Splitsko podmorije – vratio se jastog

0
Jastog
Jastog

Vratio se jastog u podmorje Splita, a di je bija! – i ovako možemo najaviti odlične vijesti koje nam stižu iz splitskog podmorja, a donose nam ih članovi podmarjanskog Podvodnog istraživačkog kluba “Mornar”. Tijekom zadnjih nekoliko tjedana na čak četiri lokacije od punte Marjana prema istoku grada, na dubini od 18 do 25 metara, “Mornarovi” ronioci primijetili su jastoge težine do jednog kilograma.

Ovaj rak, inače iznimno popularan zbog svog ukusnog mesa, u Hrvatskoj još znan i kao prug, doslovce je preko noći 1979. godine nestao iz splitskog akvatorija. Presudile su mu Mediteranske igre u Splitu, a s njima i tone i tone zemlje koje su se vadile za potrebe gradnje sportskih objekata i marjanskog tunela. I završavale u pličinama priobalnog splitskog pojasa.

– Ta je zemlja poremetila ravnotežu, zamutila je more, stvorila je ogromne količine mulja koji se dugo, polako taložio. U kratkom su roku iz priobalnog područja zbog tog meteža nestali jastozi i brojne druge vrste riba, puno lipih bokuna koji su do tada tu obitavali. I evo nas, 37 godina nakon MIS-a, i s jednom izvanrednom viješću o povratku jastoga u svoj stari kraj. Nismo se mogli načuditi da su opet tu, bili smo presritni, čak smo i čekali s objavom priče da bismo bili sigurni da to nije neka slučajnost. Promislili smo kako je možda neki primjerak zaluta. Ali nije, vratili su se, ima ih i lipe kilaže, čak su i mrijest napravili – kaže Ivan Bronzović, predsjednik Kluba “Mornar”.

Nije poanta samo u uprizorenju jastoga, to je odlična vijest, no još veća od nje je potvrda da se pred nama nalazi čisto, dobro splitsko podmorje. I da se priroda, nakon skoro četiri desetljeća od grubog nasrtaja na njezine pličine i dubine, opet unormalila. Mornarevci koji svakodnevno patroliraju ovim lokalitetom kažu da nije samo jastog došao na svoje staro mjesto. Pojavile su se i velike, obilate trlje, došla je i hobotnica…

Višani sami presudili jastozima

– Evo primjera, i to su sve vidjeli naši članovi, koji su se doslovce s obnovljenom faunom susretali oči u oči. Naletili su na trlje od po pola kila nama pred nosom. U uvali Baluni prije nekoliko dana viđena je hobotnica od sedan kila. Prije deset dana u splitsku Gradsku luku uletilo je četiri, pet tuna, svaka težine do 50 do 60 kila. Usrid rive su došle, jurile su za manjom ribom. Prije malo vrimena, pričaju mi kolege koji su se vraćali s Hvara, tu u Splitskim vratima naletili su na jato tuna. Kažu da ih je bilo na stotine, kvintale, u radijusu od kilometar. Drago nam je, fond se obnavlja, riba dolazi di je dugo nije bilo. To su dobre vijesti – kaže Bronzović.

A kada smo već kod jastoga, podsjetili smo ga na muke viških ribara koji se već dugo tuže kako jastoga, kojih su nekada vadili na kašete i kašete, sada ima jedva za jednu dobru večeru. Niti za lijek, vele otočani. Bronzović je odmah replicirao kako se nemaju što tužiti jer su zbog nekontrolirana ulova sami krivi što je jastog doslovce desetkovan.

– Što su tražili, to su i dobili. Hvatali su jastoge nemilo, devastirali su riblji fond, vadili su iz mora sve što im je došlo pod ruku. I što se dogodilo, vađenjem primjeraka koji se nisu ni omrijestili izgubili su mlađ. Sami su presudili svojoj djelatnosti, ali najgore je što su napravili štetu prirodi – kaže Bronzović.

www.slobodnadalmacija.hr

Muzej grada Perasta – posjeta delegacije TIKA

0
Muzej grada perasta posjeta delegacije
Muzej grada perasta posjeta delegacije

Muzej grada Perasta u srijedu je posjetila delegacija Turske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj TIKA u Crnoj Gori na čelu sa koordinatorom Ahmetom Altunom.

Povod posjete je nastavak prethodno saradnje na prevođenju arhivske građe sa osmanskog na crnogorski jezik.

Na sastanku su direktor OJU Muzeji Kotor Andro Radulović i Ahmet Altun dogovorili da se prevedena dokumenta izložbom predstave široj javnosti početkom naredne godine – kaže se u saopštenju iz Muzeja grada Perasta.

