… skale na rasklapanje sa strane, koje vode na prvi sprat, a tamo – improvizovana izolacija od vlage: stiropor prekriven najlonom, a pored prozorskog okna lavori za skupljanje kišnice…Još jedan sprat i drvene skale naviše prolaze ispod klatna sa teškim tegovima, pa još jedne drvene skale i dolazimo u prostor gdje je postavljen fantastični bezvremeni mehanizam za mjerenje vremena…
Neumorno radi 300 godina
Kada je zemljotres 15.aprila 1979.godine zaustavio kazaljke Sata u sedam sati i devetnaest minuta, Ljubomir Homen je popravio uništeni mehanizam, namjestio kazaljke, a tegovi koji su pali podignuti su i „srce grada je ponovo počelo da kuca“. Kula je tada potpuno bila napukla i kasnije nije konzervirana profesionalno.
-Trebalo bi da vlasti zaštite zgradu Sat-kule, da ne ulazi voda unutra. Zgrada je uništena, nije fugovana kako treba kad su pošli da je restauriraju, napola su to uradili, te ulazi velika voda i sam objekat je u opasnosti. Mehanizam star 300 godina svaki dan se navija i, dok sam ja tu, biće tako, nema potrebe da se išta mijenja. Stari mehanizam ima velike tegove koji ga pokreću, ti tegovi se navijaju svaki dan i održava se sat, podmazuje se, mijenjaju se lažaji, popravlja se ako se nešto pohaba. Sve to radim uz podršku sina. Ovako kako ga održavamo, on radi perfektno i mogao bi još 300 godina raditi, ako se bude održavao kako treba, svaki dan sam tu, bez obzira na sve, kaže Ljubomir za Boka News.
Građani se sjećaju i dana kada sat nije otkucavao prije nekoliko godina, a to je bio dan kada je Ljubomir bio bolestan- njegov sin je tada bio kod njega u posjeti u bolnici i toga dana nije bilo ikoga da navije sat. Ali zato je proradio idućeg dana, na radost „komunitadi“.
-Sin Mirko najvije sat svaki dan, tako da se ja ne moram penjat. Ime je dobio po mom moj ocu, koji je to isto radio, kao i moj djed Robert Homen i moj pradjed Franjo F. Homen, priča nam Ljubomir, pokazujući uramljene fotografije predaka, dijelom oštećene zbog velike vlage. Kada je njegov pradjed Franjo Homen popravio Sat, zavolio je Grad i, umjesto da se vrati u Grac, ostao je da živi i radi u Kotoru, gdje je osnovao porodicu. Imao je diplomu „profesora-urara“, koju mu je carskim dekretom odobrio Frano Josip. Održavao je besplatno Kotorski sat, a austrijske vlasti su mu odobrile da otvori urarsku radnju u prizemlju Sat- kule, bez plaćanja rente. Danas u 21. vijeku u Kotoru živi peta i šesta generacija Homena, svuda po svijetu imaju puno rođaka i nasljednika. Ljubomirov brat je u Izraelu, bavi se brodogradnjom, a među bližnjima je i dirigent Robert Homen, sin Miroslava Homena.
Carski dekret – original
PLAĆA DOZVOLU ZA RAD
Moderno doba donijelo je tehnološku revoluciju, a urarska radnja danas funkcioniše po istom principu kao u doba Austrougarske.
– Ovdje na zidu su dozvole za rad, to je sad novo, plaćam porez i sve obaveze prema Državi iako sam u penziji, kao da sam tek otvorio radnju- imam fiskalnu kasu, sve te „komplikacije“ i izvještaje o poslovanju, mada je zarada nikakva, ovo sve radim iz ljubavi prema svojim precima. Dozvola košta više nego moja penzija od 450 eura, to je veliko opterećenje za mene, ali sin- kapetan mi pomaže, tako da izlazimo na kraj. Umjesto zakupa održavam sat i zato lokalnoj vlasti ne plaćam kiriju, inače, sve ostalo plaćam. Svaki mjesec podnosim izvještaj i prikazujem koliko sam imao prometa, fiskalne kase i komplikacije koje nisu potrebne u ovakvim zanatima. Zanati su izumrli, urara skoro da i nema, a ja volim da sam tu i volim da radim ovo, kaže nam Homen.
Ljubomir Homen, čiji su austrijski preci vezali svoj život, ljubav i sudbinu za ovaj grad, danas nema nikakav povlašćeni položaj u lokalnoj zajednici. Iako se radi o memorijalnom objektu koji nosi prelijepu priču iz prošlosti, iako Homen, kao penzioner i jedini urar širom Boke Kotorske održava sat u interesu zajednice i nema privatne materijalne koristi od toga, odredbama kotorske vlasti on mora da plaća dozvolu za rad i sve poreze koje država od njega traži. On to uredno čini, iako njegove zasluge i dostignuća njegovih predaka prevazilaze ove „tako prizemne“ stvari.
