Prvi u nizu koncerata u okviru VII Festivala gudača u Kotoru održan je u nedjelju u katedrali Svetog Tripuna. Nastupio je gudački kvartet ,,Vollmond”.
Publika je burnim aplauzom podržala mlade umjetnice koje su odabrani program izvele sa velikim žarom i na visokom umjetničkom nivou. Na programu su bila djela Betovena, Hajdna i Weberna. Ovaj kvartet ima za cilj da promoviše klasičnu muziku kroz kamerno muziciranje i repertoar širokog spektra.
Koncert gudačkog kvarteta ,,Vollmond”
Sledeći koncert u okviru VII Festivala gudača, koji je ujedno i prateći segment Kotorskog festivala pozorišta za djecu, biće održan 5.jula u crkvi Svetog Pavla sa početkom u 21 sat.
Na tom koncertu će se predstaviti gudački trio “Arnii” iz Beča.
Koncert gudačkog kvarteta ,,Vollmond”
VII Festivala gudača organizuje NVO “Bocche di Cattaro”.
U subotu, 2. srpnja oko 7,30 sati na obalu Velog Rata stigao je svojim kanuom, veslajući, talijanski humanitarac, 50-godišnji Raniero Zuccaro. Pod geslom “Preko mora za djecu Perua”, ovaj je kanuist, inače djelatnik talijanske policije, ovim podvigom htio promovirati humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za djecu u jednom peruanskom kampu udaljenom oko 120 kilometara od Lime, a koja su zbrinuta isključivo zahvaljujući brizi tamošnjih časnih sestara.
Iskrcavši se pod svjetionikom na obali Velog Rata, Zuccaro, kako piše na svom twitter profilu, nije mogao suspregnuti suze radosnice, zahvalivši svima koji su ga pratili i bodrili na tome putu.
Prilikom prvog posjeta Peruu još 2010. godine, pišu talijanske novine Resto del Carlino, Zuccara je duboko ganula ljubav i briga koju tamošnje časne sestre posvećuju nezbrinutoj djeci u jednom prihvatilištu. Bez skrbi tih sestara, ova djeca ne bi imala nikakve izglede za svoju budućnost.
Prešavši kanuom put od 130 kilometara, od Ancone do Velog Rata, praćen jednim farom koji simbolizira svjetlo nade, te sa slikom Gospe i Svetog Mihovila, zaštitnika policije, Zuccaro je, kako kaže, ovim činom htio poslati i poruku o moru. More ujedinjuje dvije obale, ono povezuje narode, ne razdvaja ih, zato je more prostor koji simbolizira solidarnost, to nije tek obična voda koja dijeli obale – zapisao je ovaj humanitarac, između ostalog, o svome putu preko Jadrana.
– Svatko od nas može pomoći potrebitima u svijetu. Ovom svojom inicijativom želim pozvati sve dobre ljude da nečim skromnim i svakodnevnim, a ne nečim velikim, doprinesu boljitku ovoga svijeta. Mi obični ljudi možemo malim, ali znakovitim gestama pomoći slabijima. Uskratiti sebi samo malo, da bi se pomoglo drugome, veliki je dar života – poručuje Raniero Zuccaro, koji se pri iskrcavanju na hrvatsku obalu srdačno rukovao sa svjetioničarem na Velom Ratu.
Prije pet godina, ovaj je policijski službenik privukao pozornost medija jednom drugom humanitarnom akcijom u kojoj je biciklom prešao put od Lombardije do Sicilije.
Što se tiče uvjeta u kojima žive siromašna, nezbrinuta djeca u Peruu, Zuccaro kaže kako se u kampu kod Lime još uvijek u svakom trenutku nalazi najmanje 15 do 60 takve djece, te da je situacija sada nešto bolja nakon brojnih humanitarnih donacija koje su dolazile poglavito iz Italije. Ali, još ima dosta posla i zato idem dalje – poručio je Zuccaro, nastavivši svoj put do konačnog odredišta.
Roman poznatog crnogorskog književnika Miraša MartinovićaDrugoga sunca luče biće promovisan u utorak 5. jula u kotorskoj Galeriji solidarnosti, sa početkom u 21 sat.
O romanu će govoriti mr Aleksandra Vuković i autor.