 

Dobrota – ruše i parapete, graditeljsko nasleđe …

2
Dobrota -rušenje parapeta - foto Radio Kotori
Dobrota -rušenje parapeta – foto Radio Kotori

“U Dobroti na donjem putu kod palaca Dabinovića srušen je parapet. Molim vas da, ukoliko ste u mogućnosti, objavite ovu vijest kako bi neka od nadležnih institucija možda reagovala” – stoji u pismu slušaoca Radio Kotora koji se obratio u namjeri da skrene pažnju javnosti na tretman parapeta kao našeg graditeljskog nasljeđa.

Više puta je Radio Kotor upozoravao na krađe kamena i oštećenja parapeta uz put Muo – Stoliv, a sada u srcu Dobrote vidimo kako, pretpostavljamo “investitorski”, parapet uklanja kobra.

Dobrota -rušenje parapeta - foto Radio Kotori
Dobrota -rušenje parapeta – foto Radio Kotori

Očekujemo odgovore nadležnih…

Kameni parapeti su jedno og glavnih obilježja tradicionalne primorske arhitekture u ovom dijelu Boke koji je, inače, pod zaštitom UNESCO-a.

Apel iz opštine Herceg Novi – zaštitimo palme…

0
Park Boka
Park Boka

Opština Herceg Novi poziva sve građane da ozbiljno shvate upozorenja i ako u svom dvorištu imaju palmu zakažu tretman radi zaštite od takozvanog “crvenog surlaša”.

Ova štetočina prijeti da kroz nekoliko godina uništi sve palme i na taj način promijeni sliku našeg grada.

Lokalna uprava preduzima mjere kako bi bile tretirane palme na javnim površinama. Da bi se postigao pravi efekat – spasile sve palme, građani i pravna lica koja ih imaju u svojim dvorištima, moraju učiniti isto, jer se “surlaš” brzo širi sa stabljike na stabljiku.

Cijena tretmana jedne palme je 10 eura. Takav tretman potrebno je ponoviti tri puta u razmaku od oko 40 dana, a u dogovoru sa licenciranom firmom koja ga obavlja. Preventivnim i brzim djelovanjem moguće je za 30 eura spriječiti da se pošast proširi na stabla stara po više decenija i vrijedna više hiljada eura.

Za takozvanu dendrohirurgiju na teritoriji naše opštine licencirani su: preduzeće “Komunalno stambeno”  (kontakt telefon: 031 324 999), poljoprivredna apoteka „Zožeta“ (kontakt telefon: 031 324 277) i poljoprivrena apoteka „Kalia“ (kontakt telefon: 067 629 758).

Građani ne bi smjeli preduzimati aktivnosti bez saglasnosti i naloga Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi, jer je upravo samoinicijativno tretiranje najpogodniji način da se štetočine prošire na druga stabla. Prema nalogu Fitosanitarne inspekcije do daljnjeg je zabranjeno orezivanje palmi, što na terenu kontroliše Služba komunalne policije.

Opaki štetni oganizam živi u unutrašnjosti palme. Larve se hrane u tkivu najmlađeg lišća, a u stablu prave tunele i šupljine. Liječenje je moguće samo ako se stabla hemijski tretiraju u najranijem stadijumu razvoja ovog parazita.

Ukoliko primjetite bilo kakve promjene na vašim palmama – mlade grane izgledaju kao makazama iskrzane, opadaju listovi, rozeta palme počinje da klone, odmah obavijestite Sekretarijat na broj 031 321 052 / lokal 264, da biste dobili potpune informacije i savjete o daljim koracima.

Takođe, molimo da na isti način reagujete ako primjetite promjene na susjednim palmama, koje nijesu vaše vlasništvo, kako bi se spriječilo širenje “surlaša”.

 

Tivtu potrebna dodatna količina vode

2
Panorama Tivat-Luštica
Panorama Tivat-Luštica

Tivatsko preduzeće “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. počelo je pregovore sa JP “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” iz Budve o isporuci dodatnih količlina vode Tivtu iz sistema Regionalnog vodovoda (RV).

Tivćani imaju potrebu za dodatnim količinama vode sa izvorišta Bolje sestre na Skadarskom jezeru, zbog čega se pregovara o aneksu postojećeg ugovora. Prema njemu, tivatski “Vodovod” sada dobija 30 sekundnih litara vode iz RV u zimskom peridou, odnosno 50 sekundnih litara tokom ljeta.

Iako je za ovu godinu sa RV sklopljen ugovor za isporuku ukupno 1,21 milion kubika vode, iz tog sistema za devet mjeseci je preuzeto već 1,25 miliona kubika, jer su tokom ljeta lokalna tivatska izvorišta Topliš i Plavda bila zaslanjena i nisu se mogla koristiti.