Odrečno odgovara na naše pitanje da li ima podršku lokalne vlasti ili, možda, Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
–Vrlo malo vode računa, uopšte im nije stalo do zgrade niti do mehanizma. Išao sam tamo u Opštinu i molio da se zgrada fugira da ne ulazi voda, ali, ne pomaže, ništa nisu napravili, kaže nam Ljubomir.
Ljubomir Homen svaki dan otvara vrata radnje
Brilijant za sat
Franjo Homen se bavio izradom satova i inovacijama u mehanizmu sata, te je jedan takav, koji je sa jednim navijanjem mogao da radi cijelu godinu (u to vrijeme ekskluziva), poklonio caru Franju Josipu tokom njegovog boravka u Kotoru. Taj sat se i danas čuva u Muzeju Beča. U carskom dekretu upućenom Franju Homenu 21. juna 1875.godine, a koji stoji na počasnom mjestu u urarskoj radnji Ljubomira Homena, piše: „Obavještavamo vas da je Njegovo Veličanstvo odlučilo da Vam ljubazno zahvali na primljenom daru, satu s novim mehanizmom koji ste izumili, na taj način da Vam udijeli vrijedan carski poklon-briljant”.
Muzičari i urari
Otkako se utemeljila u Kotoru, familija Homen je uporedo razvijala urarski zanat i muzičku umjetnost. Svi su mahom bili članovi Gradske muzike Kotor.
-Naša familija je tradicionalno muzički obrazovana, svi iz moje porodice – i moja djeca- dvije ćerke i sin, supruga i ja, svi smo završili muzičke škole. Ćerka Anđela završila je fakultet i sada je profesor u Muzičkoj školi u Tivtu, gdje je i dirigentkinja više horova. Sin je kapetan duge plovidbe, sad momentalno drži predavanja za pomorce u Tivtu. Ja sam oko 40 godina svirao klarinet u Gradskoj muzici Kotor i uporedo se bavio ovim zanatom. Sada je na mladima da rade, poručuje Ljubomir Homen.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) nabavila je stambeni kontejner za potrebe Odsjeka za traganje i spašavanje na moru, odnosno za boravak posade i smještaj SAR opreme, saopštili su iz UPSUL.
Kontejner je smješten u AD Marina Bar.
-Ovo preduzeće nam je obezbijedilo lokaciju na kojoj je postavljen objekat UPSUL-a, koji će koristiti spasioci koji dežuraju 24 sata dnevno, sedam dana nedjeljno, tokom čitave godine.
Nabavkom ovog stambenog kontejnera, radni uslovi spasilačkih jedinica UPSUL podignuti su na veći nivo, a njihovo reagovanje na pozive za opasnost sa mora biće brži i efikasniji-dodaju iz UPSUL.
Ovaj stambeni kontejner nabavljen je u cilju unapređenja sistema Službe traganja i spašavanja na moru, a sredstva su obezbijeđena iz donacije Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore (ACV).
Pored kontejnera, iz donacije ACV nabavljena je i specijalna oprema sa spasioce za boravak na moru koja ima visoke standarde zaštite od UV zračenja.
Uprava pomorske sigurnosti
-Takođe, posebno ističemo i nabavku SAR lutke, koja je u skladu sa IMO standardima za uvježbavanje spasilačkih timova, gdje ulažemo u konstantnu obuku ljudstva kao ključan faktor za spremnost u hitnom reagovanju.
Nastavićemo da unapređujemo opremu i uslove za traganje i spašavanje na moru, a sve u cilju brzog odgovora na pozive i podizanja bezbjednosti plovidbe-poručili su iz UPSUL.
Jedan od strateških ciljeva Tivat Music Festivala je promovisanje, upoznavanje i edukovanje publike o jednom kompleksnom, sveobuhvatnom žanru koji spaja više umjetnosti u jedno, kao što je opera. Operski koncerti, resitali i priče kao jezgro programa su ono što karakteriše ovogodišnje izdanje Festivala. Koncert koji tivatska publika željno iščekuje je resital naše sugrađanke, mlade perspektivne crnogorske sopranistkinje Antonie Vučinović. Ona će nastupiti 23. jula u 21 sat u Velikoj sali CZK Tivat, u pratnji Ane Mihaljević na klaviru, na koncertu pod nazivom „Tivtu s ljubavlju”.
“Opera, žanr koji je nastao krajem 16. vijeka, svojim razvojnim putem i bogatom istorijom, kao i uticajem koji je imala na kulturnoj sceni, zauzima izuzetno važno mjesto u muzičkoj umjetnosti. Svjesni trenutne situacije na crnogorskoj kulturnoj sceni u kojoj ovaj žanr još uvijek nije pronašao svoje stalno mjesto, smatrali smo da je neophodno dati priliku crnogorskoj publici da se bolje upozna sa njim, a naročito kroz predstavljanje umjetnica iz Tivta i naših krajeva, podržavajući ujedno žensko stvaralaštvo”, izjavili su iz PR službe Festivala.