Roman Drugoga sunca luče atipične je forme, struktuiran od 75 istorijsko – metafizičkih djelova, dramaturških i književno – strukturnih cjelina, predstavlja 75 realno – istorijskih fenomena Njegoševog živopisnog agona, datih u morfloško – dijeloškim formama, čime se iskazuje najveći mogući stepen dramaturgije ovog djela, artikulisanog kroz najuzvišnije forme i stilske figure crnogorskog jezika, ali i najviše vrhove etičko – slobodarskog i filozofsko poetskog bića crnogorskog čiji je izraz Njegoš, kao vrhovna sinteza.
Djelo Drugoga sunca luče, drugačija je od svih do sada napisanih knjiga o Njegošu, a zbog svoje specifične dramaturgije, predstavlja pravi izazov za scenariste, sineaste, dramaturge i režisere.
Tokom prošlog mjeseca na pistu aerodroma Tivat sletio je ukupno 871 avion sa kojima je u taj grad doputovalo i iz njega otputovalo ukupno 147.126 putnika.
„Broj opsluženih aviona u junu ove godine za 12,33 posto je veći nego u istom mjesecu lani kada smo imali promet od 774 vazduhoplova. Broj putnika porastao je 11,57 odsto u odnosu na jun 2015 kada smo imali 131.870 putnika.“- kazao je direktor Aerodroma Tivat Jovan Mačić.
Posla je sve više što površuje i podatak da je aerodrom Tivat danas imao 24 leta, odnosno ukupno 48 rotacija aviona na linijama za Beograd, Moskvu, Sankt Petersburg, Harkov, Gomel, Minsk, Tel Aviv, Brisel, Amsterdam i London.
Prema Mačićevim riječima, za šest mjeseci ove godina tivatska vazdušna luka zabilježila je promet od 2.057 aviona i 291.635 putnika, što je 8,2 odnosno 6,5 odsto više nego u uporednom periodu lani.
„Zadovoljni smo kako se stvari odvijaju, a sudeći prema najavama avioprevoznika, „pravi posao“ nam tek predstoji do kraja ovog mjeseca, te u julu i septembru i djelimično oktobru, tako da očekujem da ćemo ove godine bez problema ostavriti zacrtani cilj i prvi put u istoriji ovog aerodroma, imati ukupan godišpnji promet veći od milion putnika.“- istakao je Mačić dodajući da poslovodstvo JP „Aerodromi Crne Gore“ intenzivno radi i na stvaranju preduslova za početak dugo očekivane rekonstrukcije i proširenja kapaciteta aerodroma Tivat. Idejno riješenje je već završeno, a najznačajniji njegov dio je nova velika terminalna zgrada koja će se graditi sa sjeverne strane postojećeg terminala. Izgradnjom svega što je planirano i što će koštati par desetina miliona eura, aerodroma Tivat će imati kapacitete da godišnje opsluži i do 3 miliona putnika.
U međuvremenu, Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA, privela je kraju gradnju novog kontrolnog tornja i prostorija za Aerodromsku kontrolu letjenja Tivat. Novi objekat vrijedan oko 4 miliona eura sa najsavremenijom elektronskom opremom za vođenje i komunikaciju sa vazduhoplovima, stavljen je u probni rad i trenutno kontrolori letjenja na aerodromu Tivat svoj posao u test-režimu za novu opremu, obavljaju paralelno iz novog kontrolnog tornja i privremenog objekta – tzv.kanađanke smještene na južnom kraju platforme aerodroma.
“Nabavkom novih vozila, angažovanjem ljudstva, obezbjeđivanjem hermetički zatvorenog spremišta u vozilu za odvoz, instaliranjem podzemnih kontejnera i postavljanjem paravana, kao i ostalim, redovnim aktivnostima preduzeća “Čistoća” hercegnovska lokalna uprava je pokazala da je ozbiljna u namjeri da podigne nivo čistoće u našem gradu”, rekao je sekretar za komunalne djelatnosti i ekologiju Ilija Peulić na danas održanoj konferenciji za novinare.
Kako je kazao, lokalna uprava posvećuje maksimalnu pažnju sugestijama mještana i ocjenama turista i uvažava konstruktivne i dobronamjerne kritike.
“Vladajuća koalicija u Herceg Novom posvećena je dobrobiti svih građana, što potvrđuju uspješni rezultati, realizacija mnogobrojnih projekata i ubrzano rješavanje zaostalih problema iz vremena prethodne vlasti, što vodi Opštinu ka modernizaciji i daljem razvitku”, poručio je Peulić.