Inače, od marta ove godine tivatski “Vodovid i kanalizacija” RV-u plaća kubik vode po 0,37 eura, dok je ranije ta cijena iznosila 0,29 eura po kubiku.

Obuka za intervencije na moru

0
Sa vježbe
Sa vježbe

Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat u saradnji sa Mornaricom Vojske Crne Gore i ekipom marine Porto Montenegro, održala je danas vježbu spašavanja povrijeđenih osoba iz unutrašnjosti onesposobljenog broda.

Vježba je odrađena na rashodovanom vojnom plovilu – desantnom brdu minopolagačau DBM-241 koji se nalazi na mrtvom vezu na Pristanu na Luštici, do kojeg su dvije ekipe sa ukupno 13 pripadnika SZS Tivat, prebačene brzim gumenjacima Porto Montenegra.

Brod na kome je održana vježbaa
Brod na kome je održana vježbaa

„Scenario vježbe je predviđao pretragu unutrašnjih prostorija onesposobljenog broda u kojima nema svjetla jer je mašinski kompleks izbačen iz upotrebe. Upotrebom odgovarajuće opreme i pravilnom primjenom propisane procedure, naši vatrogasci izvršili su pretragu kompletne utrobe broda, kao i mašinskog prostora u veoma otežanim uslovima, pronašli su povrijeđenu osobu u strojarnici i bezbjedno je izvukli na sigurno“- kazao nam je komandir SZS Tivat, Zoran Barbić.

On se posebno zahvalio Mornarici VCG jer je 50 metara dugi i 10 široki rashodovani ratni brod DBM-241, od skoro 600 tona, svojim unutrašnjim rasporedom bio idealan poligon za izvođenje ove vrste obuke i vježbi.

Sa vježbe
Sa vježbe

„Moramo staviti i akcenat na obuku našeg odoblja za  ovakve intervencije na plovilima jer je Tivat veliki nautički centar,a igrom slučaja u posljednje tri godine imali smo četiri slučlaja požara na plovilima i intervencija na nekim i od najvećih i najskupljih jahti na svijetu kakav je bio slučaj sa požarom na superjahti „Katara“ početkom septembra.“- istakao je Barbić.

On je dodao da tivatski vatrogasci svakodnevno vježbaju i na napuštenom objektu nekadašnjeg vojnog kompleksa na rtu Župa gdje se simulira gašenje požara u zatvorenom prostoru, savladavanje požara koji se prebacuje sa jedne etaže objekta na drugu, upotreba pjenila u gašenju materija gdje se ne može primjenjivati voda, pretraga zadimljenih prostorija i slično.

TUIfly Belgium leti dva puta sedmično iz Brisela za Tivat

0
Avion kompanije tuifly belgium
Avion kompanije tuifly belgium

Belgijska podružnica  čuvenog njemačkog turoperatora TUI, zvanično je potrdila da će naredne sezone redovno saobraćati na realciji Brisel-Tivat i obratno.

Kompanija „TUIfly Belgium“, jedna od ukupno sedam aviokompanija koje su pod okriljem TUI-ja, najveće svjetske grupacije za turizam, odmore i putovanja, saobraćaće ponedjeljkom i petkom između aerodroma Šarlroa kod Brisela i Tivta, avionima tipa „boeing 737-700“ i „737-800“.

„TUIfly Belgium“ sezonski vazdušni most između Belgije i Tivta uspostaviće 28. aprila naredne godine, a njihovi avioni na toj relaciji letjeće do 2.oktobra.

Karte za tu liniju već su puštene u prodaju preko sajta kompanije.

“Igla ispod praga” u Los Anđelesu

0
Igla ispod praga
Igla ispod praga

Filmsko ostvarenje reditelja i scenariste Ivana Marinovića “Igla ispod praga” koje je na konkursu Ministarstva kulture Crne Gore izabrano za nacionalnog predstavnika za 89. nagradu Američke filmske akademije Oskar u kategoriji “Najbolji strani film u 2016. godini”, biće prikazan u petak 4. novembra u Wilshire Screening Room-u na Beverli Hilsu u Los Anđelesu.

Projekciju crnogorskog nacionalnog kandidata za nagradu Oskar u kategoriji „Najbolji strani film“ u 2016. godini organizuje Ministarstvo kulture posredstvom panevropske mreže European Film Promotion (EFP), u okviru Američkog filmskog marketa.

Uz podršku Ministarstva kulture, projekciji filma, koja je namijenjena članovima Američke akademije, novinarima, kao i predstavnicima filmske industrije Holivuda, prisustvovaće autor Ivan Marinović.