Antonia Vučinović rođena u Kotoru, a trenutno student treće godine jednog od najprestižnijih univerziteta na svijetu, Univerziteta za muziku i scenske umjetnosti u Beču, u klasi profesorice Laure Aikin, interesovanje za muziku i scenu pokazuje još od malih nogu. Iako mlada, iza sebe već ima brojne nagrade na takmičenjima, kao i nastupe i angažmane u sklopu različitih produkcija. Sa 18 godina imala je priliku da učestvuje u operi “Boemi” Đuzepea Verdija, sarađujući sa dirigentom Albertom Veronezijem i režiserom Andreom Tokiom. Decembra 2023. debitovala je u ulozi prve dame u Mocartovoj operi “Čarobna frula”, a potom i nastupila u ulozi Grofice u njegovoj operi “Figarova ženidba”. Na koncertu „Tivtu s ljubavlju” izvešće odabrane arije i solo pjesme nekih od najvećih kompozitora, kao što su Mocart, Pučini, Rosini, Šubert, Štraus, Dvoržak, Rahmanjinov i Ćilea. Raznovrsnost programa u Antonijinom izvođenju sprovešće publiku kroz spektar ljudskih osjećanja.
U ulozi klavirske saradnice, na sceni će joj se pridružiti Ana Mihaljević, pijanistkinja koja je u karijeri dugoj skoro dvije decenije održala preko 100 koncerata kao solista i u kamernim sastavima, kako na domaćoj tako i na internacionalnoj sceni, sarađujući sa najvećim evropskim i svjetskim izvođačima kao što su Janoš Balint, Peter-Lukas Graf, Dejan Gavrić, Feliks Rengli, Aleksandar Tasić i mnogi drugi. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji na Cetinju, a radi kao profesor klavira u muzičkoj školi „Vida Matjan” u Kotoru i klavirski saradnik u muzičkoj školi u Tivtu.
Koncert, koji je bio najavljen za 24. juli na istoj lokaciji, pod nazivom „Žensko pismo”, nažalost je otkazan, zbog bolesti sopranistkinje Ljiljane Lišković, koja je trebalo da nastupi uz klavirsku saradnju Oleksija Molčanova.
Prvo izdanje Tivat Music Festivala održava se na više lokacija u Tivtu i bokokotorskom zalivu, od 18. juna do 12. avgusta, u partnerstvu sa Centrom za kulturu Tivat, uz podršku zlatnog sponzora Coca-Cola HBC Crna Gora, te kompanija Luštica Bay, Porto Montenegro, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Regent Montenegro i drugih značajnih sponzora, partnera i prijatelja iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o aktivnostima Festivala mogu se pronaći na internet stranici www.tivatmusicfestival.com i putem društvenih mreža Facebook i Instagram na @tivatmusicfestival, odnosno #tivatmusicfestival.
Dužinu od 21 km učesnici maratona isplivali su za 7h 30min. Na startu, u mjestu Bigova, plivače su ispratili mještani, a tokom plivanja su imali dosta problema zbog, kako ističu organizatori, anarhije na moru.
“Međutim dobro organizovam pratnjom smo uspjeli da bez većih problema isplivamo cijelu distancu. Na cilju u Pizani su nas dočekali mještani i potpredsjednica Opštine Budva Jasna Dokić koja je pozdravila sve učesnike”, kazao je Luka Vučković za RTV Budva.
Uslovi na plivanju su bili izuzetno teški, jer su, kako navodi Vučković, plivali skoro pola maratona u kontrastruji.
“Moramo da se zahvalimo svim plivačima, pratnji, doktoru, farmaceutu, psihologu na ogromnom doprinosu da bi zajednički uspjeli da realizujemo jedan ovakav događaj”, kazao je Vučković.
On je uputio apel svima koji su u mogućnosti da uplate novac Dnevnom centru “Biseri”, N.V.O “Puževa kućica”, Domu starih “Sveti vid”.
“Onoliko koliko ko može, jer kad bi svi pomogli po malo bili bismo mnogo bolje društvo. Djeluj lokalno, misli globalno”, poručio je Vučković na kraju.
Učesnici humanitarnog plivačkog maratona su Milija Bulatović, Dragan Jovanović, Ruben Vergara, Luka Vučković, Blanka Đurašević, Krsto Proroković, Vladimir Stevović, Dušan Dapčević, Ado Gargović, Goran Nedović, Miodrag Vuksanović, Jovan Plavšić, Goga Vujović, Snježana Sarajkić, Stefan Bjelić i Bojana Živković.
Trener je Luka Zenović, Dragan Gazivoda, Ana Lopičić, Marija Duletić, Aleksandar Tanović, dok su u pratnji Peco Rađenović (koordinator), Zano Vučković, Željko Dapčević, Vlado Duletić, Vanja Smailagić, Rajko Kuzman, Aleksandar Jovanović, Mišo Vukoje, Milica Damjanović, Anita Šabotić, Marijana Božović, Ksenija Damjanović, Mirko Vujičić, Laura Vučković, Ivana Liješević.