Direktor preduzeća Čistoća Borivoje Bonić upoznao je predstavnike medija sa detaljima aktivnosti koje su urađene u cilju rješavanja problema čistoće.
“Imamo specijalnu čistilicu za Šetalište Pet Danica, Obalu Nikole Kovačevića i uske ulice. Nabavili smo nova vozila za odvođenje otpada i remontovali postojeća. Osim toga, pokrenuli smo dva pilot projekta. Na Škveru i kod pijace u Starom gradu postavljeni su podzemni kontejneri – uredno i praktično rješenje koje je praksa u svim razvijenim gradovima i trudićemo se da u tom pravcu i nastavimo. Postavljeni su paravani na nadzemnim kontejnerima na nekoliko lokacija, što je takođe novo, estetski prihvatljivije rješenje za naš grad, i nabavljeni novi kontejneri i kante za odlaganje otpada,” rekao je Bonić.
Ukupna ulaganja u unapređenje čistoće grada u proteklom periodu iznose 130 hiljada eura.
Bonić je istakao i da je angažovana dodatna radna snaga, kako bi se adekvatno odgovorilo na izazove tokom ljeta, kada su količine otpada koji se proizvede i trostruko veće.
“Smatram da ćemo zahvaljujući aktivnostima koje smo sproveli izbjeći neke probleme koji su bili uobičajeni proteklih godina kada je u pitanju održavanje javnih površina i odvoz otpad tokom ljetnje sezone. Uvjeren sam da će čistoća biti na višem nivou nego lani. Tako ćemo nadam se zaslužiti bolje ocjene mještana, kao i turista koji ovog ljeta budu uživali u Herceg Novom”, kazao je direktor “Čistoće”.
Kako je informisao, redovno se održava magistralni pojas i nezakupljena kupališta, u saradnji sa preduzećem “Komunalno-stambeno”. Očišćena je Gradska luka, ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula, a prema planu su pojačane i aktivnosti na održavanju priobalnog dijela Luštice, Rivijere i zaleđa Herceg Novog.
CISCENJE ARZE
Odvoz otpada obavlja se prema pojačanom, sezonskom rasporedu rada, a ako bude potrebno biće uvedene i posebne ture, prema nalogu Službe komunalne policije ili Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju.
Bonić i Peulić još jednom su pozvali građane da se odgovorno ponašaju i otpad koji proizvode odlažu na odgovarajući način i isključivo na za to predviđenim mjestima.
Poseban apel su uputili vlasnicima ugostiteljskih objekata, da otpad adekvatno zapakuju i odlože u kontejnere, kako bi spriječili izlivanje tečnosti i ulja.
Takođe, podsjetili su da je u Opštini Herceg Novi počeo sa radom “Sistem 48”, koji omogućava građanima da kroz raznovsne kanale komuniciranja prijave komunalni problem i odgovor dobiju u roku od 48 sati. Nadležni smatraju da će ovaj sistem biti od velike koristi kada je u pitanju održavanje čistoće grada.
Kako su istakli, dignitet i kulturu ovog grada moramo svi zajedno da štitimo savjesnim ponašanjem, jer su ulice Herceg Novog slika koju će svaki turista ponijeti sa sobom.
Polufinalno takmičenja za Crnu Goru, Jadranskih igra koje od ovog ljeta nose naziv „City Games“, održaće se večeras na obali Pine sa početkom u 19.30 sati.
Prvo polufinale održano je u subotu u Herceg Novom, a nakon večerašnjeg nadmetanja u Tivtu znaće se koje će se ekipe 7. jula u Podgorici boriti za odlazak na međunarodno finale Igara, koje će se održati u Biogradu na Moru u Hrvatkoj.
Takmičenje na Pinama organizuje kompanija „Adria Events“ u saradnji sa Opštinom Tivat, sponzori su Turistička organizacija Tivat i firma „Brand New Tivat“, a na otvaranju će predsjednica Opštine, dr Snežana Matijević, pozdraviti takmičare i posjetioce zanimljive sportsko- rekreativne manifestacije.
Za prolazak u finale takmičiće se šest ekipa iz Tivta: JK Delfin, Luštica Bej, Galioti, Sportikus, Centar za kulturu i Fortunele, a njihovi predstavnici nadmetaće se u šest disciplina: leteći vaterpolo, blago, spasavanje turistkinje, pršut, mošarka i vesla.