Kostanjada 13.novembra u Stolivu

1
Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv – foto Boka News

Gastro-turistička manifestacija “Kostanjada”, u organizaciji Nevladinog udruženja „Kamelija” i Mjesne zajednice Stoliv, biće održana u nedjelju 13. novembra, a ne 6. kako je prethodno najavljeno, obavijestio nas je predsjednik Upravnog odbora NVU „Kamelija” Romeo Mihović.

Nakon svečanog otvaranja “Kostanjade” koje je uz kulturno zabavni program planirano za 11 sati, uslijediće degustacija proizvoda od kostanja i zdrave hrane, koje spremaju vrijedne domaćice ne samo iz Stoliva već i iz cijele Boke, a biće predstavljena i mlada vina.

Kostanjada 2015.-Stoliv
Kostanjada 2015.-Stoliv

U sklopu programa manifestacije i ove godine su planirani izložba radova likovnih umjetnika i dječjih školskih radova, sportski program na terenima pod kostanje te izleti pješačkim stazama u Gornji Stoliv i na brdo Vrmac ( u 8 i u 13 sati).

Photo: Boka News
Photo: Boka News

Prema Mihovićevim riječima, ovakve tradicionalne manifestacije, koje svoje uporište pronalaze u domaćoj autohtonoj kuhinji područja na kojem se promovišu, zapravo su projekti koji integrišu različite turističke proizvode.

Pokrovitelji manifestacije su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.

 

Zaštiti biološkog bogatstava Jadrana – “Novi propisi do kraja će zatući i Jadran i naše ribare”

1
Kočarica
Kočarica – Foto:Boka News

Šibenski gradski vijećnik i potpredsjednik Narodne stranke – reformisti Petar Baranović, prilično se dramatično osvrnuo na jučerašnji  početak sezone ribolova pridnenom povlačnom mrežom kočom. Ogorčen je što se u Hrvatskoj donose propisi kojima će ‘do kraja zatući i Jadan i naše ribare’ Upravo sutra, u kanale će po prvi put uploviti dodatni broj velikih kočara, koji će na ovom prostoru ostaviti ožiljke na ekosustav i vrlo brzo eliminirati mogućnost da kolege s manjim brodovima u tom prostoru prežive! Suprotno europskoj politici, struci i zdravoj pameti, kaže Baranović čiji Facebook komentar donosimo u cijelosti.

‘Sutra u zoru, u kanalima Jadrana, preciznije u ribolovnim zonama E, F i G, počinje sezona ribolova pridnenom povlačnom mrežom kočom…U davna vremena, u kojima se još donekle vodilo računa o zaštiti bioloških bogatstava Jadrana, taj je prostor bio rezerviran isključivo za manje ribarske brodove koće! Razloga takvom pristupu je nekoliko!

Takva plovila imaju realni hendikep u odnosu na velike koče u činjenici da posebno u zimskom periodu ne mogu odraditi adekvatan broj dana na otvorenom moru, a dodatni razlog je i manja šteta koju u tom osjetljivom ekosustavu kao kolateralu ribolovu ostavljaju njihovi mali i lagani alati…

Taj prostor potrebno je štiti jer je između ostalog izuzetno bitan zbog naglašene biološke raznolikosti, ali i činjenice da u njemu tijekom cijele godine ribare i ribari koji koriste male i selektivne alate, te tako upravo u tom prostoru ostvaruju svoju egzistenciju.

Dodatni je razlog danas i u temeljnoj smjernici zajedničke ribarstvene politike EU, određenoj za prostor Mediterana, koja upućuje prebacivanje profesionalnog ribolova upravo na korištenje i preferiranje manjih plovila u ribolovu! A što i kako radi Uprava ribarstva u Republici Hrvatskoj?!

Upravo suprotno! Donose promjene propisa koje će do kraja zatući i Jadan i naše ribare! Upravo sutra, u kanale će po prvi put uploviti dodatni broj velikih koćara, koji će na ovom prostoru ostaviti ožiljke na ekosustav i vrlo brzo eliminirati mogućnost da kolege s manjim brodovima u tom prostoru prežive! Suprotno europskoj politici, struci i zdravoj pameti..

A dotle, genijalci koji su te diletante u Upravi doveli u poziciju da svojom nesposobnošću divljaju Jadranom lamentiraju o Zerpu, iskrcavajući planine gluposti i nestručnosti u medijski prostor. Jer ono što je stanoviti zastupnik neku večer u emisiji ‘Otvoreno’ lupetao u studiju hrvatske televizije nije bilo za gledanje ni slušanje, kao ni naricanje i puštanje suza karijernog diplomate, jednog od nekolicine onih, koji su svoju poziciju gradili trgujući sa suverenitetom ove zemlje i njenim stvarnim interesima…Sramotno!!