Naziv međunarodne manifestacije, Jadranske igre, promjenjen je u „City Games“ jer su pored ekipa iz zemalja sa obala Jadrana učesnici i ekipe iz Srbije, Mađarske, Austrije, Makedonije, Njemačke, Velike Britanije i Holandije.
Proteklog vikenda u kotorskom zalivu jedrila se Regata bokeških mornara za klasu Optimist, Laser Radial i Laser 4.7 i 12. Memorijal Milana Tujkovića za klasu Laser 4.7.
Na regati su se takmičili jedriličari JK Delfin Tivat, JK Lahor Kotor i JK Jugole Grakalić Herceg Novi.
Odjedrena su 3 jedrenja po zapadnom i jugozapadnom vjetru jačine do 6 čvorova. Jedriličari JK Delfin su se i na ovoj regati izborili za najviše odličja. U nastavku pogledajte rezultate u svim klasama:
Vrijeme će danas u Crnoj Gori biti pretežno sunčano, uz umjeren razvoj oblačnosti. Na sjeveru će ujutru ponegdje biti moguća magla ili povećana niska oblačnost.
Vjetar sjeveroistočni i sjeverni biće slab do umjeren, a u jutarnjim i noćnim satima povremeno pojačan.
Jutarnja temperatura vazduha biće u rasponu od 11do 24, a najviša dnevna od 21 do 35 stepeni.
SINOPTIČKA SITUACIJA: Vazdušni pritisak povišen.
PROGNOZA VREMENA ZA JUŽNI JADRAN ZA NAREDNA 24 SATA:
Vjetar uglavnom NW i W, 4-16, a tokom noći NE i N na udare do 30 čvorova. More uglavnom 1-2, tokom noći na otvorenom 3. Vidljivost oko 20 km. Pretežno vedro, poslijepodne na području Boke moguća kratkotrajna nestabilnost. Najviša dnevna temperatura vazduha do 33 stepena.
Prva premijera na ovogodišnjem festivalu Grada teatra Budva, predstava “Jesenja sonata” biće odigrana na sceni festivala „Vještica“, u ponedjeljak, 4. jula, sa početkom u 21.30 sati.
Predstava je na repertoaru i 5. i 6. jula. Prevoz za Vješticu je obezbijeđen (21 h sa polukružnog toka u Budvi).
30. festivala Grad teatar Budva
Stari prijatelj festivala, Jagoš Marković režira „Jesenju sonatu“. Predstava je rađena u koprodukciji JU „Grada teatra“ i „Ateljea 212“ iz Beograda. Ovom predstavom obje pozorišne institucije obilježavaju dva značajna jubileja, 30 godina trajanja „Grada teatra“ i 60 godina rada „Ateljea 212“. Premijera u Ateljeu je zakazana za 22. septembar 2016. god.
U osvrtu na rad na pomenutoj predstavi Jagoš Marković je istakao da je „Jesenju sonatu odabrao: „Zato što smo željni dubine, tišine, jer smo siti nakita, laži, jeftinoće, jer nam treba očišćenja, istine, katarze. Jer je duhovnost ugrožena na ovim prostorima, jer se od reklama ne vide slike, od farme i sarme ne čuje se tihi glas jednog Šopena. Bergman je sve drugo i drugačije. On je za one koje boli duša, za one kojima je duša lepo vaspitana, za one koji su se sklonili, emigrirali u svoju stvarnost, nadjačani bukom, i usamljeni na svaki način. Za one kojima treba teatar metar i po izdignut od zemlje“ (Politika).
Ingmar Bergman (Upsala, 1918. – Faro, 2007), švedski filmski reditelj i scenarista, pozorišni reditelj i scenarista. Smatra se jednim od najvećih i najuticajnijih reditelja modernog filma. Režirao je 62 filma, od kojih je većinu napisao, a režirao je preko 170 pozorišnih komada. Neki od njegovih međunarodno najpoznatijih glumaca su Liv Ulman i Maks fon Sidou. Većina njegovih filmova je smještena u krajolike rodne Švedske.
Teme su uglavnom sumornost, bolest, izdaja i ludilo. Zajedno s Federikom Felinijem, smatra se jednim od najpoštovanijih i najuticajijih reditelja dvadesetog vijeka.
Pored rada na filmu, kojim je stekao svjetsku slavu i utro nove puteve u istoriji filma (nabrojaćemo samo neke od najpoznatijih Sedmi pečat, Krici i šaputanja, Jesenja sonata, Iluzionist, Persona, Fani i Aleksandar), Bergman je cijeli život bio aktivan i kao plodan pozorišni reditelj. Tokom studija na Univerzitetu u Stokholmu postao je aktivan u svom studentskom pozorištu, gdje je ubrzo stekao ime. Nakon diplome je prvo radio kao reditelj- šegrt u Pozorištu u Stokholmu. S 26 godina je postao najmlađi upravnik pozorišta u Evropi u pozorištu u Helsingoru. Tamo je ostao 3 godine, a nakon toga postao reditelj u pozorištu u Geteburgu od 1946. do 1949. 1953. je postao reditelj gradskog pozorišta u Malmeu i tamo ostao sljedećih sedam godina. Mnogi od njegovih slavnih glumaca bili su ljudi s kojima je počeo raditi na pozorišnim daskama, a dobar dio ljudi iz “Bergmanove trupe” iz filmova iz šezdesetih došlo je iz gradskog pozorišta u Malmeu (Maks fon Sidou, na primjer). Od 1960. do 1966. je radio kao reditelj Kraljevskog dramskog pozorišta u Stokholmu, a od 1963. do 1966. njegov upravnik. Nakon što je napustio Švedsku zbog incidenta s utajom poreza, bio je redatelj minhenskog pozorišta Residenz. Ostao je aktivan u pozorištu tokom devedesetih, a zadnja produkcija bila mu je Ibzenova Divlja patka u Kraljevskom dramskom pozorištu 2002.
Poznat je i dio njegovog književno-scenarističkog opusa: Lanterna magica, Fani i Aleksandar, Najbolje namere, Razgovori u četiri oka, Razgovori u nedelju.
Jagoš Marković je rođen 1966. godine u Podgorici. Diplomirao pozorišnu režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1987. godine u klasi prof. Borjane Prodanović i Svetozara Rapajića.
Režirao je preko pedeset predstava u zemlji i inostranstvu, a među najznačajnije se ubrajaju: Kate Kapuralica (Narodno pozorište Sombor), Romeo i Julija (Večernja scena „Boško Buha“), Komedija zabune (Crnogorsko narodno pozorište), Hekuba (Kraljevsko pozorište Zetski dom), Elektra (BELEF), Crvenkapa (Pozorište „Boško Buha“), Lukrecija iliti Ždero (Pozorište na Terazijama), Gospođa ministarka (Narodno pozorište), Hasanaginica (Narodno pozorište), Galeb (HNK Ivan pl. Zajc), Filumena Marturano (HNK Ivan pl. Zajc), Lukrecija o bimo rekli Požeruh (Riječke letnje noći), Kraljica Kristina (Kraljevsko pozorište Dramaten-jedini reditelj sa ovih prostora koji je radio u bergmanovom Dramatenu), Pepeljuga (NP u Beogradu, Opera), Karmen (opera, HNK Ivan pl. Zajc), Čarapa od sto petlji (Beogradsko dramsko pozorište), Zora na istoku (Zvezdara teatar), Svinjski otac (Zvezdara teatar), Govornica, Skup, Bogojavljanska noć, Sumnjivo lice, Uobraženi bolesnik (JDP), Porodične priče, Tulumbus, Dom Bernarde Albe, Gospoda Glembajevi (Atelje 212), Hasanaginica (CZKT), Dekameron Dan ranije, Kokoška (JU „Grad teatar“ Budva)…
Reditelj Marković dobitnik je strukovnih, festivalskih i državnih nagrada od kojih se izdvajaju: Nagrada „Bojan Stupica“, Sterijina nagrada, Nagrada oslobođenja Beograda, Trinaestojulska nagrada za svekupan doprinos stvaralaštvu Crne Gore, Nagrada „Mića Popović“, nekoliko nagrada „Zlatni Ćuran“ i „Ardalion“. Prilikom dodjeljivanja Nagrade „Mića Popović“, juna 2004, Ljubomir Simović je između ostalog rekao: „U delu koje postavlja na scenu Jagoš uvek vidi nešto što pre njega niko nije video. On nam i stare i poznate stvari otkriva kao nove i nepoznate“.
U predstavi igraju Tanja Bošković, Branka Šelić, Mladen Andrejević i Jelena Petrović.
Prevod je uradila Dobrila Stojnić, lekturu Ljiljana Mrkić Popović, kostimograf je Maria Marković, a asistent režije Tara Lazarević. Režiju i izbor muzike potpisuje Jagoš Marković.
